MANS I ACCESS INFO

Vlada Crne Gore predlozila je izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje su u direktnoj suprotnosti sa medunarodnim standardima i podrivaju osnovno pravo na slobodu izrazavanja, saopstio je MANS. Povodom toga, kako kazu, organizacija Access Info izrazava ozbiljnu zabrinutost i poziva Vladu da preispita svoju odluku.

“Zajedno sa MANS-om, NVO koja se bori protiv korupcije u Crnoj Gori, Access Info je predao crnogorskom Ministarstvu javne uprave pravnu analizu predlozenih izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Predlozene izmjene bi Crnu Goru jos vise udaljile od medunarodnih standarda transparentnosti”, navode iz MANS-a.

To bi, kako kazu, za posljedicu imalo zakon koji direktno krsi medunarodne obaveze Crne Gore, ukljucujuci ratifikaciju Konvencije Savjeta Evrope o pristupu zvanicnim dokumentima, i obavezu da zastiti slobodu izrazavanja i informisanja u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Medunarodnim paktom o gradanskim i politickim pravima.

“Cak i tamo gdje nijesu regresivne, predlozene izmjene ne poboljsavaju znacajno zakon kako bi bio u skladu sa medunarodnim standardima. Ovo nije napredak u pogledu transparentnosti na koji se Crna Gora obavezala kao clanica Partnerstva otvorenih vlada. Vlada Crne Gore bi predlozenim izmjenama dodala sirok set izuzetaka od prava na pristup informacijama; dozvolila funkcionerima da odbiju zahtjeve koje smatraju ‘neosnovanim’; suzila pristup samo na informacije koje su od jasnog ‘javnog znacaja’; ukljucila izuzetke koji nijesu dozvoljeni medunarodnim pravom; dodala izuzetke bez sprovodenja testa stetnosti”, navode iz MANS-a.

Izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje je predlozila Vlada Crne Gore, navodi se dalje u saopstenju, bez sumnje krse osnovno pravo na slobodu informisanja gradana Crne Gore.

“Predlozene izmjene bi prekrsile obaveze Crne Gore prema medunarodnom pravu, i u direktnoj su suprotnosti sa principima transparentnosti, dobrog upravljanja i integriteta”, kazala je Helen Darbishire, izvrsna direktorica Access Info.

Access Info snazno poziva Vladu Crne Gore da povuce predlozene izmjene. Ukoliko to ne uradi, to ce imati negativne posljedice na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, podriti cjelokupni sistem pristupa informacijama u Crnoj Gori i biti u direktnoj suprotnosti sa medunarodnim standardima.

U SARAJEVU

Regionalni savjet za jagodasto voce Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Sarajevu je okupio skoro cetrdesetak vaznih aktera iz tog sektora.

Ta medunarodna organizacija ima sjediste u Crnoj Gori, u Bijelom Polju i jedna je od prvih ovakvog tipa u agrosektoru.

Regionalni savjet za jagodasto voce je prvi sastanak odrzao u junu ove godine u Bijelom Polju, dok je Savjet osnivan u julu u Cajetini.
Regionalni savjet za jagodasto voce Srbije, BiH i Crne Gore je osnovan sa ciljem zajednickog djelovanja oko unaprijedenja sektora, povezivanja svih ucesnika u lancu kao i jacanja nastupa na medunarodnom trzistu.

Sastanak u Sarajevu je imao za cilj da okupljenim akterima iz tri republike priblizi trenutno stanje u sektoru kao u regionu tako i na globalnom planu, a da se na osnovu ovih cinjenica planiraju naredni koraci za naredni period sa ciljem jacanja pozicija i unapredenja proizvodnje maline, jagode, kupine, borovnice i ribizle.

,,Pored strucnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i Instituta za vocarstvo u Cacku, prisutni su bili predstavnici rasadnika jagodastog voca iz Bosne i Crne Gore, otkupljivaca iz sve tri drzave, predstavnici malinara, Ministarstva poljoprivrede i lokalnih uprava, kao vaznih medunarodnih fondova koji prate rad ovog regionalnog tijela kao sto su UN FAO, IFAD, CARITAS i GIZ Tehnicku podsku i samu organizaciju skupa Savjetu je pruzio IFAD Sarajevo”, kazao je Radiju Crne Gore jedan od ucesnika sesije predsjednik Regionalnog savjeta Dejan Zejak.

Zejak je najavio naredni ovakav satanak za narednu godinu u Crnoj Gori.

Skup je pozdravio prof.dr Halil Omanovic iz IFADA, kao i predstavnik Federalnog ministarsva poljoprovrede BiH Husnija Kudic.
Strucno predavanja o stanju u sektoru su imali prof.dr Aleksandar Leposavic sa Instituta za vocarstvo iz Cacka, Adnan Mlaicevic-Poljoprivredni fakultet u Sarajevu i mr Adnan Hodzic iz rasadanika PLANT- Tuzla.

“Analizirana je situacija u sve tri drzave, a poseban akcenat je dat na Bosnu, gdje je sektor malinarstva u BiH je zbog niskih otkupnih cijena u ranijim godinama dozivio pad od oko 30 posto, ali postoji nada da ce se preostali proizvodaci odrzati uz intervencije institucija, navedeno je u Sarajevu na sastanku.

Direktor Jedinice za koordinaciju projekata u poljoprivredi pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Halil Omanovic izjavio je da je prosle godine drasticno pala otkupna cijena maline zbog velikog uvoza iz Cilea u EU, te su poljoprivrednici poceli unistavati svoje zasade.

“Ocekujemo da mali proizvodaci nece unistiti svoje zasade, a oni veci koji unajmljuju radnu snagu hoce ili su to vec ucinili”, ocijenio je Omanovic, dodajuci da se ove godine malina ponovo vraca na trziste i vec je otkupna cijena u 2019. porasla na 2,5 KM po kilogramu, sa manje od jedne KM u 2018.

Predsjedavajuci Regionalnog savjeta Dejan Zejak pojasnio je da je cilj te organizacije poboljsati stanje u sektoru u sve tri zemlje, kroz saradnju, razmjenu iskustava i naucnih saznanja.

“Porucio bih proizvodacima da putem kvalitetnih sorti i pravilnom primjenom agrotehnike pokusaju postici vece prinose jer je prosjecan prinos po malinjaku vrlo nizak i ne moze im omoguciti pristojnu zaradu”, kazao je Zejak.

Savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Husnija Kudic istakao je da ce svako udruzivanje koje ce doprinijeti kvalitetnoj razmjeni informacija znacajno koristiti svim proizvodacima i institucijama koje prate proizvodnju jagodastog voca.

On je podsjetio da se ove godine situacija u tom sektoru poboljsava, jer su izvozne cijene najbolje u posljednje tri godine, te bi se uz adekvatnu institucionalnu podrsku proizvodnja mogla odrzati.

Sastanku su prisustvali predstavnici nadleznih organa iz regije, strucnjaci iz podrucja agronomije, predstavnici otkupljivaca, udruzenja poljoprivrednika, proizvodaci maline iz sve tri zemlje, te predstavnici medunarodnih organizacija aktivnih na podrucju poljoprivrede u regiji.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore

KOD BIJELOG POLJA

Proteklog vikenda mjestani bjelopoljskog sela Vergasevici organizovali su akciju ciscenja seoskog puta, koji ih povezuje sa regionalnim putem Slijepac Most – Pljevlja.

“Krcenjem rastinja koje je napalo put mjestani su stvorili uslove za njegovo nasipanje”, kazao je Radiju Crne Gore jedan od njih, Milos Moracanin.

Stanovnici tog sela ocekivali su da ce do svojih kuca u 21. vijeku moci da dodu asfaltnim putem, a nikako da ce zivjeti u neizvjesnosti da li ce put biti nasut sljakom.

Mjestani su u saradnji sa Opstinom Bijelo Polje, uz koordinaciju mjesnih zajednica Pavino Polje i Kovren ranije obnovili most na pomenutom putu, koji je godinama bio pravi izazov za sve koji su autima ili poljoprivrenim masinama prelazili preko njega.

Nasipanjem puta kroz selo stvorice se uslovi za koliko toliko bolju prohodnost.

Glavni seoski put povezuje mjestane sa okolnim mjesnim centrima u kojem se nalaze ambulanta, skola, posta, mjesno groblje, crkva.

,,Njime mnogi transportuju poljoprivredne proizvode, sijeno, drva za ogrijev. Na taj nacin stanovnici sela koji su se zadrzali nastoje da zaustave dalje iseljavanje i svore bolje uslove za povratak onih koje vole svoj zavicaj, kaze Moracanin.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore

SEBASTIJAN BAFTIJARI

Prema podacima iz 2011, romskim jezikom govori 0,83 odsto gradana Crne Gore. Sebastijan Baftijari, ucenik treceg razreda srednje skole, jedan je od njih i, zajedno sa svojim bratom i prijateljima, volonterskim radom istice pitanje vaznosti ucenja romskog jezika u osnovnim i srednjim skolama.

“Meni je san da vidim Rome obrazovane, koji su uspjeli u Crnoj Gori”, prica Sebastijan.

Ovaj osamnaestogodisnjak, cesto suocen sa nizom poteskoca na svom putu obrazovanja, nakon zavrsene osnovne, upisuje srednju skolu u kojoj postize sjajne rezultata u hemiji, istoriji i geografiji.

“Nakon toga sam se vise ukljucivao sto se tice istorije i geografije, jer me zanima moja drzava”, kaze Sebastijan

Zaljubljen u Crnu Goru u kojoj je roden, Sebastijan sa bratom i prijateljima, uspjesni u skoli i kao aktivisti civilnog sektora, vjeruju da bi uvodenje fakultativne nastave romskog jezika u skolama, pomoglo mnogim Romima da lakse zavrse skolu.

Osnivac romske organizacije mladih “Koracajte sa nama” Elvis Berisa siguran je da bi ucenje romskog jezika u skolama umanjilo predrasude kod djece koja provode vise od sest sati u skolskim klupama.

“Po nasim informacijama ne postoji u udzbenicima nijedan pisac, nijedan dio literature koji govori o romskom jeziku i romskoj kulturi”, rekao je Berisa.

Spremnost za ucenje, dakle, nije samo pitanje dobrog plana i programa, medutim jezik kao jedan od vaznih elemenata nacionalnog i kulturnog identiteta bilo koje zajednice, ne smije biti osporavan ili negiran u bilo kojem obliku. U ovom slucaju to bi znacilo osporavanje Roma, zakljucuje Sebastijan.

Emina Hodzic-Knezevic, RTCG