PLJACKA ZLATARE U SPLITU

Zlatara u centru Splita opljackana je kasno preksinoc, a pljackasima je trebalo manje od dva minuta da odnesu zlato vrijedno oko milion kuna (oko 140.000 eura), a snimak nadzorne kamere je sve zabiljezio.

U noci s nedjelje na ponedjeljak ukraden je nakit cija je vrijednost, prema rijecima vlasnika, oko milion kuna, a za pociniocima se traga, obavijestila je u ponedjeljak splitska policija.

Snimak nadzorne kamere pokazao je da su bila trojica pljackasa odjevena u bijele kombinezone. Imali su rukavice i voki-tokije, dok je jedan od njih imao slusalicu u uhu.

Nova TV sinoc je objavila snimak pljacke.

“Ovo je snimka pljacke zlatarnice u Splitu jutros u 03:13 sati! Trebalo im je manje od dvije minute za milijonsku pljacku”, napisao je novinar Nove TV Mario Juric, na svom Twitter profili.

Na snimci se vide tri maskirana muskarca kako trpaju stvari u torbe koje su stavili na pult.

Vlasnik zlatarce navodi da su znali sifru za rolo vrata, nakon cega su razbili staklo i nesmetano usli. U velikim torbama su odnijeli sve zlato iz ormara, a sa sobom su ponijeli i blagajnu zlatare.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pocinje podjelu besplatnih, zdravih obroka djeci u osnovnim skolama, kroz Program voce, povrce, mlijeko i mljecni proizvodi za skole.

Djeci ce se tokom skolske godine dijeliti besplatni proizvodi u cilju poboljsanja njihovih prehrambenih navika i promocije zdravih stilova zivota, a program ce podrazumijevati i edukativne aktivnosti, saopsteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Program ce se sprovoditi u osnovnim skolama “Vuko Jovovic” iz Danilovgrada, “Radomir Mitrovic, “Vukasin Radunovic” i “Vuk Karadzic” iz Berana, “Risto Ratkovic” i “Marko Miljanov” iz Bijelog Polja i “Risto Manojlovic” iz Kolasina.

Isporuka zdravih obroka pocece u skolama u u Danilovgradu, u Bijelom Polju i u Kolasinu.

Promociji Programa u skoli “Vuko Jovovic” u Danilovgradu prisustvovace ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Stjepovic kao i predstavnici Ministarstva prosvjete, Instituta za javno zdravlje, Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Opstine Danilovgrad, kao i proizvodaci koji su iskazali interesovanje da ucestvuju u Programu.

“Narednih dana, podjela zdravih obroka ce se realizovati i u ostalim odabranim skolama, sa dinamikom jednom sedmicno. Cilj je da se u narednom periodu u Program ukljuci sto veci broj osnovnih skola u Crnoj Gori”, navodi se u saopstenju.

Podsjeca se da je realizaciju programa, koji je vrlo popularan u zemljama EU, Ministarstvo definisalo u ovogodisnjem Agrobudzetu.

ODLUKA VLASTI

Pristup internetu u Bagdadu i vecem dijelu Iraka prekinut je, saopstila je kompanija NetBloks.

“U vrijeme pisanja, internet konekcija je manja od 19 odsto normalnog nivoa, sto utice na milione korisnika u Bagdadu, Basri, Karbali i drugim centrima”, navodi se u saopstenju, prenio je sinoc Rojters.

U Iraku se vec izvjesno vrijeme odrzavaju antivladini protesti, a iracke vlasti su prethodno prekinule internet pristup usljed protesta.

NA AUTOPUTU

Podizvodaci na auto-putu Bar-Boljare su od 2015. do pocetka ove godine oslobodeni ukupno 20,3 miliona eura od poreza na dodatu vrijednost (PDV), pokazuju podaci Ministarstva finansija.

Skoro polovina PDV-a kojeg su oslobodeni podizvodaci, tacnije malo preko 40 odsto, odnosi se na Bemaks. pise Dan.

Ta firma, od 2015. do pocetka ove godine oslobodena je 8,45 miliona eura PDV-a. Od tog iznosa, do marta joj je po osnovu povracaja PDV-a isplaceno 6,5 miliona eura.

Nakon Bemaksa, najvise PDV-a oslobodena je firma Cijevna komerc – 2,3 miliona eura. Montenegro petrol osloboden je 1,99 miliona PDV-a. Od toga joj je po osnovu povracaja PDV-a isplaceno 873,4 hiljade eura. Firma Ramel oslobodena je placanja 1,5 miliona eura PDV-a.

Prema podacima Ministarstva finansija, koji su dostavljeni poslaniku Nedeljku Rudovicu, PDV-a su oslobodena 94 podizvodaca. Medu njima je i firma “Celebic”. Gradevinska kompanija je oslobodena 474,5 hiljada eura PDV-a.

Firma Montesino je oslobodena 574,6 hiljada eura.

Rudovic je podatke od Ministarstva dobio kao odgovor na poslanicko pitanje postavljeno jos krajem 2018. godine. Tada je u Skupstini ministar finansija Darko Radunovic kazao da su China Road and Bridge Corporation (CRBC) i podizvodaci oslobodeni 112 miliona eura po osnovu PDV-a i carine. Taj podatak se odnosio na period do 1. decembra prosle godine.

TRZISTE RADA

Poslodavci su ove godine oglasili ukupno 28.232 slobodna radna mjesta, stoje u odnosu na isti period prethodne godine, kada je oglaseno 26.312, vise za 1.920 ili 7,3 odsto.

Kako je Pobjedi kazao pomocnik direktora Sektora za evidencije i istrazivanja u oblasti zaposljavanja Goran Bubanja najvisa traznja je bila za srednjoskolskim zanimanjima sa zavrsenim trecim i cetvrtim stepenom strucne spreme -12.479 ili 44,2 odsto, zatim za zanimanja prvog i drugog stepena strucne spreme -11.259 ili 39,9 odsto i za visokoskolcima 4.494 ili 15,92 odsto.

“Najvise su trazena zanimanja iz oblasti ugostiteljstva i turizma-kelneri i konobari, sobarice, kuvari, serviri, recepcioneri, zatim gradevinski radnici, trgovci…”, kazao je on za Pobjedu.

STATISTIKA

Sto se tice ukupnog broj nezaposlenih manje ih je za 16,5 odsto nego prosle godine.

“Na evidenciji Zavoda nalazi se ukupno 34.247 nezaposlenih, sto je u odnosu na isti period prosle godine, kada ih je bilo 41.013, manje za 6.766 ili 16,5 odsto. Najvise je srednjoskolaca sa zavrsenim trecim i cetvrtim stepenom strucne spreme -16.395 ili 47,9 odsto, zatim lica sa zavrsenim prvim i drugim stepenom strucne spreme 13.217 ili 38,6 odsto i visokoskolaca 4.635 ili 13,5 odsto. Medu visokoskolcima na evidenciji je i 195 magistara ili mastera i 15 doktora nauka”, kazao je Bubanja.

Uporedivanjem ponude nezaposlenih na evidenciji Zavoda i traznje poslodavaca, kako navodi nas sagovornik, dolazi se do zakljucka da kod vecine zanimanja ponuda u znacajnoj mjeri prevazilazi prijavljenu traznju.

DEFICIT

Deficitarno zanimanje moze se definisati kao ono zanimanje koje poslodavci ne mogu obezbijediti onda kada im je potrebno (vremenska dimenzija, posebno kod sezonskog zaposljavanja); u broju koji im je potreban (kvantitet), u okviru zanimanja nedostatak od poslodavaca trazenih znanja i vjestina za obezbjedivanje odgovarajuceg kvaliteta proizvoda ili usluga (kvalitet) objasnio je Bubanja.

Takode, ukazuje i na teritorij alnu dimenziju, odnosno da neka zanimanja mogu biti deficitarna u odredenom dijelu drzave (primorski region), a da u drugim djelovima budu suficitarna.

“NAPLATA PRIHODA”

Nemam namjeru da Poreskoj upravi dostavim informacije o svojim prihodima, jer nijesam PDV obveznik, kazao je vjestak ekonomske struke Milenko Popovic za Pobjedu, navodeci da je od PU dobio poziv da dostavi te informacije.

Kazao je da PU po maticnom broju moze imati uvid u sve njegove prihode, te ne vidi potrebu da ih licno dostavlja.

“Mi ne mozemo biti obveznici necega sto ne mozemo da naplatimo, jer da smo PDV obveznici ispostavljali bismo troskovnik uvecan za PDV. Postoje zvanicna tumacenja u kojima je izricito navedeno da se PDV ne odnosi na vjestake, jer je rijec o povremenom poslu”, kazao je Popovic, dodajuci da smatra da je u pitanju ili greska ili neciji hir.

Zakon

Na pitanje da li u slucaju da njihov godisnji promet premasi 18 hiljada eura i vjestaci postaju poreski obveznici, Popovic odgovara da taj iznos nema nikakvog znacaja, imajuci u vidu da njihovu djelatnost regulise Zakon o sudskim vjestacima, te da poreske obaveze izmiruju u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak fizickih lica.

On navodi da vjestaci ispostavljaju sudovima troskovnik, koji im isplacuju neto iznos nakon sto se odbije devet odsto poreza i 15 odsto prireza na visinu obracunatog poreza.

Objasnjava da se njihov aranzman poreski tretira kao ugovor o djelu.

Isto ovo navedeno je u poreskoj praksi na internet stranici Poreske uprave.

Prihod koji ostvari fizicko lice koje djelatnost vjestaka obavlja povremeno, ima tretman prihoda od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda. Sagiasno odredbama clana 48. stav 5. Zakona o porezu na dohodak fizickih lica, porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti obracunava, obustavlja i uplacuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od devet odsto na poresku osnovicu koja predstavlja razliku izmedu ostvarenih prihoda i rashoda iz clana 20 stav 2 Zakona. Na teret isplatioca se sagiasno odredbama clana 7 stav 2 Zakona o finansiranju lokalne samouprave obracunava i placa prirez porezu na dohodak fizickih lica po stopi utvrdenoj odlukom jedinice lokalne samouprave na osnovicu koju cini obracunati porez na dohodak stoji u poreskoj praksi za septembar prosle godine.

Naplata

Da sudski vjestaci ne mogu biti PDV obveznici, smatra i vjestak za telekomunikacije Predrag Boljevic, koji je, kako je kazao, za posljednjih pet godina prihodovao 84,5 hiljada eura.

Na pitanje da li su vjestaci utajili porez, Boljevic odgovara odrecno objasnjavajuci da bi utaja bila da su vjestaci PDV naplatili, ali ga nijesu proslijedili PU. Navodi da vjestaci nijesu naplacivali PDV, jer nemaju zakonsku mogucnost da to ucine.

“Sve i da su vjestaci naplatili PDV, naplatili bi ga od drzave i vratili drzavi, pa bi ovom transakcijom, kojih tokom godine ima na hiljade, jedinu korist imale banke koje bi naplatile proviziju”, smatra Boljevic i istice da vjestaci ne ispostavljaju fakturu, vec se njihov rad placa u skladu sa Zakonom o sudskim vjestacima, gdje je precizno navedeno ko i kako ih nagraduje.

Nakon sto vjestak podnese troskovnik sa kolicinom utrosenih sati po pojedinim stavkama, sud rjesenjem odreduje visinu nagrade.

“Neka promijene Zakon o sudskim vjestacima i neka kazu da se PDV obracunava, pa kada sudovi pocnu da ga obracunavaju, mi cemo placati”, porucio je Boljevic, koji kaze da od PU nije primio poziv da dostavi informacije o prihodima.

Bez odgovora Poreske uprave

Iz Poreske uprave Pobjeda nije dobila odgovor da li su, kako javljaju neki mediji, krenuli u provjeru prihoda sudskih vjestaka, za koje je utvrdeno da su za pet godina od sudova i tuzilastva naplatili 4,1 milion eura. Tako nijesmo uspjeli saznati ni da li prema Zakonu o PDV-u, bez obzira sto je njihova djelatnost regulisana posebnim zakonom, sudski vjestaci postaju PDV obveznici ukoliko njihov promet premasi 18 hiljada eura.

SAGOVORNICI RTCG

Sa ili bez evropske perspektive, Crna Gora ostaje posvecena evropeizaciji drustva, kazao je poslanik DPS-a Andrija Nikolic, gostujuci u emisiji Argumenti na TVCG.

Lider Demosa Miodrag Lekic smatra da Evropska unija nakon svih ovih godina ima razloga za preispitivanja, sto, kako je rekao, i cini.

Profesorica Gordana Durovic istakla je da je odnos Crne Gore prema Evropskoj uniji korektan i partnerski i da takav treba i da ostane, dok je Boris Raonic iz Gradanske alijanse naglasio da je Crna Gora u dosadasnjim pregovorima s unijom uradila dosta, ali ne i sve sto je trebalo.

Ucesnici emisije saglasni su da treba sacekati, a zatim mudro odgovoriti ukoliko eventualno bude novih pravila Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana, o cemu se spekulise u javnosti.

MONTEFARM

Pacijenti sa neuroloskim i kardiovaskularnim oboljenjima suocavaju se sa problemom zbog nestasice lijeka “pradaksa” od 150 mg, koji se izdaje na recept u apotekama Montefarma, a nije ga bilo tokom prosle sedmice. Sa druge strane, u privatnim apotekama, koje su na osnovu ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje duzne da lijek izdaju bez placanja, prodaju ga za oko 100 eura.

Pacijent koji se obratio redakaciji Dana kazao je da osim lijeka “pradaksa”, koji se koristi preventivno protiv mozdanog udara, u apotekama Montefarma nema ni lijeka za srcane bolesnike “konkor” od 2,5 mg.

Iz Montefarma su za Dan saopstili da nema nestasica i da ima kapsula “pradaksa”, ali da ce dopuna stici u toku naredne nedjelje.

“U nasim apotekama nema nestasice ‘pradaksa’ kaps. 110 mg i 150 mg, a dopune zaliha ovog lijeka bice isporucene u toku radne nedjelje, sto je inace i praksa u nasem nacinu poslovanja. Drugi pomenuti lijek ‘konkor’, trenutno nedostaje samo u dozi od 2,5 mg i ocekuje se njegova isporuka do kraja mjeseca. Nijedan tender Montefarma nije ponisten, tako da za sada nestasica nema. Napominjemo da se ovi ljekovi takode izdaju na teret Fonda zdravstva Crne Gore i u privatnim apotekama, tako da gradani mogu, u slucaju trenutnog nedostaka lijeka u nasim apotekama, svoj recept realizovati u nekoj od privatnih koje su potpisale ugovor sa Fondom”, isticu iz Montefarma.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje za Dan je saopsteno da, prema informacijama iz Montefarma, lijeka “pradaksa” ima u vise apoteka i da ce se obezbijediti izdavanje u kontinuitetu u dezurnoj apoteci “Krusevac”.

“Ocekuje se nova isporuka ‘pradakse’ u petak kada ce ga na raspolaganju imati sve Montefarmove apoteke. Ukoliko ima apoteka koje ga osiguranicima Fonda kojima je propisan recept nude u prodaji, molimo da se obrate Fondu kako bi reagovali shodno ugovoru. Takve situacije su nedopustive i primjenjivacemo kaznene mjere sve do raskida ugovora. Takode, osiguranici koji koriste portal eZdravlje mogu putem servisa eApoteka provjeriti u kojim apotekama mogu podici propisani lijek. Prema podacima Fonda, lijeka ‘pradaksa’ ima u dovoljnim kolicinama i moze se podici u najvecem broju privatnih apoteka, ‘pradaksa’ 60×150 mg: 1.929 kutija u 144 apoteke; ‘pradaksa’ 60×110 mg: 1.825 kutija u 149 apoteka i ‘pradaksa’ 30×75 mg: 206 kutija u 88 apoteka”, isticu iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

KAO PREPORUCENA

Ministarstvo zdravlja uvesce do kraja godine u kalendar imunizacije vakcinu protiv Humanog papiloma virusa (HPV) i ponuditi je, kao preporucenu, djevojcicama od devet do 11 godina, kazali su Dnevnim novinama iz resora na cijem je celu Kenan Hrapovic.

“Vakcina ce biti preporucena, ali ne i obavezna. Vakcina protiv HPV (Gardasil 9) je indikovana za aktivnu imunizaciju osoba uzrasta od devete godine zivota i starijih, kako osobama zenskog, tako i muskog pola. Po preporuci Nacionalna savjetodavna komisija za imunizacije (NITAG) kod nas ce se ponuditi djevojcicama uzrasta od devet do 11 godina”, kazali su iz ministarstva.

HPV vakcina, kako su objasnili, sluzi za sprecavanje infekcije HPV virusom (vakcina protiv humanog papilomavirusa 9-ovalentna tipovi 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52, 58), koji je jedan od uzrocnika karcinoma cerviks, vulvu, vaginu i genitalnih kondiloma (Condyloma acuminata), uzrokovanih odredenim tipovima HPV-a.

Hronicne nezarazne bolesti su vodeci uzrok smrtnosti kako u svijetu tako i kod nas, podsjetili su iz ministarstva i dodali da je najveci procenat smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok su na drugom mjestu maligna oboljenja.

“Najbolji vid sprecavanja pojave oboljenja je prevencija, a imunizacija je najefikasnija preventivna mjera. Zato je Nacionalna savjetodavna komisija za imunizacije (NITAG) predlozila Ministarstvu zdravlja da ponudi gradanima Crne Gore i uvede u kalendar imunizacija vakcinu protiv Humanog papiloma virusa (HPV). Ovu vakcinu, koja djeluje na sprecavanje infekcije Humanim papiloma virusom za koga se smatra da je jedan od uzroka nastanka raka grlica materice, ali i rektuma i drugih, preporucuje i Svjetska zdravstvena organizacija, a uvedena je i u velikom broju zemalja Evropske unije”, pojasnili su iz ministarstva.

Uvodenje HPV vakcine, uz Nacionalni skrining za rak grlica materice, koji se vec sprovodi u Crnoj Gori, isticu, doprinijece znacajnom smanjenju obolijevanja od raka grlica materice, a samim tim ce se smanjiti i smrtnost od ove bolesti.

Iz ministarstva podsjecaju da se u Crnoj Gori izvode tri skrining programa, od kojih se dva izvode na nacionalnom nivou za rak debelog crijeva i rak grlica materice, za koje je nabavljena kompletna oprema. Skrining program za karcinom grlica materice sprovodi se od 18. jula 2016, a skrining program za karcinom debelog crijeva od 1. juna 2013. godine.

MINISTARSTVO PRAVDE

Ni nakon skoro dva mjeseca Ministarstvu pravde nije stigao odgovor od Kosova na dopunu molbe za izrucenje Podgoricanina Marijaa Milosevica, radi izvrsenja osmomjesecne zatvorske kazne po presudi podgorickog Osnovnog suda, pisu Dnevne novine.

“Ministarstvo pravde je 9. septembra 2019. uputilo molbu za naknadnu saglasnost (dopunu molbe). Odgovor nam jos uvijek nije dostavljen”, navodi se u odgovoru Ministarstva pravde dostavljenom Dnevnim novinama.

List podsjeca da je ekstradicija Milosevica i ranije je trazena, ali ne zbog izdrzavanja kazne dobijene po pomenutoj pravosnaznoj presudi, vec zbog sumnje da je ucestvovao u ubistvu Radomira Durickovica koje se dogodilo 11. oktobra 2016. godine na Cetinju.

Na tu molbu za izrucenje nadlezni organi Kosova dozvolili su ekstradiciju pod odloznim uslovom do okoncanja krivicnog podstupka koji se vodi protiv Milosevica pred nadleznim organima zamoljene drzave.

Osim njega, za ucestvovanje u ubistvu Durickovica sumnjice se i Igor Masanovic i Vukota Vujacic, koji su takode uhapseni na Kosovu, i cije izrucenje ce se sprovesti po okoncanju postupka koji se vodi protiv njih u toj zemlji.

Mario Milosevic se sumnjici i da je dio kriminalne organizacije koja je izvrsila ubistvo Miodraga Migija Kruscica 21. maja prosle godine, u basti kafica Palata u podgorickom naselju Stari aerodrom i napad na novinarku Oliveru Lakic.

Milosevic je trenutno u zatvoru u Pristini, a tamo je uhapsen zbog nedozvoljenog oruzja. Lisice na ruke stavljene su mu 18. jula 2018. godine, u vrijeme kada je za njim bila raspisana potjernica od podgorickog Interpola.

Podsjecamo, srbijanski mediji su ranije Milosevica dovodili u vezu sa ubistvom lidera Gradanske inicijative “Srbija, demokratija, pravda Olivera Ivanovica u Kosovskoj Mitrovici 16. januara 2018. godine. On se nakon svega toga oglasio preko advokata, negirajuci povezanost sa pomenutim likvidacijama.

  • Kako se upravlja u tri najveća crnogorska resorta: 190 miliona eura prihoda i 21 milion profita
    on 21/06/2026 at 10:34

    Tri kompanije koje upravljaju vodećim resortima u Crnoj Gori – Lušticom, Porto Montenegrom i Porto Novim – u 2025. su zabilježile rast prihoda i aktive, ali uz bitno različite trendove profitabilnosti, zaduženosti i zapošljavanja u odnosu na 2024. godinu.

  • Turković o povećanju penzija: 20 eura za deset godina i 268 eura za pet nije isto
    on 21/06/2026 at 10:15

    Komentarišući najnovije podatke Fonda PIO o rastu penzija, državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković je kazao da je u desetogodišnjem periodu od 2011. do 2021. godine prosječna penzija porasla za svega 20 eura, dok je u narednih pet godina povećana za 268 eura.

  • Otvara se tržište od 500 miliona ljudi: Crna Gora mora iskoristiti EU fondove
    on 21/06/2026 at 06:36

    Crna Gora pretpristupni period ulaska u Evropsku uniju mora iskoristiti za postizanje što bolje startne pozicije svojih preduzeća. Mogućnosti korišćenja evropskih fondova su velike i tu šansu treba iskoristiti prije ulaska na evropsko bezcarinsko tržište od 500 miliona, kaže ekspert iz Hrvatske, Krešimir Budiša, koji je bio predavač na skupovima koje je Privredna komora organizovala za domaće poljoprivrednike i preduzetnike. 

  • VIDEO "Poglavlje 14 biće zatvoreno uskoro"
    on 20/06/2026 at 19:05

    Još jedan korak Crne Gore ka Evropskoj uniji biće zatvaranje poglavlja o saobraćaju u pregovorima o pristupanju.

  • CBCG: Platni promet 2,12 milijardi eura
    on 20/06/2026 at 14:38

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 31 radni dan u maju iznosila je 2,12 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • BDP po stanovniku na 54 odsto prosjeka EU
    on 20/06/2026 at 10:37

    Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, prema standardu kupovne moći, u Crnoj Gori je u prošloj godini iznosio 54 odsto prosjeka EU, prema prvoj procjeni Eurostata.

  • Viši sud zamrznuo više od 6,8 miliona eura: Blokirano 58 računa u istragama SDT-a
    on 20/06/2026 at 10:11

    Rješenjima podgoričkog Višeg suda za oko pet i po mjeseci ove godine je stavljena zabrana privremenog raspolaganja na 58 računa u domaćim bankama, na kojima se nalazi preko 6,8 miliona eura, a u okviru istraga koje sprovodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), navodi Akcija za socijalnu pravdu.

  • Gubitak Luke Bar prošle godine 6,44 miliona
    on 20/06/2026 at 08:45

    Kompanija Luka Bar je prošlu godinu završila sa gubitkom od 6,44 miliona, što je 7,6 miliona lošiji od onog ostvarenog u 2024, kada je to barsko preduzeće u većinskom državnom vlasništvu poslovalo sa profitom od 1,17 miliona eura.  

  • Basani sa Vukovićem: Svjetska banka Crnu Goru vidi kao jednog od svojih ključnih partnera
    on 20/06/2026 at 07:39

    Svjetska banka Crnu Goru vidi kao jednog od svojih ključnih partnera u regionu, kazala je potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju Antonela Basani na sastanku sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, ističući da je naša država, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, u posebnom fokusu ove međunarodne finansijske institucije.

  • Dizel od utorka jeftiniji minimum deset centi
    on 20/06/2026 at 07:07

    Cijene goriva od utorka će biti manje za od sedam do 12 centi, što će biti prvo veće smanjenje cijena goriva nakon marta, od kada su cijene naftnih derivata počele da rastu zbog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana.