BAR
Ulcinjanin G.M.(1976) podlegao je povredama koje je zadobio kada je pao sa sedmog sprata zgrade u Baru, povrdeno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra policije. Kako nezvanicno saznajemo, G.M. je pao dok je izvodio radove na tom objektu.
Iz OKC-a su naglasili da je do nesrece doslo u 14 sati i 50 minuta, nakon cega je G.M. hospitalizovan.
Kako su istakli, obavijesteni su da je podlegao povredama u 17 sati i 46 minuta.
BAR
Ulcinjanin G.M.(1976) podlegao je povredama koje je zadobio kada je pao sa sedmog sprata zgrade u Baru, povrdeno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra policije. Kako nezvanicno saznajemo, G.M. je pao dok je izvodio radove na tom objektu.
Iz OKC-a su naglasili da je do nesrece doslo u 14 sati i 50 minuta, nakon cega je G.M. hospitalizovan.
Kako su istakli, obavijesteni su da je podlegao povredama u 17 sati i 46 minuta.
ZATVORENICI
Albanski zvanicnici izjavili su danas da su zamrzli napore za vracanje desetina njihovih drzavljana iz Sirije gdje su zatvoreni zbog sumnje da su imali veze sa ekstremistima.
Ministarka Elisa Spiropali rekla je danas da je operacija prekinuta zbog “nove geopoliticke situacije” u Siriji ukljucujuci tursku vojnu operaciju i povlacenje americkih vojnika.
Spiropali je rekla da je medu Albancima koji su u kampu u sjevernoj Siriji 11 do 13 muskaraca osumnjicenih za teroristicke aktivnosti i 28 djece.
Albanski zvanicnici pokrenuli su u avgustu planove da vrate u zemlju 72 albanska drzavljanina.
U aprilu je susjedno Kosovo bilo prva zemlja koja je vratila 110 svojih gradana iz Sirije, uglavnom zene i djecu vezane za ekstremiste, navodi
ZATVORENICI
Albanski zvanicnici izjavili su danas da su zamrzli napore za vracanje desetina njihovih drzavljana iz Sirije gdje su zatvoreni zbog sumnje da su imali veze sa ekstremistima.
Ministarka Elisa Spiropali rekla je danas da je operacija prekinuta zbog “nove geopoliticke situacije” u Siriji ukljucujuci tursku vojnu operaciju i povlacenje americkih vojnika.
Spiropali je rekla da je medu Albancima koji su u kampu u sjevernoj Siriji 11 do 13 muskaraca osumnjicenih za teroristicke aktivnosti i 28 djece.
Albanski zvanicnici pokrenuli su u avgustu planove da vrate u zemlju 72 albanska drzavljanina.
U aprilu je susjedno Kosovo bilo prva zemlja koja je vratila 110 svojih gradana iz Sirije, uglavnom zene i djecu vezane za ekstremiste, navodi
Jedna od najvecih diva muzicke scene bivse Jugoslavije tokom ove decenije se kreativno podmladila i vratila u zizu interesovanja jos od saradnje sa jednom od najuspjesnijih srpskih alternativnih grupa Darkwood Dub 2013, a kao kulminacija i kruna te faze doslo je obiljezavanje znacajnog jubileja za Biseru Veletanlic – cak 55 godina karijere.
Tim povodom nedavno je na Sajmu medija i knjiga u Beogradu odrzana promocija njenog novog CD-a i ploce koja je okupila brojne novinare, prijatelje i obozavatelje legendarne pjevacice cije je ime zlatnim slovima upisano u istoriju muzike ovim prostorima, a koliko im njene pjesme znace pokazuje i to sto je Veletanlic vise puta najavljivala kraj karijere, ali kako kaze, ne daju joj da ode.
“Nisam razmisljala o tome ranije i malo sam se uplasila kad sam shvatila koliko dugo trajem na sceni. Uslovno receno uplasila naravno”, kroz smijeh prica pjevacica za “Vijesti”.
Ona se zahvalila, prije svega, svojoj familiji, roditeljima kojih vise nema na tome sto je dosla tu gdje jeste, a za promociju PGP/RTS-u i Croatia recordsu kazavsi da je u pitanju sjajan podvig.
“Na promociji je bilo beskrajno divno, toplo, iskreno, cisto… Kod mene sve ide kasnije, kasnije reagujem i onda sam tek tu vidjela da je to zaista nesto sto sam zasluzila na neki nacin. Ne spadam u one ljude koji vole da im se kaze da su zvijezde, da su legende… Ja mrzim sve to skupa. Ali ljudski je bilo fenomenalno i svi prisutni su bili divni, pjevali su zajedno sa mnom”, prisjeca se osjetno dirnuta Veletanliceva.
I zaista, ko joj moze poreci da je zasluzila to, ako ne i vise, emocijom i energijom kojom zraci i danas. Zato je dobila i nekoliko priznanja na promociji.
“RTS/PGP su mi poklonili zlatnu plocu zbog saradnje tokom svih tih godina. Od Croatia recordsa sam dobila priznanje za zajednistvo u umjetnosti. Jer muzika je zaista umjetnost koja samo moze da spaja”, ocijenila je Velentaliceva ukazavsi na cinjenicu da je njen novi album, na kojem su se nasli neki od njenih najvecih hitova, ali i prvi put na CD-u numere kao sto su “Smejem se bez smisla”, “Jutro ce promeniti sve” i “Jos jedna sansa”, prvo zajednicko izdanje dviju najvecih izdavackih kuca u regionu.
Na pitanje kako su birane pjesme koje su se nasle na novom izdanju, Veletanliceva kaze da joj je bilo tesko jer ima materijala za pet takvih izdanja, pa je izabrala uglavnom one koje se najvise slusaju.
“Naravno da tu Kornelije Kovac vuce veci dio izdanja, ali ja sam imala nekoliko kompozicija koje sam uradila u Zagrebu. Medu njima je jedna divna pjesma koju sam pjevala prije hiljadu godina u Stipu, a zove se ‘Merak pesma’. To je numera u stilu Majkla Dzeksona i toliko je dobra bila da sam uvijek patila zbog toga sto je ne pustaju. Sad svi padaju u nesvijest, svi su – vau, odusevljeni, a ja im objasnjavam da sam to jos 70-ih snimila. Ali veoma mi je drago sto su to pravi biseri domace zabavne muzike”, uvjerena je pjevacica.
Od njene saradnje sa Darkwood Dubom na pjesmi “Nesto sasvim izvesno” 2011, koja je kasnije rezultirala i zajednickom turnejom, Bisera kao da je dala podstrek i drugim njenim savremenicima, pa se tako, recimo, Zdenka Kovacicek vratila na scenu nakon sto je njenu numeru “Frka” u hit pretvorila grupa Nipplepeople, Zoran Predin je bio vrlo aktivan, a Veletanliceva je nedavno imala i niz uspjesnih zajednickih koncerata sa Matijom Dedicem, Vasilom Hadzimanovim i Gabi Novak. Ona, medutim, skromno kaze da to nema mnogo veze sa njom.
Sa Matijom, Gabi i Vasilom kaze da je doslo slucajno do saradnje.
“Gradovi su htjeli Vasila i Matiju, ali su oni mislili da je dosadno tako, pa su pridruzili prvo Gabi. Trebalo je da budu dvije majke i dva sina, ali posto je moja sestra Senka odustala od pjevanja prije vise godina i povukla se, onda su mene zvali. Vasil je rekao: ‘Ajde tetka, ti da upadnes’ i tako smo napravili seriju veoma lijepih koncerata, elegantnih, za ljubitelje prave muzike”, kazala je Veletanlic.
Veletanliceva je ovog ljeta nastupila na Bedem festu i bilo joj je to vec drugo gostovanje na manifestaciji u Niksicu, pa kaze da je postala skoro domaca, mada priznaje da joj nije bilo prijatno da pjeva nakon projekcije filma “Nebeska tema” o preminulom srpskom muzicaru Vladi Divljanu.
“Nisam znala da je tako zamisljeno. Inace bih promijenila ili mozda ne bih ni dosla. Ali posto je Petar Sundic jedan divan mladi covjek koji zaista radi sve od srca, ja sam pristala, no moram priznati da me je to malo pogodilo”, priznala je ona.
Za Crnu Goru je posebno vezana tokom cijele karijere. Ovdje ju je zapocela, ovdje je planirala i da je zavrsi, najavila je to na koncertu u Budvi 2015, ali je ipak nastavila.
“Pocinjala sam karijeru zapravo na Svetom Stefanu kad sam imala dvije pjesme na repertoaru. Tek sam bila ispilila sto bi se reklo. Ja sam osoba koja se lako veze za mjesta, za ljude, za sve sto se mozes vezati. Zato volim jako Crnu Goru, volim to more, te ljude, nacin na koji govore. Nisam iz Crne Gore, ali se osjecam kao da jesam, kad dodem tamo pricam skoro kao vi”, istice ona, a zatim kroz smijeh ispaljuje jedno “mrs” sa crnogorskim akcentom pokazujuci svoju poentu.
Da li ce u Crnoj Gori zaista i zavrsiti karijeru kad odluci da je kraj ne zna, jer kaze da ne razmislja vise tome, ali se nada da ce se vidjeti uskoro sa ovdasnjom publikom.
“Ja sam bila rekla da je gotovo, ali prosto mi nisu dali. I sad na promociji sam rekla: ajde ljudi, dosta je vise bilo i te Bisere. Ma kakvi, pa to je ludilo, ne smijem ni da pomenem da imam namjeru da zavrsim karijeru. Tako da ne znam nista jos. Daj boze da budem ziva i zdrava, pa o tom potom”, zakljucuje ona
Zbog surovosti Tare i Pive, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od rijeka, tvrde sagovornici iz Uprave policije, ne poricuci da se ipak desavaju slucajevi nelegalnog prelaska
Crnogorska “plava” granica sa Bosnom i Hercegovinom gotovo je nezasticena – policija nema mogucnost da kroz vode Tare i Pive juri eventualne krijumcare droge, cigareta, migranata.., ali ni one koji bjezeci od zakona odluce da preplivaju te dvije rijeke.
Zbog surovosti planinskih rijeka, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od “plave” granice, tvrde sagovornici “Vijesti” iz Uprave policije, ne poricuci, medutim, da se ipak desava da neko Taru ili Pivu pokusa preci nelegalno.
Granicna policija, medutim, navodno cini sve da i to suzbije, kontrolisuci pristupne i sporedne puteve koji vode do prilaznih tacaka rijekama…
“Nije bilo slucajeva da se uhvate krijumcari. Bilo je sporadicnih slucajeva samih migranata koji su izasli negdje prije drzavne granice, pa su pokusali pjesice da predu preko granice… Zasada imamo samo slucajeve da su pokusali da predu prijeku plivajuci, ali su procesuriani”, kazao je “Vijestima” Radosav Bozovic, pomocnik komandira Granicne policije Pluzine.
Naveo je i da sa druge strane granice pristupne i sporedne puteve koji vode ka rijekama kontrolisu i pripadnici Granicne policije BiH.
Tara – Suza Evrope, idealna je za rafting u ljetnjim mjesecima – nije previse opasna, a sasvim je dovoljno brza da priusti uzitak adrenalinskim zavisnicima.
Splavariti tom planinskom ljepoticom moguce je tokom citave godine, ali u zavisnosti od vodostaja avanturisti biraju da li ce imati ekstremni uzitak, na bukovima dizati adrenalin do maksimuma, ili miran turisticki rafting kada je vodostaj nizi.
Ekipa “Vijesti” uvjerila se da je moguce neopazeno “uplivati” u BiH – izaci na drugu obalu na pauzi koja se pravi kod vodopada, a potom se udaljiti kroz sumu kojom je Tara okruzena.
One koji u avanturu krecu sa crnogorske strane evidentiraju samo agencije koje pruzaju usluge raftinga, a nakon ulaska kombi kojim se spusta do rijeke nema policijske kontrole jer se ne napusta drzavna teritorija.
Da to koriste i kriminalci potvrdilo je vise sagovornika “Vijesti” koji nekoliko mjeseci godisnje provedu na Tari i Drini.
“Vidite li koliko je camaca? Zar mislite da su to sve turisti koji su dosli da uzivaju u raftingu? Medu svima koji su na bilo koji nacin vezani za splavarenje zna se koliko se za sta nudi, ipak niko od onih koji zaraduju iskljucivo od raftinga ne ulazi u sumnjive poslove uprkos tome sto lako zaradeni novac mami”, rekao je jedan od sagovornika “Vijesti” koji je insistirao na anonimnosti.
Skiperi sa kojima se u camac ulazi na Brastanovici nijesu bili raspolozeni da pricaju o mogucoj zloupotrebi njihovog posla.
Za razliku od njih, Branko Sokolovic, vlasnik kampa “Ivona” koji se nalazi na obali Drine, kazao je da sa onima kojima su pruzali usluge raftinga nije imao problema i da im se nikada nije dogodilo da ih neko pokusa zloupotrijebiti kako bi u Crnu Goru prenio nesto, ili im se izgubio u medugranicnom pojasu.
“Nisam imao problema, jer nisam u tim vodama. To mi je novo. Vjerovatno se nesto radi, ali mimo mene sigurno”, kazao je on.
Objasnio je da zbog velikih taksi slabije rade trodnevne ture koje ukljucuju splavarenje od Durdevica Tare, jer su im ranije trazili da kao privredno drustvo budu registrovani i u Crnoj Gori.
“Dolazile su inspekcije, nekada kaznjavale samo skipere, nekada i firmu, zato sada radimo samo turu od Brastanovice, s tim sto crnogroski camci zavrsavaju ispod mosta, a mi produzimo Drinom do naseg kampa”, kazao je on.
Miigranti, navodno, ljudima koji imaju camce nude 1.000 eura da se domognu Sarajeva, tvrdi jedan od sagovornika “Vijesti”.
“Ne samo za prelazak granice camcem, vec i da ih neko saceka sa druge strane i odveze do Sarajeva, sto je veliki rizik. No, ima onih koji pristaju na to”, tvrdi sagovornik iz BiH kojeg su reporteri “Vijesti” krajem septembra zatekli na obali Tare.
I on je jedan od onih koji zivi od rijeke, ali tvrdi da nema namjeru da trazi vise od onoga sto legalno zaraduje.
SEF DIPLOMATIJE
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlic Radman, izjavio je da je jugoistok Evrope jedan od prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2020. godine.
“Sve te zemlje zasluzuju evropsku buducnost i moramo pruziti ruku nasim susjedima, a podrzavanje tog dijela Evrope garantuje i nasu sigurnost”, rekao je Grlic Radman u Zagrebu, prenijela je agencija Hina.
On je tako odgovorio na pitanje novinara o izjavi potencijalnog kandidata za predsjednika Hrvatske Miroslava Skore da nije dobro da Hrvatska tokom predsjedavanja EU u fokus stavlja Zapadni Balkan, vec da treba da iskoristi predsJedavanje da izvuce korist za sebe.
Ministar je dodao da je Hrvatska od 1. januara “neutralna u smislu samog predsjedavanja”, jer je odgovorna za sve zemlje clanice i mora da slusa sta one govore.
Grlic Radman i premijer Andrej Plenkovic razgovarali su danas u Zagrebu s ambasadorima i stalnim predstavnicima Hrvatske o aktivnostima koje ce Hrvatska kao predsjedavajuca zemlja imati tokom prve polovine 2020.
Plenkovic se takodje osvrnuo na Skorinu izjavu i podsjetio da je, na primer, sastanak na vrhu drzava clanica EU i drzava jugoistoka Evrope, koji bi trebalo da bude odrzan u maju iduce godine u Zagrebu, dugo planiran i smisljen.
“To ipak nije lako sve skupa prepoznati iz ugla nekoga ko je bio u diplomatskoj sluzbi samo u Pecuju”, dodao je premijer.
Plenkovic je rekao da na sve to gleda na primjer “iz interesa sta Hrvatska moze da ucini za Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, sta moze da ucini kroz takav samit za prava Hrvata u Srbiji”. On je zakljucio da “treba malo otvoriti horizonte, optike, pa onda davati komentare”.
To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije
Ulcinjanin M. Gorana (43) preminuo je u Klinickom centru Crne Gore od povreda zadobijenih prilikom pada sa zgrade u Baru, na kojoj je izvodio gradevinske radove.
To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije.
Gorana je radio u ulcinjskoj Sluzbi zastite i spasavanja, a kako je “Vijestima” nezvanicno receno u Baru je pomagao drugu kod izvodenja gradevinskih radova.
Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.
U Crnoj Gori sjutra ce biti promjenljivo do potpuno oblacno, povremeno kisa ili pljusak sa grmljavinom, saopsteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.
Vjetar juznih smjerova, umjeren do pojacan, u drugom dijelu dana i tokom noci pojacan i jak.
Jutarnja temperatura vazduha od cetiri do 15, a najvisa dnevna od 12 do 23 stepena.
GODISNICA PADA AMBASADE
Na danasnji dan prije 40 godina iranski studenti su zaposeli americku ambasadu u Iranu, uzevsi 52 Amerikanca kao taoce. Talacka kriza je trajala 444 dana, a njene posljedice osjecaju se i danas.
Kako pise Dojce vele (Deutsche Welle – DW), raspolozenje u Teheranu ujutro 4. novembra 1979. bilo je napeto. Nije bilo proslo ni tri dana kako je voda revolucije ajatolah Ruhola Homeini svoje sljedbenike pozvao na akciju koja je cijelom svijetu trebalo jos jednom da pokaze da je Iran poslije uspjesne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je persijski sah zauvijek svrgnut sa vlasti.
“Smrt Americi”, skandiarale su stotine studenata ispred americke ambasade. Kasno prepodne, nekoliko desetina njih su presli ogradu i nasilno usli u zgradu. Zarobili su 66 americkih gradana, od kojih su 52 zadrzali kao taoce – na uzas cijelog zapadnog svijeta.
Bliski saradnik Homeinija i kasnije drzavni sekretar Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim ocima diplomatska misija Vasingtona u Iranu bila steciste spijunaze.
“Da je americka ambasada u Teheranu zaista bila diplomatski centar i da su njene aktivnosti bile cisto prikupljanje informacija ili u okviru uobicajenog rada obavjestajnih sluzbi, onda bi se moglo govoriti i drugacije. Ali posto je dokazano da su ti ljudi u americkoj ambasadi poslije revolucije bili umijesani u mnoge nemire u zemlji, i cak ih planirali, onda se s pravom moze zakljuciti da to nije bio istinski centar diplomatije, nego centar spijunaze”, rekao je.
Zaposjedanje americke ambasade u Teheranu bilo je medunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domacin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izlozi agresiji.
Vladari u Iranu su ocigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazu da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. februara 1979. dogodilo vise od uobicajene promjene vlasti. U njihovim ocima je pocelo novo doba. Po prvi put u istoriji uspostavljena je islamska republika pod vodstvom siitskog svestenstva, za koju se na referendumu 1. aprila izjasnilo vise od 90 odsto stanovnistva.
Homeini nije ni podrzao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talacke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Vasington.
Posto su pregovori bili neuspjesni, americki predsjednik Dzimi Karter vidio je samo jedan izlaz. I tako je 24. aprila 1980. pokrenuo vojnu operaciju – sa pogubnim posljedicama, kako je sam morao da prizna.
“Nakon sto se, po mom naredenju, tim za oslobadenje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije tocenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali je poginulo osam clanova posade. Ali, necemo odustati”, rekao je.
Propala operacija spasavanja dovela je do pada Karterove popularnosti i u novembru 1980. je za novog predsjednika SAD izabran Ronald Regan.
Ali, bas kada je Regan preuzimao funkciju, Karter je jos jednom bio u centru paznje: tog 20. januara 1981. bivsi predsjednik SAD u Frankfurtu na Majni je docekao svoje sunarodnike – koji su pusteni na slobodu poslije tacno 444 dana.
“Zelim jasno da kazem da ce iranska vlada – svi odgovorni – za sva vremena biti prokleti zbog onoga sto su ucinili nasim sunarodnicima”, rekao je bivsi predsjednik.
Zaposedanje ambasade SAD 4. novembra 1979. ucinilo je da Vasington i Teheran, koji su blisko saradivali decenijama, postanu zestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana.
Trideset godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji za nemacki radio je rekao da je zaposijedanje ambasade bilo spontana inicijativa.
“Nije bila planirana duza akcija. Razmisljali smo o kratkom protestu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrska akciji. To znaci da su u osnovi i potencijalno bile moguce slicne akcije. Zato ne mogu reci sta bi se dogodilo da to nijesmo uradili. Nesto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nijesu imali namjeru da ostanu duze od pet dana i mislili su da napuste ambasadu nakon pet dana”, naveo je.
„Srećan rođendan i Dan očeva najboljem tati na svetu! Mnogo te volimo“, stoji uz sliku, a potpisali su je princeza od Velsa i njihovo troje dece.
Članica Predsjedništva Foruma žena Evropskog saveza Tanja Vujičić poručila je da bi Vuk Jeremić, umjesto prognoza o Crnoj Gori i proširenju EU, trebalo da objasni zašto je Srbija danas dalje od članstva u Evropskoj uniji nego prije deset godina, ističući da Crna Gora ostaje najnapredniji kandidat za EU integracije.
Izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca da je Crna Gora praktično spremna za prijem u Evropsku uniju predstavlja važnu političku poruku i potvrdu reformskog napretka države, ocijenio je generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić. On je poručio da Crna Gora danas stoji na pragu članstva i da se u Evropskoj uniji sve više prepoznaje kao naredna uspješna priča proširenja.
Posjetioci američkog Nacionalnog parka Grand Kanjon upozoreni su na ekstremne temperature koje će pogoditi tu popularnu destinaciju početkom sledeće nedelje posle nedavnog povećanja broja slučajeva teških zdravstvenih problema povezanih s vrućinom u unutrašnjosti kanjona, uključujući smrt tri planinara.
Tokom šest decenija sukoba u Kolumbiji između oružanih grupa, države i kartela poginulo je stotine hiljada ljudi.
Ministarstvo vanjskih poslova, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, organizuje devetnaestu međunarodnu Ljetnju školu za mlade diplomate „Gavro Vuković“.
Ovo je pitanje sa kojim se naučnici i filozofi bore vekovima, a sada međukulturna psihologij istražuje moguće odgovore na njih.
Vrijedna donacija knjigam naslova iz nacionalne književnostim svečano je uručena u Sarajevu kao poklon Ureda Vlade Kantona Sarajevo biblioteci Bošnjačkog vijeća. Riječ je o podršci potrebama ustanova obrazovanja - osnovnim i srednjim školama, saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća.
„Ne dirajte dijasporu, ne brišite građane“, poručila je u ime Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj predsjednica Emina Čolović Kajević.
Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će „ponovo jako pogoditi Iran” ako ne zaustavi svoje posredničke grupe u Libanu.
Španac najbrži u Češkoj
Abij Ahmed, koji je imenovan 2018. nakon masovnih protesta protiv dugogodišnje vladajuće koalicije EPRDF, osnovao je Partiju prosperiteta naredne godine.
"Crna Gora će svoj evropski meč igrati do kraja, bez obzira na one koji navijaju protiv nje", poručila je članica Predsjedništva Foruma žena Evropskog saveza
Poljski predsjednik Karol Navrocki u petak je oduzeo ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom najviše državno odlikovanje Poljske, nakon čega su trojica bivših ukrajinskih predsjednika i drugi visoki zvaničnici vratili svoja poljska državna priznanja
Smatra da novo punopravno proširenje nije moguće bez izmjene institucionalnih pravila Evropske unije.
U nedavnom intervjuu za The Hollywood Reporter, oskarovka se prisjetila trenutka kada je prvi put dobila scenario za sportsku komediju iz 1998. godine
Čehinja savladala američku igračicu Emu Navaro sa 7:6 (5), 4:6, 6:2
Ulcinjski UBNOR mjesecima čeka dozvolu Opštine da postavi ploču sa imenima poginulih boraca i civila tokom Drugog svjetskog rata, lokalna uprava budžetom planirala obilježje stradalima u savezničkom bombardovanju grada...
Saopšteno je iz Uprave za saobraćaj
Prvi aplauz, prvo ohrabrenje, prvi razgovor nakon poraza, sve počinje od roditelja. Zato njihova uloga može biti presudna
Članica Predsjedništva Foruma žena Evropskog saveza Tanja Vujičić poručila je da bi Vuk Jeremić, umjesto prognoza o Crnoj Gori i proširenju EU, trebalo da objasni zašto je Srbija danas dalje od članstva u Evropskoj uniji nego prije deset godina, ističući da Crna Gora ostaje najnapredniji kandidat za EU integracije.
Izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca da je Crna Gora praktično spremna za prijem u Evropsku uniju predstavlja važnu političku poruku i potvrdu reformskog napretka države, ocijenio je generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić. On je poručio da Crna Gora danas stoji na pragu članstva i da se u Evropskoj uniji sve više prepoznaje kao naredna uspješna priča proširenja.
„Ne dirajte dijasporu, ne brišite građane“, poručila je u ime Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj predsjednica Emina Čolović Kajević.
Forum žena Evropskog saveza zatražio je nezavisno ispitivanje postupanja Centra za socijalni rad i sudskih vještaka u predmetu povjeravanja trogodišnjeg djeteta, navodeći da postoje ozbiljna pitanja o tome da li su u obzir uzeti svi relevantni dokazi i najbolji interes djeteta. Članica Predsjedništva Foruma žena Danijela Brajović poručila je da zaštita žena i djece mora biti stvarna, a ne samo deklarativna.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao je Dvanaestu sjednicu Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2026. godini, koja će biti održana 26. juna. Poslanici će raspravljati o izmjeni Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta i Anketnom odboru koji se bavi vjetroelektranama na Možuri.
Nakon uspješnog Samita EU–Zapadni Balkan i prve posjete njemačkog kancelara Crnoj Gori, stiže i najjasnija poruka zvaničnog Berlina do sada: Crna Gora je praktično spremna za članstvo u Evropskoj uniji, izjavio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Crna Gora je praktično već spremna za prijem u EU, rekao je njemački kancelar Fridrih Merc.
Širenje Evropskog saveza predstavlja novu šansu za građansku, multietničku i evropsku Crnu Goru, poručio je predsjednik SO Budva i funkcioner tog političkog subjekta Petar Odžić, navodeći da savez postaje stub očuvanja evropskog i sekularnog karaktera države i da će nakon izbora 2027. godine biti okosnica buduće vlasti.
Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac kritikovao je rad gradske uprave, navodeći da su zbog nerealizovanih projekata prenesena sredstva iz 2024. u 2025. godinu i ocijenio da je riječ o neuspjehu.
Crna Gora i Kazahstan više nijesu prostori na kojima se prelamaju interesi velikih sila, već države koje aktivno doprinose stabilnosti i međunarodnoj saradnji, ocijenio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Tri kompanije koje upravljaju vodećim resortima u Crnoj Gori – Lušticom, Porto Montenegrom i Porto Novim – u 2025. su zabilježile rast prihoda i aktive, ali uz bitno različite trendove profitabilnosti, zaduženosti i zapošljavanja u odnosu na 2024. godinu.
Komentarišući najnovije podatke Fonda PIO o rastu penzija, državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković je kazao da je u desetogodišnjem periodu od 2011. do 2021. godine prosječna penzija porasla za svega 20 eura, dok je u narednih pet godina povećana za 268 eura.
Crna Gora pretpristupni period ulaska u Evropsku uniju mora iskoristiti za postizanje što bolje startne pozicije svojih preduzeća. Mogućnosti korišćenja evropskih fondova su velike i tu šansu treba iskoristiti prije ulaska na evropsko bezcarinsko tržište od 500 miliona, kaže ekspert iz Hrvatske, Krešimir Budiša, koji je bio predavač na skupovima koje je Privredna komora organizovala za domaće poljoprivrednike i preduzetnike.
Još jedan korak Crne Gore ka Evropskoj uniji biće zatvaranje poglavlja o saobraćaju u pregovorima o pristupanju.
Vrijednost realizovanog platnog prometa za 31 radni dan u maju iznosila je 2,12 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, prema standardu kupovne moći, u Crnoj Gori je u prošloj godini iznosio 54 odsto prosjeka EU, prema prvoj procjeni Eurostata.
Rješenjima podgoričkog Višeg suda za oko pet i po mjeseci ove godine je stavljena zabrana privremenog raspolaganja na 58 računa u domaćim bankama, na kojima se nalazi preko 6,8 miliona eura, a u okviru istraga koje sprovodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), navodi Akcija za socijalnu pravdu.
Kompanija Luka Bar je prošlu godinu završila sa gubitkom od 6,44 miliona, što je 7,6 miliona lošiji od onog ostvarenog u 2024, kada je to barsko preduzeće u većinskom državnom vlasništvu poslovalo sa profitom od 1,17 miliona eura.
Svjetska banka Crnu Goru vidi kao jednog od svojih ključnih partnera u regionu, kazala je potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju Antonela Basani na sastanku sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, ističući da je naša država, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, u posebnom fokusu ove međunarodne finansijske institucije.
Cijene goriva od utorka će biti manje za od sedam do 12 centi, što će biti prvo veće smanjenje cijena goriva nakon marta, od kada su cijene naftnih derivata počele da rastu zbog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
