MUP SAOPSTIO

Nakon kraceg perioda u kojem su pasose mogli dobiti samo hitni slucajevi, svi gradani bez izuzetka, putna dokumenta ponovo ce dobijati za najvise 15 dana, kazali su iz Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP).

Resor Mevludina Nuhodica neko vrijeme nije bio u mogucnosti da izdaje pasose u zakonom propisanim rokovima, a kasnjenja su, kako su ranije kazali, izazvana “neocekivanim tehnickim problemima kod autorizovanog dobavljaca obrazaca”.

“Tehnicki problem je otklonjen, te se svi zahtjevi za izdavanje pasosa, rjesavaju uobicajenom dinamikom i u skladu sa zakonskim rokovima”, kazali su “Vijestima” iz MUP-a.

MUP je, kako su rekli ranije, sa autorizovanim dobavljacem sklopio ugovor o nabavci obrazaca za izdavanje putnih dokumenata 9. maja, a dobavljac je, prema ugovoru, trebalo da obrasce isporuci do 9. oktobra.

Dobavljac je, u meduvremenu, kako su ranije rekli iz MUP-a, obavijestio taj resor da iz opravdanih razloga nastalih usljed tehnickih problema, nije u mogucnosti da ispostuje taj rok.

“Dugogodisnji, autorizovani dobavljac je MUP-u izvrsio isporuku obrazaca pasosa, u prethodno najavljenom roku, 15. novembra, te je u dane vikenda Ministarstvo preduzelo aktivnosti kako bi svi pasosi, po zahtjevima gradana, bili odstampani i kako bi gradani mogli da iste preuzmu”, kazali su iz tog resora, ne navodeci i ime dobavljaca.

Prema dostupnim podacima, dugogodisnji dobavljac obrazaca identifikacionih dokumenata, pasosa i licnih karata, je americka kompanija Entrust Data Card Corporation.

PODACI POLICIJE

Nacelnik Odsjeka za sprjecavanje i suzbijanje zloupotrebe droga Milutin Popovic saopstio je da je za prvih deset mjeseci ove godine, u 1.240 pojedinacnih zapljena, oduzeto oko 1.880 kg droge.

Istovremeno je podnijeto 220 krivicnih prijava nadleznom tuzilastvu protiv 280 osoba, a otkriveno je 258 krivicnih djela iz ove oblasti.

“Imamo 58 lica koji su povratnici u vrsenju krivicnih djela, sto je podatak na koji bi trebalo obratiti paznju”, rekao je Popovic u Jutarnjem programu RTCG.

Najvise je zastupljena marihuana, zatim kokain i heroin, a registrovan je odreden broj sintetickih droga, gdje se izdvaja ekstazi.

“Ne bih ovo nazvao alarmantnim podacima, ovo je trend kako u regionu, tako i u svijetu. Svi imamo problem sa narkomanijom, sa dostupnoscu droga, borimo se protiv toga, mislim da to radimo na pravi nacin i da smo ostvarili dobre rezultate”, rekao je Popovic.

Komentarisuci informaciju o prodaji droge preko drustvenih mreza, o cemu su mediji vec pisali, Popovic je rekao da nase podrucje odolijeva toj vrsti prodaje i kupovine droge.

“Taj trend je odavno poznat u zemljama Zapadne Evrope. Mi i dalje nemamo taj trend, ovo je pojedinacni slucaj, u toku su istrazne radnje pa ne bih mogao reci nesto vise o tome”, pojasnio je Popovic.

Jedan od popularnijih nacina da se narkotici prenesu iz jedne u drugu drzavu su kuriri poznati pod imenom Mula. Ideja je nastala u Juznoj Americi, a na Balkanu ih ima od 2008 godine.

Uglavnom preko granice prenose kokain i heroin.

Prenositi drogu u zelucu ili tjelesnim supljinama je veoma opasno, a krajnji ishod moze biti smrt pocinioca, kaze Ivan Pekic iz Internacionalne policijske organizacije.

Narko dileri cesto koriste kurira-mulu, jer se taj nacin prenosa narkotika tesko otkriva.

U Crnoj Gori samo je jednom otkrivena mula i to 2010. godine, kada je zena kurir iz Frankfurta sletjela na podgoricki aerodrom.

Narko dileri mule biraju iz najsiromasnijih porodica Juzne Amerike. Kako kaze Pekic, oni pristaju da prenose narkotike za deset odsto vrijednosti kolicine koju krijumcare.

U BERANAMA

Plakat na bilbordu u Beranama kojim je upucena cestitka povodom 20. novembra proglasenog za Dan Sandzaka, nije uklonila komunalna policija, kako su prenijeli neki mediji, vec ga je prekjuce neko pocijepao i nakon cega je on zamijenjen novim, pise Pobjeda.

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Hazbija Kalac organizator je postavljanja plakata na kojima pise “Svim stanovnicima Sandzaka sretan 20. novembar, Dan Sandzaka”, a postavljeni su, osim u Beranama, u Petnjici, Bijelom Polju, Rozajama i Plavu.

Planirao je, kaze on za Pobjedu, da postavi plakat i u Pljevljima, ali nije bilo slobodnog mjesta.

Istice da bilbord u Beranama nije uklonila komunalna policija.

“Radi se o ekscesu pojedinca. Ne znam ko je to uradio. Neko je iskoristio neke merdevine i pocijepao ga po sredini, da se ne vidi jasno poruka. Nazalost, nasa poruka je nekim pojedincima zasmetala. To su pojedinci koji jos nijesu izasli iz 90-ih godina. Sto god da dode od nekog bosnjackog politickog ili bilo kakvog drugog udruzenja imaju neku vrstu sumnje ili straha, dozivljavaju to kao neku vrstu provokacije. Vjerovatno i za takve ljude sama cinjenica sto smo zivi je provokacija. To je vrlo mali broj ljudi u Beranama i to nije Berane, Berane je nesto drugo”, rekao je on.

Namjera im je, kaze Kalac, da se kroz ovu poruku prisjete i posljednjeg predsjednika Sandzaka Sretena Vukosavljevica koji je sirio poruku mira, tolerancije, suzivota medu stanovinicima Sandzaka.

“I da kazemo time da nam je stalo do nase istorije i tradicije i da kazemo istovremeno da smo zatvorili sve moguce teme vezane za eventulne promjene granica”, kaze Kalac.

Istakao je da se 20. novembar u Pljevljima obiljezava kao dan tog grada, a u ostatku Sandzaka kao Dan Sandzaka.

“Mi smo istakli u tom bilbordu, u toj poruci da pise “svim stanovnicima Sandzaka” i nijesmo rekli gradanima, jer se gradanin vise vezuje za drzavnu teritoriju. Znajuci da se radi o osjetljivom pitanju, ne obracamo se ni Bosnjacima, ni Srbima, ni Crnogorcima, nego svim stanovnicima Sandzaka. Da stavimo do znanja da se radi o jednoj kategoriji koja nije vezana za drzavu i da time ne stavimo bilo kakvu sumnju u smislu nase opredijeljenosti prema drzavi Crnoj Gori koja je nesporna, da stavimo bilo kakvu sumnju u smislu postojecih granica koje su za nas, takode, nesporne. Taj proces smatramo zavrsenim – rekao je Kalac, dodajuci da Sandzak dozivljavaju kao prekogranicnu regiju ,,u jednom tradicionalnom, istorijskom smislu”.

U Crnoj Gori, kaze on, ovaj praznik se obiljezava, dok je u Srbiji neradan dan.

Odgovarajuci na pitanje jesu li ovakvi plakati postavljeni samo u gradovima Crne Gore, Kalac kaze da nije siguran da li ih ima u Srbiji.

“Mislim da nije. Mi djelujemo u Crnoj Gori i ponasamo se potpuno samostalno”, rekao je on.

Vulic: Zestoko smo protiv podjela

Komentarisuci pricu o bilbordima na kojima su postavljeni plakati sa cestitkom povodom Dana Sandzaka, predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Sabrija Vulic kazao je za Pobjedu da Savjet ima kristalno jasne stavove oko suvereniteta Crne Gore.

“Za crnogorske Muslimane nema dileme da je Crna Gora nasa jedina drzava i da mi nemamo ,,rezervnu” niti nam je potrebna. Nazalost, danas su u Crnoj Gori cesti pokusaji da se na racun podjela ili recidiva proslosti uzimaju jeftini politicki poeni ili izazvaju reakciju suprotne strane, sto se desava i u ovom slucaju, a sto cesto zna da ide na ruku neprijateljima Crne Gore i njene suverenosti. Mi smo zestoko protiv toga i bilo kakvih pokusaja podjela crnogorskih gradana na osnovu vjerske, nacionalne, regionalne ili bilo kakve druge pripadnosti. Takve podjele uvijek idu na stetu obicnog gradanina i Crne Gore kao zemlje o kojoj svi moramo da vodimo brigu i stavimo na prvo mjesto iznad svih kratkotrajnih licnih interesa”, istakao je Vulic.

VUJOVIC SMATRA

Anonimni mediji koji sire dezinformacije i cija vlasnicka struktura i impresum nijesu poznati javnosti, metoda su specijalnog rata, a sudeci prema rijecima predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije Ranka Vujovica, ovakvih anonimnih medija ima nekoliko u Crnoj Gori.

Kampanje koje vode mediji iza kojih se ne zna ko stoji su, prema njegovim rijecima, opasne po drzavu i toj pojavi bi se moralo “stati na put”.

Skrivene adrese

“Agencija je, koliko je to u njenoj moci, napravila evidenciju portala koji djeluju na prostoru Crne Gore. Dio njih nema impresum, niti se zna ime osnivaca, odnosno kompanije koja stoji iza tih portala. Radi se o cetiri onlajn portala: Rozaje today, IN4S, Fokus press i Portal Gusinje. Agencija, takode, nije imala ni podatke o portalu ‘Sloboda narodu’, koji se nalazi na adresi www.slobodacg.me, ali je on ugasen upravo u periodu kada smo pokrenuli aktivnosti za registraciju portala koji su do sada radili bez ikakvih podataka o vlasnistvu”, kazao je Vujovic za Pobjedu.

Govoreci o tome sto drzava moze da preduzme da zastiti medijski prostor Crne Gore od dezinformacija i laznih vijesti koje dolaze sa ovakvih, skrivenih adresa, Vujovic kaze da je transparentnost vlasnistva u medijima od izuzetne vaznosti za sve demokratske procese, ali i objektivno izvjestavanje medija.

Zakonska regulativa koja postoji je, kako kaze, vezala ruke AEM-u da uradi nesto po pitanju registracije portala.

“Evropa je kroz razlicita dokumenta do sada intenzivno insistirala da se mora znati ko stoji iza kojeg medija. Anonimni portali i manipulacije sa njima su relativna novost u svijetu medija i aktivni su posljednjih nekoliko godina. Nas Zakon o elektronskim medijima iz 2010. godine je zastario kada je ova oblast u pitanju i nije na pravi nacin tada obradio oblast obavezne registracije elektronskih medija i obaveznog impresuma koji bi morali da imaju svi medija, pa i onlajn portali. Agenciji su ruke vezane kada je registracija portala u pitanju, jer zakonsko rjesenje nije izvedeno do kraja. Govorim o portalima koji djeluju iz Crne Gore”, objasnio je Vujovic.

Upozorava da je poseban problem sa portalima koji imaju urednicki tim u nekoj stranoj zemlji i djeluju iz strane zemlje.

“Registracija takvih portala je gotovo nemoguca. Nadam se da ce novi zakon o medijima biti efikasniji u registraciji onlajn portala, sto ce, po novom zakonu, biti u nadleznosti Ministarstva kulture”, naveo je Vujovic.

Samoregulacija je, prema njegovim rijecima, najefikasniji nacin da se medijska zajednica zastiti od ovakvih medija koji su zapravo instrument u rukama interesnih grupacija i bezbjednosnih sluzbi.

“Neophodno je da se medijska zajednica udruzi u zastitu profesije kroz samoregulaciju i zastitu osnovne uloge novinarstva, a to je informisanje gradana”, istakao je sagovornik Pobjede.

Opasnost

“Medutim, kako dobar dio medijske zajednice, ne samo portali koji su pomenuti od gde Kou, novinarstvo shvata kao aktivno vodenje propagandnih kampanja dezinformisanja, mi ostajemo i po pitanju uloge novinarstva podijeljeni. Sve to cini medijski prostor u Crnoj Gori otvorenim za razne vrste dezinformativnih kampanja”, kaze Vujovic.

Komentarisuci izjavu predstavnice Ambasade SAD Dzudi Kuo, koja je u utorak u Podgorici, na konferenciji “Unapredenje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, rekla da je Sputnjik direktno pod ruskom vladom, a portali kao sto su IN4S i Borba usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja, nas sagovornik ocjenjuje da je ova poruka prilicno zakasnjela.

“Ali bolje ikad nego nikad saopstiti istinu. Ako pazljivo posmatrate sto se u medijskom prostoru Crne Gore desavalo od oktobra 2015. godine, pa u oktobru i novembru 2016. godine, sve do danas, vidjecete da postoji jedna ista propagandna linija, koja se uvijek pojacavala kako su se priblizavali neki bitni dogadaji u Crnoj Gori. I uvijek cete naci manje-vise iste medijske aktere u toj prici. Dovoljno je da pogledate kako su pojedini mediji izvjestavali o jucerasnjoj izjavi otpravnice poslova u americkoj ambasadi pa ce vam stvari biti jasne”, navodi Vujovic.

Smatra da je strah razlog sto medijska zajednica cuti o ovakvim pojavama.

“Medijska zajednica i dobar dio medunarodne zajednice tolerise sve aktivne kampanje dezinformisanja crnogorskih gradana. Ove kampanje su apsolutno opasne po drzavu i nadam se da ce se u narednom periodu drzava vise koncentrisati na njih”, porucio je Vujovic.

PODACI CBCG

Ukupan priliv stranih direktnih investicija od pocetka januara do kraja septembra ove godine dostigao je 591,7 miliona, dok se istovremeno odlilo 325 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke Crne Gore.

Tako je neto priliv stranih direktnih investicija za prvih devet mjeseci 2019. iznosio 266,73 miliona eura, sto predstavlja povecanje od 22,5 odsto u poredenju sa istim periodom 2018. godine.

Skoro polovina investicija, odnosno 235 miliona eura, odnosi se na takozvani interkompanijski dug, sto predstavlja ulaganja koje ne povecavaju osnovni kapital.

Kompanije i banke imale su uvecanje vrijednosti stranim ulaganjima od 206,16 miliona eura, nerezidenti su u nekretnine ulozili 129,7 miliona, dok su ostale investicije – konkretno prodaja nepokretnosti u inostranstvu i povracaj domaceg kapitala kroz interkompanijski dug – iznosile 20,84 milona eura.

CBCG je na kraju septembra registrovala ulaganja iz 45 zemlje, ciji su ukupni prilivi u nasoj zemlji dostigli 439,78 miliona eura, dok je iz ostalih zemalja svijeta pristiglo jos 151,92 miliona eura, od kojih se polovinu cini interkompanijski dug.

Za devet mjeseci ove godine, Madarska je zadrzala prvo mjesto na listi drzava iz kojih se investira u nasu zemlju, i to sa 53,12 miliona eura.

Kroz nekretnine u nasoj zemlji njihovi drzavljani su ulozili 4,12 miliona. Ostatak sredstava od 49 miliona eura investiran je u otplatu interkompanijskog duga, te crnogorske banke i kompanije, ali se odnosi na najvise tri firme iz ove drzave pa su podaci oznaceni kao povjerljivi.

Na drugom mjestu su investitori iz Rusije, iz koje su stigla 52,84 miliona eura. Drzavljani ove zemlje i dalje najvise doprinose bilansu Crne Gore kupovinom nekretnina, pa su za devet mjeseci za njih potrosili 30,17 miliona eura. Kroz interkompanijski dug ulozili su 21,82 miliona, ali u crnogorska preduzeca samo 857.292,72 eura.

Na trecem mjestu po ulaganjima na kraju septembra su se nasli Ujedinjeni Arapski Emirati, ciji su drzavljani u nasu zemlju ukupno ulozili 34,02 miliona eura. Ipak, od tolikog iznosa najveci dio nece imati uticati na povecanje osnovnog kapitala, jer se 13,58 miliona eura odnosi na regulisanje interkompanijskog duga.

U kompanije su ulozena 8,74 miliona, dok su na nekretnine potrosili 965.597,53 eura.

Bosna i Hercegovina nasla se na cetvrtom mjestu sa 32,1 milionom koje su ulozili njeni drzavljani, a slijedi Holandija sa investicijama vrijednim 30,02 miliona eura.

Medu zemljama cije su firme i gradani ukupno ulozili vise od 20 miliona eura, drzavljani Svajcarske su investirali 28,66 miliona, Srbije 23,82, Britanskih Djevicanskih Ostrva 22,75, Turske 20,4, a Njemacke 20,3 miliona eura.

Zbog podataka koji se odnose na manje od tri firme, u potpunosti su nedostupni podaci vezani za ulaganje pojedinaca i firmi sa Malte, koji ukupno iznose 2,23 miliona eura. Na slican nacin nedostupni su podaci ulagaca iz Bugarske, Hong Konga, Juznoafricke Republike, Katara, Kazahstana, Litvanije, Monaka, Rumunije, Spanije i Svedske, koji su investirali iskljucivo u nekretnine ili interkompanijski dug.

Nedostupni su i podaci o sredstvima koja su u Crnu Goru pristigla prodajom nepokretnosti u Albaniji, Australiji, Hrvatskoj, Kanadi, na Kosovu, u Njemackoj i Svajcarskoj ciji je ukupan iznos 2,19 miliona eura.

Isto se odnosi i na povracaj kapitala kroz interkompanijski dug iz Albanije, Austrije, Holandije, sa Kipra, iz Slovenije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Velike Britanije, ukupne vrijednosti 15,84 miliona eura.

Jedini dostpuni podaci o prilivu po osnovu ulaganja crnogorskih drzavljana u inostranstvo odnose se na Srbiju, i to 1,8 miliona kroz interkompanijski dug i 269.500 eura od prodatih nekretnina.

RADUNOVIC

Vjerujem da ce ukidanje kriznog poreza direktno uticati na povecanje neto plata, bar kod zaposlenih na cija primanja se odnosio, porucio je ministar finansija Darko Radunovic.

On je u intervjuu Vijestima ukazao da ce ispuniti obecanje da iduce godine dode do smanjenja stope oporezivanja dohotka veceg od prosjeka u drzavi sa 11 na devet odsto.

“Ova mjera je saglasna nasem koncepcijskom opredjeljenju da se privreda rastereti u maksimalno mogucoj mjeri, da bi se povecao prostor za nova zaposljavanja i za uvecanje plata”, rekao je Radunovic.

On je kazao da za sada nece biti uvodenja neoporezivog dijela zarade i porucio da se porezi i doprinosi ne mogu trivijalno smanjivati, jer bi to bilo “tipicno populisticko i ekonomski neodgovorno postupanje”.

Ministar je naglasio da je sada fokus usmjeren ka povecanju bruto zarada, otvaranju radnih mjesta i minimizovanju neregistrovane zaposlenosti.

On je saglasan da su ukupne obaveze po zaradama zaposlenih nominalno visoke, “posebno ako se na to gleda kao na parametar van cjelovitog makroekonomskog konteksta”.

“Upravo zbog ukupnosti ekonomskog sistema, odnosno zbog balansa budzetskih prihoda i obaveza, porezi i doprinosi se ne mogu trivijalno smanjivati, jer bi to bilo tipicno populisticko i ekonomski neodgovorno postupanje… Imamo stalno nastojanje da se poveca konkurentost ekonomije i njen ukupni efekat, tako da se otvori prostor za povecanje zaposlenosti, cime se prosiruje poreska baza. Samo takvim sirenjem, uz suzbijanje sive ekonomije, stvara se prirodan ambijent za smanjenje obaveza o kojima govorimo… Ovo je, dakle, vrlo kompleksna i osjetljiva problematika koja zahtijeva pazljivo balansiranje, bez radikalnih poteza”, odgovorio je Radunovic.

Radunovic je najavio da ocekuje da do kraja ove godine bude zakljucen ISDA aranzman, koji je pravni osnov za realizaciju hedzing transakcije kod kredita za auto-put, a da se uslovi za prvu zastitnu hedzing transakciju definisu u toku 2020. godine.

“Kao ozbiljna drzava,naravno, ne mozemo se ‘kockati’. Zbog toga smo se, u duzem periodu bavili trazenjem optimalnog modela koji ce, fakticki, konvertovati dolarsko zaduzenje u euro kao valutu koju domicilno koristimo”, kazao je Radunovic.

Istakao je da druga dionica auto-puta nece biti finansirana novim zaduzenjem, vec se razmatraju modeli poput koncesije i javno-privatnog partnerstva, ili njihovo kombinovanje,za nastavak posla.

VON DER LEJEN

Nova predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen izjavila je u Zagrebu da stoji uz zemlje Zapadnog Balkana, koje je na evropskom putu nedavno blokirala Francuska.

“Dijelimo isti kontinent, istoriju, kulturu i u istoj smo politickoj porodici. Uvjeravam vas da stojimo uz vas, nezavisno od svih procesa. Stojimo uz vas i zelimo da nam budete sto blize”, rekla je Von der Lejen na kongresu Evropske narodne partije (EPP) u Zagrebu, prenijela je agencija Hina.

Ona je podrzala i ulazak Hrvatske u sengenski prostor, rekavsi da “snazno vjeruje” da Hrvatska pripada tom prostoru.

Buduca sefica EK porucila je takode da nece dopustiti nacionalistima i populistima, koji, kako je rekla, zele da izazovu podjele i uniste EU, da uniste evropski nacin zivota.

Taj naziv, kako podsjeca Hina, nedavno je izazvao kritike, posebno evropskih liberala i zelenih koji smatraju da previse asocira na zastitu Evrope od ilegalnih migranata.

Na Kongresu EPP govorila je i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovic koja je upozorila na vaznost prosirenja EU na jugoistok Evrope.u, kako je rekla, kljucni za stabilnost i bezbjednost EU.

NA JUGOISTOK EVROPE

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic upozorila je danas na va?znost prosirenja Evropske unije na jugoistok Evrope, jer bi u protivnom, kako je rekla, trece strane koje nijesu nuz?no dobronamjerne mogle da ispune prazninu i dovedu do toga da evropski projekt ne bude dovrsen.

Na kongresu Evropske narodne stranke (EPP), na kojem je jedna od tema bila i prosirenje na Zapadni Balkan, hrvatska predsjednica je rekla da EU treba da reaguje brzo i pokaze “posvecenost buducnosti nasih susjeda, jer ce u suprotnom neko drugi to uciniti i evropski projekat nece biti dovrsen”, prenosi Hina.

Grabar-Kitarovic je navela da se jugoistocna Evropa nalazi u sredistu danasnjih velikih globalnih bezbjednosnih izazova i postala je teren za odmjeravanje geopolitickih snaga i suprotstavljenih interesa.

“Stratesku prazninu, vakuum stvoren zbog neizvjesne evroatlantske buducnosti i sporog sprovodenja potrebnih reformi, postepeno popunjavaju trece strane koje mo?zda imaju drugacije planove za ovaj dio naseg kontinenta. Praznina koja nastaje zbog nesigurnosti te presporih reformi, koristi se kako bi trece strane ispunile tu prazninu, a nijesu pu?no dobronamjerne”, rekla je Grabar-Kitarovic.

U SIRIJI

Rusija je osudila Izrael zbog napada na iranske mete u Siriji prosle noci, ocijenivsi da je ta operacija suprotna medunarodnom pravu, preijeli su izraelski mediji.

Izraelske vazduhoplovne snage su pred zoru izvele veliku operaciju ciljajuci desetine iranskih i sirijskih vojnih meta u odgovoru na jucerasnji raketni napad na Golansku visoravan koja je pod kontrolom Izraela.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sedistem u Velikoj Britaniji je saopstila da je poginulo najmanje 11 civila, ukljucujuci sedam stranaca, za koje se vjeruje da su Iranci, a da ima i ranjenih.

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Bogdanov izjavio je danas da su udari “pogresan potez” i u “ostroj suprotnosti” sa medjunarodnim pravom, preneo je Interfaks.

On je dodao da je Moskva kontaktirala svoje saveznike zbog incidenta.

Rusija podrzava vladu sirijskog predsjednika Basara Asada i kritikovala je ranije pokusaje Izraela da sprijeci ucvrscivanje Irana u blizini sjeverne izraelske granice.

Izraelska vojska je saopstila da je svoju kampanju iz vazduha koordinirala sa Moskvom sa kojom je uspostavljen mehanizam da se izbjegne nezeljeni konflikt u svjetlu znacajnog vojnog prisustva Rusije u Siriji.

Izrael je vise puta ponovio da nece dozvoliti da se Iran vojno ucvrsti u Siriji i da ce se osvetiti za svaki napad na jevrejsku drzavu iz te susjedne zemlje.

Izraelski lideri su zaprijetili Iranu nakon najnovijih udara iz vazduha, a ministar odbrane Naftali Benet je rekao da cak ni lideri u Teheranu nisu imuni.

Jedan neimenovani odbrambeni zvanicnik visokog ranga rekao je novinarima da Izrael vjeruje da je u napadima prosle noci ubijeno i ranjeno vise Iranaca.

Izraelski vojni portparol je rekao da su mete izraelskih udara sve locirane na udaljenosti do 80 kilometara od granice Izraela i da su se napadi usredsredili na okolinu Damaska i sirijski dio Golana.

U SIRIJI

Rusija je osudila Izrael zbog napada na iranske mete u Siriji prosle noci, ocijenivsi da je ta operacija suprotna medunarodnom pravu, preijeli su izraelski mediji.

Izraelske vazduhoplovne snage su pred zoru izvele veliku operaciju ciljajuci desetine iranskih i sirijskih vojnih meta u odgovoru na jucerasnji raketni napad na Golansku visoravan koja je pod kontrolom Izraela.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sedistem u Velikoj Britaniji je saopstila da je poginulo najmanje 11 civila, ukljucujuci sedam stranaca, za koje se vjeruje da su Iranci, a da ima i ranjenih.

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Bogdanov izjavio je danas da su udari “pogresan potez” i u “ostroj suprotnosti” sa medjunarodnim pravom, preneo je Interfaks.

On je dodao da je Moskva kontaktirala svoje saveznike zbog incidenta.

Rusija podrzava vladu sirijskog predsjednika Basara Asada i kritikovala je ranije pokusaje Izraela da sprijeci ucvrscivanje Irana u blizini sjeverne izraelske granice.

Izraelska vojska je saopstila da je svoju kampanju iz vazduha koordinirala sa Moskvom sa kojom je uspostavljen mehanizam da se izbjegne nezeljeni konflikt u svjetlu znacajnog vojnog prisustva Rusije u Siriji.

Izrael je vise puta ponovio da nece dozvoliti da se Iran vojno ucvrsti u Siriji i da ce se osvetiti za svaki napad na jevrejsku drzavu iz te susjedne zemlje.

Izraelski lideri su zaprijetili Iranu nakon najnovijih udara iz vazduha, a ministar odbrane Naftali Benet je rekao da cak ni lideri u Teheranu nisu imuni.

Jedan neimenovani odbrambeni zvanicnik visokog ranga rekao je novinarima da Izrael vjeruje da je u napadima prosle noci ubijeno i ranjeno vise Iranaca.

Izraelski vojni portparol je rekao da su mete izraelskih udara sve locirane na udaljenosti do 80 kilometara od granice Izraela i da su se napadi usredsredili na okolinu Damaska i sirijski dio Golana.

  • Objavljen novi globalni indeks: Crna Gora u sredini liste, Slovenija među 20 najboljih
    on 05/07/2026 at 15:32

    Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.

  • Znanje i podrška utkani u čipku: vjenčanice nastale kroz EU projekat
    on 05/07/2026 at 10:56

    Uz podršku Evropske unije (EU) nastala je kolekcija od šest vjenčanica, koje su zajedno šili učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“ i tim kompanije Dress on Top, koristeći materijale nabavljene u Crnoj Gori.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.

  • Montenegroberza: Neznatan rast indeksa
    on 04/07/2026 at 18:07

    Neznatan rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) usvojila finansijski paket kojim se utvrđuju budžetski aranžmani koji će se primjenjivati na Crnu Goru nakon njenog pristupanja EU.

  • MF: Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak u reformama i jačanju javnih finansija
    on 04/07/2026 at 10:22

    Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru Jeffom Danforthom i njegovim timom, a tokom razgovora potvrđen je nastavak saradnje usmjerene na sprovođenje ekonomskih reformi, jačanje javnih finansija i usklađivanje sa evropskim standardima, saopšteno je iz resornog ministarstva.

  • Air Montenegro: Odlaganje isporuke novog aviona nije posljedica propusta kompanije
    on 04/07/2026 at 09:33

    Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro uputila je izvinjenje crnogorskoj javnosti zbog odlaganja planiranog dolaska novog vazduhoplova registarske oznake 4O-AOI, čiji je prelet iz Sarbrikena u Njemačkoj za Podgoricu bio planiran za juče.

  • Alabar odlikovan Ordenom zvijezde Italije
    on 04/07/2026 at 08:40

    Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

  • Partnerstvo koje pokreće ekonomski razvoj
    on 04/07/2026 at 07:36

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.

  • Obezbijeđeni infrastrukturni preduslovi za uvođenje instant plaćanja 20. jula
    on 03/07/2026 at 18:00

    Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne aktivnosti neophodne za početak rada nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone), koje je planirano za 20. jul.

  • MER: U ponedjeljak javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu
    on 03/07/2026 at 15:10

    Iz Ministarstva ekonomskog razvoja obavijestili su privredne subjekte, preduzetnike, zanatlije i zainteresovanu javnost da će javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu biti raspisani u ponedjeljak, 6. jula.