SKOLA “VASO ALIGRUDIC”

Tim podgoricke Srednje elektrotehnicke skole “Vaso Aligrudic” osvojio je prvo mjesto na Drzavnom takmicenju srednjoskolaca iz oblasti elektrotehnike ,,Energija u zici”, i novcanu nagradu od 750 eura.

Takmicenje su organizovali Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Udruzenje nastavnika elektrotehnike Crne Gore (UPECG), a dogadaj su podrzali ministarstva prosvjete i ekonomije, Elektrotehnicki fakultet i Centar za strucno obrazovanje.

Kako je saopsteno iz CEDIS-a, znanje i vjestine odmjeravali su troclani timovi iz sest obrazovno-vaspitnih ustanova koje u svom profilu imaju zanimanja iz oblasti elektrotehnike – Srednja strucna skola iz Berana, ,,Vaso Aligrudic” iz Podgorice, tivatska Srednja mjesovita skola ,,Mladost” iz Tivta, Srednja strucna skola iz Niksica, Srednja elektro-ekonomska skola iz Bijelog Polja i pljevaljska Srednja strucna skola.

Matija Bulatovic iz prvoplasiranog tima kazao je da su im njihovi profesori maksimalno poveceni, tako da je morao doci i rezultat.

,,Pripremali smo se, narocito poslednjih 20 dana u saradnji sa nasim profesorom Vladimirom Kitaljevicem. Ovo je za nas idealna prilika za sticanje novih poznanstava i novih radnih iskustava”, istakao je Bulatovic, kojem je pripala i nagrada za najboljeg pojedinca, u iznosu od 250 eura.

Drugo mjesto i novcana nagrada u iznosu od 600 EUR pripala je ekipi Srednje strucne skole iz Berana, dok je trece mjesto i 450 eura osvojio tim iz Srednje strucne skole iz Niksica.

Nagradu za najbolju skolu i lap top dobila je Srednja elektrotehnicka skola ,,Vaso Aligrudic” iz Podgorice, a obezbijedene su i nagrade, u iznosu od 250 eura, za mentore pobjednickih ekipa.

Sefica Sluzbe za korporativne komunikacije CEDIS-a, Marija Jovovic, kazala je da ta kompanija iznad svega cijeni znanje.

Prema njenim rijecima, “Energija u zici” od ove godine ima status drzavnog takmicenja, ,,a veliko interesovanje medu srednjoskolcima nam dodatno potvrduje da smo na pravom putu”.

,,Organizovanjem takmicenja zelimo da povezemo obrazovne institucije i zanimanja koja su CEDIS-u potrebna za obavljanje osnovne djelatnosti. Bilo bi nam drago da i neko od vas upravo izabere CEDIS za mjesto gdje ce zapoceti i razvijati svoju karijeru”, istakla je Jovovic.

Takmicenje je otvorio predsjednik Odbora direktora CEDIS-a Miodrag Canovic koji je istakao da je “Energija u zici” odlican primjer produktivnog funkcionisanja privrede i obrazovnog sektora.

,,Moramo biti odgovorni prema buducnosti i stvoriti joj sanse za prosperitetan razvoj koji cete na svojim ledima nositi upravo vi. Vi ste buducnost i nase kompanije i daljeg razvoja distributivnog sistema”, porucio je Canovic.

Iz Ministarstva prosvjete su istakli da je CEDIS pravi partner kojem je doista stalo do pozitivnih pomaka u obrazovanju.

Direktor Direktorata za opste srednje, srednje strucno i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete, Veljko Tomic, kazao je da u srednjim strucnim skolama danas uce vrijedni mladi ljudi sa kojima radi kvalitetan nastavni kadar.

,,Najboljima cestitam na rezultatima, a cestitam i CEDIS-u na odlicnoj organizaciji”, dodao je Tomic.

PANEL DISKUSIJA

Vladavina prava ne zavisi samo od Evropske unije (EU), vec pocinje od drzava Zapadnog Balkana, koje bi trebalo da je pokrenu sa mrtve tacke i da se zajednickim pristupom razlicitih dijelova drustva, zalazu za njeno postojanje, saopsteno je na panel diskusiji “Sta mozemo da uradimo za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu u 2020?”, koju je organizovala Politikon mreza.

Izvrsna direktorka Politikon mreze, Jovana Marovic, kazala je da i Evropska unija (EU) i zemlje Zapadnog Balkana moraju da razmisljaju kako da ponovo pokrenu vladavinu prava sa mrtve tacke, ,,buduci da vladavina prava dugi niz godina stagnira”.

,,Okvir pregovora sa EU u Srbiji i Crnoj Gori, a integracije u ostalim zemljama ne pomazu vladavini prava. Moramo razmisljati na koji nacin da unaprijedimo vladavinu prava, koji je to zadovoljavajuci okvir i sta svi mi u tom smjeru mozemo da uradimo”, rekla je Marovic.

Novo je, kako navela, da je nakon odluke EU da ne pocne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, poceo citav niz prijedloga, inicijativa, od kojih je najznacajniji francuski non-paper u kojem se predvida novi model pristupanja sa vise faza i na potpuno drugim osnovama i principima.

,,Potpuno je nerealno ocekivati da ce postojati dvije razlicite metodologije za razlicite zemlje kandidate. I ako nova metodologija bude usvojena ona ce se primjenjivati na sve zemlje Zapadnog Balkana”, smatra Marovic.

Visi istrazivac Austrijskog centra za medunarodne poslove Univerziteta u Becu, Vedran Dzihic, ocijenio je da je odluka da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom cinican cin EU.

,,To je cin koji nije dosljedan niti principa EU, niti odgovara metodologiji i principima koje je EU sama definisala za ovaj proces. A kada je rijec o francuskom prijedlogu, cini mi se da je ovo tehnokratski oblik tog cinizma sa kojim se na neki nacin pokusava opravdati ono sto je poslato kao poruka. Izmisljamo novu metodologiju, obecavamo perespektivu, a u principu prolongiramo Dan mrmota u nedogled”, smatra Dzihic.

On je kazao da ne vidi nijedan momenat koji upucuje na to da ce postojati drugacije polazne pretpostavke i da se ,,nalazimo na putu ka promjeni ovih duboko iscrtanih kordinata nase politicke i drustvene zbilje, ali naravno postoje alternative”.

Direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, Igor Bandovic, kazao je da mu djeluje da je citav proces evropskih integracija neka vrsta trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, gdje ,,mi dajemo nesto, a zauzvrat dobijamo sredstva”.

,,Ali ne vidimo da ta vladavina prava i proces uredenja drzava u regionu pocinje od nas. Mislim da je jako dobar momenat da mi kazemo da mnogo stvari zavisi od nas, a ne od EU. EU mozda nekada radi neke stvari, koje nisu najkorisnije za drustva u kojima mi zivimo i u tom smislu, sve prijedloge, pa i francuski prijedlog treba shvatiti oprezno. On nije razraden i ne zna se tacno kako bi to izgledalo u praksi”, pojasnio je Bandovic.

Odluka da ne pocnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je, kako smatra, vijest, a francuski prijedlog je pokusaj opravdanja te odluke.

,,Ako se budemo ponasali kao da je EU neki cup novca, i da je posmatramo na nivou kako da se najbolje priblizimo da dobijemo pare, a zanemarimo neke vrijednosti, bojim se da cemo imati neku vrstu necega sto imamo danas, a to je neko polupridruzivanje”, pojasnio je Bandovic.

Rukovodilac Centra za evropske integracije u Institutu za demokratiju ‘Societas Civilis’ u Sjevernoj Makedoniji, Zoran Necev, kazao je da je stvoren vakum, period neizvjesnosti u kojem niko ne zna sta da radi, ni zemlje Zapadnog Balkana, ni EU.

,,Reforme treba da pokazu rezultate, ne znaci ako ne postoje odredeni uslovi da ne treba da radimo nista”, rekao je Necev.

On smatra da domace institucije moraju da se pozabave vladavinom prava, jer se ,,radi o nasim gradanima”.

,,Na institucijama je da imaju jasnu viziju sta zelimo za nase gradane. Nekada trka ka EU moze biti stetna. Ne mogu iz EU dati rjesenja koja ce funkcionisati svuda. EU je tu da pokaze kako treba da pristupimo vrijednostima koje njeguju clanice EU”, rekao je Necev.

Visa istrazivacica iz CRTA-e, Tara Tepavac, rekla je da postoji veliki problem a to je da u drustvu ne postoji osnovni konsenzus ,,sta je to vladavina prava za nas i da li je to pravac u kojem zelimo da idemo”.

,,I taj konsenzus bi onda podrazumijevao da gradani, nevezano za to da li je to preduslov za clanstvo u EU ili nije, znaju da su vrijednosti za koje se zalazemo demokratske, da je vladavina prava to sto trazimo, da znamo kako ona treba da izgleda i da onda imamo jedan zajednicki nastup razlicitih dijelova drustva, koji treba da se zalazu za to da vladavina prava postoji”, pojasnila je Tepavac.

Druga stvar koja nedostaje je, kako smatra, dijalog.

,,Mi imamo jedan veliki pluralizam monologa razlicitih aktera i imamo sustinski nedostatak politickog dijaloga, ili bilo kakvog drugog dijaloga u drustvu, gdje se bilo kakvo kriticko misljenje shvata kao napad. Dakle, moramo da znamo sta hocemo, u kakvom drustvu zelimo da zivimo i da imamo dijalog”, rekla je Tepavac.

Dzihic smatra da je prva stvar koja je potrebna izgovaranje istine o sebi i okruzenju.

,,Potrebno je izgovarati istinu i tako stvarati prave prostore za dijalog. U tom procesu nam, cini se, treba mnogo vise hrabrosti. Izgovarati istinu je nesto sto iziskuje hrabrost. A onda moramo traziti saveznike za to izgovaranje istine i praviti mreze tih saveznika”, rekao je Dzihic.

Tepavac takode smatra da je potrebno graditi alijansu istine.

,,Kao civilno drustvo i generalno kao odgovorni gradani, mozemo da se borimo da se ta istina cuje. Pored mnogih problema sa kojima se borimo, kod nas postoji mnogo laznih vijesti i veliki nedostatak bilo kakve informisanosti na osnovu cinjenica”, kazala je Tepavac.

Marovic smatra da je potrebno vise organizacija koje rade sa gradanima i da kultura zakonitosti ne moze biti izgradena preko noci i ,,ja vidim vaznu ulogu organizacija civilnog drustva u tome”.

Bandovic je kazao da postoje individualni cinovi gradanske hrabrosti, koji uz adekvatnu podrsku i razumijevanje medunarodnih partnera mogu na neki nacin da uticu da se kultura nekaznjivosti, nepotizma, korupcije u odredenoj mjeri sprijeci.

Necev je kazao da oni koji se bave evropskim integracijama moraju biti pozitivni.

,,Sta je pozitivno kod najnovije odluke? Politika prosirenja je prestala da bude spoljna politika EU i postala je interno pitanje. Ovo pitanje moramo uciniti vise internim”, ocijenio je Necev.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre”, koji sprovodi Politikon mreza u saradnji sa Crtom i Tim institutom, uz podrsku Evropskog fonda za Balkan (EFB).

DAN OPSTINE

Pljevljima predstoji period rjesavanja visedecenijskih ekoloskih problema i realizacija razvojnih projekata, za sta je opredijeljeno vise od stotinu miliona eura, istakao je predsjednik opstine Igor Golubovic na svecanoj sjednici lokalnog parlamenta, povodom dana te opstine.

Uz projekte koje realizuje, i koje ce realizovati lokalna uprava, stvara se povoljan ambijent za investicije, zaposljavanja i zaustavljanja iseljavanja mladih, vjeruje Golubovic.

Krsto Cabarkapa, TVCG

PALJENJEM ZAGADILI VAZDUH

U Indiji su uhapsena 22 farmera zbog paljenja usjeva cime su izazvali zagadenje vazduha u toj zemlji.

Na teret im se stavlja nepostovanje zabrane spaljivanja usjeva i stvaranje atmosfere stetnom.

Indijski Vrhovni sud prosle nedjelje odredio je kaznu od 100.000 rupija (1.420 americkih dolara) za one koji zagaduju vazduh.

Paljenje usjeva je jeftin i efikasan nacin za rasciscavanje zemljista, paljenjem se ubijaju i stetocine koje jedu usjeve i pretvara ono sto ostane u pepeo za dubrivo. Ali dim koji se emituje moze da izazove respiratorna oboljenja.

To se dogada dva puta godisnje poslije zetve psenice u aprilu i maju i rize u oktobru i novembru. Samo u ovoj drugoj sezoni se pogorsava kvalitet vazduha u Nju Delhiju zbog specificnih meteoroloskih uslova.

Indeks kvaliteta vazduha u Nju Delhiju pocetkom ovog mjeseca premasio je 500, otprilike 10 puta vise od preporucenog maksimuma, ali su jaki vjetrovi spustili na nivo do 250 ove nedjelje.

DARMANOVIC U BRISELU

Crna Gora je snazno posvecena kljucnim politikama NATO-a, porucio je ministar vanjskih poslova Srdan Darmanovic u Briselu, na sastanku sefova diplomatija zemalja clanica Alijanse.

Kako je saopsteno iz Ministarstva, na sastanku su razmijenjena misljenja o najvaznijim pitanjima za evroatlantsku bezbjednost, u sklopu priprema za NATO samit koji se odrzava 3. i4. decembra u Londonu.

,,Tokom radne sesije, bilo je rijeci o politici projektovanja stabilnosti, situaciji na Crnom moru, Mediteranu i Baltickom moru, kao i borbi protiv terorizma”, kaze se u saopstenju.

Darmanovic je, kako se navodi, predstavio poziciju Crne Gore u vezi s aktuelnim pitanjima od znacaja za funkcionisanje NATO i bezbjednost sjevernoatlantskog prostora i sire.

,,Na toj liniji, potvrdio je punu podrsku kljucnim politikama NATO – odvracanja i odbrane, kao i projektovanja stabilnosti kroz ucesce crnogorskih vojnika u misijama i operacijama Alijanse”, kazali su iz Ministarstva.

Sef crnogorske diplomatije je ukazao i na znacaj podizanja svijesti u vezi sa hibridnim prijetnjama i potrebu jacanja kapaciteta saveznica i partnera.

Darmanovic je istakao i posvecenost Crne Gore politici projektovanja stabilnosti juznih partnera i suprotstavljanju izazovima koji dolaze s juga.

,,Ukazao je na doprinos koji Crna Gora daje kroz povjerilacke fondove za izgradnju njihovih odbrambenih kapaciteta, ali i kroz privrzenost projektovanju stabilnosti Alijanse van sopstvenih granica, kao i na porast broja nasih predstavnika u misijama NATO-a”, kaze se u saopstenju.

Na marginama sastanka, Darmanovic je razgovarao sa seficom diplomatije Norveske Ine Eriksen Soreide i ministrom vanjskih poslova i trgovine Madarske Peterom Sijartom.