BISERKO VJERUJE

Inicijativa “mali Sengen”, koju je pokrenuo predsjednik Srbije, izazvala je ostre polemike u regionu, ali i rezervisanost Crne Gore. Postavlja se pitanje zasto je Aleksandar Vucic bas sada pokrenuo inicijativu i da li je to vrsta pritiska na Kosovo zbog taksi koje su uveli Srbiji prije godinu ili je to kompenzacija za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, posto nijesu otvorili pregovore sa EU? Analiticari su saglasni u jednom – uzdrzanost Crne Gore je racionalna.

Predsjednica Helsinskog komiteta za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko rekla je Pobjedi da je “mali Sengen” pokusaj Vucica da nametne “stratesku igru” koja bi mu omogucila nadmoc kao najvaznijoj zemlji na Balkanu.

“U sustini, ta inicijativa trebalo bi da predstavlja neku verziju CEFTA sporazuma. Medutim, ono sto u sustini nedostaje zemljama Zapadnog Balkana, kada je rijec o EU, je sporost reformi i nespremnost da prihvatie liberalne vrijednosti. Srbija je u zacelju kada je o tome rijec. I Makronovo upozorenje da se ‘NATO nalazi u stanju mozdane smrti’, a ‘EU na ivici provalije’, te njegov veto protiv otpocinjanja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom dok se EU ne reformise unutar sebe, ne samo da je dovelo u pitanje kredibilitet Unije, vec je otvorilo prostor za druge aktere, ali i razne scenarije i u okviru Zapadnog Balkana”, kaze Biserko.

Istice da je Vucicu dobrodosao veto Makrona jer ionako nema jasan stav o buducnosti Srbije i njene pripadnosti.

“Odmah je izjavio da ce se Srbija okrenuti sebi i svojim prijateljima Rusiji, Kini i Turskoj”, istice Biserko i objasnjava da je perspektiva EU bila vazan mobilisuci faktor koji je vremenom slabio.

Srbija opterecena aferama

Uocavajuci da su EU potrebne reforme, ona ocjenjuje da je nefer da se Balkan ostavi na cjedilu.

“Uvijek se sjetim Delorove recenice iz 1990. godine da su ‘Balkanci sirocici Evrope’. Da bi EU i citav proces bio kredibilniji, treba da se otvore strukturni fondovi, koji bi ubrzali razvoj ovih zemalja”, kaze Biserko.

Ona istice da se Crna Gora opredijelila za evroatlantske integracije i najdalje je otisla u tom pravcu od svih zemalja Zapadnog Balkana i, kako stvari sada stoje, nema ozbiljnih benefita da se prikljuci “malom Sengenu”.

“Ukoliko ne bude ozbiljnih reformskih iskoraka, ta inicijativa nema smisla. Za sada je od koristi samo za Srbiju kao zemlji koja ima suficit sa svim susjednim zemljama. Problem koji moze biti ozbiljan je svakako cinjenica sto je Srbija potpisala sporazum o bescarinskoj uniji sa Evroazijskom unijom”, kaze Biserko.

Biserko upozorava da je Srbija opterecena aferama na unutrasnjo-politickom planu gdje se akteri povezuju sa Srpskom naprednom strankom, pa se postavlja pitanje da li se inicijativom “mali Sengen” zeli skrenuti paznja sa posljednje afere oko prodaje oruzja u Srbiji ciji je glavni akter otac ministra policije.

“Srbija zivi na dnevnim aferama. Pomenuta afera sa oruzjem svakako spada u ozbiljnije i o tome su iznijeti ozbiljni dokazi”, odgovara Biserko i konstatuje da nije jasno kuda to vodi i sto se sve krije iza toga, odnosno da li je samo rijec o kriminalnim radnjama ili je mozda i rijec o obracunu unutar SNS pred izbore.

Ukradena ideja

Milan Jovanovic, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, podsjeca da je Edi Rama prvi izgovorio “mini Sengen” pocetkom maja u Sarajevu, nekoliko mjeseci prije nego sto su na Kosovu i raspisani izbori i prije nego sto je Francuska svojim vetom zaustavila Albaniju i Makedoniju na pragu pregovarackog procesa.

“Srpski predsjednik je ovu ideju iznijetu u proljece javno podrzao tek s jeseni, nekoliko mjeseci kasnije, u septembru i to u javljanju iz Njujorka poslije tamosnjih politickih susreta. Kasniji razvoj dogadaja je pokazao ‘potencijale’ Ramine ideje, u stvari tek treba da ih pokaze. U svakoj od pomenutih zemalja ‘mali Sengen’ se promatra i koristi i sa stanovisa unutrasnjih politickih potreba i odnosa”, objasnjava Jovanovic.

Podsjetimo da u posljednje vrijeme medunarodne finansijske institucije i ekonomisti, medu njima i Nouriel Roubini, predvidaju da ce svijet 2020. pogoditi nova, jaca ekonomska kriza.

Ima, medutim, i misljenja da nece biti krize poput 2008. ali da ce biti usporavanja ekonomskog rasta.

Fabris smatra da samo u jednom slucaju moze doci do ozbiljne krize.

“Po mom misljenju, jedini scenario u kojem bi moglo doci do ozbiljnije krize je u slucaju velikog politickog i ekonomskog zaostravanja izmedu velikih sila”, kaze viceguverner.

Svakako, posljedice trenutnih negativnih kretanja u privredama sirom svijeta nikako, upozorava Fabris, ne treba potcjenjivati.

“Ne treba ih potcijeniti tim prije sto su uzroci nepredvidive politicke odluke u odnosima velikih politickih i ekonomskih sila. Narocito zabrinjava usporavanje eurozone i najvece usporavanje njemacke privrede jos od 2009. godine. S druge strane, ukoliko bi doslo do trgovinskog sporazuma izmedu Amerike i Kine, ekonomska situacija bi mogla da se stabilizuje”, objasnjava Fabris.

Nazalost, kaze viceguverner, u ekonomskoj teoriji i politici jos nije razvijen nijedan model koji bi mogao pouzdano da prognozira pojavu krize.

“Ono sto pouzdano znamo to je da je kriza bilo u proslosti, da ce ih biti u buducnosti i da kada se pojave, nose znacajne troskove. Stoga sve najave ovakve vrste su u domenu ekspertskog misljenja pojedinaca, koja mogu nositi veci ili manji stepen pouzdanosti. Takode bih podsjetio da se u posljednjih deset godina stalno javljaju pojedinci koji najavljuju veliku krizu za sljedecu godinu,” istice Fabris.

Ukoliko pogledamo kretanje kljucnih makroekonomskih indikatora na globalnom nivou, kao i prognoze emitentnih institucija poput MMF-a, Svjetske banke, Evropske komisije, primijeticemo da svi oni, sa malim razlikama u prognozama, najavljuju samo usporavanje ekonomskog rasta.

“To je posljedica ozivljavanja geopolitickih napetosti, trgovinskog protekcionizma, odnosno pogorsanih uslova trgovine, Bregzita i generalno nedovoljne radne mobilnosti, cak i razvijenih drustava”, precizira viceguverner.

IDUCE GODINE

Ministarstva i drzavne institucije koje se finansiraju iz budzeta, potrosice u narednoj godini 2.198.182 eura za jednokratne socijalne pomoci, koje nijesu dio redovne politike socijalne zastite, koju sprovodi Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Nacrt budzeta za narednu godinu predvida uvecanje za vise od 100.000 eura za ovu stavku u odnosu na tekucu godinu, pise Dan, uz napomenu da je naredna godina izborna.

Prema Nacrtu budzeta, najvise novca po osnovu transfera za jednokratne socijalne pomoci potrosice ministarstva prosvjete, rada i socijalnog staranja, odbrane, Uprava policije i Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

Mimo novca planiranog za materijalno obezbjedenje porodice (MOP), djecje dodatke, licnu invalidninu, porodiljska odsustva i drugo, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i ove godine ima na raspolaganju 700.000 eura za transfere za jednokratne socijalne pomoci.

I s budzetske pozicije Ministarstva prosvjete znacajna sredstva su planirana za jednokratne socijalne pomoci.

Sa programa “predskolsko vaspitanje i obrazovanje” planiran je iznos od 10.000 eura, za “Srednje obrazovanje” 40.000, a za program “Ucenicki i studentski standard” cak 495.000 eura.

Za jednokratne pomoci u okviru programa “Administracija” planiran je iznos od 5.000 eura.

Fond PIO u ovu namjenu potrosice cak 300.000 eura. Budzetom Uprave policije planirani su iznosi od 300.000, 5.000 i 2.000 eura na ime transfera za jednokratne socijalne pomoci.

Na programu “Vojska” Ministarstva odbrane planiran je iznos od 90.000 eura za jednokratne socijalne pomoci, a 35.000 sa programa “Administracija”.

Sa programa “Vanredne situacije i civilna bezbjednost” i “Upravni poslovi” Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP) planirano je po 10.000 eura za ovu namjenu, 40.000 za program “Administracija”, a preko 13.000 za “Zbrinjavanje izbjeglica” i Centar za azil.

Uprava za izvrsenje krivicnih sankcija ce u narednoj godini, ako se budzet usvoji u predlozenoj formi, imati 7.000 eura za jednokratne socijalne pomoci, Policijska akademija 5.000, koliko i Centar za konzervaciju. Budzetom Narodnog muzeja predviden je iznos od 20.000 eura za jednokratne socijalne pomoci.

Ministarstvo ekonomije je na svojim programima planiralo ukupno 10.870 eura za jednokratne socijalne pomoci, resor zdravlja 5.000, za za ljudska i manjinska prava 15.000 eura. Upravi za sume namijenjeno je 35.000 eura za jednokratne socijalne pomoci, dok ce Fondu za zastitu manjinskih prava biti na raspolaganju 20.000 eura.

Budzetom Drzavne revizorske institucije planirano je 15.000 eura na ime transfera za jednokratne socijalne pomoci, a 5.000 eura s pozicije Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).

Budzetom za ovu godinu, drzavnim institucijama i ministarstvima je bilo na raspolaganju oko 2,08 miliona eura za jednokratne socijalne pomoci, sto je za preko 110.000 eura vise nego sto se planira za drzavnu kasu za 2020. godinu.

Kako se, u koje namjene i kome dijeli novac za jednokratne socijalne pomoci, a koje ne dijele centri za socijalni rad, nije poznato

Lovocuvari su ih ipak uspjeli identifikovati sa distance, a o pocinjenom krivicnom djelu obavijestili policiju koja je zatekla ubijenu zivotinju koja se ubraja u kategoriju trajno zasticene divljaci u Crnoj Gori.

Kako je saopsteno iz lovocuvarske sluzbe Lovacke organizacije Podgorica incident se dogodio u petak prije podne.

“Lovocuvari su na velikoj udaljenosti primijetili grupu od devet krivolovaca, pratili ih dvogledom. Nakon nekoliko pucnjeva lovocuvari su ugledali ubijenog medvjeda”, navodi se u saopstenju LO Podgorica kje potpisuje predsjednik Upravnog odbora ove organizacije Milo Mihaljevic.

Dodaje se da su lovocuvari preduzeli hitru reakciju, ali su se krivolovci, (kako se navodi, od ranije poznata grupa) razbjezali koristeci tezak teren i veliku udaljenost.

“Pronadena je ubijena divljac, a nakon toga obavijesteni svi nadlezni drzavni organi”, navodi se u saopstenju Lovacke organizacije Podgorica.

Isticu da su prije dvadesetak dana na Upravnom odboru naglasili potrebu cuvanja lovnih zabrana.

“Odlicnim radom lovocuvarske sluzbe kao i saradnjom sa nadleznim drzavnim organima lovni rezervati kao i strogi lovni zabrani ce ubuduce biti sigurniji nego ikada prije. Ovo je, svakako, direktna i jasna poruka za eventualne krivolovce”, smatraju u LO Podgorica.

KOSTIC SMATRA

Ekonomski analiticar Vasilije Kostic smatra da je Vlada Crne Gore ispravno postupila sto je stala u ocuvanje nacionalnog avio-prevoznika Montenegroerlajnza (MA) i predlogom budzeta za narednu godinu predvidjela 21 milion eura za konsolidaciju te kompanije.

Znacaj MA i njegova profitabilnost, kako je rekao Dnevnim novinama, ne mogu se posmatrati samo kroz zavrsni racun tog preduzeca.

“Mislim da je Vlada postupila ispravno sto je, uprkos svim hipotekama koje opterecuju poslovanje ove kompanije, stala u njeno ocuvanje. MA je kompanija od nacionalnog znacaja sa uticajem na ukupan ekonomski razvoj zemlje i u tom kontekstu je treba posmatrati”, istakao je Kostic.

Ministar finansija Darko Radunovic kazao je da MA, nakon finansijske pomoci drzave, ima sansu da bude odrziv.

Na pitanje da li ce budzet za 2020. biti otporan na ekonomska kretanja u medunarodnoj ekonomiji, Kostic odgovara da budzet mora biti izraz buducih projekcija, te da stopa ekonomskog rasta djeluje realno.

“On se temelji na njima, ali odrazava i ono sto je potreba u predstojecem periodu. Temeljna pretpostavka na kojoj projekcija budzeta pociva stopa ekonomskog rasta za iducu godinu djeluje realno, pa budzetu daje temeljni okvir vjerodostojnosti, odnosno realnosti u pristupu”, kazao je Kostic.

On vjeruje da ce Crna Gora naredne godine ostvariti planirani ekonomski rast od 3,4 odsto koji, kako ukazuje, odreduje ostale pozicije u budzetu.

Kostic navodi i da je jedan od ciljeva fiskalne politike smanjivanje deficita, te da opredjeljenje Vlade u tom smislu mora biti cvrsto.

“Prvenstveno zbog finansijske konsolidacije javnih finansija koja je neophodna. Nije stvar u tome hoce li budzetska sredstva biti dovoljna u iznosu u kojem su planirana, vec da li ce u situaciji ako se desi potreba za dodatnim trosenjem Vlada biti istrajna na opredjeljenju u odrzanju planiranih velicina”, rekao je Kostic.

Predlogom budzeta nijesu predvidena sredstva za Komisiju za dodjelu stambenih kredita, vec je Vlada odlucila da radi na novom modelu za rjesavanje stambenih potreba. Kostic smatra da u kriterijume za dodjelu stanova treba ukljuciti koliko Vlada uspjesno sluzi interesima njenih gradana.

“Na taj nacin bi se moglo reci da je neko dobio stan, jer je zasluzio, prije ostalih. Modaliteta ima mnogo, ali kada je o ovom slucaju rijec, sve mora biti transparentno i bez misterija, Ipak su to pare gradana, a transparentnost vas tjera da odluke budu utemeljene na cinjenicama, a ne na arbitriranju”, zakljucio je Kostic.

OD DANAS

Vjetroelektrana Mozura, druga po velicini u Crnoj Gori, danas ce zvanicno poceti sa radom.

Kako je najavljeno iz Vlade, elektranu ce pustiti u rad ministarka ekonomije Dragica Sekulic i ministar energetike i vodosnabdijevanja Malte Dzo Mici, a svecanosti ce prisustvovati i premijeri dvije drzave, Dusko Markovic i Dzozef Muskat.

Vjetroelektrana Mozura je proizvodni objekat snage 46 megavata (MW), koji se sastoji od 23 pojedinacne vjetrenjace, snage od po dva MW.

Investiciju realizuju malteska drzavna kompanija Enemalta i kompanina Malta Montenegro Wind Park, cije je sjediste takode na Malti.

“Druga po velicini vjetroelektrana u Crnoj Gori godisnje ce proizvoditi oko 120 GWH energije, supstituisuci uvoz energije u vrijednosti oko sest miliona eura”, kazali su iz Vlade.

Kako su naveli, zahvaljujuci izmjenama uredbe o nacinu podsticanja obnovljivih izvora energije, koje je Vlada donijela u maju, ulazak elektrane u pogon nece negativno uticati na racune za utrosenu elektricnu energiju krajnjih potrosaca u Crnog Gori.

Ugovorom o dugorocnom zakupu zemljista, utvrdeno je da ce elektrana, po isteku perioda zakupa, potpuno revitalizovana preci u trajno vlasnistvo drzave 2035. godine.

VODA IRANA

Vrhovni voda Irana, ajatolah Ali Hamnei, podrzao je danas odluku vlade te zemlje da povisi cijenu benzina za 50 odsto i nazvao demonstrante “razbojnicima” koje su strani neprijatelji gurnuli u nasilje.

On je u televizijskom obracanju rekao, povodom protesta, da je nekoliko osoba ubijeno, a da je nekoliko mjesta unisteno.

Njegov komentar je uslijedio nakon sto su vlasti ukinule internet sirom Irana kako bi se ugusili protesti u nekoliko gradova.

Hamnei je imenovao osobe koje su povezane s pokojnim sahom Rezom Pahlavijem zbacenim prije 40 godina, kao i sa grupom izgnanika Mudzahedin-e-Halk, prenosi AP.

“Banke ne pale ljudi, vec razbojnici”, rekao je Hamnei.

Govoreci o povecanju cijene benzina, koji je u Iranu i dalje najjeftiniji na svijetu i koji s novim poskupljenjem kosta 13 centi po litru, odnosno 50 centi po galonu, on je kazao da ga podrzava.

Ucesnicima protesta porucio je da budu svjesni sta sa sobom nose nasilne demonstracije.

“Takve ilegalne akcije nece rijesiti nijedan problem. Nedostatak bezbjednosti najveca je steta za svaku zemlju i drustvo. To je ono sto se trazi”, rekao je Hamnei.

Ucesnici protesta ostavili su automobile na autoputevima, a tokom protesta u gradovima ucesnici su izazivali pozare, a zabiljezeno je i nekoliko oruzanih sukoba.

PROTESTI ZUTIH PRSLUKA

Pripadnici francuskog pokreta “Zuti prsluci” ponovo su protestovali danas, na godisnjicu nastanka svog pokreta za ekonomsku pravdu, i dan poslije sukoba u Parizu s policijom u kojima je uhapseno 260 demonstranta.

Desetine demonstranata okupile su se danas nakratko ispred pariskog trznog centra Galri Lafajet, gdje su kritikovali potrosacku kulturu.

Ministar unutrasnjih poslova Francuske Kristof Kastaner osudio je jucerasnje nasilje i naveo da je policija u Parizu uhapsila 173 osobe.

Vlasti su saopstile da je juce sirom Francuske protestovalo oko 28.000 ljudi, od kojih je u Parizu bilo 4.700, dok aktivisti navode da je na ulicama bilo 44.000 ljudi.

Kastaner je francuskoj Cnjuz televiziji kazao da je tokom protesta uhapseno 264 osoba, od cega 173 u Parizu, kao i da je medu ucesnicima bilo i oko 300 pripadnika radikalnih grupa koji su ogovorni za nerede.

Protesti Zutih prsluka poceli su prije godinu dana zbog povecanja cijena benzina, medutim, od tada njihov broj opada, a lista zahtjeva koje su postavili zuti prsluci sada ukljucuje ne samo drustveno-ekonomske, vec i politicke zalbe protiv vlasti.

Stotine hiljada ljudi blokirale su 17. novembra 2018. puteve sirom zemlje, protestujuci zbog najavljenog povecanja poreza na gorivo. Protesti koji su nastavljeni narednih mjeseci postali su izraz nezavodoljstva gradana politikama predsjednika Emanuela Makrona, za koje tvrde da idu u prilog bogatima i velikim kompanijama.

HONG KONG

Policija Hong Konga zaprijetila je da ce odgovoriti bojevom municijom ukoliko ucesnici protesta budu koristili smrtonosno oruzje i cinili druga nasilna djela.

Policja je u saopstenju pozvala demonstrante da prestanu da napadaju policajce smrtonosnim oruzjem i dodala da ce u suprotnom odgovoriti silom, uz upotrebu bojeve municije.

Ranije danas jedan policajac pogoden je strijelom kada je policija upotrijebila suzavac i vodene topove u pokusaju da rastjera demonstrante koji su okupirali kampus univerziteta.

Na fotografijama, objavljenim na Fejsbuk stranici policije, vidi se da je strijela pogodila policajca u potkoljenicu, nakon cega je on prebacen u bolnicu.

Demonstranti su odbijali da se povuku, iako su kamioni s vodenim topovima u pokusaju da se priblize demonstrantima prelazili preko cigli koje su oni postaviil.

Ucesnici protesta poceli su da se povlace ka zgradi Politehnickog univerziteta tek kada je pocela da pada noc, strahujuci da ce se naci u zamci posto je policija koristila suzavac i priblizila im se sa suprotne strane.

Demonstranti su sa krova univerziteta u koji su se zatvorili gadali policiju strijelama i molotovljevim koktelima, prenosi Rojters.

Policija je upotrijebila suzavac i u drugim djelovima Hong Konga, a u nekim distriktima bilo je direktnih sukoba s demonstrantima.

TRG ZATVOREN

Trg Svetog Marka u Veneciji ponovo je danas poplavljen i zatvoren za javnost, posto je grad pogodila plima visoka 150 centimetara, sto je treci najvisi nivo ikad zabiljezen.

Sa cetiri plime iznad 140 centimetara od ponedjeljka, ova sedmica bila je najgora od pocetka mjerenja plime u Veneciji 1872. godine.

Gradonacelnik Luidi Brunjaro procjenjuje da je steta od poplava u gradu od utorka oko milijardu eura.

Gradski centar za predvidanje plime upozorio je da bi plima u gradu, koji se u utorak suocio sa najgorim poplavama u proteklih 50 godina, danas mogla da dostigne i 160 centimetara.

Hiljade dobrovoljaca pomaze gradanima u poplavljenom gradu.

Trg Svetog Marka ponovo je zatvoren, samo dan nakon sto je turistima i stanovnicima Venecije dozvoljeno da udu na njega.

Izgradena na nizu malih ostrva, Venecija je posebno osjetljiva na kombinaciju povisenog nivoa mora usljed klimatskih promena i vec ustanovljenog propadanja grada u blato.

Prema gradskoj sluzbi za pracenje plime, nivo mora oko Venecije je deset centimetara visi nego sto je bio prije 50 godina.

Vlasti u Firenci i Pizi prate vodostaj rijeke Arno, koji je brzo porastao tokom noci zbog obilnih padavina, prenosi Rojters.

  • Ovdje je sve počelo
    on 05/07/2026 at 07:43

    Više od jednog vijeka nakon što je Špiro Radunović krenuo iz Progonovića u Ameriku, njegovi unuci vratili su se putem kojim je davno otišao njihov đed.

  • Vatromet, preleti i ekstremna vrućina: Amerika proslavila 250 godina postojanja
    on 05/07/2026 at 07:14

    Predsednik Donald Tramp posvetio je govor temama iz njegove političke agende, kao i odavanju počasti ratnim veteranima i istoriji Amerike.

  • AMSCG: Saobraćaj uglavnom bez zastoja, na više dionica obustave i izmijenjen režim vožnje zbog radova
    on 05/07/2026 at 06:55

    Na većini puteva u Crnoj Gori saobraćaj se danas odvija nesmetano, dok se povremeni zastoji mogu očekivati u gradskim sredinama i na pojedinim graničnim prelazima zbog pojačane frekvencije vozila. Iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG) upozoravaju da je u zonama gdje se izvode radovi neophodan dodatni oprez i apeluju na vozače da brzinu i način vožnje prilagode vremenskim i saobraćajnim uslovima.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.

  • Više automobila, manje stanovnika?
    on 05/07/2026 at 06:24

    Iako je broj automobila na gradskim ulicama u Beranama u porastu, što je uočljivo i po svakodnevnim saobraćajnim kolapsim na kritičnim tačkama i raskrsnicama, tvrdnja da u ovom gradu ima više automobila nego stanovnika, koja često se može čuti, ipak nije tačna.

  • Građani na internetu i po više sati dnevno, stručnjaci upozoravaju na posljedice
    on 05/07/2026 at 06:08

    Anketa Portala RTCG pokazala je da veliki broj građana Crne Gore svakodnevno provede više od šest sati na internetu. Iako ta činjenica nije dovoljna da bi se govorilo o zavisnosti, psihološkinja Adriana Pejaković za Portal RTCG upozorava da internet postaje ozbiljan problem kada prestane da bude alat, a postane mjesto bijega od stvarnosti, zbog čega mogu uslijediti anksioznost, usamljenost, nesanica i osjećaj praznine.

  • Triput legenda pa spasilac Njemačke?
    on 05/07/2026 at 06:02

    Već je više puta bio glavni kandidat, ali još nije došlo do imenovanja Jirgena Klopa za selektora Njemačke. Prije pet godina, kada je fudbalski savez tražio nasljednika Joahima Leva, Klop je još bio vezan ugovorom za Liverpul.

  • Sunčano i toplo vrijeme, do 34 stepena
    on 05/07/2026 at 05:56

    U našoj državi pretežno sunčano vrijeme. Najviša dnevna temperatura do 34 stepena.

  • Političari vole bitkoine
    on 05/07/2026 at 05:56

    Prije samo pet godina opisivao je kriptovalute kao „prevaru“ i „katastrofu u najavi“. Ali, samo prošle godine Donald Tramp je zaradio skoro milijardu i po dolara na digitalnim valutama, pokazao je finansijski izvještaj objavljen ove sedmice.

  • Šta je Turska za NATO, šta je NATO za Tursku?
    on 05/07/2026 at 05:56

    U glavnom gradu Turske odvijaju se završne pripreme za samit NATO-a. Privode se kraju posljednji radovi na upravo završenom divovskom vojnom kompleksu „Aj Jildiz“, poznatom i kao „turski Pentagon“.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.

  • Montenegroberza: Neznatan rast indeksa
    on 04/07/2026 at 18:07

    Neznatan rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) usvojila finansijski paket kojim se utvrđuju budžetski aranžmani koji će se primjenjivati na Crnu Goru nakon njenog pristupanja EU.

  • MF: Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak u reformama i jačanju javnih finansija
    on 04/07/2026 at 10:22

    Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru Jeffom Danforthom i njegovim timom, a tokom razgovora potvrđen je nastavak saradnje usmjerene na sprovođenje ekonomskih reformi, jačanje javnih finansija i usklađivanje sa evropskim standardima, saopšteno je iz resornog ministarstva.

  • Air Montenegro: Odlaganje isporuke novog aviona nije posljedica propusta kompanije
    on 04/07/2026 at 09:33

    Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro uputila je izvinjenje crnogorskoj javnosti zbog odlaganja planiranog dolaska novog vazduhoplova registarske oznake 4O-AOI, čiji je prelet iz Sarbrikena u Njemačkoj za Podgoricu bio planiran za juče.

  • Alabar odlikovan Ordenom zvijezde Italije
    on 04/07/2026 at 08:40

    Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

  • Partnerstvo koje pokreće ekonomski razvoj
    on 04/07/2026 at 07:36

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.

  • Obezbijeđeni infrastrukturni preduslovi za uvođenje instant plaćanja 20. jula
    on 03/07/2026 at 18:00

    Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne aktivnosti neophodne za početak rada nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone), koje je planirano za 20. jul.

  • MER: U ponedjeljak javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu
    on 03/07/2026 at 15:10

    Iz Ministarstva ekonomskog razvoja obavijestili su privredne subjekte, preduzetnike, zanatlije i zainteresovanu javnost da će javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu biti raspisani u ponedjeljak, 6. jula.

  • Prihodi od igara na sreću porasli 35,9 odsto, za pola godine u budžet više od 24,5 miliona eura
    on 03/07/2026 at 14:02

    Prihodi od igara na sreću u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine dostigli su 24,57 miliona eura, što je 35,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću. Samo u junu prihodovano je 4,61 milion eura, odnosno 46,34 odsto više nego u junu 2025. godine.

  • Poreska uprava za dva mjeseca izrekla kazne od 666.200 eura
    on 03/07/2026 at 12:24

    Poreska uprava Crne Gore saopštila je da je tokom pojačanih kontrola uoči i na početku ljetnje turističke sezone utvrdila nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, zbog čega je izdato 185 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 666.200 eura.