RUCAK U VATIKANU

Poglavar Rimokatolicke crkve Franjo ugostio je danas oko 1.500 siromasnih ljudi i beskucnika na rucku u Vatikanu, u okviru obiljezavanja Svjetskog dana siromasnih.

Prije rucka, tokom mise na Trgu svetog Petra, papa je kritikovao nezainteresovanost drustva za siromasne, kao i “frenetican” ritam zivota i opsjednutost “momentalnim” postizanjem ciljeva, prenosi Frans pres.

“Mi uzurbano slijedimo svoj put, i ne brinemo sto se jaz povecava, sto pohlepa nekolicine otezava bijedu mnogih drugih”, rekao je Franjo.

On je kazao da svi koji su boljeg imovinskog stanja ne bi trebalo da se osjecaju nelagodno zbog siromasnih, vec da bi trebalo da im pomognu koliko god mogu.

Papa se potom pridruzio siromasnima i beskucnicima na rucku u velikoj vatkanskoj dvorani, povodom Svjetskog dana siromasnih koji je on ustanovio u novembru 2016. godine.

Na jelovniku su bile lazanje, piletina sa sosom od pecuraka i krompirom, slatkisi, voce i kafa.

Desetine volontera pomogle su u dovodenju siromasnih u Vatikan i sluzenju rucka.

Papa je zahvalio medicinskom timu koji pruza besplatnu zdravstvenu zastitu siromasnima u Vatikanu.

IZBJEGLICE NA BALKANU

Izbjeglice iz Avganistana, Pakistana, Iraka, Sirije ostale su na Balkanskoj ruti. Ima ih u prihvatnim centrima Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Sa njihovim zivotom upoznali su se novinari regiona, u okviru Balkan medija karavana.

U kampu u Vranju se nalazi i dvadesetdvogodisnja djevojka, koju svi zovu Sonja. U Avganistanu je radila kao akuserska sestra, a onda je sa porodicom odlucila da preko Irana, Turske i Bugarske krene putem kojim su ranijih godina prosle na stotine hiljada njihovih sunarodnika.

“Avganistan je u ratu, to zna cijeli svijet. Za nas, to znaci da ne mozemo, na primjer, da idemo autom od grada do grada, jer nas Talibani mogu ubiti. Kada izademo iz kuce, mi ne znamo da li cemo se vratiti, da li cemo ponovo vidjeti porodicu. Ovdje nam je dobro, dobri su ljudi, ali ovdje nema buducnosti. Ne daju nam pasos, ne daju nam drzavljanstvo. Voljela bih da jednog dana imam sopstvenu bolnicu koja ce pomagati siromasnima i zrtvama rata”, kazala je Sonja.

Situacija u Makedoniji je mnogo drugacija nego sto je bila 2015. i 2016. Njih nema mnogo u prihvatnim centrima i kampovima.

“Svakodnevno se suocavamo sa velikim brojem ilegalnih ulaza i izlaza u Sjevernoj Makedonji”, rekla je Stojne Atanasovska Dimiskovska iz NVO Otvorena porta – La strada.

Cim se prede u Srbiju broj migranata raste zbog velicine zemlje i zbog broja kampova koji u Srbiji postoje.

“U prihvatnim i azilnim centrima u Srbiji je nesto preko 3.000 migranata i azilanata i van centara ih je nesto preko 400”, kazao je Goran Ciric iz Komesarijata za izbjeglice i migracije Republike Srbije.

Najdramaticnija situacija je trenutno u Bosni i Hercegovini, tacnije u Bihacu gdje ima 400 formalna i neformalna kampa. Situacija je slicna onoj kakva je bila u martu ili aprilu 2016. godine, nakon sto su granice zatvorene i nakon sto su ljudi iz Avganistana, Pakistana, Iraka, Irana i Sirije ostali zaglavljeni na ruti na kojoj su se tada nasli.

Prilikom neuspjelih pokusaja prelaska granice vracaju se u kamp u losem zdravstvenom stanju.

“Neko od njih dolazi u losem stanju, izmoreni, povrijedeni”, rekao je kamp menadzer u prihvatnom centru “Sedra” Mile Cilikovski.

U kampu “Bira”, neka potpuno drugacija slika. Hale danas mrtve fabrike za proizvodnju bijele tehnike “Bira”, sada su ogromna cekaonica za vise od 1.700 migranata, koji se nadaju nastavku puta ka EU. Atmosfera je moze se reci vasarska. Odzvanja arapska muzika, tarabuke i gitara. Pod satorima, u hali, igra se sah, slikaju se slike, a prekoputa se igraju fudbal i odbojka. Sve je vise formacija da ce ovaj prihvatni centar biti zatvoren sredinom novembra.

Posjeta prihvatnom centru “Bira” ujedno je i zavrsetak Balkan medija karavana.

VLADA

Vjetroelektrana Mozura, druga po velicini u Crnoj Gori, sjutra ce zvanicno poceti sa radom.

Kako je najavljeno iz Vlade, elektranu ce pustiti u rad ministarka ekonomije Dragica Sekulic i ministar energetike i vodosnabdijevanja Malte Dzo Mici, a svecanosti ce prisustvovati i premijeri dvije drzave, Dusko Markovic i Dzozef Muskat.

Vjetroelektrana Mozura je proizvodni objekat snage 46 megavata (MW), koji se sastoji od 23 pojedinacne vjetrenjace, snage od po dva MW.

Investiciju realizuju malteska drzavna kompanija Enemalta i kompanina Malta Montenegro Wind Park, cije je sjediste takode na Malti.

“Druga po velicini vjetroelektrana u Crnoj Gori godisnje ce proizvoditi oko 120 GWH energije, supstituisuci uvoz energije u vrijednosti oko sest miliona eura”, kazali su iz Vlade.

Kako su naveli, zahvaljujuci izmjenama uredbe o nacinu podsticanja obnovljivih izvora energije, koje je Vlada donijela u maju, ulazak elektrane u pogon nece negativno uticati na racune za utrosenu elektricnu energiju krajnjih potrosaca u Crnog Gori.

Ugovorom o dugorocnom zakupu zemljista, utvrdeno je da ce elektrana, po isteku perioda zakupa, potpuno revitalizovana preci u trajno vlasnistvo drzave 2035. godine.

MJESTANI BROCANCA

Voda se povukla iz potopljenih domova porodice Nikolic iz niksickog Brocanca. Do kuca se jos ne moze autom, a Nikolici okolnim putevima pjesace do ognjista gdje saniraju ogromnu stetu nastalu od nezapacenih poplava koje su pogodile taj kraj.

Sunce je ponovo ogrijalo kuce Nikolica u niksickom Brocancu. Voda se konacno povukla iz njihovih domova, ali ostao je gorak osjecaj pred stetom koju ovih dana s mukom gledaju, prica osamdesetogodisnji Milorad.

“A to je tesko kazati, to samo ja znam. Sve je unisteno. Spavam kod brata u Strasevini, a ode dodemo da izbacimo ove stvari, pa da sacekamo da se osuse i da sve zapalimo”, rekao je mjestanin Brocanca Milorad Nikolic.

U kuci do, dva sporeta nalozena, ukljuceni isusivaci, otvoreni prozori, Nikolici spasavaju sto se spasiti moze.

“Kao sto vidis sve je propalo. Kad vidis nesto da ti davo nosi sto si pedeset godina stvarao, nije lako. Ali kad su ova djeca zdrava celjade mora opet nekako da se razabere uz svu ovu muku”, kazala je mjestanka Radojka Nikolic.

“A ne znam sta ne radimo, sam si vidio, kolika je steta u kucama striceva. Evo na gornji sprat moj smo pustili struju, ukljucili isusivace, pokusavamo nesto, lozimo. Ali sve je to slabo”, istice Darko Nikolic, Radojkin sin.

Do Nikolica se i dalje ne moze autom. Dolazi se okolnim brezuljcima, posjecuju ih komsije, prijatelji, ali i spasioci, kojima zahvaljuju na velikoj pomoc kad je najteze bilo.

“Pomagali su svom snagom. Sina mi spasili, i uz njega bili. Svako im dobro zelim”, dodala je Radojka Nikolic.

Nikolici prakticno krecu od nule. Sada je na potezu opstinska komisija za procjenu stete. Nadaju se samo da se scene videne protekle sedmice vise nikad nece ponoviti.

DO 21?C

U Crnoj Gori sjutra ce biti pretezno oblacno, tokom jutra ili prijepodne povremeno kisa, a mjestimicno i pljuskovi i grmljavina, narocito u ranim jutarnjim satima.

Kako je saopsteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, od sredine dana ocekuje se djelimicno razvedravanje.

U sjevernim predjelima, tokom prvog dijela dana, mjestimicno ce duvati umjeren i jak juzni i jugoistocni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od cetiri do 14, najvisa dnevna od devet do 21 stepen.

U JUTARNJEM

U emisiji govorimo o:

– Izmjenama Zakona o sigurnosti plovila i sta ce nam te novine donijeti. Da li drveni camci – cunovi, na Skadarskom jezeru voze u skladu sa pravilima saobracaja na vodi, jesu li su svi registrovani i popisani. Da li ce novi zakon voditi racuna o ribarima iz Zete, Crmnice, Malesije i Krajine koji obezbjeduju egzistenciju tradicionalno loveci ribu u jezeru, neke su od tema o kojima cemo razgovarati sa direktorom Uprave pomorske sigurnosti Safetom Kocanom.

-Tema Jutra: Francuska je predstavila novi princip za prosirenje Evropske unije. S obzirom da je Crna Gora u procesu pristupanja EU, postavicemo pitanje da li se novi uslovi Francuske odnose na nasu zemlju, u kom pravcu i u kojoj mjeri. Govoricemo i o “malom sengenu”, o tome da li iza te price zapravo stoje neciji drugi interesi i da li bi i koje koristi Crna Gora od toga imala. Posljednjih dana turski predsjednik, Redzep Tajip Erdogan, nagovjestava da ce pustiti iz zatvora zarobljene borce Islamske drzave da se vrate u svoje maticne zemlje u Evropu. Sto bi to znacilo za bezbijednost? Na ta i brojna druga pitanja razgovaracemo sa diplomatom u penziji Brankom Lukovcem.

– U kontakt rubrici ponedjeljkom “Plodovi Jutra” govorimo o stanju u pcelinjim drustvima I zastiti od bolesti – varoe. Gost je Nebojsa Velickovic iz Odjeljenja za savjetodavne poslove Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

– Bokserski klub Budva organizuje reviju pod nazivom ,,Jadranski biser”. Manifestacija okuplja najbolje crnogorske i brojne boksere iz inostranstva. Tim povodom ugosticemo Dragana Durickovica sportskog direktora Bokserske reprezentacije Crne Gore.

– Knjiga “Kostim utopije”, autora Gojka Celebica, promovisana je ovih dana. Publikacija govori o autorima koji su ponikli na prostoru Budve, od Stefana Mitrova Ljubise do pisaca novije generacije. Knjiga pripada takozvanoj zavicajnoj knjizevnosti, sto je bio autorski postupak kako bi na taj nacin pokusao da je priblizi citaocima.

– Nasa dezurna ekipa sa terena izvjestava sa nekoliko lokacija. Ukljucujemo se ispred Zavoda za hitnu medicinsku pomoc, Zavoda za Hidrometeorologiju, razgovaracemo sa predstavnicima Sluzbe zastite i spasavanja Danilovgrad. Uz servisne informacije, aktuelne priloge, gledacete i redovne rubrike: Djeciji kutak, PG Servis, Okom gledalaca, Vodic dogadaja iz kulture, Meridijani….

Urednik i voditelj emisije: Sasa Klikovac
Urednica Jutarnjeg programa: Milica Babic
e-mail: jutarnji@rtcg.org

Broj telefona redakcije: 020 224 991

STUDENTSKI PARLAMENT

Polozaj studenata u Crnoj Gori je posljednjih godina znacajno unaprijeden, ocijenio je predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) Danilo Jelovac, navodeci da kontinuirano treba raditi da se smanji broj nezaposlenih sa stecenom diplomom.

Jelovac je, povodom Medunarodnog dana studenata – 17. novembra, kazao da bi ulaganje u obrazovanje trebalo da bude osnovno polaziste svim donosiocima odluka, kako bi studenti imali mjesto u drustvu kakvo zasluzuju.

“Polozaj studentske populacije u Crnoj Gori je znacajno unaprjeden posljednjih godina, ali postoji veliki prostor za napredak u narednom periodu”, rekao je Jelovac agenciji MINA.

On je porucio da treba kontunirano raditi na tome da studenti dobiju jos bolji polozaj u drustvu.

“To se prije svega odnosi na cinjenicu da se mora svim snagama raditi na tome da se smanji broj nezaposlenih sa stecenom diplomom, ali i da studenti budu ukljuceni u sve drustvene procese i da u pravom smislu predstavljaju snagu koja je pokretac crnogorskog drustva”, naveo je Jelovac.

Upitan da li su studenti dovoljno ukljuceni u procese odlucivanja u Crnoj Gori, Jelovac je odgovorio potvrdno, navodeci da i u tom pogledu ima mjesta za napredak.

On je istakao da glas mladih moze i mora da se cuje vise nego sto je to sada slucaj i da nije dovoljno samo deklarativno zalaganje za njihovo ucesce u svim procesima.

Jelovac je naglasio da mladi treba aktivnije da budu ukljuceni u sve procese i da ih svojim idejama usmjeravaju, jer ce se te odluke i mjere, u buducnosti, ticati upravo najvise njih.

“Moraju se preduzeti konkretne mjere za bolji polozaj mladih, ali i odrediti parametri kako bi se moglo zakljuciti kakvi su rezultati i efekti tih mjera onih koji su donosioci odluka”, dodao je Jelovac.

On smatra da kvalitet visokog obrazovanja nije na adekvatnom nivou, odnosno na nivou na kojem svi teze da bude.

Kako je naveo Jelovac, prostor za napredak postoji i upravo je jedan od prioritenih ciljeva ovog saziva SPUCG podizanje kvaliteta studija na svim univerzitetskim jedinicama.

On je dodao da je u proteklom periodu bilo mnogo izazova i problema sa kojima su se susreli, a cijem rjesavanju su znacajno doprinijeli.

Jelovac je podsjetio da je konkretan problem, koji je bio aktuelan u proteklom period, bio regulisanje statusa studenata postdiplomskih studija i produzetak roka na upis za specijalisticke studije.

On je naglasio da je hiperprodukcija diploma pojava kojoj se mora stati na put.

“Imamo podatak da je 20 hiljada diploma uvezeno od 2011. godine, zbog cega apelujemo na to da radna grupa, koja ce raditi na uvodenju standarda za priznavanje inostranih diploma, mora kvalitetno da odradi svoj posao”, naveo je Jelovac.

Kako je dodao, iako imaju clana u radnoj grupi, informisani su da njihova predstavnica nije dobila nikakav materijal, niti je bilo sastanka na kome bi se raspravljalo o pravnom aktu koji bi regulisao to pitanje.

“Stava smo da se moraju utvrditi jasni standardi sto su to kredibilne ustanove visokog obrazovanja iz regiona”, kazao je Jelovac.

Kako je dodao, osim hiperprodukcije, postoji i problem rangiranja univerziteta – zakonska obaveza koja je postojala i u prethodnom i u sadasnjem zakonskom rjesenju, odnosno Zakonu o visokom obrazovanju.

Jelovac je rekao da rangiranje univerziteta nikada nije sprovedeno.

On je kazao da se studentski paralament zalaze i za uvodenje prijemnog ispita na svim univerzitetskim jedinicima, jer smatraju da ce to poboljsati kvalitet upisne politike na univerzitetu.

Govoreci o mobilnosti studenta, Jelovac je naveo da nikad nije bilo vise mogucnosti za odlazak i studiranje u inostranstvu, kao i veci broj studenata korisnika tih programa.

On je posebno istakao programe Erasmus i CePUS, preko kojih najveci broj studenata odlazi na privremeno skolovanje u nekoj drugoj drzavi.

Jelovac je kazao da se programi mobilnosti ne koriste u punom, mozda ni priblizno punom kapacitetu, sa obzirom na to koliko ih ima.

Cinjenica je, kako je istakao, da i odlazna, a narucito dolazna mobilnost mogu da budu na vecem nivou.

“Mobilnost studenata je veoma znacaja za studentsku populaciju iz rzloga sto im sami cin razmjene pruza nova iskustva, upoznavanje sa nacinom zivota i funkcionisanja u drugim drzavama, sticnje novih poznanstava, kao i sagledavanje razlicitih situacija iz nekog drugog ugla”, zakljucio je Jelovac.