ISPOVJEST

Prema podacima nevladinih organizacija u Crnoj Gori ima 15 hiljada zavisnika od droge. U svijet narkomanije najcesce se ulazi rano, u tinejdzerskom dobu, a kranji ishodi su cesto tragicni. Ipak, ima i onih koji su svjesni stanja u kome se nalaze i zato traze strucnu pomoc.

“Svi ljudi su gresni, svi cemo grijesiti, ali ja se molim da svaka moja greska koju ubuduce napravim bude nova. Imam 34 godine, iz Podgorice sam. Ovdje sam zbog zivota koji sam nekada vodio i koji se nadam da vise necu voditi, jer sam punih 19 godina bio narkoman”, kaze Marko, koji se lijeci na Kakarickoj gori.

Herion je probao vec sa 15 godina. Priznaje da mu se svidjelo ono sto mu je droga pruzala.

“Sa cetrnaest godina sam poceo. U to sam usao jer sam htio da budem drugaciji, ne zbog znatizelje, kako kaze vecina narkomana. Htio sam da se istaknem u necemu, a zapravo sam zelio da budem prihvacen u drustvu. Imao sam taj problem sa prihvatanjem jos dok sam bio dijete, iako sam rastao u savrsenoj porodici. Htio sam ja da budem prvi koji je propusio, prvi koji ce da popije pivo, da se opije i onda je sve krenulo tim paklenim putem”, navodi Marko.

Marko se sa smrcu igrao nekoliko puta, ali je tek prije godinu shvatio da ta igra mora da stane.

“Ja to nisam shvatao kao problem. Cak kad su pocele prve krize, nisam obracao paznju na to. Mislio sam da ja tako mogu cijelog zivota”, naveo je Marko.

Sagovornik TVCG je vec devet mjeseci na tretmanu u ustanovi na Kakarickoj gori. Ostala su jos tri mjeseca boravka u toj ustanovi.

“Prilicno navucen na heroin, kad sam uvidio da sa cetiri, pet grama heroina ja samo mogu da izguram dan, tada sam shvatio da sam na kraju puta. Bio sam pored tog zida i udarao sam glavom u njega 19 godina. Tek kad sam shvatio da je taj zid neprobojani da ja moram nekim drugim putem”, istice Marko.

Marku trenutno najteze pada to sto je razdvojen od djeteta. Vjeruje ipak da svakim danom postaje bolja osoba i da taj put sam mora da krci.

“Nema nazad, stigao sam do zida i mogu samo istim putem da se vratim, znaci vratio bih se tamo gdje sam bio, a to ne zelim. Postoji put koji je tezi, ali koji je jedini ispravan. Sto bi se reklo, uzeo sam kosijer u ruke i krenuo sebi da krcim put. To je jedino ispravno, ne samo da ostavim drogu, vec da promijenimo sebe, svoj zivot, shvatanja, ponasanje, predrasude, prema kojima smo se upravljali cijelog zivota. Put je da mislimo na sebe, da volimo sebe, da cijenimo i postujemo sebe, jer cemo samo na taj nacin cijenitii postovati druge i cijeniti sve sto su drugi radili za nas”, zakljucuje Marko.

Nemanja Zivaljevic, TVCG

NA SKADARSKOM

Sluzba zastite NP Skadarsko jezero je u protekla cetiri dana sprijecila nezakonit izlov ribe, a pet osoba procesuirala nadleznim organima na dalje postupanje.

Tokom ovih akcija privremeno su oduzeta sredstva i alati za izlov ribe: tri plovila, tri vanbrodska motora, 15 mreza, jedna elektricna sonda i akumulator.

Kako napominju u Sluzbi zastite, ovo je samo jedna u nizu akcija, koje su uspjesno sprovedene na podrucju NP Skadarsko jezero.

“Isticemo da je JP NPCG u cilju zastite ribljeg fonda, osim saradnje sa nadleznim subjektima, kao sto su Granicno-pomorska policija i inspekcija za slatkovodno ribarstvo, uspostavilo saradnju sa sportsko-ribolovnim klubovima i volonterima, te je u ovoj godini pored volontera angazovano i preko 30 sluzbenika, odnosno dvostruko vise ribocuvara sa ovlascenjima propisanim clanom br. 77 Zakona o slatkovodnom ribarstvu, na suzbijanju protiv-pravnih aktivnosti”, isticu u Sluzbi.

To je, kako dodaju, pored niza organizacionih i tehnickih mjera koje su preduzeli uslovilo da imaju nikada bolju i efikasniju kontrolu sa ciljem suzbijanja svih protiv-pravnih aktivnosti, ukljucujuci i nelegalan izlov ribljeg fonda.

NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora da se odgovorno odnose prema ukupnim vrijednostima ovog zasticenog podrucja, kao i da upotreba nezakonitih sredstava za ulov ribe negativno utice na ocuvanje ribljeg fonda. Oni su pozvali sve odgovorne gradane da svaki vid nezakonitog djelovanja prijave Sluzbi zastite na dezurni broj 067 310 454 i 067 342 944.

RAD U UIKS-U

U zatvoru u Spuzu boravi vise od hiljadu osudenika i pritvorenika. Jedan broj njih radno je angazovan u cilju sto lakseg prilagodavanja zivotu nakon izlaska iz zatvora. Osam godina Toma Milacic dolazi u stolarsku radionicu zatvora u Spuzu, a vec devet je iza resetaka, zbog ubistva.

“Zavrsio sam kurs koji je omogucio UIKS imam i sertifikat, tako da moze to da mi i vani posluzi”, kaze Toma, koji bi u februaru 2021. trebalo da izade iz zatvora. Toma je samo jedan od brojnih zatvorenika koji uce zanate u zatvorskom okrugu.

Samostalni savjetnik u UIKS-u Dusko Radovic, kaze da u toj ustanovi imaju stolarsku, mehanicarsku, bravarsku i rezbarsku radionicu.

U tim radionicima, kako navodi Radovic, radi oko 30 zatvorenika.

Sve sto se proizvede u bravarskoj radionici koristi se za potrebe Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija, dok proizvodi rezbarske i stolarske radionice idu na trziste.

“Iz stolarske radionici imamo proizvod crnogorska sofra, koju koristimo za opremanje kancelarija, ali i za trziste. Rade i stolariju za opremanje kancelarija. U rezbarskoj radionici rade proizvodnju ikona, slika…”, navodi Radovic.

Stolovace kostaju oko 470 eura, zavisno od drveta od kog su izradene, dok cijene rezbarskih radova variraju. Za rad u zatvoru osudenici su nagradeni.

“Oni dobijaju naknadu ili platu, koja se krece u visini od 30 odsto minimalne cijene rada, a imaju i pogodnosti kao sto su godisnji odmor i koriscenje vikenda”, istice Radovic.

Zatvorenik Toma Milacic kaze da mu dok radi vrijeme u zatvoru brze prolazi, skrene misli, ali je i izucio novi zanat. Toma vjeruje da ce mu nova vjestina koristiti i kada izade iz zatvora.

“Ovo nije moja bransa, ali mi moze sluziti kao hobi”, navodi Toma. Osim u radionicama, zatvorenici su angazovani i u poljoprivrednoj proizvodnji.

Zahvaljujuci prodaji jaja Uprava za izvrsenje krivicnih sankcija na mjesecnom nivou prihoduje odredena sredstva.

“Sto se tice farme kokosaka ona je ekonomski isplativa i tu imamo cistu dobit oko 1000 eura mjesecno po jednom objektu”, naveo je Radovic.

Pored radionica i poljoprivredne proizvodnje, osudenici su u okviru Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija angazovani i na gradevinskim radovima koji se organiziju za potrebe zatvora.

Nemanja Zivaljevic, TVCG

ZENKA SAOPSTIO

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka kazao je da je za 2019. godinu opredijeljeno 290.000 eura za projekte nevladinim organizacijama u oblasti rodne ravnopravnosti po Javnom konkursu “Kljuc je u rukama zene”. Zenka je prilikom urucivanja ugovora NVO kazao da Vlada Gore pokazuje punu posvecenost postizanju rodne ravnopravnosti.

“Zenka je podsjetio da je tokom 2018. godine sa ukupno 171.000 eura u oblasti rodne ravnopravnosti podrzano 11 projekata, dok je za 2019. godinu iz ove oblasti opredijeljeno 290.000 eura, sto je vise od 50 odsto u odnosu na proslu godinu”, navodi se u saopstenju Ministarstva.

Ukupno 24 projekta sa najvecim brojem bodova po ocjenama procjenjivaca dobilo je mogucnost da budu finansirana, porucio je Zenka.

Zenka je izrazio zadovoljstvo prilikom sve uspjesnije saradnje koju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ima sa civilnim sektorom.

” U prilog tome govore brojne zajednicke aktivnosti, kampanje, obuke, istrazivanja, realizacija projekata koji direktno uticu na zastitu prava od diskriminacije po osnovu pola, licni i drustveni razvoj zena, ucesce u drustvenim procesima od znacaja za unapredenje ukupnog polozaja zena u Crnoj Gori”, saopsteno je iz Ministarstva.

Ministar je istakao i veoma vazan vid saradnje na osnovu Zakona o saradnji sa nevladinim organizacijama.

Posljednje dvije godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, sprovodi Javni konkurs za raspodjelu sredstava za nevadine organizacije u ovoj oblasti.

Izvrsna direktorica SOS telefona za zene i djecu zrtve nasilja Podgorica Biljana Zekovic, na kraju se zahvalila u ime svih nevladinih organizacija koje su dobile projekat.