NOVI KISNI TALAS

Direktorat za vanredne situacije MUP-a apelovao je na gradane da preduzmu neophodne mjere, kako bi umanjili rizik od eventualnih poplava i sprijecili vece posljedice, s obzirom na to da su narednih dana meteorolozi najavili novi kisni talas.

“Imajuci u vidu da se narednih dana ocekuje novi kisni talas sa umjerenim do obilnim kolicinama padavina, Direktorat za vanredne situacije MUP-a apeluje na gradane da preduzmu neophodne mjere i radnje, kako bismo umanjili rizik od eventualnih poplava i sprijecili vece posljedice,” istakli su u saopstenju.

Direktorat za vanredne situacije MUP-a i ostali subjekti u sistemu zastite i spasavanja su i dalje u pripravnosti, prate razvoj situacije na terenu i spremni su da svim raspolozivim ljudskim i materijalno-tehnickim kapacitetima odgovore na eventualnu novu situaciju.

Oni u saopstenju navode i da je danas vodostaj rijeka u opadanju, dok je nivo Skadarskog jezera u blagom porastu.

“Za sada bez vecih opasnosti za materijalna dobra i objekte na tom podrucju”, navedeno je u saopstenju.

Oni navode i da su od nadleznih institucija iz Republike Albanije dobili informaciju da za sada nema ispustanja voda iz hidroelektrana na rijeci Drim.

“Predstavnici CEDIS-a su osposobili elektro-distributivnu mrezu, tako da je podrucje Brocanca u opstini Niksic danas sa urednim napajanjem elektricnom energijom”, istice se u saopstenju Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

43 GODINE

Javna ustanova Komanski most slavi 43 godine postojanja, ali i zavrsetak rekonstrukcije te ustanove kojom su unaprijedeni standardi smjestaja. Osim novog krova i fasade u Komanskom mostu instaliran je sistem hladenja i grijanja po mjerama energetske efikasnosti, sto je kostalo vise od milion i 300 hiljada eura.

Psiholoskinja Suzana Vujicic jedna je od najstarijih radnica u Komanskom mostu. Vecina korisnika nema srodnike tako da im je Komanski most njihova kuca i dom, a zaposleni porodica.

“Kao svaka porodica ima lijepih i ruznih momenata i radosti i tuge, svada, pokusavamo odvojiiti da sve zivotne situacije prodemo i prozivimo, nekad odradujemo nekad otplacemo,” kaze Suzana Vujacic psiholog “Komanskog mosta”.

U Komanskom mostu trenutno je smjesteno 49 zena i 63 muskarca.

Osim jubileja, Komanski most slavi rekonstrukciju te ustanove koja je umnogome podigla standarde smjestaja korisnika.

“Uz zamjenu krovnog pokrivaca, postavljena je termoizolacija na fasadi, zamijenjena fasadna bravarija, instaliran sistem grijanja i hladenja, zamijenjene su svjetiljke i adaptirani sanitarni cvorovi”, kaze Kemal Purisic ministar rada i socijalnog staranja.

Pripremljena je i izlozba radova korisnika Komanskog mosta.

Marija Radulovic, TVCG

SARADNJA EPCG I ETF-A

Izvrsni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Igor Noveljic dodijelio je, povodom 58 godina od osnivanja Elektrotehnickog fakulteta, stipendije studentima, koji su nakon zavrsenih osnovnih studija tog fakulteta, imali najvisi prosjek.

Noveljic je, na svecanosti povodom Dana Elektrotehnickog fakulteta, dodijelio stipendije u vrijednosti 500 eura studentima Tijani Radojicic sa smjera Eletktronika, telekomunikacije i racunarstvo, Lazaru Scekicu sa smjera Energetika i automatika i Ahmedu Hasanagicu sa smjera Primjenjeno racunarstvo.

Dekan Elektrotehnickog fakulteta, Sasa Mujovic, podsjetio je da je taj obrazovna institucija jedna od najstarijih sa Univerziteta Crne Gore, i da je upravo EPCG bila jedan od njegovih osnivaca.

“Od 1961. godine do danas mnogo toga se promijenilo. Mijenjali su se drzavni, drustveni i prostorni ambijenti u kojima je egzistirao Elektrotehnicki fakultet. Ali sve to vrijeme ostala je jedna tvrdokorna konstanta koja se nije dala promijeniti, a to je da je Elektrotehnicki fakultet mjesto koje okuplja one natprosjecne i da je to mjesto za one koji su spremni na veliki rad i odricanje”, istakao je Mujovic.

On je rekao da je ETF obrazovno-naucna institucija, ciji je, kako je naveo, glavni zadatak kreiranje visokokvalitetnog inzenjerskog kadra po mjeri savremenog trzista rada.

“Dok su, sa jedne strane, ekspanzija elektrotehnike i snazni razvoj energije i informaciono-komunikacionih tehnologija, veliki vjetar u leda i zamajac razvoju, ti isti faktori ‘otezavaju’ nasu situaciju i cine da stalno moramo ici naprijed i da stalno moramo osavremenjavati i osvjezavati nastavni proces”, rekao je Mujovic.

On je kazao da su u periodu izmedu dva posljednja dana fakulteta, profesori Elektrotehnickog fakulteta objavili 37 radova u najprestiznijim svjetskim casopisima, sto je 20 odsto vise od evropske norme uspjesnosti.

On je ocijenio da Elektrotehnicki fakultet mora imati jos tjesniju saradnju sa privrednim sektorom.

Govoreci o saradnji sa privredom, Mujovic je kazao da je veoma radostan sto moze konstatovati povaratak EPCG na Elektrotehnicki fakultet, “sto je veoma vazno”.

“EPCG se, kroz Memorandum o saradnji koji smo nedavno potpisali, obavezala se da ce stipendirati nase najbolje studente, da ce stipendirati nase saradnike u nastavi i da ce nam pomogati u rjesavanju nasih infstraktukturnih problema”, naveo je Mujovic.

On je porucio da ce sav naucni kapacitet i potencijal Elektrotehnickog fakulteta biti u sluzbi EPCG.

Na svecanosti je predstavljena i Startup akademija Elektrotehnickog fakulteta ciji je cilj, kako je saopsteno, da studentima tog fakulteta daju dodatnu vrijednost – umijece kreiranja sopstvenog biznisa i kreiranja novih pravaca u ekonomiji Crne Gore.

Profesor emeritus Elektrotehnickog fakulteta Ilija Vujosevic dodijelio je zlatne diplome bivsim studentima tog fakulteta koji su doplomirali prije 50 i vise godina.

Pokretac Elektrotehnickog fakulteta je EPCG, a 12. novembar se obiljezava kao Dan te visokoobrazovne ustanove.

PREPORUKA SZO

Klimatske promjene, kojima je Crna Gora opterecena, uticu na zdravlje gradana i hronicnih bolesnika, a da bi se to sprijecilo potrebno je ojacati zdravstveni sistem i efikasnije upravljati rizicima, porucila je sefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajovic.

Brajovic je, na predstavljanju Nacionalne strategije za adaptaciju zdravstvenog sistema na klimatske promjene 2019-2025. godine, kazalada je pod pritiskom klimatskih promjena Ministarstvo zdravlja prepoznalo potrebu da dalje jaca kapacitete zdravstvenog sistema.

Fokus rada bi bio, kako je objasnila Brajovic, na rano upozorenje, nadzor i podizanje nivoa spremnosti zdravstvenih ustanova za kontinuirano djelovanje u otezanim klimatskim uslovima.

,,Intencija je spremiti zdravstveni sistem da pruzi podrsku i zbrine povecan obim zdravstvenih potreba, posebno hronicnih pacijenata kao posljedice ekstremnih vremenskih promjena”, rekla je Brajovic.

Kako je navela, antropogene klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov sa kojim je suoceno covjecanstvo.

Ona je upozorila da podaci ukazuju na to da je zdravlje miliona stanovnika na Zemlji ugrozeno, jer je kompletno stanovnistvo izlozeno visestrukim efektima klimatskih promjena.

Podaci, kako je istakla, pokazuju da su stanovnici Zemlje izlozeni cescim i intenzivnijim toplotnim udarima, kao i da se procjenjuje da je u periodu od 2000. do 2016. godine, 125 miliona vulnerabilnih odraslih osoba bilo izlozeno tim udarima.

Tehnicki sluzbenik u SZO Vladimir Kendrovski kazao je da su klimatske promjene najveci rizik sa kojim se covjecanstvo suocava, jer direktno i indirektno uticu na zdravlje.

,,Za sadasnju generaciju najbitnije je da shvate da ako se nista po tom pitanju ne preduzme, onda za buduce generacije ce prestati da postoji klima koju sada imamo”, rekao je Kendrovski.

Klima se, kako je pojasnio, promijenila i u buducnosti ce biti jos frekventnijih ekstremnih uslova koji ce duze trajati.

,,Zbog svega toga kapaciteti se moraju podici na veci nivo i covjek treba vise da se prilogodava godinama koje dolaze”, istakao je Kendrovski.

Prema njegovim rijecima, najsmrtonosniji uticaj su toplotni talasi, dok su poplave najfrekventnije klimatske promjene.

,,Jun i jul su ove godine bili su najtopliji mjeseci u zadnja dva vijeka, i bilo je puno smrtnih slucajeva u Zapadnoj Evropi. Zabrinjava to da nemamo dobre vijesti za buducnost, jer ono sto se sad desava bice jos intenzivnije u godinama koje dolaze”, istakao je Kenderovski.

Direktor Direktorata za javno zdravlje, Miro Knezevic, kazao je da Ministarstvo ulaze velike napore kako bi u tom dijelu uredilo sistem i donijelo smjernice.