“Ako je Meksiku potrebna ili zatrazi nasu pomoc da se otarasi tih cudovista, SAD su spremne i voljne da se ukljuce i obave taj posao brzo i efikasno”, tvitovao je Tramp

Vrijeme je da Meksiko i SAD udruze snage i “povedu rat” protiv narko-kartela, porucio je americki predsjednik Donald Tramp.

Kako prenosi Glas Amerike, Tramp poziva na obracun sa naoruzanim grupama krijumcara droge juzno od americke granice posle napada iz zasjede na porodicu americkih Mormona koji zive u Meksiku, u kojoj je stradalo najmanje sestoro djece i tri zene.

Tramp je rekao da se “divna porodica iz Jute” nasla u sredistu obracuna dva ozgloglasena kartela.

“Ako je Meksiku potrebna ili zatrazi nasu pomoc da se otarasi tih cudovista, SAD su spremne i voljne da se ukljuce i obave taj posao brzo i efikasno”, tvitovao je Tramp.

On je naveo da “sjajni novi predsjednik Meksika pridaje veliki znacaj tom pitanju ali da su ti karteli postali tako veliki i mocni da je ponekad potrebna vojska da bi se porazila vojska”.

Tramp je na Tviteru dodao da ceka poziv meksickog predsjednika Andresa Manuela Lopesa Obradora da udruze snage i “povedu rat protiv narko-kartela i zbrisu ih sa lica zemlje.”

Ubrzo posle Trampovog poziva na akciju, Obrador je rekao da, iako zeli da razgovara sa americkim predsjednikom o problemu, ideja zajednicke vojne akcije “nije u skladu sa njegovim uvjerenjima”.

“Najgora stvar je rat”, dodao je Obrador.

“Pristisak na mene poceo je prosle godine… bio sam pod velikim stresom i u strahu, sto jos postoji – jer su se predstavljali kao bogovi, govorili da iza sebe imaju ljude iz vrha drzave i kriminogene zone”

Gradevinski inspektori Vladan Juretic i Zoran Boskovic svakodnevno su mi prijetili i trazili novac, govoreci da nisu sami, vec da iza njih stoji krem drzave i mafije.

To je juce “Vijestima” ispricao investitor Bosko Nenezic, nakon saslusanja u Visem drzavnom tuzilastvu u svojstvu osumnjicenog za davanje mita.

“Pristisak na mene poceo je prosle godine… bio sam pod velikim stresom i u strahu, sto jos postoji – jer su se predstavljali kao bogovi, govorili da iza sebe imaju ljude iz vrha drzave i kriminogene zone”.

Boskovic i Juretic uhapseni su dan nakon sto je na Televiziji Vijesti emitovan ekskluzivni snimak razgovora izmedu njih i Nenezica, tokom kojeg biznismen u jednom ugostiteljskom objektu navodno predaje 5.000 eura sluzbeniku Ministarstva odrzivog razvoja i turizma (MORT) kako bi mu dozvolili nastavak gradnje na objektu uprkos istekloj dozvoli.

Istog dana suspendovao ih je resorni ministar Pavle Radulovic i nekoliko sati kasnije podnio ostavku…

Nenezic je u razgovoru za “Vijesti” ponovio da je krivicnu prijavu predao u maju, a dopunu iste u oktobru i da se njegov pravni zastupnik, advokat Nikola Kavedzeic vise puta u policiji interesovao za taj predmet: “Nastavio sam da radim, ali sam svakodnevno osjecao pritisak od tih ljudi… Nakon zgrade u Lastvi, nastavio sam da gradim zgradu u Ivanovicima, a pritisci nisu prestajali, narocito od Juretica”.

Tvrdi da ga je Juretic pocetkom jula 2018. godine, dok je gradio u Lastvi, doveo u zabludu i rekao mu da ce krivicno odgovarati, otici u zatvor i da ce mu srusiti objekat, jer mu je istekla gradevinska dozvola: “Ali kazao mi je da to njegov sef – Zoran Boskovic, moze da sredi”.

Od tada su, kaze, svakodnevno od njega trazili novac i pritiskali ga.

Na pitanje zasto je pristao da plati, rekao je da je svjesno odigrao tu ulogu kako bi ih snimio u slucaju da mu se nesto desi:

“Kada sam vidio da ne mogu vise da ih izbjegavam, da moram da dam novac, odlucio sam da to snimim i dokumentujem. Nikome prije nisam dao novac, niti cu. Ovo sam bio primoran da uradim, jer sam svjesno isao na to da ih snimim u slucaju da mi se nesto desi… Da ovim ostavim trag – da postoji krak mafije u vidu drzavnih cinovnika koji reketiraju narod”, kazao je Nenezic.

Rekao je da ga je Juretic plasio Boskovicem, govoreci mu da je to “bog koji hoda zemljom i da je svemoguc”…

Advokat Kavedzic (desno) i Nenezic juce dolaze u tuzilastvo
Advokat Kavedzic (desno) i Nenezic juce dolaze u tuzilastvo(Foto: Savo Prelevic)

“Boskovic mi je trazio da prihvatim da im dugujem jos 10.000 eura i davao mi rok do septembra, na koji ja nisam pristao. Zbog toga su poceli da me proganjaju kada sam poceo da gradim u Ivanovicima”.

Objasnio je da se u tom budvanskom naselju samo pripremao za gradnju, cisteci plac – kada je dosao Juretic i trazio 5.000 eura, prijateci da ce mu pisati prijavu sto nije ogradio gradiliste…

“Rekao sam mu – u redu, 500, 1.000, 50.000 eura cu platiti kaznu, ali vama necu ni dinara i dovidenja… Pitao sam ga zbog cega kazna, posjekao sam tri cempresa i ocistio jednu baraku u kojoj niko nije zivio 15 godina”…

Tvrdi da je Juretic tada otisao i prijavio njega, njegovog sina i prijatelja M. K., optuzujuci ih da su ga pretukli.

“Posljednjih 20 godina nisam bio u policiji, dok Juretic nije poceo da me prijavljuje. Trazi mi reket, ja odbijem da dam novac, a on ode u policiju i prijavi da sam ga tukao ili vrijedao na nacionalnoj osnovi. Naravno da nisam. Pretpostavljam da oni nisu sami vec da imaju pomagace, da je to citav jedan klan… To je klan koji reketira mnoge po Croj Gori. Drago mi je da sam prekinuo lanac cutanja, ali mi je krivo jer znam da mnogi i dalje cute i trpe reket i otimacinu, cak i oni koji se ne bave biznisnom vec grade porodicne kuce… Godinu i po smo moja porodica i ja prezivljavali psihicku torturu”.

Dan nakon toga, kaze da se povjerio advokatu Kavedzicu koji ga je savjetovao da sve prijavi policiji, sto je ucinio i odnio dokaze o reketiranju.

“Prilozio sam telefon i sat kojima sa snimao, i tu ima toliko materijala da ih osude, pa da su ne znam ko… Juretic samo trazi novac, mislio sam da ga se mogu otarasiti. Novac je pokusao da iznudi i u septembru, nakon sto sam ga prijavio… To su radili toliko bahato. Juretic mi je trazio novac pred sinom i djevojkom koja radi u nasoj firmi… Kad je u Ivanovice dosao M. K. da se dogovorimo oko betona, i njemu je tarzio novac. I sada smatram da iza njih stoji neko iz drzave”.

Pritiskali i na dan TV emisije

Nenezic tvrdi da su Boskovic i njegovi prijatelji pokusali sa njim da stupe u kontakt i na dan gostovanja njegovog pravnog zastupnika u emisiji “Nacisto”, Televizije Vijesti.
“Zvao me je prijatelj koji je sjedio sa Boskovicem i ovaj je trazio da se nademo i zaustavimo to. Zvao je i mog prijatelja pokusavajuci i preko njega da utice da se sve to stopira”.

Kavedzic je potvrdio da ga je Boskovic dva puta zvao, ali da nije odgovarao na telefonske pozive…

Nenezic osumnjicen za davanje mita

Nenezic je juce u Visem tuzilastvu saslusan kao osumnjicen za davanje mita. Advokat Kavedzic kazao je da je Nenezic najprije dobio poziv da izjavu da u svojstvu svjedoka, a da je dan uoci saslusanja pozvan kao osumnjiceni.

Duze od cetiri sata pricao je tuziocu Zoranu Vucinicu kako su poceli njegovi problemi sa gradevinskim inspektorima i zasto im je navodno placao usluge.

“Nije mi nuden status svjedoka saradnika, ne bih ni pristao na to. Predmet je potpuno cist. Imam snimak, koji sam napravio iskljucivo zbog toga sto je ta ekipa mogla da naudi mojoj djeci ili meni”, rekao je Nenezic.

Ponovio je tvrdnje advokata – da nije odmah sve prijavio zbog straha od osvete.

MJU

Najvise zaposlenih iz sektora rada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva zainteresovano je za sporazumni raskid radnog odnosa, saopsteno je za Dan iz Ministarstva javne uprave (MJU).

Od ukupno 1.430 podnijetih zahtjeva na centralnom nivou, 520 ih je iz zdravstva.

Analiza dostavljenih profila pokazuje da su za sporazumni raskid radnog odnosa najvise zainteresovani zaposleni kojima je ostalo nekoliko godina do penzije odnosno zaposleni koji prosjecno ima 59 godina starosti i 35 godina radnog staza.

“Prema podacima kojima raspolaze Ministarstvo javne uprave, u sektoru zdravstva podnijeto je 520 zahtjeva za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine. Na osnovu profila zaposlenih koji su nam dostavljeni, zakljucuje se da medicinski kadar cini nesto vise od polovine zaposlenih koji su podnijeli zahtjev. Najveci broj njih su medicinske sestre/tehnicari oko 48 odsto, dok ljekari
cine oko cetiri odsto ukupnog broja podnijetih zahtjeva”, precizirali su iz MJU.

Na centralnom nivou trenutno radi oko 40.000 sluzbenika, a za prekid radnog odnosa zainteresovano je njih 1.430, odnosno oko 3,5 odsto.

Iz resora ministra Suzane Pribilovic preporucuju da organi i institucije ne koriste ovaj mehanizam kako bi sporazumno raskinuli radni odnos sa zaposlenima koje moraju odmah zamijeniti.

“Ukoliko se organi/institucije ne budu pridrzavali ove preporuke, neminovno ce doci do pada kvaliteta usluga koje pruzaju, kao i do znacajnog finansijskog troska za javni sektor”, upozoravaju iz MJU.

Iz MJU napominju da sektori iz kojih je najvise zainteresovanih za sporazumni raskid radnog odnosa (zdravstvo, prosvjeta, finansije, rad i socijalno staranje i unutrasnji poslovi) ujedno imaju i najveci broj zaposlenih, pa je, kako navode, ocekivano da ce i broj onih koji su zainteresovani za sporazumni prestanak radnog odnosa biti najveci.

“Posmatrano kroz udio podnijetih zahtjeva u ukupnom broju zaposlenih, najveci procenat podnijetih zahtjeva evidentiran je u sektorimarada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva oko pet odsto od ukupnog broja zaposlenih u ovim sektorima. Najvise zainteresovanih na lokalnom nivou je iz Podgorice, zatim iz Pljevalja i Ulcinja”, naglasili su iz MJU.

Za sporazumni prestanak radnog odnosa priblizno je isto interesovanje zena i muskaraca.

Predlogom novog Statuta DPS-a generalni sekretari predsjednika drzave i Skupstine po funkciji postaju clanovi Glavnog odbora i Savjeta za realizaciju izbornog programa DPS-a

Generalni sekretar predsjednika drzave Slavoljub Stijepovic, koji je sada clan Predsjednistva, Glavnog odbora i Savjeta Demokratske partije socijalista (DPS-a), ostace vjerovatno nakon kongresa 30. novembra clan Glavnog odbora (DPS), ukoliko Kongres te partije 30. novembra usvoji Predlog novog Statuta.

Novom verzijom tog partijskog dokumenta generalni sekretari predsjednika drzave i Skupstine po funkciji postaju clanovi Glavnog odbora, u kome je vec sekretar Vlade. Oni takode dobijaju i mjesta u Savjetu za realizaciju izbornog programa vladajuce partije.
Stijepovic je pod istragom Specijalnog drzavnog tuzilastva za krivicno djelo stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca putem pomaganja, sto je na pres konferenciji potvrdio glavni specijalni tuzilac Milivoje Katnic.

List “Dan” objavio je da je bivsi gradonacelnik i saradnik lidera DPS-a i sefa drzave oprao oko 30.000 eura koje je uzeo od biznismena za kojim je raspisana potjernica Duska Knezevica. Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovicu cetvrtak prosle sedmice je na pitanje “Vijesti” da li ce njegov generalni sekretar biti suspendovan dok se ne okoncaju istrage, rekao da ce sacekati da Tuzilastvo obavi svoj posao.

“Svi smo svjedoci da se u mnogo slucajeva otvore i zatvore istrage i da se ne podignu optuznice, i da kad se podignu optuznice ne rezultiraju osudujucim presudama”, rekao je Dukanovic. On je istakao da je najlakse na svaku optuzbu reagovati tako sto bismo “odmah odrubili glavu osumnjicenom”: “Ja nikada nijesam tako postupao i necu. Sacekacemo da vidimo kakvi su argumenti i ako budu govorili u prilog odgovornosti, moralne, politicke, naravno da niko nece ostati na svom mjestu”, rekao je Dukanovic, koji je dan ranije, u srijedu, predsjedavao Glavnim odborom kada je data saglasnost na predlog novog Statuta DPS-a.

Stijepovic je pod istragom za pranje para nakon sto je javnost imala prilike da vidi snimak kako uzima kovertu od Knezevica i stavlja je u dzep. Knezevic je tada potvrdio da je snimak sacinjen u njegovoj kuci i da je dao 97.500 eura za DPS. Na snimku se vidi kako daje koverat Stijepovicu, koji ga uzima, ljubi Knezevica i pokusava da stavlja kovertu u unutrasnji dzep sakoa.

Agencija za sprecavanje korupcije prekrsajno je kaznila DPS sa 20.000 eura zbog nezakonitog finansiranja i nalozila povracaj u budzet 47.500 eura koliko je utvrdila da je bila Knezeviceva “donacija”. Za isti iznos pokrenuta je istraga protiv Stijepovica, koja je jos otvorena.

Vazecim Statutom DPS-a propisano je da su od 231 clana Glavnog odbora, po funkciji 92 osobe, koje kongres ne bira. Medu njima su clanovi Vlade, poslanici, predsjednici opstinskih odbora… Predlogom novog Statuta uz generalne sekretare, dodaju se i predsjednici odbora prijestonice, gradske opstine, clanovi izvrsnog odbora DPS-a.

Predlogom novog Statuta precizira se funkcija zamjenika predsjednika partije, koju pokriva premijer Dusko Markovic, a koji je ponovo predlozen za to mjesto. U vazecem Statutu DPS-a pise da zamjenik predsjednika partije zamjenjuje predsednika u poslovima iz njegove nadleznosti za koje ga on ovlasti. Novim predlogom dodaje se “kao i kada iz nekog razloga ne moze biti ostvarena funkcija predsjednika partije”.

Clanovi DPS-a su do sada mogli biti iskljuceni i nakon godinu dana vraceni u partiju, ali novim dokumentom ta mogucnost ne postoji, ne moze ponovo pristupiti.

Predlogom se propisuje i da clan opstinskog odbora izabran na javnu funkciji moze na licni zahtev zadrzati mandat odlukom opstinskog odbra. Sada pise da mandat u partijskom odboru moze biti zamrznut do isteka javne funkcije.

DPS predlogom Statuta uvodi i povelje i priznanja za” clanove i zasluzne podrzavaoce partije koji svojim politickim djelovanjem podsticu program te stranke”.

Predsjednik Opstine Tivat Sinisa Kusovac (DPS) ni nakon skoro mjesec nije odgovorio kada ce Opstina pokrenuti proces upisivanja novosagradene komunalne infrastrukture u Porto Montenegru na lokalnu samoupravu. To shodno cinjenici da je kompaniji Adriatic Marinas, koja stoji iza Porto Montenegra, Opstina lani otpisala dug od 5,6 miliona eura na ime neplacenih komunalija.

Ukoliko Opstina ne upise na sebe novu komunalnu infrastrukturu napravljenu na lokaciji Porto Montenegra, a ciju je gradnju ,,platila” Porto Montenegru prebijajuci njegov dug za komunalije, izvjesno je da ce Tivat pretrpjeti milionsku finansijsku stetu, a sumnje da je kompaniji data nezakonita pomoc iz javnih fondova dobice potvrdu.

Ovaj kontroverzni postupak lokalne DPS-SD-HGI vlasti u Tivtu pod lupom je Agencije za zastitu od konkurencije ciji je Savjet, na trazenje delegacije EU u Crnoj Gori koja ovo pitanje smatra znacajnim za otvaranje pregovarackog Poglavlja 8 – Konkurencija, nedavno pokrenuo ispitni postupak utvrdivanja uskladenosti drzavne pomoci dodijeljene Adriatic Marinasu kroz ovaj otpis dugova, sa Zakonom o kontroli drzavne pomoci. Savjet Agencije sumnja da je Opstina Tivat, kao davalac drzavne pomoci, “dodijelila potencijalno neuskladenu drzavnu pomoc privrednom drustvu Adriatic Marinas u iznosu od oko 5,6 miliona eura”.

Korist za investitora

Spornu novu komunalnu infrastrukturu Adriatic Marinas koristi za ostvarivanje dodatnih profita na nacin da je svoju kcerku kompaniju PM Power licencirao kao distributera elektricne energije koji struju jahtama i vlasnicima stanova u Porto Montenegru naplacuje po uvecanim cijenama. Isti je slucaj i sa snabdijevanjem jahti vodom, a na vecem dijelu novosagradenih puteva kroz Porto nije dozvoljen javni pristup, sto se ne bi moglo dogoditi da su ti putevi i saobracajnice upisani na Opstinu Tivat kao vlasnika.

“To nije oprost dugova, to je kompenzacija za opremanje gradskog gradevinskog zemljista gdje je strateski investitor ulozio novac i shodno ulozenom novcu i shodno zakonu, sve pravno regularno, trazili su odredeni iznos da se kompenzuje, imajuci u vidu da su oni to sve ulozili, a ono sto je bilo obaveza Opstine Tivat u okviru te infrastrukture da uloze. Prema tome, to je kompenzacija za komunalno opremanje gradevinskog zemljista i ovaj drugi dio pitanja – institucije su rekle svoje. Skupstina kao najvisi organ Opstine Tivat je rekla svoje, dala zeleno svjetlo, misljenje specijalnog drzavnog tuzioca koje je takode obavezujece, te tu ne vidim nista sporno po osnovu potpisivanja tog ugovora”, kazao je Kusovac 13. avgusta prosle godine, neposredno prije nego sto je stavio potpis na ugovor sa Porto Montenegrom kojim je pricinjena steta gradskom budzetu od 5,6 miliona eura.

Na potezu Agencija

Do danas, Opstina nije dobila i na sebe upisala 5,6 miliona eura vrijednosti nove elektro, vodovodne i putne infrastrukture u elitnom nautickom kompleksu, ciji vlasnici zaraduju novac naplatom njenog koriscenja svojim klijentima.

Gradonacelnik Kusovac ni nakon mjesec, otkad su “Vijesti” pitale, nije odgovorio kako Opstina Tivat dozvoljava da kompanija Porto Montenegro i njena kcerka kompanija PM Power dobiju licencu za snabdjevaca elektricnom energijom potrosaca u marini i naselju i sticu imovinsku korist na onome sto bi trebalo da bude opstinska imovina.

Ukoliko se stanje po ovim pitanju ubrzo ne promijeni – Tivcani su nezakonito castili stranog investitora iznosom dovoljnim da on sagradi infrastrukturu koju komercijalno eksploatise, a Agencija za zastitu konkurencije morala bi da nalozi Adriatic marinasu da ili Opstini vrati 5,6 miliona, ili da iz svog vlasnistva isknjizi tu infrastrukturu i da bude upisana na Opstinu. Ta druga varijanta bi podrazumijevala i da Adriatic marinas vise ne moze da stice ekstraprofit kao snabdjevac strujom i vodom.

Kontroverzni posao sa Porto Montenegrom ponikao je iz diskutabilnih odredaba kupoprodajnog ugovora za prodaju Arsenala i Doma vojske u Tivtu, koji su u jesen 2006. potpisali tadasnji premijer i lider DPS-a Milo Dukanovic i tadasnji investitor Porto Montenegra, kanadski biznismen Piter Mank.

Bivsa gradonacelnica Snezana Matijevic (DPS) odbila je da potpise kontroverzni ugovor od 5,6 miliona, sumnjajuci u njegovu zakonitost, javno rekavsi da ona ,,ne zeli da pode u zatvor”. Nakon toga je ubrzo i doslo do toga da ona napusti funkciju, a Kusovac je preuzeo mjesto gradonacelnika i potpisao ugovor sa Portom, a koji, uprkos javnim tvrdnjama gradonacenika i funkcionera DPS-a, nije ,,kompenzacija za komunalno opremanje”.

U ugovoru stoji da Opstina Tivat Porto Montenegru na ime ,,do sada ulozenih sredstava u ekolosku sanaciju lokacije” Arsenala oprasta 541.441,37 eura, na ime ,,sredstava ulozenih u rusenje objekata koji nemaju gradevinsku dozvolu” 827.411,05 te na ime ,,umanjenja iznosa, koji se odnosi na stvarne povrsine objekata izgradenih prije 1945. godine”, sumu od 4.222.658,82 eura.

Nijedan od ova tri navedena osnova u ugovoru nema uporista ni u jednom zakonu o planiranju i izgradnji prostora, odnosno Zakonu o finansiranju lokalne uprave koji vaze, ni koji su vazili u vrijeme sklapanja ugovora o prodaji Arsenala.

Mijenja se prica na pomen infrastrukture

Kad su Kusovcu novinari pocetkom ove godine pomenuli da ako je sa Portom napravio ,,kompenzaciju za komunalno opremanje,” a ne castio tu kompaniju sa 5,6 miliona, mora novoizgradenu infrastrukturu u marini upisati na Opstinu, gradonacelnik je promijenio dotadasnju pricu, tvrdeci da je Portu obracunao samo povrsinu vojnih objekata Arsenala na cijem mjestu se gradi nauticki centar.

Kusovac je objasnio da su strucna komisija i vjestaci gradevinske struke utvrdili da je dug od 2015. godine Porto Montenegra za komunalije oko 16 miliona eura i da je 5,6 miliona eura “uracunato za uklanjanje dijela objekata koji su se nalazili na lokaciji bivseg Remontnog zavoda i koji su bili uknjizeni u listu nepokretnosti od strane vojno-stambene komisije”. Dodao je da je to “podrazumijevalo da su za te objekte placene dazbine, porezi i gradevinske dozvole i da je po tom osnovu izvrsena kompenzacija za opremanje gradevinskog zemljista.”

,,Za svaku drugu infrastrukturu u dijelu puteva i saobracajnica od 5,6 do 16 miliona eura opstina je saopstila izricit stav da ukoliko dode do kompenzacije da to bude uknjizeno na opstinu Tivat”, rekao je u februaru Kusovac.

On nije saopstio cinjenicu da Arsenal nikada nije platio komunalije za vecinu svojih objekata jer se nekadasnje vojno brodogradiliste smatralo objektom od interesa za odbranu zemlje i bilo je izuzeto od tih dadzbina.

Zatvorenik smjesten u Specijalnoj bolnici objavio fotografiju neprimjerenog sadrzaja

Izvrsni direktor firme Vector system security Ratko Popovic, kazao je “Vijestima” da su upravi Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota dostavili evidenciju svih ulazaka i snimke sa nadzornih kamera. Objasnio je da gosce D.P. nijesu evidentirane na nadzornim kamerama, ali ni u sveskama posjetilaca

Ko je i kako omogucio zatvoreniku D. P. da u Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Kotoru uvede dvije djevojke, fotografise se sa njima i eksplicitne zajednicke snimke objavi na drustvenoj mrezi Fejsbuk.

To pokusavaju da utvrde Ministarstvo zdravlja i Uprava kotorske bolnice za psihijatriju, u saradnji sa policijom.

“Povodom neprimjerenog sadrzaja koji je objavljen na drustvenim mrezama, a koji se dovodi u vezu sa Specijalnom bolnicom za psihijatriju ‘Dobrota’, Ministarstvo zdravlja preduzima neophodne mjere iz svoje nadleznosti radi utvrdivanja cinjenica i eventulane odgovornosti zaposlenih u ovoj ustanovi. U postupak utvrdivanja cinjenicnog stanja ukljuceni su svi relevantni drzavni organi koji mogu doprinijeti rasvjetljavanju okolnosti predmetnog dogadaja”, saopsteno je juce iz Ministarstva zdravlja.

“Vijesti” su jos u nedjelju tim povodom poslale pitanja vrsiocu duznosti direktora te ustanove Aleksandru Tomcuku i do kraja ispostovale njegov zahtjev da se o tome ne objavljuje tekst, dok ne utvrde da li je u toj ustanovi napravljena sporna fotografija.

Uprkos tome, on je juce saopstenje dostavio svim medijima: “Zbog osnovane sumnje da je sporna fotografija, na kojoj je pacijent Specijalne bolnice za psihijatriju P. D. fotografisan sa dvije nepoznate zenske osobe nastala u nasoj ustanovi, Uprava bolnice je preduzela sve neophodne aktivnosti u cilju utvrdivanja svih okolnosti nastanka objavljene fotografije”, pise u njegovom saopstenju.

Objasnjava se da je o tom problemu obavijesteno Ministarstvo zdravlja, podrucno odjeljenje Uprave policije, upucen zahtjev za izjasnjenje firmi “Vector system security” angazovanoj na poslovima obezbjedenja Sudskog odjeljenja bolnice, kao i da su organizovani sastanci sa Kolegijumom ustanove i zdravstvenim osobljem…

“S obzirom na to da je prikupljanje cinjenica u toku, Uprava bolnice ce nakon utvrdivanja svih okolnosti, blagovremeno informisati javnost o rezultatima istrage i eventualnom pokretanju disciplinske, prekrsajne ili krivicne odgovornosti zaposlenog osoblja i/ili firme angazovane na poslovima obezbjedenja”.

Tomcuk je u ranijem odgovoru “Vijestima” kazao da ce bolnica hitno preduzeti sve neophodne korake na ispitivanju okolnosti, mjesta i vremena nastanka fotografije: “P. D. se aktuelno nalazi na hospitalnom lijecenju u nasoj ustanovi, na Sudskom (forenzickom) odjeljenju nase bolnice. Odjeljenje je zatvorenog tipa sa prisutnim video-nadzorom i uposlenicima privatne firme obezbjedenja, pored redovno zaposlenog medicinskog osoblja. Sama specificnost odjeljenja i cinjenica da se radi o sudskim (forenzickim) pacijentima, cesto pociniocima najtezih krivicnih djela, diktira i drugaciji sistem nadzora ove kategorije pacijenata, sto podrazumijeva: 24-casovni video-nadzor odjeljenja; restriktivni rezim posjete pacijentima uz evidenciju svih posjeta od strane ovlascene firme obezbjedenja u posebnoj knjizi”.

D.P. koji je osuden na zatvorsku kaznu od pet godina i sedam mjeseci, jula 2018. pobjegao je iz psihijatrijske bolnice u Kotoru, gdje je boravio po naredbi Viseg suda u Podgorici.

On je pocetkom pocetkom te godine pravosnazno osuden kao organizator otmice Predraga Mirkovica i pokusaja iznude 100.000 eura. Za to djelo pravosnazno su osudeni i njegovi sugradani Marko Perovic i Vladan Mijuskovic.

Desetak dana kasnije uhapsen je na Kosovu, sa Mariom Milosevicem.

Nisu zaposlene, a nisu ni pacijentkinje

U prvom obracanju “Vijestima”, Tomscuk je saopstio da “u ovom trenutku” odgovorno tvrdi da zenske osobe sa fotografije nisu zaposlene u Specijalnoj bolnici, kao i da nisu pacijentkinje te ustanove.

“Bolnica je organizaciono strukturisana na nacin da su postojece organizacione jedinice (odjeljenja) razdvojena po polu i ne hospitalizuje pacijente razlicitog pola na istom odjeljenju. U konkretnoj situaciji, dvije zenske osobe na slici su mogle biti iskljucivo i samo posjeta pacijentu P. D., a ukoliko se utvrdi da je sporna fotografija napravljena u bolnici, svakako ce biti sprovedene sve radnje u smislu utvrdivanja eventualne disciplinske, prekrsajne ili krivicne odgovornosti zaposlenih i/ili sluzbe obezbjedenja na okolnosti spornog slucaja, a u saradnji sa ovlascenim sluzbenim licima Uprave policije…”, naveo je Tomcuk.

Gosce nisu evidentirane na kamerama, ali ni medu posjetiocima

Izvrsni direktor firme Vector system security Ratko Popovic, kazao je “Vijestima” da su upravi Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota dostavili evidenciju svih ulazaka i snimke sa nadzornih kamera.

Objasnio je da gosce D.P. nijesu evidentirane na nadzornim kamerama, ali ni u sveskama posjetilaca.

“Kako su usle ne znam. Bas ne mogu da razumijem…Sveske se uredno vode…Hard disk biljezi snimke za zadnjih 15 dana… Bilo je toliko problema, ali mi nikad nismio imali propust. Radimo po standardima i prosto je nemoguce da se nesto takvo desi, da produ pored nas. Koliko je sjutra mi cemo ponovo pregledati sve snimke i traziti da se utvrdi sto se desilo i kuda su usle”, kazao je Popovic.

TUZILASTVO

Investitor Bosko Nenezic saslusan je u svojstvu osumnjicenog za davanje mita uhapsenim gradevinskim inspektorima Ministarstva odrzivog razvoja i turizma (MORT) Vladanu Jureticu i Zoranu Boskovicu, pise Dan.

Prema saznanjima tog lista, Nenezic je u tuzilastvu detaljno opisao kontakte sa uhapsenim inspektorima.

Boskovic i Jureticu hapseni su dan nakon sto je objavljen snimak razgovora izmedu njih i investitora Nenezica, tokom kojeg im taj biznismen, navodno, predaje 5.000 eura kako bi mu dozvolili nastavak gradnje na objektu, iako mu je istekla dozvola.

Dan nakon objavljivanja snimka, dvojicu inspektora je suspendovao resorni ministar Pavle Radulovic, koji je nekoliko sati kasnije podnio ostavku.

“Vise drzavno tuzilastvo donijelo je naredbu o sprovodenju istrage protiv Juretica i Boskovica sa predlogom za odredivanje pritvora protiv okrivljenih, zbog krivicnog djela primanje mita, u kom predmetu su objedinjena dva slucaja”, saopsteno je ranije iz tog tuzilastva.

Nakon saslusanja kod istraznog sudije, Jureticu i Boskovicu je odreden pritvor do 30 dana, a to je ucinjeno zbog opasnosti od bjekstva.

NA SJUTRASNJOJ SJEDNICI

Izvrsni direktor Zeljeznickog prevoza Nenad Babic ocekuje da Vlada na sjutrasnjoj sjednici donese odluku o nekom vidu pomoci ovoj kompaniji, koja je pred mogucim stecajem, jer jos uvijek nije uplatila 5,3 miliona eura poreskog duga.

“Od Vlade ocekujem neku pomoc. Ne znam koliko ce iznositi ta pomoc i sigurno nece biti dovoljna za vracanje poreskog duga, ali ocekujem da ce Vlada imati razumijevanje za problem kompanije ZPCG”, kazao je Babic Pobjedi.

On smatra da ce Vlada sjutra najvjerovatnije odluciti za uplatu odredenih novcanih sredstava ovoj zeljeznickoj kompaniji, a ne za otpis duga.

Prema njegovim rijecima, nagovjestaj i signal da ce Vlada pomoci ovom preduzecu dobio je od Ministarstva saobracaja.

“Bilo je price sa Ministarstvom saobracaja da je moguce da nam se pomogne”, rekao je Babic.

On smatra da u bliskoj buducnosti nece biti uveden stecaj u ZPCG, ali ne iskljucuje ni tu opciju.

“Smatram da se stecaj nece desiti sada i u neko skorije vrijeme, ali ne mislim da je on potpuno nemoguc. Ja vjerujem da se sada trazi neko drugo rjesenje za nase preduzece, koje ne podrazumijeva stecaj”, istakao je Babic.

On je naveo da su predstavnici ZPCG i Poreske uprave nedavno obavili razgovore.

“Nema konkretnih pritisaka od PU, ali njeni predstavnici i dalje ocekuju da se ozbiljnije pozabavimo problemom poreskog duga”, kazao je Babic.

PU je ranije upozorila ZPCG da ce ukoliko ovo zeljeznicko preduzece ne plati 5,3 miliona eura poreskog duga, PU blokirati ziro racun ove kompanije. Iz PU je ranije saopsteno da ukoliko ni blokada racuna ZPCG ne da rezultat, inicirace pokretanje stecaja.

Babic je ranije rekao da kompanija poreski dug ne moze izmiriti iz redovnih sopstvenih prihoda. Dug je u prethodne dvije godine porastao za dva miliona eura, a ZPCG nije aplicirao za reprogram shodno Zakonu o reprogramu poreskog potrazivanja. Drzava je vlasnik 90,79 odsto akcija ZPCG -a, dok Eurofond i Trend imaju 2,4 odsto, odnosno 1,5 odsto dionica.

JUNKER VJERUJE

Velika Britanija ce istupiti iz EU do 31. januara sljedece godine, izjavio je predsjednik Evropske komisije ?Zan-Klod Junker.

On je za BBC rekao da vjeruje da ce se Bregzit dogoditi na isteku posljednjeg produ?zetka roka izlaska Britanije iz Unije.

Junker je istakao da je Bregzit preduga prica koja mora da se zavrsi.

Premijer Velike Britanije Boris Dz?onson izjavio je ranije da ce do kraja decembra 2020. godine postici trgovinski sporazum sa EU, prenosi B92.

Dok pojedini britanski poslanici misle da ce se sporazum lako postici, Junker je podsjetio na cinjenicu da su slicni pregovori sa Kanadom “trajali godinama”.

U REGIONU

Najnizu cijenu elektricne energije industrijski potrosaci u regionu prosle godine su placali u Crnoj Gori i iznosila je 5,36 centi po kilovatsatu, dok je najvisa industrijska cijena u regionu, od 7,59 centi, zabiljezena u Sjevernoj Makedoniji, navodi se u Godisnjem izvjestaju Agencije za saradnju energetskih regulatora ACER, pisu Dnevne novine.

Izvjestaj o rezultatima pracenja internih trzista elektricne energije i prirodnog gasa u prosloj godini, odnosi se na clanice Evropske unije, a u odredenom dijelu i za ugovorne strane Energetske zajednice EZ medu kojima je i Crna Gora.

“Trend rasta cijene elektricne energije za domacinstva u ugovornim stranama EZ nastavljen je i u 2018. godini, dok je nakon visegodisnjeg smanjenja, cijena za industriju pocela da se povecava”, istaknuto je u izvjestaju.

Kako se navodi u podacima za 2017. godinu, cijena struje za industrijske potrosace je u vecini ugovornih clanica EZ smanjivana od 2013. do 2017. godine 19 odsto, sa 6,5 centi po kilovatsatu na 5,2 centa. Ipak, prosle godine je uslijedilo uvecanje.

“Najveci rast na nivou godine, od 17 odsto, primijecen je u Sjevernoj Makedoniji, gdje je elektricna energija poskupjela sa 6,46 centi u 2017. godini na 7,59 centi u prosloj”, konstatovano je u izvjestaju.

Sjeverna Makedonija je na taj nacin pretekla Srbiju, lidera iz 2017.

Cijena elektricne energije u ugovornim stranama EZ bila je prosle godine u prosjeku oko 60 odsto prosjecne cijene za iste potrosace u clanicama EU, sto je promjena u odnosu na 2017, kada je iznosila oko 50 odsto.