DANAS U BIJELOJ KUCI

Americki predsjednik Donald Tramp naci ce se danas u Bijeloj kuci s turskim kolegom Redzepom Tajipom Erdoganom kako bi s njim razgovarao o Siriji, NATO-u i sudbini dzihadistickih zatvorenika.

Tramp za sebe kaze da zna da pregovara sa autoritarnim zvanicnicima, medutim, njegovi traktati o Erdoganu tokom proteklih sedmica bili su haoticni, sto je dovelo do pitanja koja je zapravo njegova dugorocna politika u Siriji.

Nakon najave o povlacenju americkih snaga iz Sirije, Ankara je 9. oktobra pokrenula vojnu ofenzivu cija su meta kurdski saveznici medunarodne koalicije koja se bori protiv dzihadista.

Tramp je zaostrio ton, zaprijetio da ce unistiti tursku ekonomiju i uvesti nove sankcije Turskoj.

Medutim, napustanje kurdskih snaga i mjesto koje je ostavljeno Rusiji u sirijskom sukobu uzrujalo je mnoge zastupnike, demokrate, ali i republikance.

“Mislimo da je trenutak vrlo lose izabran da bi se primio Erdogan u SAD-u, trazimo da povucete poziv”, napisali su zastupnici oba tabora u pismu koje je objavljeno u ponedjeljak.

“Moramo razgovarati s Rusijom o Siriji. Ne treba ovakvu vrstu posjeta shvatiti kao nagradu, vec kao sredstvo diplomatije”,
rekao je zvanicnik Stejt departmenta koji je zelio da ostane anoniman.

Stanje u Siriji izazvalo je i napetosti unutar NATO-a, cija je Turska clanica, koji se boji obnove Islamske drzave.

Jedna od tema razgovora mogao bi biti i povratak dzihadista u njihove zemlje nakon sto je Turska zaprijetila, pa zatim i pocela program njihove repatrijacije.

Trampova i Erdoganova konferencija za novinare podudarice se sa drugim vaznim danasnjim dogadajem za Trampa u Vasingtonu – prvim javnim saslusanjima u Kongresu u istrazi o njegovu eventualnom opozivu.

ELON MASK POTVRDIO

Sef americkog proizvodaca elektricnih automobila Tesla Elon Mask potvrdio je da ce ta kompanija svoju drugu fabriku izvan Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD), i prvu u Evropi, otvoriti u glavnom gradu Njemacke Berlinu.

Mask je gostovao u Berlinu na dodjeli 43. dodjeli nagrada “Zlatni volan”, a tom prilikom je otkrio da ce kompanija Tesla nadomak Berlina graditi svoju prvu fabriku u Evropi.

“U fabrici koju cemo nazvati ‘Giga Berlin’ proizvodicemo baterije, elementi za prijenos snage i same automobile. Prvi automobil koji cemo ovdje proizvesti ce biti Model Y”, rekao je Mask.

Kompanija Tesla posjeduje dvije fabrike “Gigafactory” na podrucju Sjedjenih Americkih Drzava (SAD). Prosle godine je odluceno da se prva fabrika izvan SAD-a otvori u Kini. Ocekuje se da ce Tesla proizvodnju u fabrici u Berlinu poceti 2021. godine, te da ce zaposliti oko 10.000 ljudi.

Teslin “Model 3” je na takmicenju u Berlinu dobio nagradu “Zlatni volan” za najbolji elektricni automobil srednje velicine. Cijene ovog automobila u Njemackoj pocinju od 44.000 eura.

POCINJU SASLUSANJA

Americki predsjednik Donald Tramp najavio je da ce ove nedjelje objaviti drugi transkript razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Istovremeno, demokrate u Predstavnickom domu Kongresa spremaju se da danas pocnu javna saslusanja svjedoka u istrazi o njegovom opozivu.

Tramp je na Tviteru najavio da ce “tokom nedjelje” vjerovatno objaviti “veoma vazan” transkript razgovora koji je voden 12. aprila. On je ponovo kritikovao istragu o opozivu i demokrate koje je sprovode i nazvao je “lovom na vjestice” i “farsom”.

Na pocetku javnih saslusanja u Kongresu danas ce svjedociti najvisi diplomatski predstavnik SAD-a u Ukrajini Vilijam Tejlor, koji je iza zatvorenih vrata vec rekao da je imao saznanja o tome da je Tramp od Zelenskog trazio “uslugu za uslugu”.

Kako prenosi Glas Amerike, danas ce svjedociti i zvanicnik Stejt departmenta Dzordz Kent.

U petak ce se pred kongresnim odborima ponovo pojaviti bivsa ambasadorka SAD-a u Ukrajini Mari Jovanovic, koju je Tramp smijenio sa te funkcije. Ona je ranije posvjedocila da se predsjednikov licni advokat Rudi Dulijani sastajao sa ukrajinskim zvanicnicima mimo zvanicnog protokola, te da joj je ambasador SAD u EU Gordon Sondlend savjetovao da “ude u igru ili da ode kuci”.

Sondlend je u prvom iskazu u Kongresu iza zatvorenih vrata rekao da nije bilo nikakvog trazenja “usluge za uslugu”, ali je kasnije promijenio iskaz koji su njegovi advokati dostavili Kongresu. On je u novom iskazu naveo da Tramp jeste trazio istragu o Bajdenu kako bi isplatio vojnu pomoc.

Neobavezujuci poziv za svjedocenje dobio je i Trampov bivsi savjetnik za nacionalnu bezbjednost Dzon Bolton, za koga je njegova bivsa koleginica Fiona Hil rekla da je bio zabrinut da Trampova administracija pokusava da vrsi prisak na ukrajinske vlasti.

Boltonovi advokati su ranije saopstili da se on nece odazvati neobavezujucem pozivu da svjedoci u Kongresu.

Istraga demokrata u Predstavnickom domu o opozivu Donalda Trampa pocela je 24. septembra. Demokrate smatraju da je Tramp zloupotrijebio polozaj jer je zaustavio isplatu vojne pomoci Ukrajini sve dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne otpocne istragu o Trampovom demokratskom rivalu Dzou Bajdenu.

Donald Tramp i republikanci konstantno kritikuju istragu o opozivu, dok demokrate smatraju da ce javna svjedocenja, koja su korak dalje u istrazi, ubijediti javnost da stane na njihovu stranu i podrzi opoziv.

Demokrate kazu da transkript razgovora Trampa i Zelenskog potvrduje da je americki predsjednik trazio “uslugu za uslugu”, a da o tome svjedoci i prijava anonimnog uzbunjivaca.

Tramp je od pocetka insistirao na tome da se objavi identitet uzbunjivaca i naziva ga “spijunom”, a cak i najavljivao da ce objaviti njegovo ime. O opozivu Donalda Trampa glasace Predstavnicki dom Kongresa.

Medutim, i ako bude opozvan, ne mora da znaci i da ce biti razrijesen duznosti jer o tome odlucuje Senat u kojem republikanci imaju vecinu.