MANS SAOPSTIO

Devastaciju rijeke Tare izgleda da ne vide samo izvodac radova CRBC, Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma i hidrolog Mihailo Buric, ocijenjeno je iz Mreze za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Da Tara tece regulisanim tokom, jer su nakon suse uslijedile padavine, rekao je za Pobjedu profesor Mihailo Buric.

“Ocjena Burica da se radi samo o zamucenju rijeke, a ne o posljedicama gradnje autoputa, kosi se sa zdravim razumom u sta se mogu uvjeriti svi koji su vidjeli Taru nakon sto su gradevinske masine usle u njeno korito. Drugaciju ocjenu nijesmo ni mogli ocekivati od eksperta kojeg je kineska kompanija CRBC platila da uradi Predlog mjera remedijacije i program pracenja stanja zivotne sredine na rijeci Tari, a najavljuje da ce da radi novi plan monitoringa i remedijacije prostora”, saopstio je Dejan Milovac iz MANS-a.

Buric, kako kaze, “ne dijeli stavove kao nezavisni ekspert, vec neko ko je radio za CRBC”.

“Da je Tara devastirana potvrdila je Misija UNESCO-a, Evropska komisija u izvjestaju za Crnu Goru, medunarodni eksperti i to jedino ne vide Buric, CRBC i MORT. Buric je za Pobjedu kazao da se radi o privremenim uticajima zamucenja i da Tara nece trpjeti posljedice gradnje autoputa, jer zbog suse i niskog vodostaja u rijeci nije bilo zivog svijeta, a ne zbog gradilista”, rekao je Milovac.

Podsjeca da se MANS posljednje dvije godine detaljno bavi izgradnjom auto-puta, koji je najveca investicija u istoriji Crne Gore i projekat koji ima nezabiljezen uticaj na zivotnu sredinu.

“Pocetkom prosle sedmice crnogorska javnost je imala priliku da se uvjeri da se, godinu nakon prvih objavljenih snimaka, u korito rijeke Tare i dalje nesmetano odlazu tone gradevinskog otpada, koji nastaje iskopavanjem tunela, i to uprkos preporukama Evropskog parlamenta, Evropske komisije i UNESCO-a”, istice Milovac.

Podsjecamo i da nakon cetiri godine od pocetka gradnje auto-puta gradani nemaju najbitnije informacije o ovom projektu, jer je sve proglaseno tajnom.

“Tajni su, izmedu ostalog, rezultati rada inspekcije, tako da se ne zna ko je odgovoran za devastaciju Tare i ko je u Ministarstvu odrzivog razvoja i turizma precutao devastaciju”, kazao je on.

DRLJEVIC – PICULA

Evropski parlament podrzava politiku prosirenja i Crna Gora treba da nastavi sa dobrom dinamikom sprovodenja reformi, kako bi postala prva naredna clanica Evropske unije, ocijenjeno je na sastanku glavnog pregovaraca Aleksandra Drljevica i izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule.

Glavni pregovarac se, tokom posjete Briselu, sastao sa novim izvjestiocem EP za Crnu Goru, kojem je cestitao stupanje na novu duznost, uz ocekivanje da ce evropske kolege podrobno izvjestavati o uspjesnom putu Crne Gore prema EU.

Drljevic je prenio cvrstu opredijeljenost Crne Gore za clanstvo u EU, podsjetivsi da su Vlada i sve institucije ukljucene u proces pregovora istrajne u namjeri da obezbijede nasoj drzavi mjesto u EU.

“Mi vrijedno radimo kako bi odrzali kontinuitet kretanja drzave prema EU. U narednom periodu ocekujemo pozitivan odgovor Evropske komisije i drzava clanica na napore koje ulazemo, a koji ce se ogledati u otvaranju poglavlja 8 – Konkurencija i zatvaranju pregovarackih poglavlja u kojima smo postigli internu spremnost”, rekao je glavni pregovarac.

Novi izvjestilac EP za Crnu Goru je pozdravio cinjenicu da je Crna Gora od svih zemalja kandidata najdalje odmakla u pregovorima s EU.

Istakao je da ce se tokom svog mandata posvetiti jacanju veza Crne Gore i Unije, kao da ce se u Evropskom parlamentu zalagati za princip blagovremenog napredovanja na osnovu individualnih rezultata drzava.

,,Ja cu biti snazan zagovornik vracanja politike prosirenja medu prioritete EU. Svjesni smo da to nije samo tehnicko, vec i politicko pitanje, zbog cega je vazno da Crna Gora, kao predvodnik u pregovorima sa EU, nastavi da potvrduje da je njeno mjesto u EU, ne samo zbog geografske i kulturoloske pripadnosti, vec zbog ispunjavanja zahtjevnih standarda koje je Brisel pred nju postavio”, porucio je Picula.

Sagovornici su saglasni da je clanstvo drzava Zapadnog Balkana vazno za ocuvanje mira i stabilnosti regiona, ali i citavog evropskog kontinenta.

Osvrnuli su se i na cinjenicu da Sjeverna Makedonija i Albanija nijesu otvorile pregovore, ocjenjujuci da, iako region ne gleda blagonaklono na tu odluku, ona ne treba da bude obeshrabrujuca, vec da predstavlja dodatan motiv za jos kvalitetnije sprovodenje unutrasnjih reformi i pripremu za punopravno clanstvo u EU. U svijetlu otpocinjanja predsjedavanja Hrvatske Savjetu EU, naglasena su velika ocekivanja od ovog predsjedavanja, kako za Crnu Goru, tako i za ostale drzave Zapadnog Balkana.

MINISTAR RADUNOVIC

U Crnoj Gori je, od 2007. godine, za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u drzavnoj upravi iz budzeta opredijeljeno 13,6 miliona eura, saopstio je ministar finansija Darko Radunovic u parlamentu.

On je, odgovarajuci na pitanje poslanika Branka Radulovica, saopstio je da je 2007. godine izdvojeno 1,5 miliona eura, 2008. 4,75 miliona, 2009. 2,4 miliona, a 2010. godine 820 hiljada eura.

Prema rijecima ministra, 2011. godine izdvojeno je 400 hiljada eura, 2012, 2014, 2015, i 2016. po 500 hiljada, a 2013. godine 250 hiljada.

Posljednje tri godine iz budzeta je za tu namjenu opredijeljeno 1,4 miliona eura, odnosno 2017. i prosle godine po 475 hiljada, a ove 450 hiljada eura.

“Navedeni opredijeljeni iznosi nijesu samo izdvojeni za rjesavanje stambenih potreba funkcionera, vec za sve zaposlene u drzavnoj upravi”, naglasio je Radunovic.

Radulovica je interesovalo koliko je stanova Vladi ustupljeno kao kompenzacija za neplacanje poreza od Univerziteta Crne Gore (UCG) i drugih ustanova i privrednih organizacija i kolika je njihova trzisna vrijednost.

Radunovic je rekao da je Vlada 2016. godine dala saglasnost da se dio poreskog potrazivnaja UCG od 1,76 miliona EUR naplati imovinom, odnosno stambenim prostorima.

,,Ukupno 19 stambenih jedinica po cijeni od 1,05 hiljada eura po metru kvadratnom. Sve stambene jedinice su nakon zakljucenja ugovora uknjizene na drzavu Crnu Goru i njima raspolaze Vlada”, kazao je Radunovic.

HRAPOVIC U SOFIJI

Crna Gora posvecena je ostvarenju cilja univerzalne zdravstvene pokrivenosti, a zdravstveni sistem u kontinuitetu cini zdravstveno osiguranje i zastitu dostupnijom i kvalitetnijom, kroz ulaganje u kadar, ljekove, opremu ili radni ambijent, istakao je ministar zdravlja Kenan Hrapovic.

Hrapovic je ucestvovao na IV sastanku ministara zdravlja Kine i drzava regiona Centralne i istocne Evrope u Sofiji.

“Hrapovic je u tom pravcu akcenat stavio na potrebu unapredenja sistema preventivnog djelovanja, te izrazio nadu da ce i sastanak ministara biti univerzalan u smislu bolje dostupnosti dobrih praksi i razvoja zajednickih preventnivnih programa regiona Centralne i istocne Evrope i Kine, te time prevenirati lose zdravlje bilo kog pojedinca”, kazali su Ministarstva zdravlja.

Praksa odrzavanja sastanaka ministara zdravlja Kine – CEEC je zapoceta 2015. godine u cilju razmjene iskustava i znanja izmedu drzava ucesnica, donosioca odluka i eksperata.

Ucesnici sastanka su ministri zdravlja drzava regiona Centralne i istocne Evrope i Kine, predstavnici parlamenta, Svjetske zdravstvene organizacije i Zdravstvene mreze Jugoistocne Evrope, eksperti iz razlicitih oblasti zdravstvene zastite i sfere biznisa.

Glavna tema IV Sastanka ministara zdravlja je Odrzivi razvoj zdravstvenih sistema, a poseban fokus je usmjeren na univerzalnu zdravstvenu pokrivenost; javno zdravlje; upravljanje bolnickom zdravstvenom zastitom; tradicionalnu medicinu; zdravstvenu industriju i tehnoloske inovacije.

Tokom sastanka potpisana je i Sofijska deklaracija povodom IV foruma ministara zdravlja Kina – CEEC.

“Deklaracijom se predlaze jacanje istrazivackog sektora u dijelu zdravstvenih strategija i politika, kao i promocija strategijske sinergije i razmjene politika; produbljivanje saradnje u vezi sa prevencijom i kontrolom bolesti kroz regionalnu zdravstvenu politiku sigurnosti; promocija razmjene i saradnje izmedu zdravstvenih institucija kako bi se ostvario zajednicki razvoj; podrska tehnoloskim inovacijama i saradnji u istrazivanju i razvoju kako bi se zajednicki promovisao razvoj zdravstvenih industrija”, navodi se u saopstenju.

Hrapovic je u Sofiji potpisao memorandume o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka sa ministrom zdravlja Bugarske Kirilom Ananievim. On je posebnu paznju posvetio implementaciji memoranduma u pravcu zajednickih aktivnosti u dijelu kontrole bolesti, preventive i transplantacionih programa.

Takode, potpisan je i memorandum o saradnji sa ministrom Ma Xiaoweiem, koji je na celu kineske Nacionalne komisije za zdravlje. Kao posebne oblasti saradnje navedene su tradicionalna medicina, promocija istrazivanja i koriscenja novih medicinskih tehnologija, kao i razvoj e-zdravlja.

ODBOR ZA BEZBJEDNOST

Ministar odbrane Predrag Boskovic rekao je da se do kraja 2023. planira povecanje broja pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), prvenstveno u cilju jacanja kapaciteta podrske civilnim institucijama.

Kako navode, Boskovic je odrzao brifing za predstavnike skupstinskog Odbora za bezbjednost i odbranu na temu razvoja kapaciteta VCG, kao i savremenih hibridnih prijetnji sa aspekta NATO i EU, uz poseban i detaljan osvrt na izlozenost nase drzave ovom vidu specijalnog rata.

Boskovic je govorio o novoj Formaciji VCG, njenoj teritorijalnoj rasprostranjenosti, ucescu u NATO i EU operacijama i misijama, ostvarenim i planiranim etapama modernizacije, infrastrukturi, rezultatima na planu unistavanja viskova naoruzanja, te unapredenju socijalno-materijalnog statusa pripadnika VCG i zaposlenih u Ministarstvu odbrane.

Podsjetio je da se do kraja 2023. planira povecanje broja pripadnika VCG, prvenstveno u cilju jacanja kapaciteta podrske civilnim institucijama.

“Prosjecna starost pripadnika VCG smanjila se sa 41 na 37 godina”, istakao je Boskovic.

On je podsjetio i na ostvarene rezultate u modernizaciji VCG u sva tri njena segmenta – Mornarici, Vazduhoplovstvu i u Pjesadijskom bataljonu.

Posebno je naglasio podrsku NATO saveznica na tom planu, medu kojima se isticu SAD, kao i Njemacka i Turska.

Boskovic je istakao i rezultate na planu unistavanja viskova naoruzanja, uz podatak da je vec unisteno vise od 90 posto onoga sto je Crna Gora naslijedila od bivse JNA.

Govorio je i o vojnom poligonu na Sinjajevini, formiranju regionalnog Centra za planinsko ratovanje u Kolasinu, nabavci cetiri helikoptera Bell 505 za Vazduhoplovstvo, te 67 lakooklopnih vozila, kojima ce, kako je dodao, do 2023. godine, biti opremljene obje pjesadijske cete, uz 80 transportnih kamiona i drugih specijalnih vozila.

Kao objekte od posebnog interesa, Boskovic je naveo planove razvoja kasarne u Maslinama, izgradnju kasarne u Andrijevici, aerodrom Kapino polje kod Niksica i radarskog polozaja Zekova glava.

“Predsjednik i clanovi odbora su izrazili zadovoljstvo ostvarenim u pogledu reformi u VCG uz ocekivanje da ce se taj napredak nastaviti i u buducnosti”, saopstilo je Ministarstvo odbrane.

MUP

Sluzbenici Direktorata za vanredne situacije uspjesno kontrolisu situaciju, prouzrokovanu nevremenom koje je pogodilo Crnu Goru, najvise centralni i primorski dio, kazali su iz Direktorata.

Kako su naveli, zbog velike kolicine kise doslo je do naglog rasta vodostaja rijeka Zete i Morace i njhovih pritoka, kao i do pojave podzemnih voda i aktiviranja bujicnih potoka.

,,To je dovelo do odredenih problema, odnosno plavljenja na podrucju opstine Niksic u naseljima Mokra Njiva, Glibavac i na putu za Brezovik, koji je zbog plavljenja u prekidu za saobracaj”, rekli su iz Direktorata.

Takode, ukazali su, doslo je i do odrona na putu Podgorica – Niksic u mjestu Zagorak i na pruzi Podgorica – Niksic u mjestu Sobajici.

,,Obustavljeni putni i zeljeznicki saobracaj je nakon intervencija nadleznih sluzbi vrlo brzo uspostavljen i normalizovan”, kazali su iz Direktorata.

U NP Biogradska gora srusena stabla

Dodali su da je jak vjetar pricinio probleme na podrucju opstine Kolasin gdje je u Nacionalnom parku Biogradska gora doslo do rusenja odredenog broja stabala, pa je park iz bezbjednosnih razloga privremeno zatvoren za posjetioce.

Nevrijeme je, kako su kazali, uzrokovalo i visesatne prekide u napajanju elektricnom energijom koje je bilo najizrazenije u opstini Kolasin, dijelu naselja u opstini Danilovgrad i na podrucju Gradske opstine Golubovci.

Oni su naveli da je na podrucjima koja su najvise bila pogodena nevremenom pricinjena odredena materijalna steta.

,,Prvenstveno na podrucju opstine Niksic u navedenim naseljima gdje je poplavilo nekoliko kuca, podrumskih prostorija i garaza, kao i u Nacionalnom parku Biogradska gora gdje je doslo do rusenja stabala borove sume”, naveli su iz Direktorata.

Rano govoriti o konacnim stetama

Dodali su da je o konacnim stetama rano govoriti, jer ce se tek nakon prestanka nevremena raditi njihova procjena od opstinskih komisija za procjenu steta od elementarnih nepogoda.

Kako su kazali iz Direktorata, gradani su aktivni ucesnici sistema zastite i spasavanja koji svojim aktivnostima u velikoj mjeri mogu da smanje ili ublaze efekte prirodnih nepogoda.

,,Najvecu podrsku i doprinos sistemu zastite i spasavanja dace ukoliko se odgovorno ponasaju prema zivotnoj sredini i svom prirodnom okruzenju, i ako se pridrzavaju uputstava koja dobijaju od nadleznih opstinskih i drzavnih organa i sluzbi u ovakvim i slicnim situacijama”, porucili su iz Direktorata.

U PODGORICI

Vodostaj Morace u Podgorici za samo 12 sati porastao je cak tri i po metra, i prema podacima od 13 sati iznosi gotovo deset metara.

To je Portalu RTCG saopstio dezurni meteorolog Dusan Pavicevic, navodeci da je vodostaj najvece podgoricke rijeke oko dva metra i 30 centimetara ispod rekordnih 12,26 metara.

“U ovom trenutku vodostaj Morace dolazi na skoro deset metara. Vodostaj je, nakon talasa padavina od prekjuce, bio u padu do jedan sat poslije ponoci, kada je iznosio 730 cm. Sada je vodostaj skoro 1.000 cm”, rekao nam je Pavicevic.

U porastu je i vodostaj Zete kod Danilovgrada – sa jutrosnjih 870 na 930 cm.

Kad je u pitanju vodostaj Skadarskog jezera, podaci sa Plavnice pokazuju da je nivo porastao za 20-ak santimetara u odnosu na jucerasnji dan, sto je daleko od rekordnog nivoa koji je uzrokovao poplave na tom podrucju.

Inace, Pavicevic kaze da je najvise kise u posljednjih sest sati palo u Kolasinu – 104 litra po kvadratnom metru, Herceg Novom 93, Niksicu 80, a u Podgorici 60.

Od pocetka mjeseca najvise kise palo je u Savniku – 421 litar do 13 sati.

EU I KINA

Evropska unija i Kina zakljucile su pregovore o bilateralnom sporazumu o zastiti 100 evropskih oznaka geografskog porijekla u Kini i 100 kineskih oznaka geografskog porijekla u EU od imitacije i uzurpacije.

Ocekuje se da taj vazan sporazum rezultira uzajamnim trgovinskim koristima i traznjom visokokvalitetnih proizvoda na obje strane.

Ispunjavanjem obecanog na poslednjem samitu EU-Kina u aprilu, taj sporazum predstavlja konkretan primjer saradnje EU i Kine i odrazava otvorenost i privrzenost obje strane medunarodnim pravilima kao osnovi trgovinskih odnosa, saopstila je Evropska komisija.

Kina je drugo po velicini trziste za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU cija je vrijednost za 12 mjeseci (septembar 2018-avgust 2019) dostigla 12,8 milijardi eura.

Takode je drugo po velicini trziste za izvoz proizvoda zasticenih oznakom geografskog porijekla iz EU koji cine devet odsto vrijednosti izvoza.

Za evropske proizvodjace hrane i pica, Kina je trziste sa velikim potencijalom, sa rastucom srednjom klasom sklonom poznatim, visokokvalitetnim evropskim proizvodima.

Kina, kako je navela EK, ima i veoma dobar sistem zastite geografskog porijekla. Lista EU proizvoda sa oznakom geografskog porijekla koji ce biti zasticeni u Kini, ukljucuje sampanjac, feta sir, irski viski, porto, poljsku votku, dok su na kineskoj listi pirinac Panjin, Anji bijeli caj, itd.

Ocekuje se da sporazum stupi na snagu prije kraja 2020.

Predvideno je da se cetiri godine po stupanju sporazuma na snagu liste prosire sa po jos 175 oznaka geografskog porijekla s obje strane.

U EU ima vise od 3.300 zasticenih oznaka geografskog porijekla (PGI) ili zasticenih oznaka porijekla (izvornosti) – PDO.

Jos 1.250 oznaka van EU su zasticene u Uniji, uglavnom zahvaljujuci bilateralnim sporazumima, poput ovog sa Kinom.

Vrijednost trzista proizvoda zasticenih oznakama geografskog porijekla EU je 74,8 milijardi eura, odnosno 15,4 odsto ukupnog izvoza hrane i pica iz EU.

Evropski komesar za poljoprivredu i ruralni razvoj Fil Hogan, rekao je da je kvalitet proizvoda sa zasticenim geografskim porijeklom prepoznat u svijetu i da su potrosaci spremni da ih plate vise, jer imaju povjerenja u njihovo porijeklo i autenticnost, a time se i poljoprivrednici dodatno nagraduju.

“Sporazum pokazuje nasu posvecenost bliskoj saradnji sa globalnim trgovinskim partnerima poput Kine. To je pobjeda za obje strane, jacanje nasih trgovinskih odnosa, korist za sektore poljoprivrede i hrane i za potrosace sa obe strane”, istakao je Hogan.

HERCEG NOVI

Opstini Herceg Novi odobrena su cetiri projekta u okviru Drugog poziva Interreg IPA programa prekogranicne saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Nosilac tri projekta je Opstina, koja je za bespovratna sredstva aplicirala preko Kancelarije za medunarodnu saradnju, a na jednom je partner Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

Ukupna vrijednost navedenih projekata je 6.767.406,96 eura, a samo za Herceg Novi 1.692.713,51 eura, saopstila je na danasnjoj konferenciji za novinare sefica Kancelarije za medunarodnu saradnju Simonida Kordic.

,,Izvanredan uspjeh je postignut, i na nivou Crne Gore, a rekla bih i na nivou regiona”, kazala je Kordic, isticuci da ukupna vrijednost projekata prevazilazi do sada postignute rezultate u ovoj oblasti.

Opstina Herceg Novi je jedina lokalna samouprava koja je vodeci partner na nekom od projekata u Crnoj Gori i ovo je najveci broj projekata odobrenih jednom subjektu u nasoj zemlji na ovakvim programima, rekla je Kordic. Objasnila je da je na trilaterali Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora bio prijavljen ukupno 161 projekat, od toga je odobreno 30, medu kojima su cak cetiri za Herceg Novi.

Dva projekta su prvoplasirana na svojoj tematskoj osi – ,,Flood&Fire” na kojem je Opstina vodeci partner i ,,Wood Key”. Pored toga, Herceg Novom je odobren projekat ,,Fortitude”, koji je nastavak projekta ,,Fortress ReInvented”, kao i projekat ,,Ciro II” na kojem je partner Agencija za izgradnju i razvoj, a podrsku u pripremi aplikacije pruzila je Kancelarija za medunarodnu saradnju.

Vozilo Sluzbi zastite i spasavanja, toplifikacija Sportskog centra, oprema za Forte Mare, bike staza trasom stare pruge

,,Flood&Fire” je projekat koji se tice unaprijedenja sistema zastite od poplava u prekogranicnom podrucju Herceg Novog, Trebinja i ?onavala. Izmedu ostalog, kroz ovaj projekat ce biti nabavljeno visoko-sofisticirano vatrogasno vozilo i druga oprema za potrebe gradske Sluzbe zastite i spasavanja, sto ce znacajno unaprijediti rad. Projektna sredstva namijenjena Opstini Herceg Novi iznose 502.289 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 2.030.933 eura.

Projekat ,,Wood ?ey” promovise upotrebu obnovljivih izvora energije, odnosno koriscenje ovih izvora za grijanje javnih objekata. Tokom realizacije projekta bice uraden kompletan sistem toplifikacije sportske dvorane u Igalu, pored toga bice odrzane radionice o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije. Ukupan budzet ovog projekta je 1.157.451,69 eura, od cega Opstini Herceg Novi pripada 200.177,58 eura.

,,Fortitude” je projekat usmjeren ka ocuvanju i valorizaciji kulturno-istorijskog nasljeda, prevashodno fortifikacionih objekata u gradovima partnerima, kao i diversifikaciju turisticke ponude. U slucaju Herceg Novog, na tvrdavi Forte Mare ce biti postavljena: mobilna bina, mobilno gledaliste, mobilno platno, 3D projektor, moderni audio sistem, scensko osvjetljenje sa pametnom rasvjetom.

Takode, bice ureden i opremljen izlozbeni prostor sa odgovarajucim rekvizitima, kao i otvorena moderna suvenirnica. Ukupna vrijednost projekta ,,Fortitude” je 1.651.150,80 eura, od cega je za Opstinu Herceg Novi opredijeljeno 374.109,40 eura.

Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog partner je ne projektu ,,Ciro II”, kroz koji ce imati priliku da uredi, obiljezi i opremi biciklisticke staze na potezu od Zelenike do Sutorine, trasom stare zeljeznicke pruge. Projekat je vrijedan 1 927 871,46, a za nasu opstinu opredijeljeno je 616 137,53 eura.

,,Rijec je o veoma vrijednim sadrzajima koji su vec dugo potrebni Herceg Novom i koje je bilo tesko nabaviti iz redovnih budzetskih sredstava, ali sa ovim doprinosom od 1,7 miliona eura, sto je oko 15% naseg prosjecnog budzeta, i ove stvari ce biti moguce”, kazala je Kordic predstavljajuci odobrene projekte.

Ona je dodala da Opstina Herceg Novi ima i jos jedan projekat, ,,Solar” koji je trenutno prvi ispod crte. U ovoj fazi radi se revizija budzeta na svim odobrenim projektima, i ako se nakon nje pojave nerasporedena sredstva ona se usmjeravaju na projekte koji nisu prosli. Kako je ovaj projekat prvi sledeci na listi, jos uvijek je otvorena mogucnosti da i on bude odobren. Projektom ,,Solar” predvideno je osvjetljavanje zidina Kanli Kule kroz odrzive izvore energije.

Izrazavajuci zadovoljstvo i ponos zbog ostvarenog uspjeha, Kordic se zahvalila saradnicima iz Kancelarije za medunarodnu saradnju koji su ucestvovali u pripremi projekata: Emiliji Knezevic, Ivanu Otovicu i Aleksandri Petronijevic.

Rad na pripremi projekata trajao je cijelu proteklu godinu, a neki su pripremljeni i prije raspisivanja samog poziva. Uspjeh nije slucajan, vec rezultat dobro postavljenih projekata, sa dobrim partnerima, ali i reputacije koju je Opstina Herceg Novi stekla.

,,Projekti koje smo do sada implementirali isli su besprekorno, a to su stvari koje se gledaju, pomocu te reputacije uspjeli smo da obezbijedimo kvalitetna partnerstva i kvalitetnu poziciju kada su nasi projekti ocjenjivani”, ispricala je Kordic, dodajuci da ovo predstavlja licni i profesionalni uspjeh svih clanova tima.

Rezultati Drugog poziva Intereg IPA programa prekogranicne saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora su veliki podstrek za dalji rad Kancelarije za medunarodnu saradnju, narocito u oblasti pripreme i sprovodenja EU projekata, zakljucila je Kordic. Uslijedice potpisivanje ugovora sa Zajednickim sekretarijatom koji je upravljacko tijelo Evropske unije, a naredne godine se ulazi u implementaciju koja ce trajati dvije do tri godine, u zavisnosti od projektom datih rokova.

CBCG

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju oktobra u blokadi bilo 17,9 hiljada preduzeca i preduzetnika, 0,67 odsto vise nego u septembru.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani racuni je 648,65 miliona eura, sto je 0,12 odsto manje nego u septembru.

Koncentracija duga je, kako je saopsteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvecih duznika, odnosno 0,06 odsto ukupno evidentiranih, ucestvuje sa 16,64 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 107,95 miliona eura.

Oko 37,81 odsto ukupnog iznosa blokade ili 245,28 miliona eura otpada na 50 najvecih duznika, koji cine 0,28 odsto svih evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 2,16 hiljada duznika cija je blokada iznosila 37,39 miliona eura, sto je 5,76 odsto ukupnog iznosa blokade.

Duze od godinu u blokadi je 15,75 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 611,26 miliona eura.

  • Vlada umanjila akcizu na dizel gorivo i ublažila rast cijene
    on 17/08/2026 at 20:04

    Cijene goriva od ponoći se mijenjaju. Dizel će biti skuplji za šest centi, a benzin za sedam. Vlada Crne Gore večeras je odredila mjeru privremenog smanjenja akciza na dizel kako bi korigovala i ograničila rast maloprodajnih cijena goriva na pumpama, saopšteno je za RTCG nezvanično.

  • Novi rekord u prometu vozila na auto-putu: Za 24 sata prošlo više od 23.000 vozila
    on 17/08/2026 at 15:30

    Auto-putem Princeza Ksenija je u nedjelju prošlo 23.340 hiljada vozila u 24 sata, čime je zabilježen novi rekord dnevnog saobraćaja.

  • Mugoša: Ne može se politika zarada svoditi na administrativno smanjenje doprinosa kako bi se dobila veća neto zarada
    on 17/08/2026 at 14:27

    Rast cijena u kontinuitetu veći od rasta zarada, što znači da pada kupovna moć gradjana odnosno da se za primljenu zaradu može manje kupiti nego prošle godine, izjavio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša.

  • Konatar poručio Vladi: Smanjite akcizu i donesite paket antikriznih mjera, spriječite novi udar na standard građana
    on 17/08/2026 at 14:25

    Član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Miloš Konatar poziva Vladu Crne Gore da trajno, do normalizacije globalnih prilika, smanji akcize na gorivo i stane uz građane koje svakodnevni rast cijena sve više pogađa. Iz ovog pokreta poručuju da je jasno da Vlada nema jasan plan kako da dugoročno zaštiti životni standard građana i da zbog toga ispaštaju građani i privreda, čekajući svakih sedam dana odluku Vlade, često do posljednjeg trenutka.

  • Sigurne investicije, jaka država
    on 17/08/2026 at 11:31

    Strane investicije su i ostaju jedan od najvažnijih pokretača ekonomskog razvoja Crne Gore. Donose kapital, nova radna mjesta, znanje, tehnologije i poslovne prilike. Zato je naš cilj jasan: Crna Gora mora ostati otvorena, konkurentna i atraktivna destinacija za investicije. Ali, jednako tako, odgovorna država mora znati šta štiti.

  • Zečević: Aerodromi da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju
    on 16/08/2026 at 18:36

    Ministar saobraćaja Radoš Zečević smatra da bi Aerodromi trebalo da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju pod rukovodstvom dobrog domaćeg menadžmenta. Ne spori da bi rekonstrukcije puteva trebalo planirati tako da ne remete turističku sezonu ali poziva sve na strpljenje i razumijevanje. Zbog terena i vremenskih prilika kaže da nije moguće uvijek radove izvoditi mimo sezone, baš kao u slučaju rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari.

  • Mugoša: Bez OKU nezaštićeno oko 100 hiljada zaposlenih
    on 16/08/2026 at 16:36

    Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša saopštio je da očekuje odgovornost i spremnost na kompromis socijalnih partnera, prije svega Vlade Crne Gore koja je, kako smatra on, najodgovornija za nepostojanje Opšteg kolektivnog ugovora od prvog maja ove godine.

  • CBCG: Platni promet u julu 2,6 milijardi eura
    on 16/08/2026 at 11:15

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 31 radni dan u julu iznosila je 2,6 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Đukanović: Od odgovornih odluka do novih megavata
    on 15/08/2026 at 14:29

    Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović reagovao je povodom različitih ocjena koje su se posljednjih dana čule u javnom prostoru. Kazao je da ima obavezu da građanima predoči provjerljive činjenice.

  • Drvoprerađivači traže dijalog prije odluke o zabrani izvoza drvnog otpada
    on 14/08/2026 at 16:10

    Predstavnici drvoprerađivačkog sektora pozvali su nadležne da, prije eventualnog ponovnog uvođenja zabrane izvoza drvnog otpada, razgovaraju sa svim zainteresovanim stranama, upozoravajući da bi jednostrana odluka mogla ozbiljno ugroziti poslovanje značajnog broja preduzeća.