EK PREDLOŽILA

Evropska komsija predložila je zemljama članicama da granice sa zemljama Zapadnog Balkana budu otvorene od 1.jula.

“Predlažemo da se zajedno sa zemljama članicama napravi lista zemalja ciji gradjani mogu putovati u EU, ta lista će biti sve duža i duža, ali se mora postepeno širiti. Komsija predlaže da zemlje Zapadnog Balkana treba da budu na listi već od prvog jula”, kazala je komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson.

Komesarka Johanson ističe da nije moguce imati generalno ukidanje ograničenja sa svim trećim zemljama, i da će otvaranje granica biti postepeno od 1. jula, sa zemljama koje imaju bolju ili istu epidemiološku situaciju kao EU, i to se odnosi na mjere ulaska u Uniju.

Otvaranje granica zavisiće prvenstveno od tri kriterijuma: epidemiološke situacije, mjera zaštite tokom putvanja, kao i od reciprociteta:

“Ukoliko mi u EU otvorimo granice, ocekujemo i da će ta zemlja biti otvorena za putovanje iz naših zemalja u tu državu i to mora da se primjenjuje za sve EU zemlje i Šengen partnere”, kazala je komesarka Johanson.

Ona naglašava da zemljama članicama da odluče kako će upravlajti svoijm grancama i da će komsija posredovati kako bi se postigao kooridnirani pristup.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

EMISIJA “IZ UGLA”

Evropska unija je pokazala naklonost Zapadnom Balkanu u vrijeme pandemijske krize, a sada se, u iščekivanju izvještaja i uz poruke ohrabrenja iz Evropske komisije, očekuje ubrzanje procesa proširenja, poručili su učesnici emisije „Iz ugla“, koju je realizovao Generalni sekretarijat Vlade u okviru projekta EU4ME glavni pregovarač Aleksandar Drljević, šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr Gordana Đurović i zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore, Adrijan Vuksanović.

Oni su govorili su o dinamici pregovaračkog procesa nakon pandemijske krize, smjernicama i ocjenama koje Crna Gora može očekivati od predstojećeg izvjeątja EK, kao i značaju i značenju podrške EU zemljama Zapadnog Balkana tokom pandemije koronavirusa.

Svi su saglasni da je koronavirus uticao na dinamiku procesa pristupanja i pomjeranje fokusa sa te teme, ali i da predstojeći period donosi pomake u intergraciji Zapadnog Balkana.

„Fokus nas u Crnoj Gori, ali i članica EU bio je na čuvanju ljudskih života i zdravlja stanovništva. Očekujem da će, nakon smirivanja situacije, naša pažnja biti usmjerena više na aktivnosti u okviru pregovaračkog procesa. EK je i u vremenu krize donosila značajne odluke koje se odnose na politiku proširenja, otvorila pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Očekujem da ćemo, nakon proglaąenja kraja epidemije, svjedočiti aktivnostima koje će voditi prema otvaranju poglavlja 8 i ulasku u novu fazu zatvaranja poglavlja koja su za to spremna“, rekao je Drljević.

Prema riječima ambasadora Orava, EU ne daje velika obećanja, ali kad to čini, uvijek ih ispunjava.

„To nekad zahtijeva vrijeme, ali uspijevamo. U prilog tome govori činjenica da je EU u vrijeme krize odlučila da otvori pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Isto važi i za proširenje, jer su poruke iz vrha EK veoma ohrabrujuće. Nadamo se da će se proces proširenja ubrzati i ja bih lično volio da Crna Gora što prije bude članica EU“, rekao je on.

Profesorica Đurović smatra da je pandemija napravila presjek i zaustavila proces, ali da se, nakon rada od kuće, od ovog mjeseca očekuje da EK radi punim kapacitetom i da Crna Gora u izvještaju dobije jasnu mapu puta.

„To ne znači da su reforme za čekanju, one se nastavljaju, znamo šta nam je činiti, mjerila ostaju. Naša mapa puta podrazumijeva da, ako je ovo izborna godina i jesen donosi izborni ciklus, posle svega toga dolazi izvještaj i evropske preporuke, da nova vlada koja će biti formirana treba da postavi novu mapu puta za ispunjavanje uslova članstva u EU“, rekla je ona.

Adrijan Vuksanović vjeruje da je EU sad izložena dvostrukom problemu, koji se ogleda u iskazivanju solidarnosti sa zemljama u pristupanju i saniranju posljedica krize u svojim članicama, ali da ne treba sumnjati da će zemlje Zapadnog Balkana biti u fokusu EU.

„O samoj brzini procesa i dinamici teško je i nezahvalno u ovom trenutku govoriti, jer će sve institucije, osim na saniranje posljedica, biti fokusirane na jačanje otpornosti na slične krize koje mogu uslijediti. U svakom sučaju, politika proširenja je jedna od najuspješnijih politika EU i očekujem da ćemo u narednom razdoblju otvoriti poglavlje 8 i početi zatvaranje poglavlja za koje imamo spremnost“, rekao je on.

Kad su u pitanju smjernice za naredni period, kao i oblasti koje se očekuje da budu notirane kao prioritetne u izvještaju EK koji je najavljen za jesen, sagovornici su saglasni da će fokus biti na vladavini prava.

„Ne očekujem određene specifičnosti kad je izvještaj u pitanju, svjesni smo da su poglavlja 23 i 24 glavni fokus naąeg rada i interesovanja EK. Značajan posao smo uradili u prethodnom periodu kad je u pitanju formiranje institucija i uspostavljanje zakonodavnog okvira i ono što se od nas u ovoj fazi očekuje je prooizvodnja konkretnih rezultata, odnosno da su pokažemo da su sve institucije i funkcionalne u pravom smislu te riječi“, rekao je glavni pregovarač.

„Tokom posljednja dva mjeseca nijesmo puno pričali o narednim koracima, jer su svi bili fokusirani na borbu protiv korona virusa, a ono što smo vidjeli u Crnoj Gori je izuzetno, kako su Vlada i društvo u cjelini pristupili tom problemu. Sad kad nastavljamo priču o narednim koracima, o putu na kom je Crna Gora, o izvještaju, moramo istaći najvažnija pitanja. Vladavina prava je ključna i posvetićemo joj posebnu pažnju“, rekao je ambasador Orav.

Prof. Đurović ističe i da će Crna Gora uskoro dobiti presjek stanja u poglavljima 23 i 24 i pitanja koja se odnose na dalju reforme izbornog zakonodavstva, slobodu vjeroispovijesti i imovinski zakon, kao i veliki broj funkcija u pravosuđu koje su zbog dvotrećinskog uslova blokirane.

Vuksanović, kako je rekao, ne očekuje ništa spektakularno, jer su svi svjesni da je prioritet pregovaranja koncentirisan u sadržaju poglavlja 23 i 24.

„Biće zanimljivo da čujemo i političke preporuke, tu konkretno mislim na ostvarivanje političkog dijaloga, to je relacija koja zavisi ne samo do pozicije, nego i opozicije“, dodao je on.

Na pitanje da li se višemilionska podrška državama regiona u trenutku pandemije može tumačiti i kao signal da EU želi da bude više prisutna na Zapadnom Balkanu, Vuksanović je ocijenio da ona dokazuje da je EU zainteresovana za prostor Zapadnog Balkana, kao i da proces konsolidacije zapravo ne može izuzeti proces proširenja.

Đurović je istakla da je EU prisutna i da nas posmatra kao najbliže susjedstvo i buduće članice kojima treba pomoći u svim okolnostima. Ambasador Orav je podsjetio da je EU uvijek bila najveći donor na Zapadnom Balkanu, ali da to nekad nije bilo toliko vidljivo, dok glavni pregovarač vjeruje da su razvijen partnerski odnos i zajednička i solidarna djelovanja najadekvatniji odgovor na krizu.

U BUDVI

Odbornici DPS, Crnogorske, SD i nezavisni odbornik Stevan Džaković izglasali su smjene predsjedniku opštine Budva Marku Careviću i predsjedniku SO Krstu Radoviću na sjednici koja je održana u konferencijskoj sali u hotelu Slovenska plaža. Za vršioca dužnosti predsjednika Opštine izabran je Vladimir Bulatović iz Crnogorske, dok je za v.d. predsjednicu SO Budva izabrana Snežana Kuč iz DPS.

Sjednicom je predsjedavala Anđela Ivanović iz Crnogorske.

“Zbog toga što nam je onemogućeno da uđemo na radno mjesto i isto to je onemogućeno od strane predsjednika SO Budva Krsta Radovića, sjednica se održava u konferencijskoj Sali Slovenske Plaže”, kazala je na početku sjednice Ivanović.

Iako je predsjednik SO Budva Radović potvrdio mandat novim odbornicima u lokalnom parlamentu Predragu Milaševiću, Krstu Rađenoviću i Nataši Mitrović, Ivanović je učinila isto.

Kako je kazala Ivanović, pošto odbornicima nije data mogućnost da se o podnijetim predlozima izjasne, što je, dodala je, potvrdilo Ministarstvo javne uprave, stekli su se uslovi da shodno čl. 40 stav 4 Zakona o lokalnoj samoupravi i čl 52 Poslovinka o radu SO Budva sjednicu sazovu podnosioci zahtjeva odnosno inicijative.

Obrazloženje za podnošenje inicijative za smjenu predsjednika Opštine Budva i predsjednika SO Budva iznijela je odbornica DPS-a Snežana Kuč, prenosi RTV Budva.

Podsjetimo, predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović jutros nije dozvolio novoj odborničkoj većini da uđe u salu SO Budva. On je Anđeli Ivanović iz Crnogorske odgovorio da je sjednica nezakonito sazvana, te da su jedine zasijedanja koja mogu da se održe sjednice koje je on zakazao za 29. jun.

Ivanović: Radović zloupotrijebljen, snosiće sankcije

Odbornica Crnogorske Anđela Ivanović saopštila je da je predsjednik SO Budva Krsto Radović zloupotrijebljen, zbog čega će snositi pravne sankcije.

Podsjećamo, Radović danas novoj odborničkoj većini nije dozovlio da uđe u salu lokalnog parlamenta, gdje je trebalo da raspravljaju o njegovoj i smjeni gradonačelnika Marka Carevića.

Ivanović je kazala da je 17 odbornika Crnogorske danas otišlo na svoje radno mjesto, kako bi prisustvovali održavanju sjednice Skupštine opštine.

“Kao što je cjelokupna javnost mogla da vidi, mi smo prvo upozoreni od obezbjeđenja, a onda nas je predsjednik Skupštine, gospodin Krsto Radović obavijestio da ne možemo ući u salu koja je predviđena za održavanje sjednice Skupštine opštine, i da na to nemamo pravo“, navela je Ivanović.

Ona je istakla da je Radović u ovoj priči zloupotrijebljen i da će zbog svojih postupaka “zaista snositi ozbiljne pravne sankcije“.

Ivanović je objasnila da po Ustavu, Zakonu o lokalnoj samoupravi, Statutu i Poslovniku o radu Skupštine opštine Budva, odbornici imaju pravo da se izjasne na teme koje se nalaze na dnevnom redu sjednice Skupštine opštine Budva.

“Nama je to pravo uskraćeno! Šesnaest nikako neće biti veće od 17 i svi treba da znaju da je Skupština tamo gdje postoje uslovi za održavanje, tamo gdje postoji kvorum!“, istakla je Ivanović.

“GARANT STABILNOSTI”

Ruska Federacija predstavlja garant stabilnosti bipolarnog svijeta, koji snažno doprinosi očuvanju tekovina čovječanstva na najvišem kulturnom i civilizacijskom nivou, saopštio je predsjednik DNP-a Milan Knežević u čestitki povodom Dana državnosti Ruske Federacije.

Knežević je tim povodom čestitku uputio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, kao i ambasadoru Rusije u Crnoj Gori Vladislavu Vladislavoviču Maslenjikovu.

“Knežević ističe da je velika Rusija uvijek podnosila najteže udare sudbine u svjetskoj istoriji, da je imala trideset miliona ljudskih žrtava tokom Drugog svjetskog rata, ali da je iz svake nevolje izlazila jača i spremnija da očuva svoj i svjetski mir”, saopšteno je iz DNP-a. 

On dodaje da je Rusija garant stabilnosti u svijetu.

“Po ocjeni Milana Kneževića, Ruska Federacija danas predstavlja garant stabilnosti bipolarnog svijeta, dajući snažan doprinos očuvanju tekovina čovječanstva na najvišem kulturnom i civilizacijskom nivou”, zaključeno je u čestitki.

JOKOVIĆ

Opoziciono jedinstvo najbolji je put za izlazak na predstojeće izbore, kazao je predsjednik te partije Vladimir Joković. On je kazao da nije isključena ni mogućnost bojkota izbora.

U Baru je sinoć održana sjednica Opštinskog odbora SNP, kojoj je prisustvovalo najuže rukovodstvo na čelu sa predsjednikom Vladimirom Jokovićem. Prisutni su bili i potpredsjednici Dragoslav Šćekić, Dragan Ivanović i Danijela Đurović, te sekretar IO Dragan Vukić.

U sklopu zaključaka Izvršnog odbora Glavnog odbora, partijsko rukovodstvo je krenulo u obilazak Crne Gore. Prva stanica na tom putu je bio Bar.

SNP najoštrije osuđuje rušenje konaka manastira Svetog Vasilija u Briskoj Gori.

“Ova vlast namjerno hoće da izazove incidente, jer niko normalan i ko dobro misli našoj zemlji ne bi uradio sličan potez. Narod Njegoševe Crne Gore najbolje će im odgovoriti na predstojećim litijama”, navodi se u saopštenju.

Na sjednici je bilo riječi i o jesenjim parlamentarnim izborima.

“Najbolji put za izlazak na njih je opoziciono jedinstvo. Bilo u jednoj ili dvije kolone. Ova vlast je devastirala Crnu Goru i uništila njen emonomski potencijal i trebaće još mnogo vremena da prođe da se vratimo u normalu”, zaključio je Joković.

On je kazao da nije nije isključena ni mogućnost bojkota izbora.

“Opštinski odbor SNP dao je punu podršku vrhu partije da istraje u nastojanju da se postigne saglasnost opozicionih subjekata oko važnih pravaca djelovanja u budućem periodu, ali je dao i punu podršku Mitropoliji crnogorsko -primorskoj da istraje u naumu da se sačuvaju svetinje i povuče nakaradni Zakon o slobodi vjeroispovjesti koji dijeli našu zemlju”, navodi se u saopštenju SNP-a.

JUTROS

Predsjednik Skupštine opštine (SO) Budva Krsto Radović novoj odborničkoj većini nije dozovlio da uđe u salu lokalnog parlamenta.

Podsjećamo, odbornici DPS-a, Crnogorske i nezavisni odbornik Stevan Džaković zakazali su za danas sjednicu SO Budva na kojoj bi opet trebalo da se raspravlja o smjeni gradonačelnika Marka Carevića i predsjednika Skupštine opštine Krsta Radovića.

Novu odborničku većinu koja je trebalo da zasjeda u holu SO Budva dočekao je Radović, kojeg je odbornica Crnogorske Anđela Ivanović da li im on brani da dođu na svoja radna mjesta.

“Ja vama kao odbornicima ne mogu da branim ništa. Međutim, sjednica je zakazana, postoji živ i zdrav predsjednik ispred vas. Što se tiče skupštinske sale i mene kao predsjednika SO, jedina sjednica koja može da se održi je ona 29. juna. Tako da apsolutno nemate pravo da koristite salu. Možete da držite sjednicu, odnosno vaš skup gdje vama odgovara”, rekao je Radović.

Sala je, tvrdi Radović, zauzeta.

Na svemu mu se zahvalila odbornica Crnogorske, navodeći da joj je žao što je zloupotrijebljen i što je u pitanju “grubo kršenje zakona”.

“Branite nam da održimo sjednicu SO tamo gdje je odbornicima mjesto”, rekla je Ivanović.

Radović je rekao potom da “vaša grupacija na livadi može da održi sjednicu”, jer rade kao grupa građana.

Radović je kazao da je grupa odbornika i njihov saziv za današnje zasijedanje potpuno nelegalan.

Poručio je da je on predsjednik SO Budva, te da je on sjednicu zakazao shodno svim zakonskim odbredbama.

“A ovo je jedna pravna hajdučija i žao mi je što se nijesu udostojili da saslušaju. Ovo je jedan performans koji gospoda pokušavaju da izvedu, a ono što je sigurno i što bih poručio građanima Budve da se laž brani riječima, a istina vremenom”, kazao je Radović.

SOCIJALDEMOKRATE

Realizacija konkretnih predizbornih obećanja, dosljednost i principijelnost u politici, jasni stavovi po svim pitanjima rezultiraju konstantnim rastom podrške građana Socijaldemokratama, koji garantuje odličan rezultat na predstojećim izborima, saopšteno je nakon sjednice odbora SD-a Glavnog grada.

Na sjednici, kojoj je prisustvovao predsjednik SD-a Ivan Brajović, analizirani su rezultati radam predstavnika SD-a u lokalnoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, nakon dvije godine mandata aktuelne gradske uprave. 

Član Predsjedništva SD CG i predsjednik Odbora Glavnog grada Socijaldemokrata Đorđe Suhih saopštio je da je konstatovan visok stepen realizacije izbornog programa, sa kojim su Socjaldemokrate samostalno nastupile na lokalnim izborima u Podgorici 2018. godine, sa posebnim fokusom na aktivnosti realizovane u dijelu komunalnih poslova, socijalne politike i unapređenja kulturne ponude. 

“Takođe, istaknuto je i zadovoljstvo radom svih funkcionera SD-a u lokalnoj vlasti – predsjednika Skupštine Glavnog grada Đorđa Suhiha, sekretara sekretarijata za komunalne poslove Marka Rakočevića, sekretara sekretarijata za socijalno staranje Ivana Terzića, direktorice KIC-a Budo Tomović Snežane Burzan, direktora Parking servis Podgorica doo Nusreta Canovića, direktora Narodne biblioteke “Radosav Ljumović”Nebojše Burzanovića, predsjednika Odbora direktora Zelenila doo Tihomira Radinovića, odbornice Marije Blagojević, odbornika Borisa Mugoše i svih ostalih koji obavljaju odgovorne funkcije u privrednim društvima i javnim ustanovama čiji je osnivač Glavni grad”, navodi se u saopštenju. 

Osim toga, analizirana je i aktuelna politička situacija, kao i dinamika realizacije predizbornih aktivnosti u susret parlamentarnim izborima.

SLOBODA VJEROISPOVIJESTI

Državni sekretar SAD Majk Pompeo predstavio je sinoć izvještaj o vjerskim slobodama u svijetu, a u dijelu o Crnoj Gori nema jasnog stava povodom odredbi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, već se citiraju stavovi suprotstavljenih strana u vezi s tim pitanjem, piše Dan.

Kako je navedeno u izvještaju koji tretira dešavanja iz prošle godine, u decembru je parlament donio Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica, koji je zamijenio akt o položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine, usvojen još u periodu postojanja SFRJ, u vezi s kojim su se zvaničnici saglasili da je zastario i neadekvatan.

U izvještaju se ističe da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) naglasila da je novo zakonodavstvo diskriminišuće, navodeći da se njime nepravedno omogućava državi da utvrdi vlasništvo nad vjerskim objektima ili zemljištu izgrađenom ili dobijenom zahvaljujući javnim prihodima ili „zajedničkim investicijama građana“, ili je bilo u vlasništvu države do 1. decembra 1918. godine, i za koje nije bilo dokaza o vlasništvu od vjerskih zajednica.

Kako se tvrdi, SPC je ukazala da je zakon nejasan, jer nije precizirao na šta se „dokazi o vlasništvu” odnose.

SPC je izjavila da te mjere znače „oduzimanje i nacionalizaciju vjerskih objekata”, i da se to dešava, iako SPC ima vlasničku dokumentaciju za svaku od svojih nekretnina, ali da ni ta dokumenta ne bi bila dovoljna.

“Vlada je odgovorila da novi zakon definiše uslove da se pitanja vlasništva utvrde u skladu s postojećim administrativnim i građanskim procedurama, navodi da neće biti ad hok odluka izvan propisanih pravnih procesa, niti je bilo namjere da se izbace vjernici iz vjerskih objekata”, navodi se u izvještaju koji je sinoć predstavio Majk Pompeo.

Ističe se da su Vlada i dio vjerskih zajednica potvrdili pojedinačne sporazume, koji su ostali na snazi bez obzira na novousvojeni vjerski zakon.

“Široko rasprostranjene demonstracije obilježile su raspravu o zakonu, a nastavile su se i kasnije”, piše u izvještaju.

Ukazano je da je tokom glasanja u parlamentu bilo uličnih protesta u Podgorici, i da su se odigrali i u nekoliko drugih gradova širom zemlje, uz izvještaje da su protesti uglavnom bili mirni, osim izolovanih slučajeva bacanja kamenja i ispaljivanja vatrometa na policiju.

“Bilo je i izvještaja o internetskim podsticanjima nasilja. SPC je optužila Vladu i predsjednika (države Mila) Đukanovića za podsticanje etničkih stavova koji izazivaju podjele. Premijer Duško Marković rekao je da „ne postoji skrivena agenda“ koji ima cilj preuzimanje imovine SPC. Nakon usvajanja zakona 27. decembra, SPC je organizovala redovne mirne proteste na koje je izašlo hiljade ljudi. Neki skupovi u Nikšiću i Podgorici imali su više od 50.000 učesnika. Građani su blokirali puteve u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Beranama, Herceg Novom, Tivtu, Baru i Andrijevici, dok su drugi učestvovali u šetnjama od svojih gradova do mjesta održavanja. SPC je najavila da će sazvati proteste četvrtkom i nedjeljom svake sedmice dok parlament ne ukine zakon. Oni su takođe najavili da će osporavati zakon pred Ustavnim sudom. Vlada i analitičari navode da naizgled postoji koordinirana kampanja dezinformacija, propagande i provokacije, od kojih neke dolaze iz trećih zemalja, koje traže da se dogode etnonacionalističke podjele i izazivaju sukobi kroz proteste”, navodi se u izvještaju Stejt departmenta.

Ističe se da su ostale vjerske grupe, uključujući Katoličku crkvu i Islamsku zajednicu, iznosile da pitanje vjerske imovine treba regulisati drugim zakonima i da se to ne tretira zakonom o slobodi vjeroispovijesti, mada im je kasnije ukazano da je to pitanje između Vlade i SPC.

“Neke vjerske zajednice izrazile su zabrinutost zbog zakona, smatrajući da njegove odredbe predstavljaju korak ka stvaranju de fakto državne religije, navodeći da je Vlada snažno favorizovala (kanonski nepriznatu. prim.aut.) Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Crnogorska pravoslavna crkva bila je jedina vjerska zajednica koja je prihvatila imovinske odredbe zakona, navodeći da bi zakon „vratio njihovu zakonitu imovinu”, istaknuto je u tekstu izvještaja.

DANAS SJEDNICA SO BUDVA

Odbornici DPS-a, Crnogorske i nezavisni odbornik Stevan Džaković zakazali su za danas sjednicu Skupštine opštine Budva na kojoj će se ponovo raspravljati o smjeni gradonačelnika Marka Carevića i predsjednika Skupštine opštine Krsta Radovića.

Za sjednicu je predložen dnevni red sa tri tačke: predlog za razrješenje predsjedniak Skupštine opštnine Budva, predlog za razrješenje predsjednika Opštine Budva i predlog odluke o ovlašćenju potpredsjednika Opštine Budva koji će vršiti funkciju predsjednika opštine do izbora predsjednika opštine.

Prethodno je iz buvanskog DPS-a saopšteno da će predati inicijativu za procjenu bezbjednosti održavanja sjednice.

OPOZICIJA U VIŠE KOLONA

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori biće održani najvjerovatnije u prvoj sedmici septembra, saznaje Pobjeda. Više izvora tog lista iz vrha vladajuće koalicije je saopštilo da je u vladajućoj koaliciji postignut konsenzus o tom terminu kao najadekvatnijem, mada se pominjala i posljednja sedmica avgusta kao opcija.

Od dana raspisivanja do održavanja izbora, kako je propisano Zakonom o izboru poslanika i odbornika, ne može proteći manje od 60, niti više od 100 dana, a krajnji rok za održavanje izbora je 18. oktobar.

“Izbori će biti održani najkasnije u prvoj sedmici septembra, jer novu vladu očekuje veliki posao oko državnih finansija, čija stabilnost je ugrožena zbog pandemije korona virusa. Moraju se izvršiti rezovi u javnoj administraciji, izvršiti bitne intervencije u strukturama državnih preduzeća koje uključuju i dokapitalizacije i “prepakovati“ državne finansije najkasnije do kraja oktobra, a nije fer da to radi Vlada koja je na kraju mandata”, rekao je izvor Pobjede iz samog vrha vladajuće koalicije.

U vrhu vladajuće koalicije u drugoj polovini jula očekuju zeleno svjetlo od Venecijanske komisije za izborni zakon koji su poslanici vlasti stavili u skupštinsku proceduru.

U vladajućoj koaliciji očekuju da će, nakon pozitivnog mišljenja Venecijanske komisije, opozicija biti primorana da sjedne za sto i u parlamentu glasa za izmjene zakona.

“Pokušaćemo da postignemo konsenzus sa opozicijom, ali je to malo vjerovatan scenario jer većina opozicionih stranaka odbija ad uđe u tu priču, praveći sebi alibi u slučaju neuspjeha na izborima. Kod velikog broja opozicionih stranaka ne postoji politička volja za stvarnim unepređivanjem izbornog zakonodavstva. A priča priča o otvorenim listama je sada aktuelizovana kao očajnički manevar zbog političkih dešavanja u Budvi”, precizirao je sagovornik Pobjede, istaknuti funkcioner vladajuće koalicije.

Dilema
Izvori Pobjede ukazuju da je jedina dilema u vladajućoj koaliciji da li će DPS nastupiti samostalno ili u koaliciji sa SD-om.

“Bošnjačka stranka će ići samostalno, albanske partije su najavile zajednički, objedinjen nastup, dok je dilema potencijalna koalicija DPS-a sa SD-om. Mnogi u vrhu vlasti tvrde da je koalicija sa SD-om državni interes, jer bi u slučaju dobrog rezultata lakše i znatno brže sastavljala vladu, bez ucjena sa kvalitetnom kadrovskom osnovom”, rekao je izvor Pobjede.

Čelni ljudi DPS-a Milo Đukanović i Duško Marković do sada se nijesu izjašnjavali o načinu nastupa najjače partije na izborima.

Demokratska partija socijalista nije nastupila u koaliciji od 2012. godine.

Četiri kolone opozicije
Kada je u pitanju opozicioni pol, već sada je jasno da nema mnogo istinskih zagovornika bojkota i da će sve relevantne opozicione stranke učestvovatri na izborima.

Sudeći po odnosima unutar opozicije, najvjerovatnije će se formirati četiri kolone.

Ključna opoziciona grupacija Demokratski front je, kako je već pisala Pobjeda, na sastanku sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem najavila svoju koaliciju za “odbranu svetinja“ u kojoj će se, osim DF-a, najvjerovatnije naći i Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Prava Crna Gora Marka Milačića. Očekuje se da bi toj grupaciji mogla da se pridruži i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića.

Osim Demokratskog fronta, tri ostale stranke imaju minimalne izglede da se izbore za parlamentarni status pa bi “umrežavanje” sa Frontom moglo da garantuje poslaničke klupe, makar za predsjednike tih partija. No, sastavljanje izborne liste je prilično naporan posao i uvijek se postavlja pitanje Koliko će mjesta DF “ustupiti” novim koalicionim partnerima.

Poslanik DF-a Budimir Aleksić kazao je za “Novosti“ da bi sve srpske stranke trebalo da nastupe na jednoj listi, dok je Andrija Mandić upravo na sastanku sa Vučićem najavio jedinstveni nastup ,,svih srpskih organizacija“.

Gubitak Kotora, potencijalno i Budve, kao opozicionih uporišta udarac je koji će, svakako, uticati na rejting Demokratskog fronta, koji će svoju političku platformu zasnivati na radikalnom srpskom nacionalizmu, reviziji antifašističke istorije i najoštrijoj retorici usmjerenoj prvenstveno protiv čelnika DPS-a Mila Đukanovića i Duška Markovića.

U Demokrastkom frontu ipak najviše nade u popravak poljuljanog rejtinga ulažu u – potporu protetsnim litijama koje organizuje Srpska pravoslavna crkva. U vremenu prije pojave korone, a naročito od izbijanja epidemije u Crnoj Gori, Mandić i ekipa iz Fronta maksimalno su se trudili da politički angažman vežu za SPC, pokušavajući da sebe proglase glavnim zaštitnikom ne samo srpskog naroda nego i Srpske crkve. Startegija je jasna, DF pokušava da na talasu podrške crkvi povrati podršku za svoj politički program. Zato su u DF-u sa velikim olakšanjem dočekali najavu mitropolita Amfilohija o obnavljanju protestnih šetnji od neđelje 14. juna: u Frontu smatraju da bi povećanje tenzija moglo da poveća i mobilnost glasačke mašinerije.

I zato ne treba da čudi što “Vučićeva koalicija“, kako već zovu najavljeno formiranje saveza pod komandom DF-a, računa na podršku SPC ili makar jednog njenog dijela u Crnoj Gori, a dokaz je i uplitanje mitropolita Amfilohija u formiranje lokalne vlasti u Budvi, kako je javno svjedočio nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Unutar Demokratske Crne Gore Alekse Bečića očigledno da još ne postoji saglasnost oko bojkota izbora jer su različite ocjene iznosili funkcioneri iz Budve i oni na državnom nivou. Ipak, teško je očekivati da Demokrate izađu na izbore u Budvi, a bojkotuju državne izbore za koje je moguće da budu čak i istog dana!

U stranci je preovlađujući stav za samostalni izlazak, ali se ne isključuje mogućnost pravljenja koalicije sa nekim manjim strankama i nezavisnim intelektualcima. Demokrate očekuje žestoka bitka za svakog glasača sa DF-om budući da dijele znatan dio zajedničkog biračkog tijela, pa će privremeno savezništvo oko Budve vjerovatno preći u otvoreni sukob. Kako sada djeluje, Demokrate će zabilježiti pad rejtinga i platiti cijenu političkih lutanja, četvorogodišnjeg bojkota parlamenta, a učestvovanja u radu radne grupe za izbore; pravljenja savezništva sa DF-om, do žestokih obračuna u Budvi… Prosječan birač Demokrata je poprilično postao konfuzan i ne može da prepozna partijsku politiku, kao ni mnogi u vrhu stranke. Demokrate rizikuju da osvoje koji poslanički mandate manje, što bi značilo da rejting strmoglavo pada.

SDP će, prema najavama njenog počasnog predsjednika Ranka Krivokapića, nastupiti samostalno, iako je do prije samo nekoliko dana najavljivao mogućnost “objedinjavanja svih reformskih potencijala u Crnoj Gori“. Snažnije medijsko angažovanje Krivokapića uoči, a vjerovatno i tokom predizborne kampanje kroz stavljanje nove predsjednice Draginje Vuksanović-Stanković u drugi plan, svjedoči da u SDP postoji procjena da je ugrožen parlamentarni status te stranke.

Na ruku SDP-u među suverenističkim biračkim tijelom ide svakako glasanje za Zakon o slobodi vjeroispovijesti i hrabro držanje u parlamentu. No, konfuziju unutar glasačkog tijela može da izazove činjenica da SDP i dalje podržava opozicione vlasti na čelu sa DF-om u Budvi i Herceg Novom, koji su snažno podržavali litije i njihovu dijelom i četničku ikonografiju?!

Ipak, ključni problem za SDP predstavlja i najava Ure Dritana Abazovića sa kojom dijeli značajan dio biračkog tijela o formiranju širokog građanskog saveza u kojem će se, prema najavama, naći i predstavnici nevladinih organizacija i medija.

Prema informacijama Pobjede, signali koje je Ura – posredstvom nekih medijskih “medijatora” upućivala SDP, za su sada odbijeni.

Najava formiranja širokog građanskog saveza od strane Ure i znači definitivno odustajanje od koncepta bojkota ili odgađanja izbora što je ta stranka zastupala posljednje dvije godine, pa ćemo krajem ljeta imati izbore uz učešće svih ključnih aktera uz vjerovatno izuzetno visoku izlaznost birača.

Pitanje je, međutim, da li Dritan Abazović i njegova ekipa mogu više da definišu i glasačima predstave osnove svoje politike, jer su u protekle četiri godine lelujali od podražavanja poteza Alekse Bečića, do pokušaja vezivanja za SDP Ranka Krivokapića. Prema istraživanjima javnog mnjenja, Uri predstoji grčevita borba za parlamentarni status, naročito ako u narednih tridesetak dana ne uspije da formira najavljeni ,,građanski savez”…