URA POZVALA NADLEŽNE

Građanski pokret URA pozvao je danas Ministarstvo vanjskih poslova i Vladu Crne Gore da omogući povratak crnogorskih građana “zarobljenih” na kruzerima kompanije “Royal Carribbean”.

Crnogorski građani koji rade u ovoj kompaniji, kako ističu u URA-i, “zarobljeni” su zbog pandemije koronavirusa na Bahamima.

“Zahtijevamo što bržu reakciju Ministarstva vanjskih poslova i Vlade Crne Gore kako bi ovi naši građani došli u svoju zemlju. Podsjećamo i na izjavu premijera koji je u martu kazao da će se svaki građanin Crne Gore koji se zadesio usljed pandemije vani, a koji to želi vratiti kući i da će mu država obezbijediti povratak”, navode iz URE.

Kažu i da su se, po saznanju medija, crnogorski građani zaposleni u toj kompaniji obraćali konzulatu Crne Gore u Njujorku, ali da im nikakva konkretna stvar nije saopštena.

“Više puta im se obećavao datum povratka, ali uvijek sa rezervom i bez konkretne odluke. Građani su blokirani više od 60 dana na kruzeru koji je star i gotovo neuslovan. Čak je bilo i par samoubistava na brodu i to je jasan pokazatelj koliko je situacija ozbiljna i dramatična”, ukazuju iz URA-e.

ĐUKANOVIĆ O ZAKONU

Sve ono što je oteto od Crne Gore biće opet u vlasništvu države, koliko god se neko tome protivio, poručio je predsjednik Milo Đukanović. Predsjednik Đukanović kaže da su najobičnije insinuacije optužbe da on ima bilo kakvu ulogu u privođenju i pritvaranju episkopa Joanikija i drugih sveštenika. Đukanović je ocijenio da Srpska pravoslavna crkva želi da upravlja Crnom Gorom i istakao da je moguće formiranje crkve pravoslavnih Crnogoraca.

On je komentarišući posljedice usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, poručio da je suštinska dilema oko tog akta – da li Crna Gora treba da unapređuje vladavinu prava.

“Da li Crna Gora treba da novim zakonima usaglasi propise sa EU standardima, zamijeni zakone stare skoro pola vijek, ja mislim da je odgovor – DA”, kazao je predsjednik na Cetinju.

“Da li Crna Gora treba da odustane od takve svoje potrebe, kad god se dio društva pobuni odgovor je NE”, rekao je Đukanović i dodao da zakon treba Crnoj Gori i da je zbog toga donešen.

Zakon je, kaže predsjednik, otvorio mnoga pitanja, neka su se pokazala na površini kao pitanje imovine, gdje se država suočila sa otporom SPC.

“Sve što je neko na zakonit način stekao u Crnoj Gori srećno mu služilo. Sve ono što je oteto od Crne Gore biće opet države Crne Gore, koliko god se neko tome protivio”, poručio je predsjednik.

Kroz raspravu oko zakona, kako dodaje, pokazale su i namjere SPC.

“Rasprava oko ovog Zakona je otvoreno ukazala na očiglednu ambiciju da se preko određenih struktura koje predstavljaju instrument velikodržavnog nacionalizma preuzme kontrola nad strateškim putem razvoja, odnosno da se preuzme sudbina Crne Gore u svoje ruke, a siguran sam da onda sudbina ne bi bila dobra i da bi to vodilo kraju Crne Gore i prinošenju Crne Gore na žrtvenik velikoj Srbiji”, poručio je Đukanović.

Odgovor države je jasan.

“Moja poruka je jasna – ne nudite nam te okrvavljene formule za budućnost Crne Gore i Balkana, nećemo ih nikada prihvatiti”, zaključio je Đukanović.

SPC ne pripada pravo da ne plaća porez

SPC se proteklih nekoliko mjeseci sa nipodaštavanjem odnosila prema autokefalnosti CPC, rekao je Đukanović.

“Nije me to nimalo pokolebalo, govoriću i raditi sve do ostvarenja cilja koji je veoma pravedan, istorijski utemeljen i duhu ustavnih obaveza onoga ko se nalazi na čelu države. Ustavna obaveza je da svi zajedno radimo za stvaranje pretpostavke slobode vjeroispovijesti svakog vjerujućeg u državi pa i vjerujućih Crnogoraca,” naveo je on. 

Vjerujući Crnogorci treba da budu ravnopravni sa drugim vjerujućim ljudima u Crnoj Gori, naveo je on. 

“Ko se danas odupire  tom rješenju, pa svi oni kojima ne odgovara evropska Crna Gora, kojima ne odgovara vladavina prava, oni u kojima će vjerske zajednice imati svoja prava, jasnu poziciju. To nas ne iznenađuje i ne zatiče prvi put. Sjetimo se te iste strukture su u želji za vlastitim monopolom, i kada smo obnavljali državu, bili protiv nje, i kada smo zvanični jezik uvodili, bili su protiv toga, i kada bi mi preduzimali bilo koje rješenje koje bilo u duhu očuvanja identiteta, oni su bili protiv. Ovdje je riječ o tome da treba da se odbrani očigledno neki uspostavljeni monopol. To nas ne koleba kada je u pitanju traganje za rješenjima koja će značiti izlazak iz kontroverzi koje danas opterećuju crnogorsko društvo,” kazao je on.

“Ja vjerujem da se lako možemo složiti da se ni jednoj vjerskoj zajednici pa ni SPC ne pripadaju ona prava koja ona danas želi za sebe da obezbijedi, da uzima tuđu imovinu, da se odupire sudskoj provjeri vjerodostojnosti katastarskih evidencija crkvene imovine, da izbjegava kontrolisanje finansijskog poslovanja svake vjerske zajednice, to je obaveza i pravoslavne crkve i u matičnoj državi, ne pripada joj pravo da ne plaća porez, da ilegalno u Crnu Goru uvodi sveštenike i da u hramovima SPC gomila na stotine nelegalnih sveštenika”, istakao je Đukanović.

Ne pripada joj pravo da njeni velikodostojnici, kako sami kažu, predvode pobunjeni narod Crne Gore, a da pritom traže da budu partneri državi, sa kojojom traže da pregovaraju, kaže Đukanović.

“SPC će biti uvažen subjekt društva i ni milimetar dalje”

“Moraju da shvate da je dosta bilo tog cirkusa, da će imati pravo da budu vjerska zajednica koja će biti jedan uvažen subjekt društva i ni milimetar dalje”, naveo je Đukanović.

Ponudili smo SPC da budu dio rješenja obnove samostalne Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, baš onakve kakva je postojala do 1918. naveo je on. 

“U međuvremenu smo obnovili državu, pa moramo obnoviti i crkvu. Oni za sada tu ponudu odbijaju i neće im biti prvi put ako propuste jednu izglednu šansu. U tom slučaju preostaje im da nastave da budu crkva nacionalnih Srba u Crnoj Gori, tada bi morali da stvorimo i crkvu nacionalnih Crnogoraca u Crnoj Gori, ne mislim da je to dobro rješenje. Mislim da je bolje rješenje da imamo pravoslavnu crkvu koja će imati svoje vjernike. U tom slučaju poradićemo ozbiljno na formiranju pravoslavne crkve naconalnih Crnogoraca jer mislim da bi svako drugačije postupanje države u odnosu na to pitanje, bilo neodgorno prema svojim građanima”, zaključio je Đukanović.

Zakon moraju poštovati svi pa i sveštenici

Predsjednik Đukanović kaže da su najobičnije insinuacije optužbe da on ima bilo kakvu ulogu u privođenju i pritvaranju sveštenika i episkopa Joanikija.

“Najobičnije su insinuacije da je postojala bilo kakva moja uloga u donošenju odluke o njihovom pritvoru, o tužilačkom zadržavanju, kao i u odluci o puštanju”, naveo je Đukanović.

Kaže i da nijedna od tih odluka nije donesena pod pritiscima uprkos tome što, kako dodaje, pojedini prosrpski mediji pokušavaju da prikažu kako je država Crna Gora poklekla.

“Jedan dio domaće i javnosti iz susjedne države ne želi da prihvati činjenicu da je Crna Gora država u kojoj institucije donose odluke. U ovom slučaju odluke su donijeli tužioci, policija i sudovi. Predsjednik Crne Gore ovdje nema nikakve nadležnosti i nema ambiciju da preuzima poslove drugih djelova vlasti”, zaključio je Đukanović.

On kaže i da Crna Gora ima pravni sistem koji moraju poštovati svi građani, te da nema privilegovanih.

“Vladika Joanikije i sveštenici, nijesu se našli na meti pravnog sistema, zbog netrpeljivosti države prema SPC, našli su se na meti državnih organa jer su misli da im pripada ekskluzivno pravo da jedino oni ne poštuju preporuke i naredbe kojim pokušavamo da spriječimo širenje zarazne bolesti”, naveo je Đukanović i dodaje da su sveštenici takvim ponašanjem, ugrozili zdravlje građana.

O navodnoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori

Đukanović je naveo da navodnu ugroženost Srba promovišu samozvani politički lideri srpskog naroda u Crnoj Gori.

“Neki to rade da bi dobili dobre apanaže i kao što vidite, neskriveno dobijaju sa beogradskih političkih adresa a imamo i iskustvo iz 2016. Neki na taj način žele da pokušaju da se zaštite od izvjesnih sudskih kazni koje ima, da kažem, prijete zbog onog što su nezakonito i neodgovorno radili prema svojoj državi. Ili na taj način žele da sačuvaju svoju političku važnost. Sve dok su oni sami dio tog scenarija, to ne predstavlja veliki problem, ali problem nastaje kada oni pokušavaju da manipulišu dijelom jednog broja ljudi koji se osjećaju Srbima i kada ih motivišu da je jedini dobar put dokazivanje njihovog srpskog nacionalnog osjećanja, zapravo destrukcija prema Crnoj Gori, prema vlastitoj kući, i kada to rade godinama i decenijama onda se licemjerno na kraju pitaju zašto tih Srba nema dovoljno u državnim organima. Oni svaki poraz Crne Gore slave. I onda se pitaju zašto nijesu u Ministarstvu pravde ili vanjskih psolova, pa to bi bilo ravno suicidu kojem Crna Gora nije sklona,” istakao je Đukanović.

Crna Gora je građanska država, a ne konfederacija nacionalnih zajednica, dodao je predsjednik.

“Neodoljivo sve ovo podsjeća na ono što smo viđeli 90-tih i tada je zavapio Radovan iz Sarajeva da ga Slobodan zaštiti, pa smo bili svjedoci kako ga je zaštitio i koliko je žrtava bilo,” istakao je Đukanović.

“Mi smo sa mnogo iskustva za ovih 30 godina i znamo da se neće dogoditi sarajevsko iskustvo, nećemo dozvoliti da se dogodi, samo želimo da kažemo da je put kojim su krenuli izuzetno opasan. Moramo zaista biti svjesni da su tezama koje pominjem zaista opasno ugrozili stabilnost Balkana,” istakao je Đukanović.

Danas se ponavljaju iste priče kao 90-tih, ali se polazi od Srbije i Kosova. Pokušavamo da ukažemo našim kolegama iz Srbije da je put kojim su krenuli veoma opasan.

“Da je put paternalističke saštite svog naroda u drugoj državi, negiranje suvereniteta druge države, a to Crna Gora neće dozvoliti. Sa tim se mogu igrati ili neznaveni ili nedobronamjerni ljudi.  Zato Crna Gora ne pristaje na to,” istakao je on.

O Lavrovu i Amfilohiju

Izjava šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova o rusofobiji i izdaji Rusije nije ga iznenadila, ali ni pogodila, kaže Đukanović odgovarajući na pitanje da li tu izjavu razumije kao najavu da on lično ponovo, uoči izbora, postaje meta Rusije.

“Crna Gora je odlučila da upravlja svojom budućnošću”, kazao je on.

“Obratio mi se na ličnoj osnovi, kvalifikujući me kao navodnog izdajnika ruskih interesa. Moj komentar je jednostavan – izdati možete jedino interese svoje države, a ne tuđe države. Problem je ako neko sa visoke adrese iz druge države očekuje da izdate svoje interese u korist njegove države”, kaže on.

Kako komentariše izjave mitroplita SPC Amfilohija “da mu nijesu smetale ruske prave kad je pravio državu i postao predsjednik”.

“Vjerujem da se mitropolit malo zanio…Nijesam dužan nikome, niti je dužna Crna Gora, ni Zapadu ni Istoku”, kaže Đukanović.

Dijalog se ne može voditi u atmosferi nasilja i vrijeđanja, napomenuo je Đukanović.

Teško je doći do kompromisa kad je meta država, kaže Đukanović.

“Moramo pokazati odlučnost države da spriječi svakog ko atakuje na nju”, kazao je on.

O izvještaju Fridom Hausa 

“Dozvolite mi više da vjerujem u ocjenu vlada i parlamenata zemalja članica NATO nego u ocjenu jedne nevladine organizacije”, kazao je on.

Đukanović vjeruje da ćemo na jesen imati redovne parlamentarne izbore, na kojim će građani imati priliku da kažu šta misle o nosiocima političkih ponuda.

“Moje uvjerenje je u predviđenom roku, da li će to biti početak septembra, kraj avgusta, vidjećemo”.

Danas građani vjeruju više državi i instutucijama nego ranije, uvjeren je Đukanović.

“Vjerujem da će treći paket mjera biti dobro koncipiran i da nećemo propustiti vrijeme do kraja godina i da ćemo uspjeti da smanjimo ekeonomske štete”, rekao je Đukanović, odgovarajući na pitanja novinara.

U LP SMATRAJU

Mjere koje je predložila Opština Bar sa ciljem prevazilaženja negativnih efekata izazvanih pandemijom Kovid-19 odgovoran su i održiv potez i biće snažan podsticaj za lokalnu ekonomiju u trenutku kada se tržište ponovo otvara nakon duge i teške pauze, ali i u narednom periodu, smatraju u Liberalnoj partiji u Baru.

Kako je istakao odbornik LP Bar Ammar Borančić, mjere koje je predsjednik Opštine predložio odobornicima podrazumijevaju niz olakšica, oslobađanja od nameta i podsticaja za zapošljavanje koje će biti odlična prilika za lokalni biznis koji pametnom strategijom razvoja može iskoristiti krizu kao priliku da još bolje razvije svoje potencijale i ponudi gostima mnogo bolje uslove, prilagođenje trenutnoj situaciji i neopterećen nametima i taksama.

“Predloženom odlukom o lokalnim administrativnim taksama smanjiće se trećina taksi dok se ukidaju sve administrativne takse za privredu, što će biti naročito značajno za turističku sezonu koja samo što nije počela. Podsjećam, liberali su i ranije inicirali ukidanje dijela taksi iz ovih odluka. Dodatna povoljnost jeste i ukidanje plaćanja niza obaveza ključnih za turizam, pa i same turističke takse u periodu epidemije i krize. Posebno važno za barsku ekonomiju i preduzetnike jeste i oslobađanje od nameta ugostiteljskih objekata i postavljanja terasa što će biti veliko olakšanje za njihovo funkcionisanje”, smatra Borančić.

Uz ovakve mjere Opštine Bar i tradicionalno kvalitetnu ponudu, lokalna ekonomija nastaviće, ističe Borančić, da funkcioniše bez velikih poteškoća i uspješno će prevazići prve udarce i najteže posljedice epidemije i krize koja potresa cijeli svijet.

ĐUKANOVIĆ NA CETINJU

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obratio se povodom dvije godine od stupanja na dužnost, saopštivši da je Crna Gora ostvarila rezultate za poštovanje u borbi sa pandemijom koronavirusa.

Navršava se dvije godine otkako je, nakon pobjede na izborima 15. aprila 2018, Milo Đukanović preuzeo dužnost predsjednika Crne Gore. Istovremeno, za par dana Crna Gora proslaviće i četrnaesti put Dan Nezavisnosti obnovljene, nezavisne države Crne Gore.

Jednim ili drugim povodom bilo je mnoštvo zahtjeva za intervjue, rekao je Đukanović.

“Odlučio sam na ovaj način svima da izađem u susret i da s javnošću podijelim ocjene, stavove i predviđanja koja se tiču aktuelnog stanja i procesa kroz koje prolazi Crna Gora. Najprije kroz uvodno izlaganje, a nakon toga putem dijaloga koji će uslijediti,” istakao je on.

CG se uspješno izborila sa prvom fazom koronavirusa

On je istakao da je zadovoljstvo konstatovati da se Crna Gora u prvoj fazi s koronavirusom uspješno izborila.

“A ta faza je neuporedivo najvažnija i najteža jer se tokom njenog trajanja vodila borba za najveću vrijednost čovječanstva: za ljudske živote. Znamo da je smrt svakog čovjeka veliki i nenadoknadiv gubitak, ali ipak vjerujem da se možemo saglasiti da je, mjereno uporedivim parametrima, naša država ostvarila rezultate za poštovanje: 324 ukupno oboljelih, što je nešto ispod 0,005% populacije; od toga već 311 oporavljenih, 9 nažalost preminulih, i 4 kod kojih je oporavak u završnoj fazi. To je bilans koji daje realan razlog za zadovoljstvo učinjenim. Naravno, uz nužni oprez sve dok po pravilima SZO ne budemo u prilici da objavimo da je korona virus u Crnoj Gori i konačno savladan,” naveo je on.

Kaže da je čitavo crnogorsko društvo na ovom iskušenju pokazalo i neka nova svojstva.

“Prevashodno, zavidan nivo društvene odgovornosti. Bez toga, imajući u vidu nepoznanice koje i dalje prate pandemiju i deficit najefikasnijih medicinskih terapija, definitivno svi napori zdravstvenih ustanova i državnih organa donijeli bi vrlo limitirane učinke.

Uz to, pokazan je veoma visok nivo odgovornosti, organizovanosti, posvećenosti i kompetentnosti cjelokupnog zdravstvenog sistema Crne Gore. Kako danas bijedno politikantski zvuče nedavna snatrenja u nacionalnom Parlamentu i javnosti, tragom nekog petparačkog, površnog istraživanja, kako je tobože crnogorsko zdravstvo na posljednjem mjestu u Evropi. Eto, danas je to naše zdravstvo pokazalo sposobnost za ponos države. Ne manje važno, sve državne institucije, počev od Vlade, Policije, Vojske, pa do lokalnih uprava, inspekcijskih i komunalnih službi, iskazali su veoma ozbiljan napredak u pogledu funkcionalnosti, izuzetnu požrtvovanost, hrabrost i odgovornost. Nezamjenjivi volonteri, na čelu s Crvenim krstom, i izdašni donatori, mnogobrojni domaći, a važno je naglasiti i veoma renomirani inostrani prijatelji i investitori. Sve ovo je razlog za zadovoljstvo i iskrenu i duboku zahvalnost”, istakao ej Đukanović.

Dostizanje evropskog kvaliteta života najvažniji državno-politički cilj

Ključne poruke i definisani prioriteti predstavljeni u inauguracionom govoru 20. maja 2018. jednako su aktuelni i danas, kazao je on.

Kako oni koji se bave pitanjima ekonomskog i demokratskog razvoja crnogorskog društva, tako i drugi, više okrenuti širem, regionalnom, evropskom i globalnom okruženju.

“Dostizanje evropskog kvaliteta života, prirodno je naš najvažniji državno-politički cilj. Crna Gora nastavlja da napreduje dobrim tempom u željenom smjeru. Prije tri godine bili smo na 46% prosječnog evropskog životnog standarda. Procjene govore da smo na kraju 2019. dostigli 49%. Podsjećam, u godini obnove državne nezavisnosti bili smo na 36%. Najvažniji dio objašnjenja ovog dinamičnog napretka je kontinuirano dobar rast ekonomije od sticanja nezavisnosti, uprkos tome što je veći dio tog perioda obilježila evropska ekonomska kriza. Posljednjih godina, izuzetno dobar, na nivou 4,5 do 5% godišnje,” navo je Đukanović.

On kaže da je takav rast generisan prevashodno veoma intenzivnim investicionim ciklusom, kojeg ne bi bilo da država nije ponudila investitorima pouzdan i insipirativan državni i poslovni ambijent za plasman kapitala.

“Danas, naš izazov je kako sačuvati atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije. Kako dokazati da iskustvo u godinama nezavisnosti nije sezonski, niti slučajni uzlet crnogorske ekonomije, nego stabilan, dugoročan trend koji nam omogućava da u doglednoj budućnosti izađemo iz stanja zaostalosti u razvoju za evropskim okruženjem i da unaprijeđenim životnim standardom pružimo zasluženu satisfakciju građanima za istorijske i tranzicione nedaće,” navodi on.

On kaže da bez dileme, Crna Gora to može. Ako je ovakav napredak postigla uprkos ne samo potpuno parališućim pandemijskim šokovima, nego i tokom gotovo decenijske ekonomske krize u Evropi od 2008, onda, kaže Đukanović, ne smije nedostajati samopouzdanja i optimizma u sagledavanju vlastite budućnosti.

“Uostalom, zar o tome ne svjedoče i projekti kao podmorski energetski kabal prema Italiji, prva dionica autoputa, Porto Montenegro, Porto Novi, Luštica Bay, Aman, i tako očigledni rezultati u unapređenju kapaciteta zimskog turizma na sjeveru. A tek počinjemo da valorizujemo najizdašnije razvojne šanse. Nakon prve, najskuplje i najkomplikovanije dionice autoputa, njegovim završetkom dobićemo pune efekte tog kapitalnog razvojnog i bezbjednosnog projekta u Crnoj Gori”, kaže Đukanović. 

Đukanović kaže da je rekonstrukcija i razvoj aerodroma ne samo više stotina miliona eura vrijedna investicija i impuls ekonomskom rastu, nego i tačka lakše dostupnosti Crne Gore inostranim turistima i investitorima.

“Izvjesno, očekuje nas i gradnja Jadransko-jonske autoceste kroz Crnu Goru. Takođe i Jadranskog gasovoda koji će pojeftiniti energetsko napajanje biznisa i domaćinstava. I nekoliko vrijednih projekata proizvodnje električne energije na bazi obnovljivih izvora. Proizvodnja hrane postaje veoma inspirativan biznis u Crnoj Gori, sa izuzetnim potencijalima. Imamo odličnu osnovu za razvoj prerađivačke industrije na bazi aluminijuma i drveta. Kao i sirovinsku osnovu za razvoj industrije građevinskih materijala. Da o mogućnostima daljeg razvoja kapaciteta najkvalitetnijeg turizma i ne govorimo”.

Preduslov svemu je ažuran i sveobuhvatan odgovor države i biznisa na sledeću fazu borbe sa posljedicama pandemije, naveo je Đukanović.

Prognoze relevatnih međunarodnih organizacija o dubini mogućeg poniranja globalne ekonomije u 2020. su zastrašujuće, istakao je on.

Đukanović je rekao da je ova kriza je dobar povod za neuka i nedobronamjerna, gotovo bez izuzetka politikantski motivisana naglabanja: može li Crna Gora kao mala država, sama i nezavisna; je li veća sigurnost u partnerstvu sa Evropom, ili u euroazijskom bratstvu; jesu li liberalna ekonomija i demokratija dobro odrabrani koncept razvoja društva; jesmo li pretjerali s razvojem turizma i usluga…?

“Sve ove dileme imaju zajednički vrlo ozbiljan nedostatak. Krize nijesu trajna stanja. Kroz prizmu receptura kojim društvo otkako je svijeta i vijeka savladava neizbježne krize, ne možemo suditi ni o prošlosti, niti projektovati budućnost. Inače, moglo bi nam pasti na pamet da je vanredno stanje najbolji ambijent za rješavanje svih društvenih problema,” istakao je on.

Đukanović je istakao da je kriza svijetu, pa i nama, poslala veoma važno upozorenje da u trci za razvojem ne smijemo zaboraviti na obavezu unapređenja socijalne sigurnosti, solidarnosti, humanosti.

Kaže da je potencirala potrebu odgovorne multilateralne saradnje u očuvanju Planete i zdrave životne sredine. Ukazala na nužnost izdašnijeg investiranja u znanje i zdravstvenu zaštitu stanovništva.

“Stabilnost predstavlja najkrupniji izazov za društva Zapadnog Balkana. Neraskidivo povezano s tim je i pitanje strateškog izbora budućnosti našeg regiona, koji je uslovljen dvijema ključnim okolnostima: jasnoćom vizije svake od zapadnobalkanskih država da želi da bude dio evropskog sistema vrijednosti, i da ima volje i kapaciteta da u tom cilju sprovede zahtjevne reforme”, istakao je on.

Istovremeno, i vizijom i odlučnošću EU da završi proces ujedinjenja Evrope u interesu njene kvalitetnije stabilnosti i globalne konkurentnosti.

Crna Gora godinama predstavlja dobar primjer i putokaz kako je to moguće postići. Zahvaljujući upravo jasnoj viziji, ali i nepokolebljivoj odlučnosti da savlada nemale prepreke i odoli lažnim alternativama. Zato što smo učvršćeni u iskustvenom saznanju da je osnovni uzrok svekolikog zaostajanja ovog evropskog regiona za razvijenim susjedstvom istorijski ukorijenjena nestabilnost. I predugo izbivanje Balkana iz matičnih tokova razvoja evropske civilizacije. Dakle, svakom koga to uopšte intrigira jasno je zašto je prosječna plata u našem regionu jedva preko 500€, a u Evropi četiri puta više. Sledstveno tome, jasno je i šta moramo obezbijediti ukoliko zaista želimo da u doglednoj budućnosti dosegnemo evropski kvalitet života za naše građane.

Izazovi u tom poduhvatu su brojni. I domaći i međunarodni. Najteži unutrašnji izazov je kako savladati nataloženu svijest koja se odupire svemu novom i nepoznatom. Nespremna da se upozna sa nepoznatim i da se osposobi da bez straha i kompleksa niže vrijednosti postane konkurentna za tržište ujedinjene Evrope. Zato je njen izbor status quo. Zato što je opredjeljuje logika: bolje je držati se poznate nepovoljnosti, nego tragati za nepoznatim šansama.

Međunarodni izazov je to što je Balkan nažalost i danas poprište borbe za geopolitičku dominaciju velikih. Aktuelno – poligon borbe protiv širenja uticaja NATO i EU. Nuđenjem tobožnjih alternativa. Kojih nema ni u naznakama. Jer ih ne može ni biti. Jer mi nijesmo samo geografski dio Evrope. Mi smo dio tog kulturološkog i civilizacijskog kruga koliko god uslijed trajanja naših balkanskih zabluda, lutanja i zaostajanja to danas nekom i ne izgleda tako. I jasno nam je da nam alternativu ne mogu predstavljati savezi koji za osnovu nemaju isti sistem vrijednosti. EU i NATO, uprkos svim krizama koje dijele sa svijetom imaju izvjesnu budućnost jer su prevashodno to zajednice identičnih vrijednosti: demokratije, tržišne ekonomije, vladavine prava, poštovanja i afirmacije sloboda i ljudskih prava… Gdje nema ne samo verbalne saglasnosti, nego i dostignutih rezultata u poštovanju i promociji ovih vrijednosti, nema ni osnove zajedništva. Time ni alternative budućnosti Zapadnog Balkana.

Zato Crna Gora najdublje vjeruje da je to put u pouzdaniju stabilnost bez koje nema dinamičnog i kvalitetnog ekonomskog i demokratskog razvoja. Zato se i ne premišlja. I kada u EU i NATO vidimo realne slabosti, znamo da je pripadnost tim savezima jedini mogući put izlaska iz stanja permentne nestabilnosti i zaostalosti. Štaviše, to je put povratka Zapadnog Balkana svojoj evropskoj kući. Put dostizanja onog kvaliteta života koji mora pripadati i našim građanima, kao građanima Evrope 21. vijeka.

Sve ostalo su iluzije. I bezdušne igre velikih koji nam još jednom demonstriraju uvjerenje da im veličina daje pravo da se poigravaju sudbinama malobrojnih i nerazvijenih.

Zato pažljivo kreiramo i realizujemo politiku učvršćivanja stabilnosti uz istovremene napore na modernizaciji crnogorskog društva. Opterećeni nasljeđem duboko ukorijenjenih podjela u njemu. I, dakako, svjesni da prevazilaženje tih podjela traži vrijeme. Jer, emancipacija je proces koji zahtijeva istrajnost i pažljivo upravljanje. No, uvažavanje naslijeđenih razlika i pažljivo upravljanje nužnim promjenama ne znači i kolebljivost i posustajanje pred otporima evropeizaciji crnogorskog društva. Svaka neodlučnost povodom strateškog kursa kretanja savremene Crne Gore značila bi produžetak lutanja, zaostajanja, vjerovatno i fatalnog kašnjenja u potrebi da postanemo dio razvijenog demokratskog svijeta.

Jedino u tom kontekstu vidim i uzavrele nesporazume na temu odnosa Države i crkve. Nije tu riječ o zakonu, niti o imovini, jer i taj zakon i ukupna pravna i demokratska praksa, danas svakome, dakle i vjerskim zajednicama, obezbjeđuje pouzdanu imovinsku zaštitu pred nacionalnim i evropskim pravosudnim institucijama.

Riječ je o drugom. Da li je Crna Gora u stanju da uspostavi vladavinu prava koja nije samo imperativ evropske integracije, nego, prevashodno normalnog i civilizovanog života u našoj državi? 

Ili, postoje subjekti društva koji imaju ekskluzivna prava, kao što je slučaj sa SPC, koja bi da upravlja Crnom Gorom, da joj određuje karakter i budući razvoj? Preciznije, da li je Crna Gora demokratsko multietničko društvo, ili srednjevjekovno teokratsko, srpsko, kako nas podučavaju crkveni velikodostojnici. Da li je Crnoj Gori mjesto u Evropi, time i u zapadnoj hemisferi, ili na suprotnoj strani? Iz toga, logično, i da li Crna Gora treba da postoji, budući da je već napravila toliko „pogrešnih“ izbora u ovih 14 godina, ili neko drugi treba da donosi odluke u njeno ime? I ne manje važno – treba li Crna Gora da ostane nepokolebljiva u odbrani tekovina antifašizma, ili će prihvatiti samozvane mesije koji nam se preporučuju da mire žive i mrtve? Da, ako dobro čitam, mire fašiste i antifašiste. Moj odgovor je kristalno jasan. Crna Gora nije nepromišljeno izabrala. Naš izbor je nezavisnost i suverenost. Naš izbor je multietničnost. Naš izbor je evropski sistem vrijednosti. Naš izbor je NATO kao garancija stabilnosti. Naš izbor je zaštita i afirmacija ljudskih prava i sloboda, uključujući i slobodu vjeroispovijesti. Pri čemu svaka vjerska zajednica može biti samo ravnopravna sa drugima i samo dio društva, a ne pandan državi. I naš izbor je zauvijek što god vidjeli u našem okruženju – antifašizam kao neprolazna vertikala hiljadugodišnjeg crnogorskog trajanja.

“Ohrabrujuće su poruke, podrška i pomoć koje dobijamo od EU, posebno nakon posljednjih evropskih izbora. Jasna potvrda evropske perspektive regiona od strane briselskih institucija, početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Zagrebački video-samit u doba korone,  finansijska podrška u borbi sa posljedicama pandemije, najava novog strateškog Investicionog okvira za Zapadni Balkan, ubjedljivi su stimulansi za obnovu euroentuzijazma u ovom dijelu našeg kontinenta. Sad je presudno važno da mi u Crnoj Gori svoj zadatak obavimo na najbolji način. Ne sumnjam da će Vlada i ukupna društvena infrastruktura zadužena za uspješan proces pregovora nastaviti i unaprijediti svoju posvećenost reformama i usvajanju evropskih standarda, i da će Crna Gora biti prva nova članica EU.

Koristim priliku da svim građanima Crne Gore čestitam 21. maj – Dan Nezavisnosti. Dan kada smo sa olovkom u ruci vratili državno i nacionalno dostojanstvo. Vratili dug našim slavnim precima, i otvorili novu, evropsku perspektivu Crne Gore. Dostojni i svoje istorije, i 21. vijeka,” zaključio je Đukanović.

ĐUKANOVIĆ NA CETINJU

Predsjednik države Milo Đukanović vjeruje da ćemo na jesen imati redovne parlamentarne izbore, na kojim će građani imati priliku da kažu šta zaista misle o nosiocima političkih ponuda. Smatra i da je iskustvo u dosadašnjoj borbi sa Kovidom 19 učvrstilo povjerenje građana u kvalitet politike koja upravlja državom.

Predsjednik je naveo da u skladu sa Ustavom do kraja septembra bi trebalo da budu održani parlamentarni izbori u Crnoj Gori.

Kada se stavi tačka na prvu fazu borbe sa kovid, kako najavljuje Đukanović, trebalo bi da se obavi dijalog sa svim zainteresovanim stranama.

“Pokušaćemo da dođemo do prihvatljivog datuma većini, datuma koji u granicama ustavne obaveze”, poručio je Đukanović.

Predsjednik kaže da je dosadašnje iskustvo sa Kovidom 19 ukazalo na visok nivo funkcionalnosti države i na dobar nivo efikasnosti i odgovornosti sistem, počev od zdravstvenog.

“Mislim da je to razlog zbog kojeg vjerujem da danas građani više vjeruju državi Crnoj Gori i institucijama, nego što je to bilo u nedavnoj prošlosti”, kazao je Đukanović, novinarima na Cetinju.

Potrebno je, kaže predsjednik, nakon pandemije, intenzivirati aktivnosti na restrukturiranju ekonomije.

“Vjerujem da je iskustvo u dosadašnjoj borbi učvrstilo povjerenje građana u kvalitet politike koja upravlja državom”, naveo je Đukanović.

Posljedice pandemija međutim, kako dodaje, najteže su u ekonomiji, a država i biznis su na iskušenju.

Cilj je, kako navodi, da što prije kreiraju politike koje će dati dovoljno snažan odgovor.

“Cilj je da sačuvamo radna mjesta i što prije dođemo do poželjnog tempa rasta”, naveo je predsjednik. Podsjeća da je u pripremi treći paket mjera, koji će biti okrenut tržištu, odnosno biznisu i investicijama.

“Vjerujem da će taj paket pogoditi cilj da ćemo biti u stanju pune funkcionalnosti”, naveo je predsjednik.

CG ostvarila rezultate za poštovanje

Predsjednik Đukanović obratio se povodom dvije godine od stupanja na dužnost, saopštivši da je Crna Gora ostvarila rezultate za poštovanje u borbi sa pandemijom koronavirusa.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obratio se povodom dvije godine od stupanja na dužnost, saopštivši da je Crna Gora ostvarila rezultate za poštovanje u borbi sa pandemijom koronavirusa.

Navršava se dvije godine otkako je, nakon pobjede na izborima 15. aprila 2018, Milo Đukanović preuzeo dužnost predsjednika Crne Gore. Istovremeno, za par dana Crna Gora proslaviće i četrnaesti put Dan Nezavisnosti obnovljene, nezavisne države Crne Gore.

Jednim ili drugim povodom bilo je mnoštvo zahtjeva za intervjue, rekao je Đukanović.

“Odlučio sam na ovaj način svima da izađem u susret i da s javnošću podijelim ocjene, stavove i predviđanja koja se tiču aktuelnog stanja i procesa kroz koje prolazi Crna Gora. Najprije kroz uvodno izlaganje, a nakon toga putem dijaloga koji će uslijediti,” istakao je on.

CG se uspješno izborila sa prvom fazom koronavirusa

On je istakao da je zadovoljstvo konstatovati da se Crna Gora u prvoj fazi s koronavirusom uspješno izborila.

“A ta faza je neuporedivo najvažnija i najteža jer se tokom njenog trajanja vodila borba za najveću vrijednost čovječanstva: za ljudske živote. Znamo da je smrt svakog čovjeka veliki i nenadoknadiv gubitak, ali ipak vjerujem da se možemo saglasiti da je, mjereno uporedivim parametrima, naša država ostvarila rezultate za poštovanje: 324 ukupno oboljelih, što je nešto ispod 0,005% populacije; od toga već 311 oporavljenih, 9 nažalost preminulih, i 4 kod kojih je oporavak u završnoj fazi. To je bilans koji daje realan razlog za zadovoljstvo učinjenim. Naravno, uz nužni oprez sve dok po pravilima SZO ne budemo u prilici da objavimo da je korona virus u Crnoj Gori i konačno savladan,” naveo je on.

Kaže da je čitavo crnogorsko društvo na ovom iskušenju pokazalo i neka nova svojstva.

“Prevashodno, zavidan nivo društvene odgovornosti. Bez toga, imajući u vidu nepoznanice koje i dalje prate pandemiju i deficit najefikasnijih medicinskih terapija, definitivno svi napori zdravstvenih ustanova i državnih organa donijeli bi vrlo limitirane učinke.

Uz to, pokazan je veoma visok nivo odgovornosti, organizovanosti, posvećenosti i kompetentnosti cjelokupnog zdravstvenog sistema Crne Gore. Kako danas bijedno politikantski zvuče nedavna snatrenja u nacionalnom Parlamentu i javnosti, tragom nekog petparačkog, površnog istraživanja, kako je tobože crnogorsko zdravstvo na posljednjem mjestu u Evropi. Eto, danas je to naše zdravstvo pokazalo sposobnost za ponos države. Ne manje važno, sve državne institucije, počev od Vlade, Policije, Vojske, pa do lokalnih uprava, inspekcijskih i komunalnih službi, iskazali su veoma ozbiljan napredak u pogledu funkcionalnosti, izuzetnu požrtvovanost, hrabrost i odgovornost. Nezamjenjivi volonteri, na čelu s Crvenim krstom, i izdašni donatori, mnogobrojni domaći, a važno je naglasiti i veoma renomirani inostrani prijatelji i investitori. Sve ovo je razlog za zadovoljstvo i iskrenu i duboku zahvalnost”, istakao ej Đukanović.

Dostizanje evropskog kvaliteta života najvažniji državno-politički cilj

Ključne poruke i definisani prioriteti predstavljeni u inauguracionom govoru 20. maja 2018. jednako su aktuelni i danas, kazao je on.

Kako oni koji se bave pitanjima ekonomskog i demokratskog razvoja crnogorskog društva, tako i drugi, više okrenuti širem, regionalnom, evropskom i globalnom okruženju.

“Dostizanje evropskog kvaliteta života, prirodno je naš najvažniji državno-politički cilj. Crna Gora nastavlja da napreduje dobrim tempom u željenom smjeru. Prije tri godine bili smo na 46% prosječnog evropskog životnog standarda. Procjene govore da smo na kraju 2019. dostigli 49%. Podsjećam, u godini obnove državne nezavisnosti bili smo na 36%. Najvažniji dio objašnjenja ovog dinamičnog napretka je kontinuirano dobar rast ekonomije od sticanja nezavisnosti, uprkos tome što je veći dio tog perioda obilježila evropska ekonomska kriza. Posljednjih godina, izuzetno dobar, na nivou 4,5 do 5% godišnje,” navo je Đukanović.

On kaže da je takav rast generisan prevashodno veoma intenzivnim investicionim ciklusom, kojeg ne bi bilo da država nije ponudila investitorima pouzdan i insipirativan državni i poslovni ambijent za plasman kapitala.

“Danas, naš izazov je kako sačuvati atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije. Kako dokazati da iskustvo u godinama nezavisnosti nije sezonski, niti slučajni uzlet crnogorske ekonomije, nego stabilan, dugoročan trend koji nam omogućava da u doglednoj budućnosti izađemo iz stanja zaostalosti u razvoju za evropskim okruženjem i da unaprijeđenim životnim standardom pružimo zasluženu satisfakciju građanima za istorijske i tranzicione nedaće,” navodi on.

On kaže da bez dileme, Crna Gora to može. Ako je ovakav napredak postigla uprkos ne samo potpuno parališućim pandemijskim šokovima, nego i tokom gotovo decenijske ekonomske krize u Evropi od 2008, onda, kaže Đukanović, ne smije nedostajati samopouzdanja i optimizma u sagledavanju vlastite budućnosti.

“Uostalom, zar o tome ne svjedoče i projekti kao podmorski energetski kabal prema Italiji, prva dionica autoputa, Porto Montenegro, Porto Novi, Luštica Bay, Aman, i tako očigledni rezultati u unapređenju kapaciteta zimskog turizma na sjeveru. A tek počinjemo da valorizujemo najizdašnije razvojne šanse. Nakon prve, najskuplje i najkomplikovanije dionice autoputa, njegovim završetkom dobićemo pune efekte tog kapitalnog razvojnog i bezbjednosnog projekta u Crnoj Gori”, kaže Đukanović. 

Đukanović kaže da je rekonstrukcija i razvoj aerodroma ne samo više stotina miliona eura vrijedna investicija i impuls ekonomskom rastu, nego i tačka lakše dostupnosti Crne Gore inostranim turistima i investitorima.

“Izvjesno, očekuje nas i gradnja Jadransko-jonske autoceste kroz Crnu Goru. Takođe i Jadranskog gasovoda koji će pojeftiniti energetsko napajanje biznisa i domaćinstava. I nekoliko vrijednih projekata proizvodnje električne energije na bazi obnovljivih izvora. Proizvodnja hrane postaje veoma inspirativan biznis u Crnoj Gori, sa izuzetnim potencijalima. Imamo odličnu osnovu za razvoj prerađivačke industrije na bazi aluminijuma i drveta. Kao i sirovinsku osnovu za razvoj industrije građevinskih materijala. Da o mogućnostima daljeg razvoja kapaciteta najkvalitetnijeg turizma i ne govorimo”.

Preduslov svemu je ažuran i sveobuhvatan odgovor države i biznisa na sledeću fazu borbe sa posljedicama pandemije, naveo je Đukanović.

Prognoze relevatnih međunarodnih organizacija o dubini mogućeg poniranja globalne ekonomije u 2020. su zastrašujuće, istakao je on.

Đukanović je rekao da je ova kriza je dobar povod za neuka i nedobronamjerna, gotovo bez izuzetka politikantski motivisana naglabanja: može li Crna Gora kao mala država, sama i nezavisna; je li veća sigurnost u partnerstvu sa Evropom, ili u euroazijskom bratstvu; jesu li liberalna ekonomija i demokratija dobro odrabrani koncept razvoja društva; jesmo li pretjerali s razvojem turizma i usluga…?

“Sve ove dileme imaju zajednički vrlo ozbiljan nedostatak. Krize nijesu trajna stanja. Kroz prizmu receptura kojim društvo otkako je svijeta i vijeka savladava neizbježne krize, ne možemo suditi ni o prošlosti, niti projektovati budućnost. Inače, moglo bi nam pasti na pamet da je vanredno stanje najbolji ambijent za rješavanje svih društvenih problema,” istakao je on.

Đukanović je istakao da je kriza svijetu, pa i nama, poslala veoma važno upozorenje da u trci za razvojem ne smijemo zaboraviti na obavezu unapređenja socijalne sigurnosti, solidarnosti, humanosti.

Kaže da je potencirala potrebu odgovorne multilateralne saradnje u očuvanju Planete i zdrave životne sredine. Ukazala na nužnost izdašnijeg investiranja u znanje i zdravstvenu zaštitu stanovništva.

“Stabilnost predstavlja najkrupniji izazov za društva Zapadnog Balkana. Neraskidivo povezano s tim je i pitanje strateškog izbora budućnosti našeg regiona, koji je uslovljen dvijema ključnim okolnostima: jasnoćom vizije svake od zapadnobalkanskih država da želi da bude dio evropskog sistema vrijednosti, i da ima volje i kapaciteta da u tom cilju sprovede zahtjevne reforme”, istakao je on.

Istovremeno, i vizijom i odlučnošću EU da završi proces ujedinjenja Evrope u interesu njene kvalitetnije stabilnosti i globalne konkurentnosti.

“Crna Gora godinama predstavlja dobar primjer i putokaz kako je to moguće postići. Zahvaljujući upravo jasnoj viziji, ali i nepokolebljivoj odlučnosti da savlada nemale prepreke i odoli lažnim alternativama. Zato što smo učvršćeni u iskustvenom saznanju da je osnovni uzrok svekolikog zaostajanja ovog evropskog regiona za razvijenim susjedstvom istorijski ukorijenjena nestabilnost. I predugo izbivanje Balkana iz matičnih tokova razvoja evropske civilizacije. Dakle, svakom koga to uopšte intrigira jasno je zašto je prosječna plata u našem regionu jedva preko 500€, a u Evropi četiri puta više. Sledstveno tome, jasno je i šta moramo obezbijediti ukoliko zaista želimo da u doglednoj budućnosti dosegnemo evropski kvalitet života za naše građane,” naveo je on.

Izazovi u tom poduhvatu su brojni, kaže on.

“I domaći i međunarodni. Najteži unutrašnji izazov je kako savladati nataloženu svijest koja se odupire svemu novom i nepoznatom. Nespremna da se upozna sa nepoznatim i da se osposobi da bez straha i kompleksa niže vrijednosti postane konkurentna za tržište ujedinjene Evrope. Zato je njen izbor status quo. Zato što je opredjeljuje logika: bolje je držati se poznate nepovoljnosti, nego tragati za nepoznatim šansama, istakao je Đukanović.

Međunarodni izazov je to što je Balkan nažalost i danas poprište borbe za geopolitičku dominaciju velikih, smatra on.

“Aktuelno – poligon borbe protiv širenja uticaja NATO i EU. Nuđenjem tobožnjih alternativa. Kojih nema ni u naznakama. Jer ih ne može ni biti. Jer mi nijesmo samo geografski dio Evrope. Mi smo dio tog kulturološkog i civilizacijskog kruga koliko god uslijed trajanja naših balkanskih zabluda, lutanja i zaostajanja to danas nekom i ne izgleda tako. I jasno nam je da nam alternativu ne mogu predstavljati savezi koji za osnovu nemaju isti sistem vrijednosti. EU i NATO, uprkos svim krizama koje dijele sa svijetom imaju izvjesnu budućnost jer su prevashodno to zajednice identičnih vrijednosti: demokratije, tržišne ekonomije, vladavine prava, poštovanja i afirmacije sloboda i ljudskih prava… Gdje nema ne samo verbalne saglasnosti, nego i dostignutih rezultata u poštovanju i promociji ovih vrijednosti, nema ni osnove zajedništva. Time ni alternative budućnosti Zapadnog Balkana”, istakao je Đukanović.

Zato Crna Gora, kaže Đukanović, najdublje vjeruje da je to put u pouzdaniju stabilnost bez koje nema dinamičnog i kvalitetnog ekonomskog i demokratskog razvoja.

“Zato se i ne premišlja. I kada u EU i NATO vidimo realne slabosti, znamo da je pripadnost tim savezima jedini mogući put izlaska iz stanja permentne nestabilnosti i zaostalosti. Štaviše, to je put povratka Zapadnog Balkana svojoj evropskoj kući. Put dostizanja onog kvaliteta života koji mora pripadati i našim građanima, kao građanima Evrope 21. vijeka”, rekao je Đukanović.

Sve ostalo su iluzije, smatra on.

“I bezdušne igre velikih koji nam još jednom demonstriraju uvjerenje da im veličina daje pravo da se poigravaju sudbinama malobrojnih i nerazvijenih. Zato pažljivo kreiramo i realizujemo politiku učvršćivanja stabilnosti uz istovremene napore na modernizaciji crnogorskog društva. Opterećeni nasljeđem duboko ukorijenjenih podjela u njemu. I, dakako, svjesni da prevazilaženje tih podjela traži vrijeme. Jer, emancipacija je proces koji zahtijeva istrajnost i pažljivo upravljanje. No, uvažavanje naslijeđenih razlika i pažljivo upravljanje nužnim promjenama ne znači i kolebljivost i posustajanje pred otporima evropeizaciji crnogorskog društva. Svaka neodlučnost povodom strateškog kursa kretanja savremene Crne Gore značila bi produžetak lutanja, zaostajanja, vjerovatno i fatalnog kašnjenja u potrebi da postanemo dio razvijenog demokratskog svijeta,” istakao je on.

Đukanović kaže da jedino u tom kontekstu vidi i uzavrele nesporazume na temu odnosa Države i crkve.

“Nije tu riječ o zakonu, niti o imovini, jer i taj zakon i ukupna pravna i demokratska praksa, danas svakome, dakle i vjerskim zajednicama, obezbjeđuje pouzdanu imovinsku zaštitu pred nacionalnim i evropskim pravosudnim institucijama. Riječ je o drugom. Da li je Crna Gora u stanju da uspostavi vladavinu prava koja nije samo imperativ evropske integracije, nego, prevashodno normalnog i civilizovanog života u našoj državi? Ili, postoje subjekti društva koji imaju ekskluzivna prava, kao što je slučaj sa SPC, koja bi da upravlja Crnom Gorom, da joj određuje karakter i budući razvoj? Preciznije, da li je Crna Gora demokratsko multietničko društvo, ili srednjevjekovno teokratsko, srpsko, kako nas podučavaju crkveni velikodostojnici. Da li je Crnoj Gori mjesto u Evropi, time i u zapadnoj hemisferi, ili na suprotnoj strani? Iz toga, logično, i da li Crna Gora treba da postoji, budući da je već napravila toliko „pogrešnih“ izbora u ovih 14 godina, ili neko drugi treba da donosi odluke u njeno ime? I ne manje važno – treba li Crna Gora da ostane nepokolebljiva u odbrani tekovina antifašizma, ili će prihvatiti samozvane mesije koji nam se preporučuju da mire žive i mrtve? Da, ako dobro čitam, mire fašiste i antifašiste. Moj odgovor je kristalno jasan”, naveo je predsjednik.

Crna Gora nije nepromišljeno izabrala, kazao je predsjednik i dodao da izbor države nezavisnost i suverenost.

“Naš izbor je multietničnost. Naš izbor je evropski sistem vrijednosti. Naš izbor je NATO kao garancija stabilnosti. Naš izbor je zaštita i afirmacija ljudskih prava i sloboda, uključujući i slobodu vjeroispovijesti. Pri čemu svaka vjerska zajednica može biti samo ravnopravna sa drugima i samo dio društva, a ne pandan državi. I naš izbor je zauvijek što god vidjeli u našem okruženju – antifašizam kao neprolazna vertikala hiljadugodišnjeg crnogorskog trajanja,” naveo je on.

Ohrabrujuće su poruke, podrška i pomoć od EU, posebno nakon posljednjih evropskih izbora.

“Jasna potvrda evropske perspektive regiona od strane briselskih institucija, početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Zagrebački video-samit u doba korone,  finansijska podrška u borbi sa posljedicama pandemije, najava novog strateškog Investicionog okvira za Zapadni Balkan, ubjedljivi su stimulansi za obnovu euroentuzijazma u ovom dijelu našeg kontinenta. Sad je presudno važno da mi u Crnoj Gori svoj zadatak obavimo na najbolji način. Ne sumnjam da će Vlada i ukupna društvena infrastruktura zadužena za uspješan proces pregovora nastaviti i unaprijediti svoju posvećenost reformama i usvajanju evropskih standarda, i da će Crna Gora biti prva nova članica EU”, poručio je predsjednik.

Svim građanima Crne Gore čestitao je 21. maj – Dan nezavisnosti.

“Dan kada smo sa olovkom u ruci vratili državno i nacionalno dostojanstvo. Vratili dug našim slavnim precima, i otvorili novu, evropsku perspektivu Crne Gore. Dostojni i svoje istorije, i 21. vijeka,” zaključio je Đukanović.

SNP

Iz Socijalističke narodne partije (SNP) poručuju da ono što decenijama vidi cijela crnogorska javnost, sada vidi i međunarodna zajednica, koja, kako su kazali, sve češće ukazuje na propuste aktuelne vlasti i DPS-a.

Iz SNP-a navode da se u izvještajima relevantnih međunarodnih ustanova, ali i pojedinaca iz evropskih institucija sve više vidi postojeće stanje u Crnoj Gori.

“Represija nad neistomišljenicima, političkim oponentima, Mitropoliji crnogorsko-primorskoj koja je svoj puni izraz dobila prošle sedmice hapšenjem vladike Joanikija i sedam sveštenika, te progon novinara i građana zbog statusa na društvenim mrežama, stvorili su totalno haotičnu situaciju u državi koju su zvaničnici EU voljeli da nazivaju liderom u regionu u evropskim integracijama”, kazali su iz SNP-a.

Da Crna Gora više nije lider u regionu, dodaju iz te partije, potvrdila je i poslanica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon koja je izjavila “da Crna Gora više ne zaslužuje taj epitet, uz napomenu da nijedna kriza ne treba da bude izgovor za ugrožavanje demokratskih standarda”.

“Ona je iskazala duboku zabrinutost zbog posljednjeg izvještaja Fridom hausa koji je Crnu Goru svrstao u hibridne režime, te istakla da je to korak unazad za našu državu, na koji se nikako ne može biti ponosan”, podsjećaju iz SNP-a.

Ističu da ono što decenijama vidi cijela crnogorska javnost, sada vidi i međunarodna zajednica, koja, kako su kazali, sve češće ukazuje na propuste aktuelne vlasti i DPS-a.

“Sve više je i njoj jasno da ova vlast ne dopušta Crnoj Gori da ide naprijed, kako na unutrašnjem planu, tako i na polju napretka ka evropskim integracijama. Uz pomenute probleme koji su naročito došli do izražaja u vrijeme pandemije korona virusa, tu su i stalno prisutni problemi, kao što su korupcija, organizovani kriminal, nepostojanje vladavine prava, v.d. stanje u velikom broju državnih institucija koje koči normalno funkcionisanje države, itd”, navopdi se u saopštenju.

IZ SNP-a navode kako godinama ukazuju na pomenute probleme i insistiraju na tome da naša država ne može postati istinska demokratija dok su na njenom čelu oni iz vladajućih partija predvođeni DPS-om.

“Oni ne prezaju od toga da državu vrate u vrijeme jednopartizma kako bi osigurali sopstveno preživljavanje.
Problemi počinju sve više da se ogolijevaju i predstavnici međunarodne zajednice ih sve više uočavaju i ne libe se da kažu svoje mišljenje o njima”, navodi se u saopštenju.

Nadaju se da će vrlo brzo, već na jesen, doći do promjene sistema vrijednosti i vlasti, kako bi se Crna Gora oporavila i vratila onamo gdje pripada, u evropsku demokratsku zajednicu naroda.

PEROVIĆ

Okupljanja građana u više crnogorskih gradova, prethodne sedmice, novi su oblik litija, čiji organizatori, opijeni anticrnogorskom patologijom, nijesu u stanju da shvatr da i sebe dovode u smrtnu opasnost od ponovnog širenja virusa korone, kaže u intervjuu Dnevnim novinama prof. dr Milenko Perović. Cilj je kaže Perović, da usmrte državu Crnu Goru i eliminišu sve što je crnogorsko.

Sreća je, navodi Perović, što u Crnoj Gori nije bilo potrebe da implicitna podrška društva državi preraste u direktno učešće društva u odbrani države.

“Izgleda da organizatori “događanja naroda” nijesu svjesni ove jednostavne činjenice. Oni sračunavaju koliko je naroda „s njima,” a ne broje većinsku Crnu Goru koja je protiv njihovih rušilačkih namjera! Međutim, ozbiljno se i opasno vara svako ko misli da će razumni Crnogorci, razumni Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati i drugi mirno gledati kako im četništvo ruši jedinu državu koju imaju”, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama prof. dr Milenko Perović.

On kaže da je u Crnoj Gori ustalo četništvo.

“Četništvo je političko krilo Srpske pravoslavne crkve. Srpska pravoslavna crkva je vodeći dio ideološkog štaba četništva! U potonjih trideset godina oživjela je stara simbioza četništva i SPC i prodrla u dubinu crnogorskog društva. Danas ona može staviti pod svoju komandu jedan dio ruralne Crne Gore. U njoj su se pomiješale stvarna moć u društvu s iluzijom da je došlo vrijeme da može otvoreno ponižavati i rušiti institucije države. Konačni cilj SPC i četništva je u tome da načini Crnu Goru po mjeri četnika! Njihova mjera nije ništa drugo nego ono što je već viđeno od 1918. do 1941. godine”, navodi Perović.

Cilj je kaže Perović, da usmrte državu Crnu Goru i eliminišu sve što je crnogorsko.

“„Srpski” popovi i „prosrpski” političari, potpomognuti velikom logistikom iz Beograda i s Istoka, mobilizaciju za izvršenje svojih namjera provode „spontanim okupljanjima naroda”, kao novom verzijom „litija.” Koliko su im namjere časne najbolje se vidi po tome što „okupljanjima” izazivaju ogromnu opasnost po zdravlje i živote cjelokupnog stanovništva Crne Gore! Opijeni anticrnogorskom patologijom, oni nijesu u stanju shvatiti da organizovanjem „okupljanja” i sebe same dovode u smrtnu opasnost od ponovnog širenja virusa korone”, zaključio je Perović.

Komentarišući pitanje o hajci koja protiv Crne Gore i predsjednika Mila Đukanovića dolazi iz Srbije, Perović poručuje:

“Što su ga više mrzjeli, pokazivao se boljim i većim. Od vremena Mire Marković, Đukanović od te klateži dobija negativno priznanje. Naravno, uvijek postoji i druga strana stvari. Mnogi razumni ljudi su uvjereni da bi, kad bi bilo moguće, na fer i poštenim predsjedničkim izborima u Srbiji Đukanović bez teškoća pobijedio svakoga domicilnog protivkandidata!”, zaključio je Perović.

DRLJEVIĆ

Prihvatanje nove metodologije ne podrazumijeva bilo kakve izmjene postojećih pregovaračkih dokumenata, već samo ističe spremnost Crne Gore da, kao buduća članica EU, intenzivnije radi na vanjsko-političkom prioritetu zajedno s državama članicama EU. To je u razgovoru za Pobjedu kazao glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević.

Crna Gora, napominje Drljević, nije stavljena u situaciju da se odluči između dvije različite metodologije, već nam je data mogućnost da postojeći okvir dodatno osnažimo.

Vlada je prošle sedmice usvojila odluku o prihvatanju nove metodologije pregovora sa EU, koja predviđa dodatnu finansijsku i političku podršku za zemlje koje napreduju u pregovorima, ali i sankcije za zemlje koje stagniraju na evropskom putu.

Upitan na osnovu čega su donijeli odluku da prihvate ovakvu metodologiju, Drljević objašnjava da je analiza pokazala da se mnoge stvari iz nove metodologije ili već nalaze u Opštoj poziciji EU za Crnu Goru.

“Prateći istorijski razvoj politike proširenja EU, vidjećemo da se pregovarački proces sa državama kandidatima u kontinuitetu mijenja prilagođavanjem političkoj realnosti Evropske unije, na osnovu naučenih lekcija iz svakog prethodnog talasa proširenja. Iz tog razloga, ako pogledamo samo Zapadni Balkan, vidjećemo određene novitete prilikom otvaranja pregovora sa svim državama regiona”, ističe Drljević.

Iskustva

Otvaranju pregovora prvo sa Hrvatskom, kasnije sa Crnom Gorom i Srbijom, te otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, uvijek je prethodilo unapređenju pregovaračkog okvira, a sve u cilju snažnijeg sprovođenja reformi i postizanja temeljnije demokratizacije države kandidata, napominje glavni pregovarač.

“Otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je bio momenat da se pregovarački okvir dodatno osnaži, te podstakne snažnija saradnja s državama članicama. Prilikom usvajanja načelnih principa za budući pregovarački okvir na Savjetu za opšte poslove EU krajem marta ove godine, EU je dala mogućnost Crnoj Gori da dodatno unaprijedi svoj pregovarački proces bez izmjena formalnog pregovaračkog okvira. Veoma pažljivo smo pristupili analizi svih aspekata primjene nove metodologije, posebno imajući u vidu fazu u procesu pristupanja u kojoj se Crna Gora nalazi i rezultate koje smo do sada ostvarili”, istakao je Drljević.

Na pitanje da li je donešenoj odluci prethodila analiza pregovaračkih struktura u Crnoj Gori, Drljević podsjeća da su u februaru imali javnu debatu na temu nove metodologije u kojoj su, osim članova pregovaračke strukture, učestvovali i predstavnici civilnog društva i diplomatskog kora.

“Takođe, ova tema je bila dio razgovora koje je predsjednik Vlade vodio sa predstavnicima različitih struktura u okviru inicijative Savez za Evropu. Konačno, Kolegijum za pregovore, kao najviše tijelo pregovaračke strukture Crne Gore, je na nedavno održanoj sjednici razmatrao Informaciju o novoj metodologiji EU koja detaljno razrađuje sve elemente nove metodologije i njene povezanosti s Opštom pozicijom EU, koju smo usvojili na međuvladinoj konferenciji u junu 2012. prilikom otvaranja pregovora”, navodi Drljević.

Analiza je, kaže on, pokazala da se mnoge stvari iz nove metodologije ili već nalaze u Opštoj poziciji EU za Crnu Goru ili već funkcionišu kao nepisano pravilo u našem pregovaračkom procesu, ali napominje da određeni djelovi nove metodologije koji se odnose na otvaranje poglavlja za Crnu Goru nijesu primjenjivi.

Politička nota

Upitan da li su iz Brisela imali sugestiju da prihvate novu metodologiju, Drljević ističe da je Evropska komisija novoj metodologiji dala snažniju političku notu, upravo kako bi efikasnije uticala na jedan od svojih prioriteta a to je evropska integracija Zapadnog Balkana.

“Kolege iz EK su nam od samog početka ukazale da su djelovi nove metodologije koji se mogu primijeniti na Crnu Goru od značajne koristi za naš dalji integracioni put – kaže Drljević.

Zaključuje i da prihvatanje nove metodologije od strane Vlade ne podrazumijeva bilo kakve izmjene postojećih pregovaračkih dokumenata, već samo ističe spremnost Crne Gore da, kao buduća članica EU, intenzivnije radi na svom vanjsko-političkom prioritetu zajedno s državama članicama EU.

“Ovdje Crna Gora nije stavljena u situaciju da se odluči između dvije različite metodologije, već nam je data mogućnost da postojeći okvir dodatno osnažimo”, zaključio je Drljević.

Iz Evropske komisije kazali su da pozdravljaju prihvatanje principa nove revidirane metodologije, koju smatraju kompatibilnom sa postojećim pregovaračkim okvirom.

Na naše pitanje šta će ovakva odluka značiti za dalji tok pregovora Crne Gore sa EU, u Komisiji ističu da revidirana metodologija proširenja ima za cilj da pregovore o pristupanju učini vjerodostojnijim, predvidljivijim, dinamičnijim i vođenim jačim političkim usmjeravanjem.

“Svrha nije da se radikalno redizajnira proširenje EU, već da se ojača proces. Mi ne mijenjamo ciljeve. Cilj ostaje pristupanje”, kazala je za Pobjedu portparolka Evropske komisije Ana Pisonero.

ČLANOVI VLADE

Osim godišnjih prihoda koji iznose 23.135 eura, premijer Duško Marković vlasnik je stana od 106 kvadrata, a raspolaže i sa 25 odsto vlasništva nad kućom od 72 kvadrata. Na njegovo ime vodi se i 12,5 odsto vlasništva nad pašnjakom od 10.630 i 25 odsto nad garažom od 14 kvadrata.

Njegov zamjenik Milutin Simović, koji je ujedno i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, godišnje, na osnovu funkcije potpredsjednika Vlade, prihoduje 21.364 eura. Na osnovu rada u Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte Simović godišnje zaradi 6.420 eura.

Simović je i vlasnik trosobnog stana od oko 150 i garaže od 32 kvadrata. Mjesečnim ratama od 855 i 58 eura Simović otplaćuje i dva potrošačka kredita u iznosu od 120.000 i 3,5 hiljada eura.

Drugi potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin na godišnjem nivou prihoduje 19.011 eura. Dodatnih 7.354 eura godišnje Pažin zaradi kao član Sudskog savjeta.

Pažin je i član Komisije za izradu građanskog zakonika gdje godišnje prima 6.434 eura i Komisije za polaganje pravosudnog ispita od čega, takođe na godišnjem nivou, prihoduje 1.838 eura.

Pažin je i vlasnik dva stana od 128 i 47 kvadrata, kao i garaže od 19 kvadrata.

Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio je i da raspolaže gotovinom u iznosu od 6.000 eura. Mjesečnim ratama od 46 i 35 eura otplaćuje dvije hipoteke od 10.972 i 8.449 eura.

Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović na osnovu te funkcije godišnje prihoduje oko 19 hiljada eura.

Vlasnik je kuće od 180, stana od 74 i pašnjaka od 39 kvadrata.

Ministar odbrane Predrag Bošković na osnovu te funkcije na godišnjem nivou zarađuje oko 19 hiljada eura. Dodatnih 24.900 eura Bošković dobija kao potpredsjednik Izvršnog odbora Svjetske rukometne federacije i još 10.286 eura kao član Izvršnog odbora Svjetske rukometne federacije.

Vlasnik je i stana od 63 kvadrata, a posjeduje i gotovinu od 51 hiljadu eura.

Godišnja plata ministra finansija Darka Radunovića iznosi 20.480 eura. Radunović je istovremeno i član Savjeta za finansijsku stabilnost Centralne banke Crne Gore na osnovu čega prihoduje dodatnih 8.400 eura godišnje.

Posjeduje dva stana od 75 i 35 kvadrata i automobil „reno laguna“ proizveden 2010. godine. Radunović, mjesečnim ratama od 548 eura, otplaćuje i stambeni kredit u iznosu od 223.468 eura.

Ministar prosvjete Damir Šehović, na osnovu te funkcije, godišnje zarađuje 17.719 eura. Osim toga, kao član Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije, prihoduje dodatnih 4.560 eura.

Šehović radi i kao saradnik u nastavi na Ekonomskom fakultetu za godišnju platu od 3.230 eura. Takođe je član Komisije za polaganje stručnog ispita, na osnovu čega dobija dodatnih 4.131 euro.

Vlasnik je istana od 89 kvadrata i automobila „mazda 6“ proizvedenog 2015. godine.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović godišnje, na osnovu te funkcije, prihoduje 19.966 eura, dok kao član Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte dobija dodatnih 4.560 eura.

Hrapović posjeduje dva stana od 117 i 68 kvadrata i livadu od 1.200 kvadrata. U njegovom imovinskom kartonu pod stavkom „ostalo“ upisano je i da je vlasnik još dvije nepokretnosti od 67 i 51 kvadrat.

Vlasnik je automobila „opel vektra“ iz 1992. godine, a posjeduje i kolekciju od tri komada oružja.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, na osnovu te funkcije, godišnje prihoduje 20.128 eura, dok dodatnih 4.560 eura dobija kao član Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte.

Posjeduje dva stana od 90 i 70 kvadrata, poslovni prostor od 29 i njivu od 381 kvadrat.

Nurković mjesečnim ratama od 70 i 229 eura otplaćuje stambeni i potrošački kredit u iznosu od 20 i 30 hiljada eura.

Godišnji prihod na osnovu osnovne plate ministra kulture Aleksandra Bogdanovića iznosi 18.310 eura.

Kada je riječ o nepokretnoj imovini, Bogdanović posjeduje udio u vlasnišvu nad kućom od 67, garažom 13, livadom 1.097 i njivom od 1.849 kvadrata.

Ima gotovinu od 25 hiljada eura, a otplaćuje i hipotekarni kredit od 90 hiljada, na šta mjesečno izdvaja po 700 eura. 

ĐUKANOVIĆ NA CETINJU

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović održaće danas konferenciju za medije povodom dvije godine od stupanja na dužnost.

Konferencija će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, biti održana u Rezidenciji na Cetinju sa početkom u 12:00 sati.

Informacije sa konferencije možete pratiti na Portalu RTCG.