U SKUPŠTINI

Poslanik DF-a Jovan Vučurović raširio je danas u Skupštini Crne Gore trobojku, zbog čega je dobio opomenu. Njegov partijski kolega vrijeđao je poslanicu DPS-a, pa je i on opomenut.

Poslanik DF-a Slaven Radunović dobio je opomenu jer je dobacivao poslanici DPS-a Marti Šćepanović, tokom njenog izlaganja u Skupštini.

Poslanica Šćepanović je tražila da poslanik DF-a bude strože kažnjen, jer je, kako navodi iznio uvrede na njen račun.  Radunović je optužio poslanike DPS-a da su spremni da, kako kaže, zavade braću.

“Samo da bi Milu Đukanoviću obezbijedili da vlada državom kao privatnom firmom”, kazao je Radunović.

Poslanica DPS-a Marta Šćepanović je kazala da je Radunović najmanje pozvan da govori o sigurnosti i bezbjednosti.

“Neko ko je pozivao građane Crne Gore da uruše državni poredak i na nestabilnost ispred Skupštine Crne Gore, mislim da je on najmanje pozvan da govori…”, kazala je Šćepanović.

Na sve to Radunović je poslanici Šćepanović kazao da laže, uz izrecen niz uvreda. 

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je upozorio Radunovića da vodi računa šta priča, a poslanica Šćepanović je pozvala predsjednika Skupštine da kazni Radunovića. Brajović je, nakon pauze, Radunoviću izrekao opomenu.

BRAJOVIĆ-GUERINI

Saradnja parlamentarnih radnih tijela Crne Gore i Italije značajna je za evropski put naše zemlje, kao i saradnja parlamentarne diplomatije u zajedničkim vizijama dvije države, istaknuto je na sastanku predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića i ministra odbrane Republike Italije Lorenca Guerinija, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.

Brajović je ocijenio veoma značajnim NATO partnerstvo, kao i otvorenu i konkretnu podršku Italije Crnoj Gori u integracionom procesu.

Guerini je izrazio zadovoljstvo što je kao prvi predstavnik Vlade Republike Italije u prilici da posjeti Crnu Goru i potvrdi prijateljstvo dvije države.

On je istakao da Italija veoma cijeni ulogu naše zemlje u NATO savezu i doprinosu regionalnoj stabilnosti, kao i da prepoznaje sve što je Crna Gora kao promoter građanskih vrijednosti, učinila na svom putu ka Evropskoj uniji.

Na sastanku je bilo riječi o ekonomskoj saradnji, kao i izazovima sa kojima se suočavaju dvije države, region i Evropska unija.

Sagovornici su se saglasili da ne treba olako shvatati lažne vijesti i dezinformacije koje svojim uticajem na rast populizma, pa i izborne procese, predstavljaju opasnost za demokratske države, čemu i NATO pridaje veliki značaj.

Sastanku sa ministrom odbrane Italije je prisustvovao i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Genci Nimanbegu.

DARMANOVIĆ

Evropska komisija vodi računa o konkurentnosti drugih sila u regionu i politiku proširenja shvata ne samo kao tehnički, nego u velikoj mjeri i kao politički proces, a ova godina mogla bi da znači novi zamah u proširenju, smatra ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Darmanović je u intervjuu agenciji MINA kazao da je to, u izvjesnoj mjeri, i intencija nove metodologije u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

On rekao da će uporedna analiza pokazati šta su konkretne prednosti ili mane, odnosno da li treba zadržati stari način pregovaranja ili usvojiti novo rješenje.

Darmanović je kazao da u novoj metodologiji postoji razlika u otvaranju poglavlja po klasterima.

„Mi smo de facto sva poglavlja otvorili, ostaje samo jedno, za koje očekujem da će biti otvoreno do kraja ovog polugodišta“, kazao je Darmanović i dodao da će Crna Gora odmjeriti i jednu i drugu opciju i konsultovati se sa partnerima iz regiona i Brisela, kako bi sve zemlje nastavile put prema EU na kredibilan način.

Na pitanje da li se može očekivati da Sjeverna Makedonija i Albanija na sastanku u Briselu ovog mjeseca dobiju saglasnost za početak pristupnih pregovora, Darmanović je odgovorio da Crna Gora vjeruje da je taj čas došao.

Prema njegovim riječima, poziv je trebalo da se desi u oktobru, ali izgubljeno vrijeme nije nenadoknadivo.

„Sada je prilika da Savjet učini taj važan korak naprijed prema evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, odnosno prema nastavku politike proširenja”, smatra Darmanović.

On je istakao da Crna Gora veoma podržava svoje susjede i partnere iz regiona i njihove aspiracije da postanu članice EU.

„Vjerujemo da je to budućnost čitavog regiona, a ne samo Crne Gore, bez obzira na to što smo mi u tome najdalje odmakli“, dodao je Darmanović.

On je ocijenio ohrabrujućim posljednje poruke gotovo svih ključnih ljudi iz Evropske komisije (EK) u kojima se sve češće pominje neophodnost pristupanja Zapadnog Balkana Uniji, a po čemu je nova EK postala prepoznata.

„Sada poruke treba da se pretoče u akciju i da vidimo kakva će biti njihova implementacija”, kazao je Darmanović.

On je podsjetio i da je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji tokom posjete Podgorici instistirao na tome da za vrijeme ovog mandata barem jedna zemlja sa Zapadnog Balkana mora biti pozvana da pristupi Uniji.

„Vjerujemo da se može nazrijeti koja bi to zemlja mogla biti. Vjerovatno ona koja je najdalje otišla u pregovorima. Nastojaćemo da to bude Crna Gora, ali ćemo biti zadovoljni ukoliko taj tempo budu mogli da slijede i ostali naši prijatelji i susjedi iz regiona”, rekao je Darmanović.

On je kazao da će nakon odluke o otpočinjanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom biti poznato u kojem pravcu će se kretati nova metodologija i da očekuje da će u maju, na samitu u Zagrebu, sve to dobiti formu.

Komentarišući odnos međunarodne zajednice prema dešavanjima u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Darmanović je rekao da se Podgorica konsultuje sa saveznicima iz NATO-a i partnerima iz EU na tu temu.

„Oni smatraju da se radi o unutrašnjem pitanju Crne Gore i da nema potrebe da se uključuju na način koji bi značio bilo kakvo arbitriranje. Naravno, imamo dobronamjerne savjete da stvari treba riješiti dijalogom, što je pravac koji smo i sami izabrali”, kazao je Darmanović.

On je rekao da nije samo Crna Gora prepoznala miješanje drugih u njene unutrašnje stvari, “već i naši saveznici iz NATO-a”.

Darmanović je podsjetio na nedavne izjave iz Stejt departmenta o tome da je propagadni rat koji se vodi povodom Zakona prije svega koordiniran iz Moskve.

„Upravo jedna propaganda, kakvu nijesmo imali prilike da vidimo još od devedesetih godina, lansirana je protiv nas iz Beograda. To je očigledno kad prelistate šta sve pišu mediji u Srbiji. Imamo određene akcije i iz Republike Srpske“, precizirao je Darmanović.

On smatra da Rusija, iako ima svoje očigledne interese u regionu, ovog puta nema potrebe da se vidnije angažuje.

„Jer neki naši susjedi u regionu taj posao odrađuju sa mnogo više revnosti i energije nego inače, tako da Rusija može sasvim mirno da posmatra kako njeni glavni partneri ovdje trenutno vode tu stvar. Vjerujemo da imamo snage da se sa tim izborimo, kao što je bilo više puta do sada”, kazao je Darmanović.

Komentarišući izjave crkvenih velikodostojnika da je „Rusija stvarala Crnu Goru”, on je ocijenio da je to prilično smiješna poruka.

Crnu Goru su, istakao je on, stvarali njeni građani, pogotovo 2006. godine na referendumu.

„Na takve poruke jedino se mogu konstatovati činjenice – Crna Gora je članica NATO-a i buduća članica Evropske unije. Dakle sve ono protiv čega je bila ili jeste Rusija u regionu i zbog čega je pokrenula akcije protiv Crne Gore 2016. godine“, naveo je Darmanović.

Crna Gora se, kako je kazao, temelji na zapadnim i evropskim vrijednostima i sistemu vrijednosti koji baštini Atlantska zajednica. “Za razliku od Rusije, prema kojoj nas guraju oni koji daju takve izjave, kao na primjer mitropolit Srpske crkve koji bi rado vidio Crnu Goru u tom okrilju“.

On je precizirao da je to na neki način, potvrda da za Srpsku crkvu nije problem ovaj Zakon, nego orijentacija Crne Gore, njena politika, kurs. “Ono šta smo i šta želimo da budemo, dakle da pripadamo zapadnoj evroatlantskoj zajednici vrijednosti”.

„Vjerujem da, kada bi vizija Crne Gore koju propagira Srpska crkva pobijedila u ovoj zemlji, Crna Gora bi možda ostala nezavisna,ali bi bila pretvorena u srpsku državu što je, nakon ratova devedesetih, bitke na referendumu 2006. i pokušaja državnog udara 2016. godine, vjerovatno posljednji pokušaj ove vrste“, kazao je Darmanović.

Upitan da li je realno da EU bude medijator u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, on je rekao da nema potrebe za tim i da Crna Gora može ovo pitanje da riješi sama.

“Imamo jasno razrađen sistem institucija koje mogu da riješe problem bilo kog zakona. Ako neko ima problem sa bilo kojim zakonom, adresa je Ustavni sud. Osim toga, mi smo sami počeli dijalog koji je vođen na primjeren način između Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske i ostalih eparhija SPC u Crnoj Gori”, naveo je Darmanović.

Komentarišući pisanje pojedinih medija da Srbija razmatra mogućnost da prekine da zastupa Crnu Goru u zemljama u kojima Podgorica nema ambasade, odnosno da je krajnja mjera izbacivanje crnogorskih diplomata iz srpskih ambasada u svijetu, on je rekao da mu se to ne čini realnim.

„Prvo, crnogorskih diplomata nema u srpskim ambasadama, jer mi ne dijelimo diplomatska predstavništva ni sa kim, tako da nema crnogorskih diplomata u drugim ambasadama osim u našim“, pojasnio je Darmanović.

On je kazao da Ugovor o konzularnom zastupanju datira iz 2013. godine, i on se regularno sprovodi, dodajući da te usluge nijesu besplatne i da država koja ih pruža uzima konzularne takse.

„Ne vjerujem da će doći do prekida tog aranžmana, a ako bi zaista došlo do takve situacije, mi bismo imali druge partnere za taj posao, koji je zapravo konzularna zaštita crnogorskih državljana u zemljama u kojima Crna Gora nema diplomatska predstavništva. Zaista ne vjerujem da je ta informacija realna, ali ukoliko jeste – mi smo za takvu situaciju spremni“, zaključio je Darmanović.

DARMANOVIĆ

Evropska komisija vodi računa o konkurentnosti drugih sila u regionu i politiku proširenja shvata ne samo kao tehnički, nego u velikoj mjeri i kao politički proces, a ova godina mogla bi da znači novi zamah u proširenju, smatra ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Darmanović je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da je to, u izvjesnoj mjeri, i intencija nove metodologije u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

On rekao da će uporedna analiza pokazati šta su konkretne prednosti ili mane, odnosno da li treba zadržati stari način pregovaranja ili usvojiti novo rješenje.

Darmanović je kazao da u novoj metodologiji postoji razlika u otvaranju poglavlja po klasterima.

„Mi smo de facto sva poglavlja otvorili, ostaje samo jedno, za koje očekujem da će biti otvoreno do kraja ovog polugodišta“, kazao je Darmanović i dodao da će Crna Gora odmjeriti i jednu i drugu opciju i konsultovati se sa partnerima iz regiona i Brisela, kako bi sve zemlje nastavile put prema EU na kredibilan način.

Na pitanje da li se može očekivati da Sjeverna Makedonija i Albanija na sastanku u Briselu ovog mjeseca dobiju saglasnost za početak pristupnih pregovora, Darmanović je odgovorio da Crna Gora vjeruje da je taj čas došao.

Prema njegovim riječima, poziv je trebalo da se desi u oktobru, ali izgubljeno vrijeme nije nenadoknadivo.

„Sada je prilika da Savjet učini taj važan korak naprijed prema evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, odnosno prema nastavku politike proširenja”, smatra Darmanović.

“EU budućnost čitavog regiona”

On je istakao da Crna Gora veoma podržava svoje susjede i partnere iz regiona i njihove aspiracije da postanu članice EU.

„Vjerujemo da je to budućnost čitavog regiona, a ne samo Crne Gore, bez obzira na to što smo mi u tome najdalje odmakli“, dodao je Darmanović.

On je ocijenio ohrabrujućim posljednje poruke gotovo svih ključnih ljudi iz Evropske komisije (EK) u kojima se sve češće pominje neophodnost pristupanja Zapadnog Balkana Uniji, a po čemu je nova EK postala prepoznata.

„Sada poruke treba da se pretoče u akciju i da vidimo kakva će biti njihova implementacija”, kazao je Darmanović.

On je podsjetio i da je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji tokom posjete Podgorici instistirao na tome da za vrijeme ovog mandata barem jedna zemlja sa Zapadnog Balkana mora biti pozvana da pristupi Uniji.

„Vjerujemo da se može nazrijeti koja bi to zemlja mogla biti. Vjerovatno ona koja je najdalje otišla u pregovorima. Nastojaćemo da to bude Crna Gora, ali ćemo biti zadovoljni ukoliko taj tempo budu mogli da slijede i ostali naši prijatelji i susjedi iz regiona”, rekao je Darmanović.

On je kazao da će nakon odluke o otpočinjanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom biti poznato u kojem pravcu će se kretati nova metodologija i da očekuje da će u maju, na samitu u Zagrebu, sve to dobiti formu.

Komentarišući odnos međunarodne zajednice prema dešavanjima u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Darmanović je rekao da se Podgorica konsultuje sa saveznicima iz NATO-a i partnerima iz EU na tu temu.

„Oni smatraju da se radi o unutrašnjem pitanju Crne Gore i da nema potrebe da se uključuju na način koji bi značio bilo kakvo arbitriranje. Naravno, imamo dobronamjerne savjete da stvari treba riješiti dijalogom, što je pravac koji smo i sami izabrali”, kazao je Darmanović.

“Iz Srbije propaganda kakva nije viđena od devedesetih”

On je rekao da nije samo Crna Gora prepoznala miješanje drugih u njene unutrašnje stvari, “već i naši saveznici iz NATO-a”.

Darmanović je podsjetio na nedavne izjave iz Stejt departmenta o tome da je propagadni rat koji se vodi povodom Zakona prije svega koordiniran iz Moskve.

„Upravo jedna propaganda, kakvu nijesmo imali prilike da vidimo još od devedesetih godina, lansirana je protiv nas iz Beograda. To je očigledno kad prelistate šta sve pišu mediji u Srbiji. Imamo određene akcije i iz Republike Srpske“, precizirao je Darmanović.

On smatra da Rusija, iako ima svoje očigledne interese u regionu, ovog puta nema potrebe da se vidnije angažuje.

„Jer neki naši susjedi u regionu taj posao odrađuju sa mnogo više revnosti i energije nego inače, tako da Rusija može sasvim mirno da posmatra kako njeni glavni partneri ovdje trenutno vode tu stvar. Vjerujemo da imamo snage da se sa tim izborimo, kao što je bilo više puta do sada”, kazao je Darmanović.

Komentarišući izjave crkvenih velikodostojnika da je „Rusija stvarala Crnu Goru”, on je ocijenio da je to prilično smiješna poruka.

Crnu Goru su, istakao je on, stvarali njeni građani, pogotovo 2006. godine na referendumu.

„Na takve poruke jedino se mogu konstatovati činjenice – Crna Gora je članica NATO-a i buduća članica Evropske unije. Dakle sve ono protiv čega je bila ili jeste Rusija u regionu i zbog čega je pokrenula akcije protiv Crne Gore 2016. godine“, naveo je Darmanović.

Crna Gora se, kako je kazao, temelji na zapadnim i evropskim vrijednostima i sistemu vrijednosti koji baštini Atlantska zajednica. “Za razliku od Rusije, prema kojoj nas guraju oni koji daju takve izjave, kao na primjer mitropolit Srpske crkve koji bi rado vidio Crnu Goru u tom okrilju“.

“Za SPC problem kurs CG, a ne Zakon”

On je precizirao da je to na neki način, potvrda da za Srpsku crkvu nije problem ovaj Zakon, nego orijentacija Crne Gore, njena politika, kurs. “Ono šta smo i šta želimo da budemo, dakle da pripadamo zapadnoj evroatlantskoj zajednici vrijednosti”.

„Vjerujem da, kada bi vizija Crne Gore koju propagira Srpska crkva pobijedila u ovoj zemlji, Crna Gora bi možda ostala nezavisna,ali bi bila pretvorena u srpsku državu što je, nakon ratova devedesetih, bitke na referendumu 2006. i pokušaja državnog udara 2016. godine, vjerovatno posljednji pokušaj ove vrste“, kazao je Darmanović.

Upitan da li je realno da EU bude medijator u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, on je rekao da nema potrebe za tim i da Crna Gora može ovo pitanje da riješi sama.

“Imamo jasno razrađen sistem institucija koje mogu da riješe problem bilo kog zakona. Ako neko ima problem sa bilo kojim zakonom, adresa je Ustavni sud. Osim toga, mi smo sami počeli dijalog koji je vođen na primjeren način između Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske i ostalih eparhija SPC u Crnoj Gori”, naveo je Darmanović.

Komentarišući pisanje pojedinih medija da Srbija razmatra mogućnost da prekine da zastupa Crnu Goru u zemljama u kojima Podgorica nema ambasade, odnosno da je krajnja mjera izbacivanje crnogorskih diplomata iz srpskih ambasada u svijetu, on je rekao da mu se to ne čini realnim.

„Prvo, crnogorskih diplomata nema u srpskim ambasadama, jer mi ne dijelimo diplomatska predstavništva ni sa kim, tako da nema crnogorskih diplomata u drugim ambasadama osim u našim“, pojasnio je Darmanović.

On je kazao da Ugovor o konzularnom zastupanju datira iz 2013. godine, i on se regularno sprovodi, dodajući da te usluge nijesu besplatne i da država koja ih pruža uzima konzularne takse.

„Ne vjerujem da će doći do prekida tog aranžmana, a ako bi zaista došlo do takve situacije, mi bismo imali druge partnere za taj posao, koji je zapravo konzularna zaštita crnogorskih državljana u zemljama u kojima Crna Gora nema diplomatska predstavništva. Zaista ne vjerujem da je ta informacija realna, ali ukoliko jeste – mi smo za takvu situaciju spremni“, zaključio je Darmanović.

ODBIJEN ZAHTJEV DF-A

Poslanici crnogorske Skupštine nijesu danas prihvatili zahtjev Demokratskog fronta (DF) da se u dnevni red današnje sjednice uvrsti Predlog zakona o porijeklu imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine.

Protiv je glasalo 29 poslanika, 16 je bilo za, a četiri uzdržani.

Osnovni razlog za donošenje ovog zakona, kako je navedeno u obrazloženju, je da se izvrši provjera imovine koja je stečena u vrijeme tranzicije društvenog kapitala u privatni.

“Taj privatizacioni period obilježen je brojnim nezakonitostima 1 nepravilnostima i zato treba da se oporezuje imovina za koju se utvrdi da ne postoji pravni osnov sticanja”, kaže se u predloženom zakonu DF-a.

Predviđena je visoka stopa oporezivanja za imovinu za koju ne može da se dokaže porijeklo kako bi se i ovim zakonom, dodatno, poreskim postupkom, oduzeo dio te imovine.

Prema predlogu DF, prioritet u procesu utvrđivanja imovine bili bi javni funkcioneri i, kako se navodi, sa njima povezana lica.

Skupština Crne Gore odbila da uvrsti u dnevni red rasrpave o Zakonu o PIO i rezolucija o zaštiti Aerodroma, koje je predložio SDP.

GUERINI SA MARKOVIĆEM

Italija vjeruje u demokratska rješenja Crne Gore vezana za aktuelna dešavanja u vezi sa usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Dijalogu i demokratskom odlučivanju ne smiju da smetaju nikakva miješanja sa strane, kazao je ministar odbrane Italije Lorenco Guerini na sastanku sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem.

Marković i Guerini su saglasni da  Crna Gora i Republika Italija kao prijateljske zemlje i saveznici u NATO-u dijele vrijednosti današnje Evrope i smatraju da je integracija država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju uslov stabilnosti ovog regiona i Evrope u cjelini.

“Premijer je konstatovao da su Crna Gora i njene institucije sposobne da na demokratski način prevaziđu sve izazove”, saopšteno je iz Vlade.

Ministar Guerini je rekao da Italija pridaje veliku pažnju hibridnom djelovanju trećih strana koje bi mogle štetno uticati u zemljama saveznicama i zemljama ovog regiona uopšte.

„Italija vjeruje u demokratska rješenja za procese koji su aktuelni u Crnoj Gori. Dijalogu i demokratskom odlučivanju ne smiju da smetaju nikakva miješanja sa strane“ , kazao je ministar Guerini.

Na sastanku su konstatovani odlični bilateralni odnosi dviju država, posebno u ekonomskoj sferi.

“ Odlična saradnja u oblasti odbrane je krunisano školovanjem naših oficira u italijanskim vojnim akademijama i zajedničkim italijansko-grčkim patrolama u okviru čuvanja crnogorskog neba”, zaključeno je u saopštenju Vlade.

OVE SEDMICE

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin boraviće ove sedmice u Vašingtonu, u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama.

Tom prilikom, potpredsjednik Pažin će imati niz susreta sa članovima Senata i Predstavničkog doma Kongresa, kao i zvaničnicima Stejt departmenta.

Tokom boravka u Vašingtonu, potpredsjednik će se takođe susresti sa predstavnicima više uglednih američkih organizacija civilnog društva.

NENAD PROKIĆ

Kada u narodu ne postoji istinska želja za prepoznavanjem sopstvenog interesa, već se bludi u mitovima i paraistoriji, onda cijelo društvo umišljeno zbija opasnu šalu s duhom vremena i vodi pogrešan oblik života. To mu se redovno teško sveti. A profitiraju samo najgori i najpokvareniji, navodi u autorskom tekstu za Pobjedu Nenad Prokić, dramski pisac i profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.

Piše: Nenad Prokić

Da narod snosi osnovnu odgovornost za sveopštu zaostalost u Srbiji, samo rijetki su se usudili da javno kažu, jer se svi nemaštoviti nitkovi ovdje redovno kriju upravo iza naroda. A kriju se iza naroda, jer je narod apstrakcija s kojom se ne može voditi direktna komunikacija. Milan Piroćanac, zaboravljeni civilizovani Srbin, među prvima je u Srbiji optužio sam narod, ali je i dodao, pri kraju života, da se protiv naroda ne može.

A kada u narodu ne postoji istinska želja za prepoznavanjem sopstvenog interesa, već se bludi u mitovima i paraistoriji, onda cijelo društvo umišljeno zbija opasnu šalu s duhom vremena i vodi pogrešan oblik života. To mu se redovno teško sveti. A profitiraju samo najgori i najpokvareniji.

Burazerska država

U malom, zamračenom i skučenom svijetu burazerske države, svaki se zvanični položaj oduvijek isključivo iskorišćavao za unapređenje sopstvenih interesa. To postane bolno jasno kada se pročitaju knjige dva savremenika iz vremena ubistva kneza Mihajla: Dnevnik Benjamina Kalaja, tadašnjeg austrougarskog konzula u Beogradu i Međunarodni položaj Srbije, Milana Piroćanca, pravnika i političara.

Po Kalaju, Rusi su bili teško umiješani u ubistvo kneza Mihajla Obrenovića, i za to su iskoristili Karađorđeviće, ali nisu za namjesništvo predlagali njih, već crnogorsku dinastiju Petrovića.

Nije se mnogo promijenilo od tih vremena. Pokvarena ruska politika, ravnodušni zapad, zatucani narod i pohlepna vlast. Kakve šanse onda, u gluvoj srpskoj noći, i danas ima bilo kakva otmenost i plemenitost blijedog lica koja želi svojim sunarodnicima dobronamjerno nešto da rastumači? Ili da uvede hijerarhiju znanja i stručnosti na mjesto partokratije “najizvrsnijih” ljudi srpske imaginarne civilizacije, onih koji mrze sve što im se ne dopada? Kakve su joj šanse pred raskokodakanim provincijalnim i narodnjačkim opajdarstvom i nebulozama, pred svim tim kovačima lažnog novca, kokošarima i palikućama; pred mrskim zavjereničkim karbonarima pašićevskog tipa, koji su tiranijom zarobili i ukrali društvo, i stavili ga u službu sopstvenih privatnih kriminalnih interesa?

Pod tim nebrojenim probisvjetima se srpstvo neprestano oslobađa i ujedinjava, a sva ostala pitanja čekaju u dugom redu, s nikakvim šansama da ga ikada i dočekaju. To raspojasano hajdukovanje i razbojništvo, pod okriljem političke razuzdanosti, se oduvijek hvalilo kao nekakva srpska narodna demokratija. Međutim, takav patriotizam je razarao zemlju više od svih neprijatelja.

Nihilisti ruskog tipa, zatucani bakunjisti i nacionalisti bez ikakvih pogleda. I majmunisanje male balkanske države sa osvajačkim težnjama, sva ta šovinistička razmetanja, izmotavanje nekakve samostalnosti u odnosu na velike sile, narod u kojem nijedna grupa, nijedna stranka nikad nije smogla snage da se ozbiljno suprotstavi vlasti i natjera je na neke druge puteve na kojima nema samo njenih interesa; narod u kojem nema dovoljno svijesti ni smjelosti da se opakoj vladavini stane na put.

Narodna krivica

Takav narod je sam kriv što stvari idu naopako, odnosno kriva je ona grupa ljudi što vodi opšte poslove.

Mediokriteti i poltroni, demagoški matadori, mrzitelji zapada koji privatno rado provode vrijeme na zapadu, promoteri politike poslije-mene-potop, bankroteri sopstvene ekonomije, koji glume državnike pod maskom patriota, koji bulevarskim vicevima vode državu, čije se rukovođenje državnim poslovima uvijek graniči s kriminalom, koji biraju smrt ali uvijek za druge, dok za sebe čuvaju priliku da vaskrsnu; koji se tako uspješno opiru ideji da se Srbija okrene zapadnoj kulturi i za tu rabotu ne biraju sredstva – jedna do zla boga nesnosna grupa ambicioznih, nasrtljivih i nevaspitanih ljudi vodi i upravlja potuljeno Srbijom već vijekovima.

Ne pomažu promjene vlasti, dinastija, kraljeva i predsjednika. Dakle, narod je imao i ima onakve vladare kakav je bio i sam. A takav je i danas. Dok je država koju su imali bila oduvijek banana-država.

“Luda kuća, na sve strane nesposobnost, neznanje, intrigarstvo, pakost, i sve to dovedeno do savršenstva!”, zaključuje Piroćanac krajem 19. vijeka. U tom savršenstvu živimo i danas. Za utjehu, ni u Homerovoj Ilijadi ne pobjeđuje junak Ahil, već lukavac Odisej.

Pa ti budi onda Dedalov sin u Srbiji, budi Ikar Srbima. Suprotstavi se narodnjačkim demagozima, antievropskim patriotama, takozvanim ljubiteljima otadžbine i zaostavštini opterećenoj mitovima, paraistorijom, lažima i izmišljotinama.

Postali smo društvo sa stalnim hendikepom, koje zaostaje sve više na svakom sljedećem stepenu razvoja. Kada se jednom stvori takav jaz, oni koji su zakasnili, kojima je isteklo vrijeme u svijetu koji se ubrzano mijenja – njima ostaje tek slijepa zavist, mržnja i uzaludna vjera u neku pomoć od sile koja se suprotstavljena onoj koju mrzimo. Druga mogućnost je da propovedamo skoru propast svijeta i nadamo se kataklizmi naprednijih.

(Dramski pisac i profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu)

SKUPŠTINA

Prva redovna sjednica crnogorskog parlamenta ove godine biće održana sjutra na Cetinju.

Na dnevnom redu je Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma o statusu između Crne Gore i Evropske Unije o aktivnostima koje sprovodi Evropska Agencija za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori.

Poslanici će se izjasniti o Predlogu zakona o potvrđivanju Protokola iz Nagoje o pristupu genetičkim resursima i pravednoj i jednakoj raspodjeli koristi koje proističu iz njihovog korišćenja uz Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti.

Na dnevnom redu sjednice su izbori i imenovanja.

Demokratski front je najavio da će tražiti da se u dnevni red sjednice uvrsti Predlog zakona o porijeklu imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine.

NEDOLAZAK U SARAJEVO

Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, kazao je za emisiju “Teleskopija” na TVCG, da razumije odluku predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne posjeti Sarajevo, navodeći da bi u takvoj situaciji isto postupio.
“Teleskopija” se emituje večeras na Prvom programu TVCG od 20:05.

Podsjetimo, Predsjedništvo BiH je sa dva glasa za i jednim protiv usvojilo zaključak kojim se 2. i 3. mart utvrđuje kao termin zvanične posjete predsjednika Crne Gore toj zemlji. Za posjetu Đukanovića glasali su Komšić i bošnjački član Predsjednistva Šefik Džaferović, dok je srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik, bio protiv.

U međuvremenu je Đukanović saopštio da neće posjetiti Sarajevo i da je potez Dodika dio nacionalne predstave, koju ne treba dalje hraniti.

“Nažalost, zbog nekih naših, potpuno besmislenih razmirica u Bosni i Hercegovini i stava Dodika, mog i gospodina Džaferovića ovdje u Predsjedništvu BiH, nije došlo do realizacije te posjete”, kazao je Komšić.

Dodao je da je to apsurdno, budući da je Dodik, kao predsjedavajući Predsjedništva, odlučio da prvi uputi poziv Đukanoviću. 

“Sada, kada smo odredili datum, on se tome usprotivio, zbog koliko sam ja mogao da vidim, dešavanja u Crnoj Gori, odnosa Beograda, Banja Luke prema tim dešavanjima, što je prema meni apsurdno, nepromišljeno i nadam se da neće ostaviti traga na odnose Crne Gore i BiH, koji su do sada bili odlični”, kazao je Komšić za TVCG.

Ti odnosi su bili najprijateljski u cijeloj regiji, rekao je Komšić i podsjetio da Crna Gora i BiH jedine imaju potpisan sporazum o granici.

Komšić je rekao da je sa Đukanovićem u Briselu razgovarao o aktuelnoj situaciji.

“Tačno je da Dodik od ovoga prvi političko pozorište, koje je upućeno prvenstveno Republici Srpskoj”, naveo je Komšić.  

On navodi da je Dodik talac svojih postupaka, u koje pokušava da uvuče i Republiku Srpsku. Optužio je Dodika da Bosnu i Hercegovinu pokušava da blokira i povuče unazad.

Predstavnici međunarodne zajednice su, kako kaže, Dodiku jasno predočili da je njegova politika neprihvatljiva.

“Te bombastične izjave Dodika i njegovih saradnika ne postižu neki efekat ni u Republici Srpskoj”, smatra Komšić. 

Dodik, kako navodi Komšić, radi u korist svoje štete, jer svojim ponašanjem i blokiranjem BiH zaustavlja ekonomske sporazume koji idu u korist poslovnim ljudima u Republici Srpskoj.

“Teško je to pojmiti da glasaš protiv sebe, jer zašto to radiš, nema logike, apsurdno je”, ocijenio je Komšić.

On kaže da Dodik ipak ne povlači službenike iz institucija Bosne i Hercegovine, jer nema novca da ih plaća.  

Komšić je ocijenio da ga aktuelna situacija podsjeća na devedesete, pred početak rata.

“Ja dobro znam šta je rat. Ja dobro znam šta je ne jesti, ne piti, biti u blatu, u krvi, gledati drugoga kako gine. Ja to dobro znam. Gledati članove svoje porodice mrtvim. Za razliku od većine njih, koji se tako lako igraju teških riječi. Ispadam ja ratoboran, ja sam, neko ko vrlo dobro znam šta je to. Nemojte odlučnost da mi dovodite u pitanje, ja znam šta su mrtve glave, nemojte da se igramo tim stvarima, zbog čega, zbog nečijih miliona”, poručio je Komšić.

On je demantovao tvrdnje Dodika da su Srbi obespravljeni u BiH i naveo da Dodik pokušava da zaplaši ljude u Republici Srpskoj.

“Dodik je sve što ima zaradio u BiH, nije to zaradio u Srbiji”, rekao je Komšić. 

On je kazao kako očekuje da će se, sa dolaskom novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, neke stvari u odnosima dvije zemlje  stabilizovati. Odnose Sarajeva i zvaničnog Beograda ocjenjuje po sistemu “toplo-hladno”.

“Kad vidim šta se dešava kod vas u Crnoj Gori, razumijem da Vučić pred izbore ne smije dozvoliti da bude slabiji od Amfilohija, ili Dodika. Nadam se, kad prođu izbori, da ćemo se vratiti normalnoj komunikaciji”, poručio je Komšić.

Dodao je da je to što je Crna Gora članica NATO-a dodatni i jaki faktor sigurnosti i stabilnosti države. On je ocijenio da samo NATO, u ovom trenutku, može Balkanu donijeti mir i stabilnost.

“NATO znači da nema više sukoba”, rekao je Komšić. On je ocijenio da, bez obzira na zapaljive izjave i postupke, nema kapaciteta za novi veći sukob na Balkanu.