CG DA BUDE DRŽAVA SVIH

Crnoj Gori je potreban novi veliki demokratski iskorak državotvorne politike i okupljanje kompletnog reformskog potencijala koji će omogućiti da opstaje i razvija se vjerujući u pravdu kao osnovnu vrlinu, rekao je počasni predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić.

SDP, kako je poručio, vjeruje i svim svojim bićem boriće se za takvu Crnu Goru – državu svih.

“Ako Crnoj Gori uzmete dušu građanske države, sekularnog ustrojstva i oduzmete joj tu vertikalu antifašizma, a to su sve fundamenti evropske države u 21. vijeku – što je to nego nestanak Crne Gore”, naveo je Krivokapić u intervjuu agenciji Mina.

Prema njegovim riječima, da je država išla ka demokratiji, kao najboljoj odbrani Crne Gore i da je na vrijeme objašnjeno Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) da ne može da bude iznad zakona stvari bi danas bile značajno drugačije.

Kako je kazao Krivokapić, mala zemlja kao što je Crna Gora, u vrlo specifičnom okruženju, više je od nekih drugih predisponirana da bude suočena sa takvim egzistencijalnim izazovima.

“To je nešto na što ne možemo uticati. Ali ono što može odgovorna elita i vlast je da čini sve što je u njenoj moći da upravo načinom vladanja obesmisli i do kraja marginalizuje sve te opasnosti i tradicionalnu žilavost jedne nazadne ideološke paradigme”, rekao je Krivokapić.

Kako je naveo, potpuno je druga stvar kada vrijednosni sistem moderne evropske Crne Gore služi uglavnom kao paravan za kamuflažu raznih nepravdi, pohara i rasprodaja.

Takav način vladanja, kako je dodao Krivokapić, jača neprijatelje državnosti, a tupi snagu najboljeg dijela Crne Gore.

“Više puta sam govorio o toj istorijskoj analogiji sa Crnom Gorom Kralja Nikole koja je okončala sramnom Podgoričkom skupštinom”, naveo je Krivokapić.

On je poručio da je zbog toga Crnoj Gori nasušno potreban novi veliki demokratski iskorak državotvorne politike.

“Iskorak koji će omogućiti da vjera u Crnu Goru bude opet i puna vjera u njenu pravdu, da Crna Gora bude država koja opstaje i razvija se vjerujući u pravdu kao osnovnu vrlinu”, rekao je Krivokapić.

Nekoliko puta morali iznova da prisegnemo za slobodom

Kako je dodao, drugi zreliji i svjesniji narodi morali su samo jednom da osvoje svoju nezavisnost, a mi smo nekoliko puta u našoj istoriji morali iznova da prisegnemo za svojom slobodom.

“To će reći da dugo trajemo, ali i da nijesmo uvijek bili dovoljno pametni da tu slobodu odbranimo i dovoljno mudri da tom slobodom gazdujemo. I ja želim prije svega da istaknem odgovornost nas koji smo tu državu stvarali i vodili”, naveo je Krivokapić.

Ta odgovornost, kako je kazao, nesumnjivo postoji ako i danas, 14 godina nakon referenduma, na sceni realno postoji, više nego ikad u ovom periodu, reinkarnacija političke ideje koja suštinski znači nestanak Crne Gore.

On je naglasio da je Crnoj Gori potreban novi demokratski iskorak, državotvorna energija i okupljanje kompletnog reformskog potencijala.

Upitan da li smatra da na rezultate narednih izbora mogu da utiču litije i posljednja dešavanja, Krivokapić je naveo da su litije u suštini politička platforma velikodržavne ideologije devedesetih.

On je kazao da uvijek treba podsjetiti da veliki broj ljudi prisustvuje iz potpuno drugih pobuda, ili čisto vjerskih, ili kao odgovor na trenutno stanje i nepravdu koja se može vidjeti na svakom koraku.

„Kao i u gašenju Crne Gore neki su tamo što je nepravda tolika da zbog “Ilije mrze i Svetog Iliju”, kako se zbori u Crnoj Gori“, naveo je Krivokapić.

On je kazao da se SPC u Crnoj Gori ponaša kao prema tuđoj državi, otkad je u tu državu došla prije jednog vijeka na nestanku Crne Gore.

„Moglo im je biti, što se kaže u Crnoj Gori. I ne znam zbog čega se sada čude u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), jer su se do skora klanjali pred njihovom rukom, ili gradili stanove zajedno“, rekao je Krivokapić.

Kako je kazao, to je bio usko partijski interes na štetu egzistencijalnih interesa građanske Crne Gore.

„Gajena je SPC od zajedničkog ubijanja Jugoslavije pa sve do nedavno, dok nije ugrožena vlast DPS-a. Mitropolit Amfilohije samo kad je u nemoći krije svoj politički program i ideologiju kleronacionalizma, koja je vojno poražena devedesetih, ali kojoj je dozvoljeno da preživi bez odgovornosti propagatora mržnje i zločina“, naveo je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, ona danas kroz zloupotrebu vjere pretenduje da bude i politička alternativa modernoj, evropskoj, sekularnoj državi, a tom konceptu se priklanja, na žalost, i veliki dio opozicije.

Na pitanje da li očekuje da će biti tenzija tokom predizborne kampanje i samog izbornog dana, sa obzirom na cjelokupnu situaciju, Krivokapić je odgovorio da njih priželjkuju i na njima temeljno rade oni koji nemaju što drugo da ponude građanima.

„Kada zarobite Ustavne institucije i urušite povjerenja koje je mukotrpno stvarano, kada ste nesposobni da rješavate političke izazove, onda imate stanje sukoba na političkoj sceni“, kazao je Krivokapić.

To, kako je dodao, dovodi do scena primitivizma, banalnosti, jednom rječju sveopšte provincijalizacije Crne Gore.

„Nastavi li se ovako, neće Crna Gora moći još dugo izdržati ni njene “pink Crnogorce”, ni “beogradske Srbe”, a zajedno povratnike u devedesete“, kazao je Krivokapić.

Dogovor oko izbora uslov političke stabilnosti

Upitan u kojoj mjeri je moguće sprovođenje fer i slobodnih izbora sa postojećim izbornim zakonodavstvom, Krivokapić je naveo da je dogovor oko izbora, sa što je moguće većim stepenom konsenzusa, uslov političke stabilnosti, bez koje nema ni društvene, niti ekonomske stabilnosti.

Takav epilog, kako je naglasio, nema alternativu.

On je kazao da je u mnogo težim vremenima postojao dogovor oko izbora, pa je SDP 2016. godine doveo i do prve Tehničke vlade u istoriji Crne Gore.

„Što smo 2020. godine došli u ovakvo stanje samo je potvrda demokratskog i institucionalnog nazadovanja koje je toliko da ga javno dijagnosticiraju naši saveznici od Vašingtona do Brisela“, naveo je Krivokapić.

Odgovarajući na pitanje kakav rezultat SDP-a očekuje na narednim parlamentarnim izborima, on je kazao da je jasno da od snage te partije presudno zavisi da li će Crna Gora napraviti nove iskorake, ili će tonuti u nazadovanje.

„Nemam dileme da građani tu ulogu i važnost SDP-a prepoznaju danas više nego ikad. To će se vidjeti i po nikad boljem našem rezultatu na izborima“, rekao je Krivokapić.

SDP uvijek bio ključni katalizator emancipatorskih političkih i društvenih procesa

On je naveo da SDP jedini u parlamentarnom životu traje tri decenije na konceptu nezavisne, građanske i evroatlanske Crne Gore.

„Trajanje SDP-a na pravoj strani istorije je i moralna kičma državotovorne ideje, iako mnogima nije prijatno da to čuju“, kazao je Krivokapić.

SDP je, kako je dodao, uvijek bio ključni katalizator emancipatorskih političkih i društvenih procesa, i u otklonu od pogubne politike Miloševića i u borbi za nezavisnost, građansku Crnu Goru, Evropsku uniju i NATO.

Na pitanje kako ocjenjuje atmosferu u crnogorskom parlamentu, koja je često na ivici incidenta, Krivokapić je odgovorio da je u ovom sazivu atmosfera samo refleksija degradacije, s jedne strane demokratskih procesa, kakva se vidi i u izvještaju Fridom hausa, a s druge strane povratka dijela opozicije u tvrdi nacionalizam.

„Od nekad najbolje ocijenjene institucije u svim međunarodnim izvještajima, danas je među najgore ocijenjenim, od mjesta političkog dijaloga i konsenzusa oko najkompleksijih pitanja, do toga da više ne možete dogovoriti elementarne, čak tehničke stvari“, naveo je Krivokapić.

On je poručio da se taj dobro uzmakli trend primitivizacije politike, koji se ogleda i u djelovanju parlamenta, mora hitno zaustaviti ako ne želimo da skroz potonemo kao politička zajednica.

„Skupština je nekad rješavala sporove i sprečavala sukobe, a sad je pretovorena u mjesto stvaranja sukoba“, zaključio je Krivokapić.

BOŠKOVIĆ

Ataci na nezavisnost Crne Gore su, i poslije 14 godina, itekako prisutni, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković i poručio da je bezbjednosni sistem dovoljno sposoban i kvalitetan da se izbori sa tim izazovima.

Bošković je agenciji Mina kazao da se Crna Gora, kroz svoju hiljadugodišnju istoriju, uvijek morala boriti, a kada se izbori – čuvati svoju nezavisnost i postojanje.

„Povlačeći paralele, i danas vidimo da postoje nasrtaji na njenu bezbjednost, pa čak i postojanje“, rekao je Bošković.

Kako je naveo, Crna Gora se, i nakon 14 godina nezavisnosti, našla pod udarom raznih interesnih grupa i sfera koje pokušavaju zaustaviti, prije svega njen put ka evropskim i evroatlantskim integracijama, a s druge strane, čak i ugroziti njeno postojanje.

„Na njihovu žalost, Crna Gora je danas jedna stabilna, demokratska, multietnička država, koja je integrisana u Sjevernoatlantski savez, i na dobrom je putu da postane članica Evropske unije (EU)“, kazao je Bošković.

Prema njegovim riječima, od 2014. godine traju nasrtaje i ugrožavanje bezbjednosti Crne Gore, „a što je još gore, ugrožavanje prije svega njene supstance, a to je njen multietnički i multireligijski sklad“.

„Svjedoci smo tome i ovih dana. Uvijek se te i slične aktivnosti pojačavaju u susret nekim značajnim odlukama na političkom i ukupnom nacionalnom planu“, rekao je Bošković.

On očekuje da će sed, kako se budu približavali naredni izbori, ta matrica sprovoditi pojačanim intenzitetom.

„Tako da, bez obzira što 14 godina uživamo blagodeti crnogorske nezavisnosti, ataci na njenu nezavisnost su itekako prisutni“, kazao je Bošković.

Sposobni da se izbore sa izazovima

Upitan da li je bezbjednosni sistem Crne Gore dovoljno jak da se izbori sa tim prijetnjama, on je odgovorio da se proteklih 14 godina, bezbjednosni sistem razvijao dinamično, reformisao se i postao dovoljno sposoban i kvalitetan da može da se odbrani od svih tih nasrtaja.

„Kada je u pitanju vojska Crne Gore (VCG), svi moji prethodnici i ja radili smo predano, ne samo da je modernizujemo kroz nabavku opreme, već smo prije svega radili na njenom kvalitetnom i modernom definisanju“, rekao je Bošković.

Crna Gora, kako je naveo, danas ima Vojsku koja je itekako sposobna da izvrši sve misije koje su postavljene pred nju, a s druge strane da bude adekvatan partner unutar NATO saveza, među 30 članica.

„Tako da je ono što smo postigli zaista za ponos i divljenje“, smatra Bošković.

Upitan kako bi, s obzirom na posljednja dešavanja, ocijenio bezbjednosnu situaciju u državi, on je rekao da mora da razočara sve one koji bi željeli da vide Crnu Goru kao nestabilnu državu, koja nije sposobna da se izbori sa izazovima i koja nije zaslužila da postane članica EU.

Kako je kazao, Crna Gora je danas veoma stabilna, i sigurno se kreće ka veoma bitnom spoljnopolitičkom cilju – članstvu u EU.

Prema riječima Boškovića, izazovi postoje, i oni su prisutni u posljednjih pet-šest godina.

„Ali su to izazovi sa kojima se suočavamo na kvalitetan način i sa kojima ćemo se i ubuduće boriti, da ih pređemo na miran, demokratski način, onako kako to rješavaju savremene evropske demokratije. Siguran sam da ćemo u tome uspjeti, kao što smo uspjeli i svaki put do sada“, naveo je Bošković.

Reforma bezbjednosnog sektora odrađena na brz i kvalitetan način

Na pitanje koja su, po njegovom mišljenju, najveća dostignuća na planu odbrane koja su ostvarena za proteklih skoro deceniju i po, on je odgovorio da je veoma ponosan na ono što je urađeno kada je u pitanju VCG i odbrambeni sistem u Crnoj Gori.

Bošković je podsjetio da je 2006. postojala Vojska vojska koja nije bila definisana po standardima i prema potrebama države.

„Sve ove godine smo iskoristili upravo da prilagodimo Vojsku onome što su potrebe male, moderne države kakva je Crna Gora, a s druge strane da je opremimo najsavremenijim sredstvima, upravo kako bi iskoristili mogućnost da smo manji, fleksibilniji i da brže možemo odgovoriti određenim izazovima“, naveo je on.

Bošković je ocijenio da je reforma bezbjednosnog sektora, koja je izvršena u tom periodu kako bi Crna Gora mogla da postane članica Sjevernoatlantskog saveza, odrađena na veoma brz i kvalitetan način.

Kako je naveo, sama činjenica da je od poziva za članstvo u NATO, do samog članstva, protekao veoma kratak period, dovoljno govori o posvećenosti tom poslu i kvalitetu urađenog.

„VCG je prepoznata ne samo u okvirima države, što smo svjedoci i ovih zadnjih nekoliko mjeseci kada je Crna Gora bila izložena globalnom izazovu pandemije koronavirusa, nego je jednako, ako ne i više, cijenjena i van granica ove zemlje“, smatra Bošković.

Prema njegovim riječima, doprinos VCG globalnom sistemu vrijednosti uveliko prevazilazi mogućnosti i kapacitete same države Crne Gore.

Stižu još dva helikoptera

Bošković je kazao da se nije stalo sa modernizacijom naših oružanih snaga.

„Posvetili smo se u prethodne tri godine tome da one djelove oružanih snaga, za koje imamo i tradiciju i kadrove, opremimo modernim sredstvima, tako da smo nabavili tri helikoptera Bell 412, nabavljamo i 67 lako oklopnih vozila, i tako smo na veoma moderan način opremili naše deklarisane snage“, kazao je on.

Kako je naveo, Ministarstvo nastavlja sa modernizacijom, pa je zaključilo ugovor sa kanadskom kompanijom Bell o daljoj modernizaciji crnogorskih vazduhoplovnih snaga.

„Tako da ćemo već sredinom godine u našem sistemu imati još jedan još jedan helikopter, Bell 505, koji će omogućiti potpuno oslobađanje od Gazela koje su bile u sistemu vazduhoplovtstva VCG“, istakao je Bošković.

Početkom januara naredne godine će, kako je najavio, Crna Gora dobiti i drugi Bell 505, a sredinom iduće godine još dva, tako da će crnogorske vazduhoplovne snage imati četiri helikoptera Bell 505 i tri Bell 412.

„To će za duži vremenski period biti savim dovoljno za potrebe Vazduhoplovstva VCG, i na taj način će njegove mogućnosti biti mnogo veće da odgovori izazovima koji su pred nama, prije svega kroz treću misiju VCG, a to je pomoć civilnim institucijama“, kazao je Bošković.

POPOVIĆ

Demokratska Crna Gora pozvala je opozicione kolege da napuste parlament i da se zajedno obavežu na bojkot izbora, sve do, kako su naveli, uspostavljanja fer uslova za njihovo održavanje.

Potpredsjednica Demokrata Zdenka Popović kazala je da nepostojanje demokratije kao društvenog uređenja „najbolje oslikava besmislenost“ Skupštine kao zakonodavne vlasti.

To, kako je istakla, potvrđuje podatak da, od početka aktuelnog saziva parlamenta, skupštinska većina nije prihvatila niti jedan jedini predlog opozicionih partija.

„Zato danas, nakon što je praksa slovom i brojem pokazala svu besmisao opozicionog učešća u radu takve Skupštine, Demokrate još jednom, sa punim pravom, pozivaju opozicione kolege da napuste parlament i da se zajedno obavežemo na bojkot izbora, sve do uspostavljanja fer uslova za njihovo održavanje, pod medijacijom međunarodne zajednice“, rekla je Popović.

Prema njenim riječima, opozicioni poslanici koji su učestvovali u radu parlamenta predložili su 189 amandmana, predloga zakona, izmjena i dopuna zakona, rezolucija, predloga za povlačenje, od čega nijedan nije usvojen.

Najveći broj predloga, kako je kazala Popović, nije čak ni uvršten u dnevni red.

„Od toliko predloga, makar je jedan morao biti vrijedan rasprave. Makar se o jednom moglo diskutovati i glasati, pa i da se odbije, nekako bi ličilo na demokratiju“, rekla je Popović.

Ona je navela da u uređenim državama vlast prihvata predloge opozicije i to je sasvim normalno, jer je i opozicija dio zakonodavne vlasti.

„Tim principom se vode političari u uređenim demokratijama. Međutim, u onim divljim kakva je crnogorska, a koje ni po čemu ne asociraju na demokratije, interes države i građana ne postoji“, ocijenila je Popović.

Ona je kazala da prekid bojkota predstavlja jedan od najvećih usluga predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, kome, kako je rekla, u potpunosti odgovara to da opozicija saopštava stavove i predloge u „njegov mikrofon“.

„Naročito mu odgovara ako se ta priča svodi na identitetska pitanja i podjele građana po različitim šavovima“, dodala je Popović.

Prema njenim riječima, dok je god Demokratska partija socijista na čelu države, demokratiju, Evropsku uniju, slobodu medija, razvoj, napredak, iskorjenjivanje kriminala i korupcije, rad u interesu građana i države, „možemo samo da sanjamo“, a što potvrđuju izjave sa najvećih međunarodnih instanci kao i izvještaji renomiranih agencija poput Fridom housa.

DARMANOVIĆ

Crna Gora neće dozvoljavati da se Srbija, pod plaštom navodne ugroženosti interesa Srba u Crnoj Gori, miješa u unutrašnje stvari naše države poručio je, u intervjuu Pobjedi, Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova.

Kazao je da u Crnoj Gori nije i nikada neće biti ugroženi narodi, pa, naravno, ni srpski, te da je “svaka druga tvrdnja neutemeljena i štetna za sve, osim za predizborne kalkulacije u našoj i susjednoj državi”.

Kako doživljavate izjave srpskog šefa diplomatije Ivice Dačića da su “tenzije u Crnoj Gori skoro dovele do bratoubilačkog rata Srba i Crnogoraca”, te da je “velika laž” da se Srbija miješa u unutrašnje stvari naše države?

DARMANOVIĆ: Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore već se oglasilo povodom izjave mog srpskog kolege, i naš stav je poznat. Crna Gora neće dozvoljavati da se Srbija, pod plaštom navodne ugroženosti interesa Srba u Crnoj Gori, miješa u unutrašnje stvari naše države. Vrlo je neodgovorno kad se primjene epidemioloških mjera, kojima se čuvaju životi i zdravlje naših građana, koriste kao jeftina, ali nimalo naivna platforma za raspaljivanje političkih strasti i stvaranje atmosfere napetosti. To ne može biti obrazac dobronamjerne politike ni u svojoj, a kamoli u drugoj, susjednoj zemlji za koju još tvrdite da je “prijateljska i bratska”. Pa sve to još začinite ni manje ni više nego tezom o bratoubilačkom građanskom ratu koji samo što nije počeo! To nije način na koji govore prijatelji i navodno partneri na evropskom putu, a još manje stil i vokabular ministara i visokih diplomata.

U stvarnosti, čitava priča izgleda drugačije oni za koje je postojala sumnja da se nijesu pridržavali zakona, makar to bili i sveštenici MCP, bili su zadržani u istražnom pritvoru; činjenice su utvrđene, podignut je optužni prijedlog i, prema slovu zakona, poslije 72 časa pušteni su da se brane sa slobode. Državni organi su, pri tome, postupali korektno i profesionalno. Crna Gora je, prije svega, građanska i sekularna država, utemeljena na Ustavu i zakonima. U Crnoj Gori nije, i nikada neće biti ugroženi narodi, pa, naravno, ni srpski i svaka druga tvrdnja je neutemeljena i štetna za sve, osim za predizborne kalkulacije u našoj i susjednoj državi. A, možda štetna čak i za njih!

U Crnoj Gori mogu biti “ugroženi” samo oni koji ne poštuju njen Ustav i zakone, njen građanski i multietnički karakter, njen demokratski izbor, samo oni koji svojim fanatizmom ugrožavaju prava i slobode drugih.

Srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin kaže da je „Crna Gora izvor nestabilnosti u regionu“…

DARMANOVIĆ: Što se tiče izjava ministra Vulina, ne znam, zaista, da li ih treba i primjećivati, a kamoli na njih reagovati. Za Crnu Goru se jako dobro zna da je više od dvije decenije epicentar stabilnosti u inače hronično nestabilnom regionu. Da parafraziram Sartra nestabilnost su, ipak, drugi!

Sve u svemu, ne dešava se prvi put da odluke koje naša država donosi, u skladu sa svojim nacionalnim interesima, budu predmet neodmjerenih komentara koji stižu sa najviših političkih adresa u Srbij i. To je retorika koja je nama u Crnoj Gori dobro poznata, koja se konstantno ponavlja i koja je posljedica srpskog nacionalizma duboko ukorijenjenog u njihovom političkom diskursu.

Crna Gora se, inače, u svojoj istoriji suočavala i borila sa raznim verzijama, formama i izvedbama toga, u našem regionu, uvijek imperijalnog i paternalističkog nacionalizma od načertanijevskog preko karađorđevićevskog i četničkog, i u posljednjim decenijama od Miloševićevog, preko Koštuničinog do ovog današnjeg. Konstanta svake od ovih verzija je da mu je Srpska crkva, sa svojim uvriježenim antizapadnjaštvom i antiliberalizmom, uvijek davala duhovnu potporu i pogonsko gorivo, ne ustežući se, kad treba, ni da stane u odbranu ratnih zločina i zločinaca. Ovakva retorika se, ne jednom, upotrebljavala kao najava širih, zlokobnih političkih projekata i ciljeva, ali može da posluži i za trivijalne i privremene koristi, kao npr. za izborne potrebe ili za skretanje pažnje sa aktuelnih političkih pitanja u susjednoj državi.

Osim političkog odgovora, hoćete li povodom takvih reakcija susjedne Srbije preduzimati neke diplomatske korake?

DARMANOVIĆ: Crna Gora želi dobre odnose sa susjednom Srbijom, odnose slične onima koje imamo sa ostalim zemljama regiona, a koji priliče zrelim demokratskim sistemima. Imamo jedan važan, zajednički vanjskopolitički cilj integraciju u EU, koja u svom temeljnom ugovoru, na koji smo se obavezali, poziva na razvoj i očuvanje dobrih odnosa sa susjedima. U Srbiji je, međutim, počela predizborna utakmica, pa nije nerealno očekivati dodatno zaoštravanje veoma negativnog narativa koji se, prema Crnoj Gori, već sad obilato koristi. Crna Gora je i do sad, uvijek srazmjerno i u skladu sa dobrom diplomatskom praksom, preduzimala diplomatske korake, a eventualno zaoštravanje odnosa će zavisiti samo i isključivo od ponašanja naših susjeda. Ipak se nadam da do toga neće doći.

Da li je ruski uticaj na unutrašnje stvari Crne Gore sada drugačiji u odnosu na 2015. i 2016. godinu?

DARMANOVIĆ: Nesumnjivo je da Rusija svoju politiku ometanja, opstrukcije, fragmentacije, partikularizacije, vrijednosne denominacije, podsticanja unutrašnjih animoziteta i rivalstava unutar evropske i evroatlantske zajednice, odnosno šire i globalno unutar svjetske porodice liberalnih demokratija, pokušava realizovati i preko svojih državnih i ne-državnih proxy partnera u nekim zemljama Zapadnog Balkana. Time se ta društva i te države žele usporiti, omesti, pa i zaustaviti na putu prema evropskim i evroatlantskim strukturama i vrijednostima.Konkretno, kada je u pitanju Crna Gora, o tome svjedoči uloga Rusije u pokušaju državnog udara 2016. čiji je jedan od ciljeva bio zaustavljanje članstva Crne Gore u NATO.

Sama činjenica da je Crna Gora danas članica kolektivnog sistema bezbjednosti, ohrabruje nas da se sa današnjim izazovima, koji postoje na relaciji sa Rusijom, lakše nosimo. Nadali smo se da su iz događaja iz oktobra 2016. izvučene određene pouke i da su odnosi Crne Gore i Rusije, uz dozu opreznosti, korak po korak krenuli normalnijim tokom. Međutim, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, jasno je prepoznata zainteresovanost Moskve za ovo pitanje, i još jednom se, poslije izvjesnog zatišja, potvrđuje kontinuitet neprihvatljivog mij ešanja Rusije u unutrašnj e stvari Crne Gore.Usvajanje pomenutog zakona, kao dijela pravnog poretka jedne sekularne demokratske države, čini ovo pitanje isključivo unutrašnjim pitanjem Crne Gore, i neobjašnjivo je da ono može imati „uticaj na globalno jedinstvo pravoslavnog svijeta”, kako pojedini spoljašnji akteri pravdaju svoje kontinuirano miješanje. Crna Gora ima snage da se izbori sa tim izazovima, što smo više puta dokazali u periodu koji je za nama.

Od obnove crnogorske nezavisnosti prošlo je 14 godina. Naša država je članica NATO i na dobrom je putu ka EU. Jesmo li sada sigurniji, uprkos pritiscima sa strane?

DARMANOVIĆ: Crna Gora je mnogo sigurnija zemlja u odnosu na period prije juna 2017. Danas, ukoliko nam je pomoć potrebna, Crna Gora u svakom momentu može da računa na solidarnost i pomoć svojih 29 saveznica bez obzira da li se radi o prirodnoj katastrofi, pandemiji, ili, u ekstremnom slučaju, o oružanom napadu, kada u skladu s članom 5 Vašingtonskog ugovora u našu odbranu staje cijeli savez. To je osnovna i ogromna razlika u spoljno-političkom položaju naše zemlje u odnosu na ranije. Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi NATO, a naše članstvo u Alijansi je osnov Crne Gore kao evro-atlantske zemlje. Mi u NATO-u nijesmo ni greškom, ni slučajno, ni privremeno. Postali smo dio saveza prestižnih demokratija, razvijenih ekonomija, modernih društava i moćnih odbrambenih i bezbjednosnih kapaciteta da tamo ostanemo. I zbog demokratije i zbog slobode i zbog ekonomije i zbog bezbjednosti.

Koliko smo sproveli reforme, s obzirom na to da poslanica u EP Tanja Fajon kaže da Crna Gora više nije lider u regionu u evropskim integracijama? Kako komentarišete i ocjene Fridom hausa da Crna Gora više nije demokratska država?

DARMANOVIĆ: Fridom haus je prestižni think tank i njegove izvještaje o stanju demokratije u svijetu uvijek pažljivo analiziramo. Vjerujemo da smo kao članica NATO i lider u procesu evropskih integracija bolji u odnosu na pojedine nalaze Izvještaja FH, ali ćemo se veoma ozbiljno posvetiti onim segmentima koji nijesu zavrijedili očekivanu ocjenu. Ostaje, ipak, da pričekamo Izvještaj Evropske komisije, koji će, vjerujemo dati precizniju, sveobuhvatniju i objektivniju sliku progresa u unutrašnjim reformama.

Možda je za našu javnost zanimljivo objasniti da „đavo zapravo leži u detaljima”. Numeričke ocjene u Izvještaju FH o našoj zemlji ostale su nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu u pet važnih oblasti: demokratsko upravljanje na nacionalnom nivou, demokratsko upravljanje na lokalnom nivou, izborni proces, nezavisni mediji i civilno društvo. Jedine dvije oblasti u kojima je zabilježen pad za 0.25 indeksnih poena su pravosudni okvir i nezavisnost sudstva i korupcija. S obzirom na to da je srednja ocjena za Crnu Goru ove godine iznosila 3.86, a granična vrijednost je 4.00, da je bilo koja od ove dvije oblasti uspjela da zadrži prošlogodišnji rejting, što znači 0.25 poena više, Crna Gora bi se sa 4.11 indeksnih poena našla u grupi od 11 konsolidovanih i polukonsolidovanih postkomunističkih demokratija. I to kao jedina ne-članica EU.

UPRKOS PANDEMIJI EU JE POSVETILA DUŽNU PAŽNJU ZAPADNOM BALKANU

Predstavljanje Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore, koje je planirano za jun, odgođeno je za oktobar. Je li razlog pandemija korona virusa ili nešto drugo, i kakav očekujete da će biti Izvještaj?

DARMANOVIĆ: Nije neuobičajeno da EK zbog određenih okolnosti ponekad odgodi datum objavljivanja. Tako je prošle godine paket objavljen krajem maja, umjesto u aprilu, zbog izbora za Evropski parlament. Ovdje treba uzeti u obzir da je pandemija izazvana virusom COVID-19 uticala na radne procese u svakoj državi, pa i u Evropskoj komisiji, a da se od nje očekuje da, pored paketa proširenja, pripremi i pregovaračke okvire za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Stoga ne čudi odluka da se objava izvještaja odgodi na jesen.

Treba imati u vidu da je, uprkos pandemiji, EU posvetila dužnu pažnju Zapadnom Balkanu i održala prioritetnim politiku proširenja, što se, između ostalog, ogleda i u donošenju odluke o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom u martu, te održavanju sastanaka ministara vanjskih poslova i Samita EU-Zapadni Balkan, kao i ogromnoj finansijskoj pomoći i pripremi paketa za socio-ekonomski oporavak.

Vlada je prihvatila novu metodologiju procesa pristupanja EU. Na koji način će to uticati na evropski put naše zemlje?

DARMANOVIĆ: Tehnički posmatrano, za nas je bilo gotovo svejedno sa kojom od dvije metodologije – „starom“ ili „novom“, ćemo nastaviti pregovarački proces. Mi imamo još samo jedno neotvoreno poglavlje, čije otvaranje očekujemo tokom ove godine.

U načinu zatvaranja poglavlja nema velike razlike. Zadovoljni smo što je novom metodologijom potvrđena perspektiva punopravnog članstva na osnovu individualnog napretka i što se prepoznaje značaj jačeg političkog upravljanja i dinamizacije političkog dijaloga na najvišim nivoima. Pozdravljamo pristup u kojem vladavina prava čini centralni dio pregovaračkog procesa, svjesni da razvoj modernog i ekonomski prosperitetnog društva ide uporedo sa demokratskim napretkom. Odluka Vlade da usvoji novi pristup zapravo govori da Crna Gora pozdravlja nastojanja EU da traga za bržim i dinamičnijim pristupom i da nema razloga da se plaši nijednog pregovaračkog modela. Članstvo u EU je nacionalni prioritet Crne Gore pod bilo kojom metodologijom.

VRIJEME POKAZALO

Političari različito ocjenjuju situaciju u Crnoj Gori tokom prethodnih 14 godina. Dok predstavnici vlasti smatraju da je ostvaren ozbiljan napredak, te da to ne vide samo oni koji to i ne žele da vide, u opoziciji smatraju da su taj period obilježile podjele i nedostatak demokratije.

U DPS-u smatraju da je ostvaren ozbiljan napredak koji se mjeri konkretnim pokazateljima – 2006. prosječna plata je bila 282 eura, danas je 515. Danas je prosječna penzija 289 eura, a prije 14 godina je iznosila 142.

“Udvostručili smo plate i penzije i poboljšali životni standard građana, lider u EU i Nato integracijama. Na žalost, još uvijek imamo dominantnu većinu koja nije spremna da se pomiri sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna, i ne samo to, nije spremna da uvaži dostignuća koja su postignuta”, istakao je Andrija Nikolić (DPS).

Četrnaest godina kasnije pokazalo se da je suverena Crna Gora najbolji izbor.

“Sa samostalnošću se gradi, jača se institucija i jača se demokratija. Ekonomski rast, pojedina prava dobijaju zamah, ravnopravost ne postavlja upit u ovoj Crnoj Gori”, kaže Genci Nimanbegu (FORCA).

Ipak, sve ovo govori da je urađeno puno, ali i da izazovi predstoje.

“Podjele mogu biti domaće i importovane. U ovom slucaju, neću definisati uzrok nastanka, one su evidentne i treba naći model za dijalog. Demokratija se gradi, svako ima odgovornpost i sve što treba učiniti da se jača demokratija treba iskoristiti. Mora jačati to da nam je država i sreća pojedinca bitnija od grupacije ili zajednice”, poručio je Nimanbegu.

“Da vratimo dijalog u institucije, prije svega u Skupštini imamo vd stanje zbog nespremnesti političara da se dogovaraju dogovorom koji podrazumijeva dvotrećinsku podršku određenim rješenjima. Svi zajednički treba da se preispitamo gdje griješimo i na kojem je politička odgovornpost ako u Crnoj Gori danas jedan sudija za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić nije dostojan da bude član sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika”, navodi Andrija Nikolić (DPS).

Suprotna svemu rečenom stiže ocjena iz najjačeg opozicionog saveza DF-a, u kojem smatraju da se država pokazala kao nestabilno društvo.

“Ja mislim da i najveći fanatici nisu zadovoljni. Od velikih obećanja nemamo ništa značajno. Samo da podsjetim građane da se javni dug u predhodnih 14 godina povećao 7 puta, a da je BDP porastao svega 2 puta”, kaže Milutin Đukanović (DF).

Iz DF-a u osvrtu na 14 godina nezavisnosti i ocjena da vlast nije realizovala ono što je obećavala.

“Ovdje se vrši neprimjerena srpska kampanja. Ova vlast je uspjela da proizvede toliko podjela da su to Ginisovi rekordi. Nema djelatnosti gdje ne postoje podjele, od jezika do ekonomske i kulturne politike”, nagalsio je Đukanović.

SDP je bila dio vlasti, danas dio opozicije, ali o ideji i sa te pozicije isto misle.

“Ideja je izdržala provjeru poslije raspada nama najdraže domovine.Nezavisna Crna Gora je bila najbolji razvojni projekat i najbolji politički projekat za Crnu Goru i ideja koja je dobila članstvo u Nato je najvitalnija ideja za 21. vijek. Ali sama ideja nije dovoljna, mi smo znali kada napravite kucu tad je treba ispuniti sadržajem. Odrađeno je dosta, ali vas tuga uhvati kada znate što je propušteno”, ističe Ranko Krivokapić (SDP).

A propušteno je da se kuća napuni demokratijom i vladavinom prava. Umjesto toga puna je podjela.

“Dok je bilo parlamenta demokratija je rasla. Nije bila savršena, ali je rasla. Okupljali smo se više i to je pouka za sve da kada uništite instituciju neće biti nit uspjeha niti boljeg života građana”, poručio je Krivokapić.

Ali biće izbora i već za koji mjesec građani će imati priliku da kažu da li su saglasni ili ne sa izrečenim političkim stavovima.

Tanja Debeljević, TVCG

KRIVOKAPIĆ NA LOVĆENU

Demokratija je jedina i najbolja odbrana države. Ona je uslov za pravdu, pošten i pristojan život građana i ko god želi da se bavi državotvornim poslovima to mora imati na umu, poručio je počasni predsjednik SDP i poslanik u Skupštini Crne Gore Ranko Krivokapić, sa Lovćena, gdje je tradicionalno povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, položio vijenac na spomenik Petru II Petroviću Njegošu.

“Svako uspinjanje u nezavisnoj Crnoj Gori pred licem Njegoša, nas podsjeti na snagu stvaralaštva koja je održala Crnu Goru. Znamo njegovo pjesništvo, ali zaboravljamo kako je stvarao državu i institucije. Crna Gora je skliznula iz demokratije u nedemokratiju i to je posljednje upozorenje za državotvornu politiku da se okrene Ustavu i jačanju institucija”, kazao je Krivokapić.

Kako je dodao, demokratija je uslov za pravdu, pošten i pristojan život građana, a sugrađanima poručio da ne idu protiv otadžbine koju su stvarali njihovi preci.

PORUKE NA TVITERU

Dan nezavisnosti Crne Gore čestitali su izvjestilac EP za Crnu Goru i Zapadni Balkan Tonino Picula i kopredsjedavajući parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje sa Crnom Gorom, Vladimir Bilčik.

GVOZDENOVIĆ

Pojedini građani, potpomognuti vanjskim faktorima, žele i pokušavaju da uzdramaju temelje naše države, a to im neće uspjeti, poručio je politički direktor Demokratske partije socijalista Crne Gore Branimir Gvozdenović.

Vlast će, kaže Gvozdenović, nastaviti da gradi mostove sloge i razumijevanja, jačaćemo zajednički našu ekonomsku, socijalnu, kulturnu i svaku drugu snagu.

“Na to nas, između ostalog, obavezuju i tekovine 21. maja, naročito danas, kada moramo konstatovati da pojedini naši sugrađani, potpomognuti vanjskim faktorima, žele i pokušavaju da uzdramaju temelje naše Države. To im neće uspjeti, te ih i u takvim trenucima, kao što smo radili uvijek do sad, pozivamo na konstruktivan odnos prema jedinoj nam državi, jer drugu nemamo, a i ne želimo. Svjesni činjenice da Crna Gora može i treba da bude bolja, pozivam sve da, na čvrstim temeljima izgrađenim 21. maja 2006. godine, zajedno dalje gradimo Crnu Goru svih nas”, zaključio je Gvozdenović.

Povodom 21. maja, jednog od najznačajnijih datuma u crnogorskoj istoriji, a nesumnjivo najznačajnijeg crnogorskog datuma u 21. vijeku, Gvozdenović je svim građankama i građanima Crne Gore, kao i dijaspori, čestito Dan nezavisnosti.

Kako navodi, 21. maj je, četrnaestu godinu za redom, dan kada se sjećamo, slavimo i ponosimo.

“Sjećamo se vizije naših đedova i roditelja, koji su željeli da urade ono što je nama prije 14 godina uspjelo – da vratimo našoj zemlji nezavisnost i suverenost, silom oduzete u prvoj polovini prošlog vijeka. Slavimo dan kada smo 2006. godine, u smiraj dvadeset i prvog dana maja, nakon decenija kontinuiranih napora uspješno završili posao koji su započeli naši preci. Dan kad smo konačno izvojevali pobjedu i pružili nam dom – našu državu, našu vječnu kuću pod našim nebom i našim suncem”, navodi Gvozdenović.

Ponosimo se, kaže Gvozdenović, činjenicom da je upravo našu generaciju zapala ta istorijska prilika da vratimo Crnoj Gori ono što joj pripada.

“Sjećamo se uspjeha naših đaka, mladih aktivista, naučnika, prosvjetnih radnika, doktora, sportista, umjetnika, državnika, a slavimo prijateljstva koja njegujemo širom svijeta. Sjećamo se i ponosimo činjenicom da je Crna Gora uvijek bila dom ljudima različitih vjera, nacionalnosti i ubjeđenja, dok slavimo različitosti koje nas spajaju i motivišu. Slavimo što je Crna Gora višestruka zbirka ideja i doprinosa generacija i generacija, koje su poštovale čovjeka u odnosu na njegovu ljudskost, a ne bilo koju pripadnost, i njihov rad na postizanju višeg cilja, jačajući temelj zajedničke kuće”, navodi Gvozdenović.

Danas, kaže Gvozdenović, slavimo i ovaj krš i ovo more, dok su visoko podignute naše zastave. Danas slavimo veliko DA koje smo tada zaokružili.

“Veliko DA iza kojeg i danas stojimo, gordo i ponosito – baš onako kako su nas naučili oni koji su nam ideju i zadatak obnove nezavisnosti ostavili u amanet. Ovo je dan kad našu zemlju osjećamo – ovaj “najljepši susret planine i mora”, kad se podsjećamo naših ljudskih i prirodnih potencijala, kad sabiramo rezultate, zadovoljni onim što smo ostvarili, znajući da ima prostora za bolje i brže, dan kad postajemo svjesni da izvanredan rezultat iziskuje rad i zalaganje svih nas, kako bismo izgradili još bolju budućnost za našu državu i sve nas, njene građane”, poručio je politički direktor DPS-a.

NOVOVIĆ

Prihvatanje različitosti i tolerancija uzidani su u temelje državnog bića Crne Gore, poručio je Radule Novović, poslanik DPS-a i predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Podsjeća da ove godine slavimo četrnaestu godišnjicu referenduma na kome je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost.

“Međutim, zanimljivo je da se isti datum, 21. maj, već skoro 20 godina na međunarodnom nivou obilježava kao Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj. Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, određeno je da se 21. maja dana slavi različitost kultura i promoviše sloga među njima, na osnovu Uneskove Univerzalne deklaracije o kulturnoj raznolikosti. U Deklaraciji se ističe da su „poštovanje raznolikosti kultura, tolerancija, dijalog i saradnja u duhu međusobnog povjerenja i razumijevanja, najbolja garancija međunarodnog mira i sigurnosti“. Podstiče se veća solidarnost, svijest o jedinstvu čovječanstva i razvijanje međukulturne razmjene”, navodi Novović.

Ima, kaže, simbolike u ovoj podudarnosti. Referendumska pobjeda iz 2006. počiva na istim principima – različite nacionalne i vjerske zajednice ujedinile su se u zajedničkoj viziji slobodne Crne Gore kao multietničke države.

“Shvatili smo da, na kraju krajeva, svi mi pripadamo istom domu i jednoj porodici, u kojoj su razlike bogatstvo, a ne slabost.
Takođe, tog 21. maja građanski koncept države pobijedio je alternativu po kojoj bi ustav definisao Crnogorce i Srbe kao „državotvorne narode“, a ostale (mahom nepravoslavne) zajednice de facto smjestio među građane drugog reda. A ko može da kaže da su Avdo Međedović (poznat kao „balkanski Homer“) ili Franjo Dolči (lični sekretar Petra I) bili „nedržavotvorni“, ili da je Mara Kastriot, majka Ivana Crnojevića, bila „nekonstitutivna“? Da li je dovoljno „državotvoran“ bio Muftija Karađuzović, koji je u Prvom svjetskom ratu, na strani Crne Gore, predvodio jedinicu vojnika islamske vjeroispovijesti?”, navodi Novović.

Posebno naglašava da se multietnička i viševjerska politika današnje Crne Gore oslanja na primjer koji je za sobom ostavio knjaz, odnosno kralj Nikola I Petrović Njegoš.

“Istoričari smatraju da je u njegovo vrijeme Crna Gora bila vjerski najtolerantnija država na Balkanskom poluostrvu. Ustav Knjaževine Crne Gore iz 1905. već u šestom članu propisuje: „Knjaz Gospodar zaštitnik je svijeh priznatijeh vjeroispovijesti u Crnoj Gori“. U Skupštini toga doba, crnogorski muftija i rimokatolički arcibiskup bili su, pored pravoslavnog mitropolita, ustavom postavljeni za poslanike”, naveo je Novović.

Takođe, ističe Novović, Nikola I je zaslužan za to što je Crna Gora prva među južnoslovenskim državama potpisala konkordat, međunarodni ugovor sa Katoličkom crkvom, 1886. godine. Bilo je, nažalost, navodi Novović, i onih koju su zbog toga optuživali kralja da je „izdajnik pravoslavlja“.

“Kralj Nikola bio je, dakle, politički utemeljitelj multikonfesionalne stabilnosti u Crnoj Gori. Pozivao je muslimansko stanovništvo da se ne iseljava, i primao izbjegličke porodice muslimana iz Hercegovine. Zvanični državni list, „Glas Crnogorca“, slijedio je istu politiku tolerancije i vjerske harmonizacije: „Crnogorac voli svoju vjeru ali ne mrzi tuđu, ne prezire niti goni ikog zbog druge vjere, ne ide za tijem niti mu je stalo do toga da ko svoju vjeru mjenja za njegovu“. Takođe, ne treba zaboraviti svjedočanstvo vojvode Marka Miljanova o tadašnjem suživotu Crnogoraca i Albanaca: „Mlogo Arbanasi traže poznanstvo i prijateljstvo s našijem ljudima. Oni često dolaze na naše skupštine samo zato da pregleda kojega će izabrat da se s njim pobratimi, ali okumi i postanu blizika, s više ljubavi no rođena braća”, navodi poslanik DPS-a.

Novović kaže i da možemo mnogo toga naučiti iz naše istorije.

“Prihvatanje različitosti i tolerancija uzidani su u temelje državnog bića Crne Gore. Zato, kada dođe vrijeme rasprava i uzburkanih emocija, najbolje je da se vratimo miru, dijalogu i međusobnom poštovanju. Ono što nas povezuje važnije je od onoga što nas razdvaja, a naše sličnosti veće su od naših razlika. Iskreni ljudski i prijateljski odnos prvi je i najbitniji korak na putu ka izgradnji složnog i srećnog društva”, zaključio je Novović.

OO SNP BIJELO POLJE

OO Socijalističke narodne partije (SNP) Bijelo Polje na jednici Izvršnog odbora dao je punu podršku politici rukovodstva partije na čelu sa Vladimirom Jokovićem, kako su kazali, posebno u dijelu odnosa prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

“Na sjednici je zaključeno da ćemo i ubuduće slušati sve preporuke naše crkve i sveštenstva na čelu sa našim Episkopskim savjetom. Još jednom, najoštrije osuđujemo hapšenje episkopa budimljansko-nikšićkog vladike Joanikija, sveštenstva, nedužnih građana, kao i privođenje i hapšenje novinara, što smatramo nedopustivim i mimo svih evropskih i demokratskih načela kojima težimo”, navodi se u saopštenju.

Ističu da je SNP u vrijeme korone pokazao svoje lice i odgovoran odnos prema građanima.

“Osim novčanih donacija, ogromne pomoći u opštinama gdje uspješno vršimo vlast, u našem gradu smo predložili i niz mjera za pomoć onima kojima je u ovom trenutku najneophodnija. Nažalost, naše predložene mjere nijesu usvojene, ali su ih predstavnici vlasti na kalkulantski način predstavili kao svoje. Istovremeno, naš odbornički klub je u potpunosti odgovorio postavljenim partijskim zadacima, ukazujući na pogubnost sprovođenja lokalne politike, posebno u odnosu prema crkvi, kao i zloupotrebi pandemije u partijske svrhe”, navodi se u saopštenju.

Posebno kažu, izaziva ogorčenje činjenica da je vlast i ovu situaciju iskoristila da pomaže isključivo članovima DPS-a.

“Poštujući Crnu Goru kao staru državu, a ne privatnu tvorevinu stvorenu 2006.godine, koristimo i ovaj datum da našim sugrađanima ukažemo na pogubnost politike koju sprovodi DPS, podstičući podjele na njihove i naše i atmosferu obračuna, skrećući pažnju sa stvarnih problema”, dodaju iz OO SNP Bijelo Polje.

Napominju da građane interesuje kakve će plate imati, hoće li imati posla i kakva je budućnost njihove djece, a ne, kako su kazali, teme iz prošlosti koje, po svojoj ustaljenoj matrici, forsira aktuelni režim.

“Oni nemaju rješenja za ogromne ekonomsko-socijalne probleme i izmišljaju nove podjele po starim, njima svojstvenim metodama. SNP smatra da je promjena vlasti uslov za bolji život i perspektivu kako Bijelog Polje, tako i cijele države”, navodi se u saopštenju.

Poručuju, neka nam živi Crna Gora.

“Ali ne privatna država nekolicine moćnika, nego naša časna, poštena, njegoševska Crna Gora. U toj novoj, modernijoj i pravednijoj državi jednakih šansi za sve, biće bolje i našim Bjelopoljkama i Bjelopoljcima. Za tu i takvu otadžbinu bori se i izboriće se vrlo brzo i Socijalistička narodna partija Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.