RUDOVIC

Odbor za reformu izbornog zakonodavstva tesko moze do 15. novembra zavrsiti posao zbog kojeg je formiran, pa je produzenje tog roka realno, smatra nezavisni poslanik Nedeljko Rudovic, navodeci da su toga vjerovatno svjesni i u vladajucoj vecini.

Pridruzeni clan Odbora Dragan Koprivica predlozio je na sjednici u ponedjeljak da se rad tog tijela prolongira do 31. decembra jer, prema prethodnoj odluci, rok istice 15. novembra.

Rudovic je agenciji MINA rekao da je tesko ostvarivo da Odbor do 15. novembra zavrsi obiman posao koji je pred njim.

,,Ne samo sto imamo citav set zakona, nego se u meduvremenu otvara i pitanje nekih drugih akata koji su povezani sa njima, a koji se direktno ne ticu izbornih uslova. Tako da ocekujem produzenje roka”, kazao je Rudovic.

On je rekao da mu se cini da su svi saglasni sa tim da je produzenje roka neminovno, pa i u vladajucoj koaliciji.

,,Ali, jednako je vazno da vidimo da li u vladajucoj koaliciji postoji sustinska spremnost da napravimo dogovor, jer smo se u meduvremenu suocili sa raznim okolnostima koje ukazuju na to da je iz vladajucih krugova vec krenula diverzija”, naveo je Rudovic.

Prema njegovim rijecima, u Odboru su se vec suocili sa nekim potezima vlasti koji miniraju dogovor.

,,To je, prije svega, pokusaj Vlade da oduzme ovlascenje Odboru, odnosno mogucnost opoziciji da predoci svoju verziju, da je argumentuje i da, ako zaista zelimo dogovor, dodemo do zakonskih rjesenja koja su optimalna i koja omogucavaju nama iz opozicije da podrzimo te zakone”, kazao je Rudovic.

On je dodao da konkretno misli na Zakon o nacionalnom javnom emiteru koji je Vlada usvojila, ,,kao da je neobavijestena sta se desava u parlamentu i da je taj zakon jedan od najvaznijih, jer se tice nezavisnosti Javnog servisa”.

To, smatra Rudovic, samo pokazuje namjeru vladajuce koalicije da posto-poto sacuva potpunu kontrolu nad Javnim servisom.

U Odboru se, kako je naveo, suocavaju i sa dijametralno suprotnim konceptima i kada su u pitanju zakoni o izboru odbornika i o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja.

,,Imamo brojna teska pitanja oko kojih imamo veoma suprostavljene stavove, i ako se rok produzi, kao sto vjerujemo da hoce, drugi uslov da se postigne dogovor je da vladajuca koalicija prihvati da ne moze biti sve po njihovom”, zakljucio je Rudovic.

BRAJOVIC OCIJENIO

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic ukazao je na vaznost evropskih integracija regiona, iz ocjenu da je bitno da pristupanje Zapadnog Balkana ostane visoko na agendi EU.

Brajovic je to rekao na sastanku sa delegacijom Predstavnickog doma Velikog Vojvodstva Luksemburg, koju predvodi predsjednik Fernand Etgen.

Izrazio je Brajovic zadovoljstvo odnosima Crne Gore i Luksemburga, koji su prijateljski i partnerski, uz prostor za unaprjedenje parlamentarne saradnje, koju je vazno dodatno intenzivirati.

“Istakao sam da je bitno da pristupanje Zapadnog Balkana ostane visoko na agendi EU, jer stabilnog regiona nema dok sve zemlje ne postanu clanice EU. Perspektiva clanstva u EU, u skladu sa individualnim zaslugama, treba da ostane glavni pokretac reformi u regionu Zapadnog Balkana”, rekao je Brajovic.

Bilo je rijeci i o radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva koja ce, kako navodi, dovesti do jos boljeg izbornog zakonodavstva, u skladu sa preporukama medunarodne zajednice.

Brajovic je rekao i da konsolidacija EU ne iskljucuje prosirenja, navodeci kako “Luksemburg konstantno podrzava Crnu Goru”.

“Medu prvima je ratifikovao nas sporazum sa NATO-om i podrzava nas na putu ka EU”, istakao je Brajovic.

Predsjednik parlamenta je rekao da su na sastanku razgovarali o narednim koracima kojeb i Crna Gora trebalo da preduzme na svom integracijskom putu, kao i o ne bas dobrim vijestima koje su iz Brisela stigle kada nije data saglasnost za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Trazili smo podrsku partnera iz Luksemburga da na tom planu porade sa svojim partnerima u EU, i dobili smo apsolutnu podrsku”, naveo je Brajovic, prenijela je Mina.

CRNOGORSKA

Budvanski odbor Crnogorske partije pozvao je sve gradane da dignu glas protiv, kako navode, svega sto nije po zakonu, protiv svega sto ugrozava buducnost grada.

U Crnogorskoj kazu i da Budva u posljenjim godinama nije “zasluzila” niti jedno kapitalno ulaganje od Vlade Crne Gore, niti po jednom osnovu, iako se, kako dodaju, budzet drzave u ogromnom procentu realizuje bas na teritoriji opstine Budva.

,,Nema ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, puteve u nadleznosti Vlade, nema ulaganja u servise gradanima”, porucuju iz Crnogorske.

Iz Crnogorske porucuju i da, ne daju Budvu reketasima.

,,Ne damo Budvu ministrima, tuziocima, korumpiranim sluzbenicima, ljudima koji parama zele da legalizuju mutne radnje i tako ostvare profit na ustrb svih gradana Budve. Ne zelimo da postanemo spavaonica, niti da sugradane pretvorimo u robove sistema”, navodi se u saopstenju Crnogorske.

Zele da, kako dodaju, njihova djeca i potomci uzivaju u svome gradu kao sto su oni mogli nekada.

,,Pozivamo sve gradane da nam se obrate i ukazu na svoje videnje stvari , a istovremeno obecavamo da ce se glas Crnogorske cuti i pomoci da se problemi aktuelizuju na medijima i u drugim vrstama javnog oglasavanja”, navodi se u saopstenju Crnogorske.

SAGOVORNICI RTCG

Sa ili bez evropske perspektive, Crna Gora ostaje posvecena evropeizaciji drustva, kazao je poslanik DPS-a Andrija Nikolic, gostujuci u emisiji Argumenti na TVCG.

Lider Demosa Miodrag Lekic smatra da Evropska unija nakon svih ovih godina ima razloga za preispitivanja, sto, kako je rekao, i cini.

Profesorica Gordana Durovic istakla je da je odnos Crne Gore prema Evropskoj uniji korektan i partnerski i da takav treba i da ostane, dok je Boris Raonic iz Gradanske alijanse naglasio da je Crna Gora u dosadasnjim pregovorima s unijom uradila dosta, ali ne i sve sto je trebalo.

Ucesnici emisije saglasni su da treba sacekati, a zatim mudro odgovoriti ukoliko eventualno bude novih pravila Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana, o cemu se spekulise u javnosti.

NA POZIV BRAJOVICA

Delegacija Predstavnickog doma Velikog Vojvodstva Luksemburg koju predvodi predsjednik Fernand Etgen boravi u zvanicnoj posjeti nasoj zemlji, na poziv predsjednika Skupstine Crne Gore Ivana Brajovica.

Predsjednika Predstavnickog doma Luksemburga, primice sjutra predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic , saopsteno je iz njegovog kabineta.

Delegaciju parlamenta Luksemburga primice i predsjenik parlamenta Ivan Brajovic kao i drugi zvanicnici Crne Gore.

Jedna od najvecih diva muzicke scene bivse Jugoslavije tokom ove decenije se kreativno podmladila i vratila u zizu interesovanja jos od saradnje sa jednom od najuspjesnijih srpskih alternativnih grupa Darkwood Dub 2013, a kao kulminacija i kruna te faze doslo je obiljezavanje znacajnog jubileja za Biseru Veletanlic – cak 55 godina karijere.

Tim povodom nedavno je na Sajmu medija i knjiga u Beogradu odrzana promocija njenog novog CD-a i ploce koja je okupila brojne novinare, prijatelje i obozavatelje legendarne pjevacice cije je ime zlatnim slovima upisano u istoriju muzike ovim prostorima, a koliko im njene pjesme znace pokazuje i to sto je Veletanlic vise puta najavljivala kraj karijere, ali kako kaze, ne daju joj da ode.

“Nisam razmisljala o tome ranije i malo sam se uplasila kad sam shvatila koliko dugo trajem na sceni. Uslovno receno uplasila naravno”, kroz smijeh prica pjevacica za “Vijesti”.

Ona se zahvalila, prije svega, svojoj familiji, roditeljima kojih vise nema na tome sto je dosla tu gdje jeste, a za promociju PGP/RTS-u i Croatia recordsu kazavsi da je u pitanju sjajan podvig.
“Na promociji je bilo beskrajno divno, toplo, iskreno, cisto… Kod mene sve ide kasnije, kasnije reagujem i onda sam tek tu vidjela da je to zaista nesto sto sam zasluzila na neki nacin. Ne spadam u one ljude koji vole da im se kaze da su zvijezde, da su legende… Ja mrzim sve to skupa. Ali ljudski je bilo fenomenalno i svi prisutni su bili divni, pjevali su zajedno sa mnom”, prisjeca se osjetno dirnuta Veletanliceva.

I zaista, ko joj moze poreci da je zasluzila to, ako ne i vise, emocijom i energijom kojom zraci i danas. Zato je dobila i nekoliko priznanja na promociji.

“RTS/PGP su mi poklonili zlatnu plocu zbog saradnje tokom svih tih godina. Od Croatia recordsa sam dobila priznanje za zajednistvo u umjetnosti. Jer muzika je zaista umjetnost koja samo moze da spaja”, ocijenila je Velentaliceva ukazavsi na cinjenicu da je njen novi album, na kojem su se nasli neki od njenih najvecih hitova, ali i prvi put na CD-u numere kao sto su “Smejem se bez smisla”, “Jutro ce promeniti sve” i “Jos jedna sansa”, prvo zajednicko izdanje dviju najvecih izdavackih kuca u regionu.

Na pitanje kako su birane pjesme koje su se nasle na novom izdanju, Veletanliceva kaze da joj je bilo tesko jer ima materijala za pet takvih izdanja, pa je izabrala uglavnom one koje se najvise slusaju.

“Naravno da tu Kornelije Kovac vuce veci dio izdanja, ali ja sam imala nekoliko kompozicija koje sam uradila u Zagrebu. Medu njima je jedna divna pjesma koju sam pjevala prije hiljadu godina u Stipu, a zove se ‘Merak pesma’. To je numera u stilu Majkla Dzeksona i toliko je dobra bila da sam uvijek patila zbog toga sto je ne pustaju. Sad svi padaju u nesvijest, svi su – vau, odusevljeni, a ja im objasnjavam da sam to jos 70-ih snimila. Ali veoma mi je drago sto su to pravi biseri domace zabavne muzike”, uvjerena je pjevacica.

Od njene saradnje sa Darkwood Dubom na pjesmi “Nesto sasvim izvesno” 2011, koja je kasnije rezultirala i zajednickom turnejom, Bisera kao da je dala podstrek i drugim njenim savremenicima, pa se tako, recimo, Zdenka Kovacicek vratila na scenu nakon sto je njenu numeru “Frka” u hit pretvorila grupa Nipplepeople, Zoran Predin je bio vrlo aktivan, a Veletanliceva je nedavno imala i niz uspjesnih zajednickih koncerata sa Matijom Dedicem, Vasilom Hadzimanovim i Gabi Novak. Ona, medutim, skromno kaze da to nema mnogo veze sa njom.

Sa Matijom, Gabi i Vasilom kaze da je doslo slucajno do saradnje.
“Gradovi su htjeli Vasila i Matiju, ali su oni mislili da je dosadno tako, pa su pridruzili prvo Gabi. Trebalo je da budu dvije majke i dva sina, ali posto je moja sestra Senka odustala od pjevanja prije vise godina i povukla se, onda su mene zvali. Vasil je rekao: ‘Ajde tetka, ti da upadnes’ i tako smo napravili seriju veoma lijepih koncerata, elegantnih, za ljubitelje prave muzike”, kazala je Veletanlic.

Veletanliceva je ovog ljeta nastupila na Bedem festu i bilo joj je to vec drugo gostovanje na manifestaciji u Niksicu, pa kaze da je postala skoro domaca, mada priznaje da joj nije bilo prijatno da pjeva nakon projekcije filma “Nebeska tema” o preminulom srpskom muzicaru Vladi Divljanu.

“Nisam znala da je tako zamisljeno. Inace bih promijenila ili mozda ne bih ni dosla. Ali posto je Petar Sundic jedan divan mladi covjek koji zaista radi sve od srca, ja sam pristala, no moram priznati da me je to malo pogodilo”, priznala je ona.

Za Crnu Goru je posebno vezana tokom cijele karijere. Ovdje ju je zapocela, ovdje je planirala i da je zavrsi, najavila je to na koncertu u Budvi 2015, ali je ipak nastavila.

“Pocinjala sam karijeru zapravo na Svetom Stefanu kad sam imala dvije pjesme na repertoaru. Tek sam bila ispilila sto bi se reklo. Ja sam osoba koja se lako veze za mjesta, za ljude, za sve sto se mozes vezati. Zato volim jako Crnu Goru, volim to more, te ljude, nacin na koji govore. Nisam iz Crne Gore, ali se osjecam kao da jesam, kad dodem tamo pricam skoro kao vi”, istice ona, a zatim kroz smijeh ispaljuje jedno “mrs” sa crnogorskim akcentom pokazujuci svoju poentu.

Da li ce u Crnoj Gori zaista i zavrsiti karijeru kad odluci da je kraj ne zna, jer kaze da ne razmislja vise tome, ali se nada da ce se vidjeti uskoro sa ovdasnjom publikom.

“Ja sam bila rekla da je gotovo, ali prosto mi nisu dali. I sad na promociji sam rekla: ajde ljudi, dosta je vise bilo i te Bisere. Ma kakvi, pa to je ludilo, ne smijem ni da pomenem da imam namjeru da zavrsim karijeru. Tako da ne znam nista jos. Daj boze da budem ziva i zdrava, pa o tom potom”, zakljucuje ona

Zbog surovosti Tare i Pive, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od rijeka, tvrde sagovornici iz Uprave policije, ne poricuci da se ipak desavaju slucajevi nelegalnog prelaska

Crnogorska “plava” granica sa Bosnom i Hercegovinom gotovo je nezasticena – policija nema mogucnost da kroz vode Tare i Pive juri eventualne krijumcare droge, cigareta, migranata.., ali ni one koji bjezeci od zakona odluce da preplivaju te dvije rijeke.

Zbog surovosti planinskih rijeka, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od “plave” granice, tvrde sagovornici “Vijesti” iz Uprave policije, ne poricuci, medutim, da se ipak desava da neko Taru ili Pivu pokusa preci nelegalno.

Granicna policija, medutim, navodno cini sve da i to suzbije, kontrolisuci pristupne i sporedne puteve koji vode do prilaznih tacaka rijekama…

“Nije bilo slucajeva da se uhvate krijumcari. Bilo je sporadicnih slucajeva samih migranata koji su izasli negdje prije drzavne granice, pa su pokusali pjesice da predu preko granice… Zasada imamo samo slucajeve da su pokusali da predu prijeku plivajuci, ali su procesuriani”, kazao je “Vijestima” Radosav Bozovic, pomocnik komandira Granicne policije Pluzine.

Radosav Bozovic
Policija kontrolise pristupne i sporedne puteve rijekama: Radosav Bozovic(Foto: Jelena Jovanovic)

Naveo je i da sa druge strane granice pristupne i sporedne puteve koji vode ka rijekama kontrolisu i pripadnici Granicne policije BiH.

Tara – Suza Evrope, idealna je za rafting u ljetnjim mjesecima – nije previse opasna, a sasvim je dovoljno brza da priusti uzitak adrenalinskim zavisnicima.

Splavariti tom planinskom ljepoticom moguce je tokom citave godine, ali u zavisnosti od vodostaja avanturisti biraju da li ce imati ekstremni uzitak, na bukovima dizati adrenalin do maksimuma, ili miran turisticki rafting kada je vodostaj nizi.

Ekipa “Vijesti” uvjerila se da je moguce neopazeno “uplivati” u BiH – izaci na drugu obalu na pauzi koja se pravi kod vodopada, a potom se udaljiti kroz sumu kojom je Tara okruzena.

One koji u avanturu krecu sa crnogorske strane evidentiraju samo agencije koje pruzaju usluge raftinga, a nakon ulaska kombi kojim se spusta do rijeke nema policijske kontrole jer se ne napusta drzavna teritorija.

Da to koriste i kriminalci potvrdilo je vise sagovornika “Vijesti” koji nekoliko mjeseci godisnje provedu na Tari i Drini.

“Vidite li koliko je camaca? Zar mislite da su to sve turisti koji su dosli da uzivaju u raftingu? Medu svima koji su na bilo koji nacin vezani za splavarenje zna se koliko se za sta nudi, ipak niko od onih koji zaraduju iskljucivo od raftinga ne ulazi u sumnjive poslove uprkos tome sto lako zaradeni novac mami”, rekao je jedan od sagovornika “Vijesti” koji je insistirao na anonimnosti.

Skiperi sa kojima se u camac ulazi na Brastanovici nijesu bili raspolozeni da pricaju o mogucoj zloupotrebi njihovog posla.

Za razliku od njih, Branko Sokolovic, vlasnik kampa “Ivona” koji se nalazi na obali Drine, kazao je da sa onima kojima su pruzali usluge raftinga nije imao problema i da im se nikada nije dogodilo da ih neko pokusa zloupotrijebiti kako bi u Crnu Goru prenio nesto, ili im se izgubio u medugranicnom pojasu.

Branko Sokolovic
“Nisam u tim vodama” – Branko Sokolovic(Foto: Jelena Jovanovic)

“Nisam imao problema, jer nisam u tim vodama. To mi je novo. Vjerovatno se nesto radi, ali mimo mene sigurno”, kazao je on.

Objasnio je da zbog velikih taksi slabije rade trodnevne ture koje ukljucuju splavarenje od Durdevica Tare, jer su im ranije trazili da kao privredno drustvo budu registrovani i u Crnoj Gori.

“Dolazile su inspekcije, nekada kaznjavale samo skipere, nekada i firmu, zato sada radimo samo turu od Brastanovice, s tim sto crnogroski camci zavrsavaju ispod mosta, a mi produzimo Drinom do naseg kampa”, kazao je on.

Miigranti, navodno, ljudima koji imaju camce nude 1.000 eura da se domognu Sarajeva, tvrdi jedan od sagovornika “Vijesti”.

“Ne samo za prelazak granice camcem, vec i da ih neko saceka sa druge strane i odveze do Sarajeva, sto je veliki rizik. No, ima onih koji pristaju na to”, tvrdi sagovornik iz BiH kojeg su reporteri “Vijesti” krajem septembra zatekli na obali Tare.

I on je jedan od onih koji zivi od rijeke, ali tvrdi da nema namjeru da trazi vise od onoga sto legalno zaraduje.

To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije

Ulcinjanin M. Gorana (43) preminuo je u Klinickom centru Crne Gore od povreda zadobijenih prilikom pada sa zgrade u Baru, na kojoj je izvodio gradevinske radove.

To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije.

Gorana je radio u ulcinjskoj Sluzbi zastite i spasavanja, a kako je “Vijestima” nezvanicno receno u Baru je pomagao drugu kod izvodenja gradevinskih radova.

Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.

U Crnoj Gori sjutra ce biti promjenljivo do potpuno oblacno, povremeno kisa ili pljusak sa grmljavinom, saopsteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.

Vjetar juznih smjerova, umjeren do pojacan, u drugom dijelu dana i tokom noci pojacan i jak.

Jutarnja temperatura vazduha od cetiri do 15, a najvisa dnevna od 12 do 23 stepena.

Vrijednost zaplijenjenih narkotika je oko 2,3 miliona eura

Holandska atleticarka Madeja Gafor, ucesnika Olimpijskih igara u Riju 2016, osudena je na osam i po godina zatvora zbog sverca narkotika.

Ona je uhapsena u junu u blizini granice sa Njemackom, nakon sto je policija u njenom automobilu pronasla 50 kilograma ekstazija, dva kilograma metamfetamina i 11.950 eura nelegalnog novca.

Vrijednost zaplijenjenih narkotika je oko 2,3 miliona eura.

Gafor je od tada u zatvoru, a branila se tako sto je tvrdila da je vjerovala da prenosi doping sredstva, a ne drogu talve vrste.

Danas je osudena na sudu u gradu Kleveu.

Gafor je 2016. godine bila dio olimpijske stafete Holandije na 4×400 metara, a ucestvovala je i na Evropskom prvenstvu u trci na 400 metara.

  • U Briselu održan vanredni sastanak Savjeta NATO – Ukrajina
    on 01/09/2025 at 22:01

    U sjedištu NATO-a u Briselu danas je održan vanredni sastanak Savjeta NATO – Ukrajina, koji je sazvan na zahtjev ukrajinske strane u vezi sa nedavnim masovnim ruskim granatiranjem civilnih meta u toj zemlji, saopštilo je danas Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine.

  • Najmanje tri ukrajinska drona napala stambene zgrade u Energodaru
    on 01/09/2025 at 21:50

    Najmanje tri drona ukrajinskih oružanih snaga napala su stambene zgrade u Energodaru, gradu u Zaporoškoj oblasti koji se nalazi u neposrednoj blizini Zaporoške nuklearne elektrane, izjavio je danas gradonačelnik tog grada Maksim Puhov.

  • U Beogradu i Novom Sadu komemorativne šetnje
    on 01/09/2025 at 21:14

    Građani Beograda i Novog Sada okupili su se večeras na komemorativnim šetnjama povodom deset mjeseci od pada nadstrešnice na novosadskoj Željezničkoj stanici.

  • Nova saobraćajnica na Svetom Stasiju 
    on 01/09/2025 at 20:49

    Sekretarijat za investicije Opštine Kotor uspješno je realizovao projekat izgradnje nove gradske saobraćajnice na Svetom Stasiju, saopštili su oni.

  • Pejović: Poruka Kos potvrda da se krećemo u dobrom pravcu
    on 01/09/2025 at 20:35

    Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović kazao je da pozdravlja izjavu Marte Kos da bi Crna Gora već 2028. godine mogla postati članica Evropske unije, te da je to još jedna potvrda da Crna Gora ide u dobrom pravcu i da su svi napori prepoznati od strane Evropske komisije.

  • EU će nastaviti da sprovodi svoja pravila za regulaciju tehnološkog sektora
    on 01/09/2025 at 20:20

    Evropska unija (EU) će nastaviti da sprovodi svoja pravila koja regulišu rad tehnološkog sektora, uprkos prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa, izjavila je danas potpredsjednica Evropske komisije Hena Virkunen.

  • Rastoder: Pavle Đurišić ne smeta nikome, već ideologija koja treba da ga rehabilituje; Stamatović: Od koga se to rehabilituje?
    on 01/09/2025 at 20:11

    Istoričar Šerbo Rastoder kazao je da sva buka u javnosti nije nastala zbog Pavla Đurišića nego zbog ideologije koja treba da ga rehabilituje, a preko njega i, kako kaže, sve savremene zločine te ideologije. Istoričar Aleksandar Stamatović reagovao je na te Rastoderove konstatacije i upitao je od koga se to rehabilituje Pavle Đurišić, da li od Rastodera i njegovih istomišljenika.

  • Predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija posjetili škole širom Crne Gore
    on 01/09/2025 at 19:49

    Povodom početka nove školske godine, ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović sa timom državnih sekretara i generalnih direktora direktorata posjetila je škole širom Crne Gore. Cilj posjeta, navodi se u saopštenju MPNI, bio je da se učenicima, nastavnicima i roditeljima podijeli radost prvih školskih dana, ali i da se pruži podrška obrazovnoj zajednici na početku novog školskog ciklusa.

  • Jokić: Zdravlje građana u riziku – apel za hitno uklanjanje ambrozije
    on 01/09/2025 at 19:39

    Opština Danilovgrad suočava se sa sve izraženijim problemom širenja invazivne biljne vrste – ambrozije, upozorava Aleksandra Jokić iz Preokreta za Danilovgrad. ona je kazala da komunalne službe već tokom ove sedmice treba da organizuju uklanjanje ambrozije sa javnih površina i uz putne pravce, kao i da se uspostave redovne mjere kontrole i monitoringa radi sprječavanja njenog daljeg širenja.

  • Sjutra sunčano i malo toplije
    on 01/09/2025 at 19:28

    Na sjeveru sjutra ujutru po kotlinama i duž riječnih tokova ponegdje moguća magla ili niska oblačnost. Tokom dana sunčano i toplo a tokom noći djelimično naoblačenje. Vjetar slab do umjeren, pretežno južni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura vazduha sjutra će se kretati od 24 do 30 stepeni. U južnim i centralnim predjelima sjutra sunčano i toplo. Tokom noći se očekuje djelimično naoblačenje. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se u intervalu od 28 do 32 stepena.

  • Komisija za koncesiju tražila da se dodatno obrazlože bodovanja po kriterijumima
    on 01/09/2025 at 12:40

    Komisija za koncesije Vlade Crne Gore usvojila je djelimično prigovor privrednog društva "Corporación América Airports S.A." na Rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.

  • Spajić: Položaj zaposlenih u školstvu jačaćemo u sakladu sa zakonom
    on 01/09/2025 at 09:55

    Vlada će dosljedno i odgovorno, u skladu sa zakonom, biti posvećena jačanju položaja zaposlenih - kreirajući podsticajan ambijent za rad, poručio je premijer Milojko Spajić u objavi povodom 1. septembra - početka školske 2025/26 godine.

  • Upravljanje državnim preduzećima: Novi zakon motivacija za stručne
    on 01/09/2025 at 06:05

    Prema najavi iz izvršne vlasti, predlog zakona o upravljanju preduzećima u državnom vlasništvu na jesen bi trebalo da bude u skupštinskoj proceduri. Predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković ocjenjuje da je dobro da Crna Gora dobije taj akt jer su te kompanije bitan segment za razvoj ekonomije.

  • Dolar blago ojačao prema korpi valuta
    on 31/08/2025 at 22:35

    Vrijednost dolara na svjetskim tržištima u odnosu na korpu valuta ove sedmice je blago porasla, prvi put nakon tri sedmice pada, dok ulagači čekaju smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.

  • Cijena stanarine u Podgorici od 500 do dvije hiljade eura mjesečno, dolazak stranaca uslovio nagli rast kirije
    on 31/08/2025 at 19:57

    Podgorica se posljednjih godina suočava sa naglim rastom cijena kirije. Stanovi čije je izdavanje koštalo između 200 i 300 eura, danas se izdaju i za dvostruko veće iznose. Građani kažu da sve teže pronalaze pristupačan smještaj, dok stanodavci rast cijena pravdaju povećanom potražnjom i dolaskom stranih državljana. Najviše trpe mladi i porodice sa prosječnim primanjima, koje su u potrazi za jeftinijim rješenjem, kaže za Gradsku agent za nekretnine Haris Osmanagić.

  • Radović na Bledskom strateškom forumu
    on 31/08/2025 at 17:09

    Guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović učestvovaće naredna dva dana na Bledskom strateškom forumu na poziv potpredsjednice slovenačke Vlade i ministarke vanjskih i evropskih poslova, Tanje Fajon i vršioca dužnosti guvernera Banke Slovenije, Primoža Dolenca.

  • Ministarstvo finansija: Budžetski suficit u julu – prihodi iznad plana, rashodi pod kontrolom
    on 31/08/2025 at 11:58

    Crna Gora je u prvih sedam mjeseci 2025. godine ostvarila bolje fiskalne rezultate od očekivanih, pokazuje izvještaj Ministarstva finansija. Prihodi budžeta do kraja jula iznosili su 1,579 milijardi eura, što je šest miliona više u odnosu na isti period prošle godine.

  • Bez adekvatnih mjera rast cijena nezaustavljiv
    on 31/08/2025 at 11:49

    Desilo se ono što se i očekivalo, pa je inflacija kod nas dvostruko viša nego u eurozoni. Ocijenio je za naš radio ekonomski analitičar Mirza Mulašković. Poručio je da populističke mjere poput uvećanja zarada sada stižu na naplatu. Dalje kretanje inflacije, kaže, zavisiće od prihoda u turizmu, jer kako ističe, ako i zaostanu planirani, pribjeći će se povećanju poreza, akciza i drugih nameta.

  • Likvidna aktiva banaka 1,44 milijarde eura
    on 31/08/2025 at 11:15

    Likvidna aktiva banaka na kraju juna je iznosila 1,44 milijarde EUR, što je 3,5 odsto više nego u maju.

  • Inspekcija za vode izrekla preko 79.000 eura kazni u sedam mjeseci
    on 31/08/2025 at 09:59

    Inspekcija za vode, koja djeluje u okviru Uprave za vode, u prvih sedam mjeseci 2025. godine sprovela je 610 inspekcijskih pregleda i izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu većem od 79.000 eura. Tokom kontrola utvrđene su 103 nepravilnosti u upotrebi i upravljanju vodnim resursima.