GRLIĆ RADMAN

Hrvatska mora poštovati preporuke Evropske komisije koje se odnose na otvaranje granica, kazao je ministar vanjskih i evropskih poslova te države Gordan Grlić Radman, navodeći da se nada da će i granice sa Crnom Gorom uskoro biti otvorene.

On je na konferenciji za novinare, nakon sastanka sa crnogorskim kolegom Srđanom Darmanovićem, kazao da je Hrvatska recipročno otvorila granice prema deset zemalja.

“Kada je u pitanju Crna Gora, to je pitanje kako se odnosite prema zemljama koje su izvan Evropske unije. Mi moramo poštovati evropske propise, bez obzira što je Crna Gora apsolutno koronafri“, rekao je Grlić.

Prema njegovim riječima, postoji minimalni obim kretanja.

„Imam podatak da oko tri hiljade crnogorskih državljana nije imalo nikakvih problema kad su prelatzili“, kazao je Grlić dodajući da svako mora aplicirati i navesti jasni razlog putovanja, bilo da je u pitanju poslovni sastanak, nekretnina ili neki lični razlog.

On je rekao da su granične policije po tom pitanju fleksibilne.

„Mi još ne znamo da li može doći do neke nove krize, i zato moramo biti jako oprezni. Ali, ja se nadam da ćemo vrlo brzo ići ka ukidanju i te restrikcije. EU je kazala da je to 15. juna, ali to može biti i ranije, u skladu sa uslovima i izvještajima sa terena“, istakao je Grlić.

On je kazao da je Hrvatska usvojila evropske vrijednosti, i poručio da Crna Gora ima snažnu podršku na tom putu.

„Obje naše zemlje su se dobro nosile sa pandemijom. Ova kriza je pokazala da imamo znanja i sposobnosti da se nosimo sa takvim izazovima“, ocijenio je Grlić.

Darmanović je kazao da razumije da postoje preporuke EU za svoje članice da do 15. juna ne otvaraju granice osim između sebe.

„Ali smo takođe svjesni da postoji prilična fleksibilnost kad je u pitanju putovanje u Hrvatsku, i vjerujemo da će Hrvatska vrlo brzo prepoznati našu povoljnu situaciju“, rekao je Darmanović.

On je zahvalio na pomoći koju je Hrvatska uputila Crnoj Gori za vrijeme pandemije, iako su i sami bili suočeni sa tim izazovom.

Kako je naveo, Crna Gora i Hrvatska uspješno sarađuju u mnogim oblastima, posebno u oblasti odbrane.

On je kazao da je sa Grlićem razgovarao o katuelnim temama na unutrašnjoj, ali i na globalnoj sceni.

„Zajednički smo konstatovali da je udruženim snagama potrebno sačuvati stabilnost i bezbjednost našeg regiona“, istakao je Darmanović.

Na pitanje novinara da li je Crna Gora kontaktirala NATO saveznike u kontekstu narušene bezbjednosne situacije u zemlji i uplitanja susjedne države u unutrašnje stvari Crne Gore, Darmanović je kazao da ne vidi da za tim postoji potreba.

„Ne vidimo da postoji potreba za nekim alarmiranjem u vezi sa trenutnim nesuglasicama koje trenutno imamo sa Srbijom“, rekao je Darmanović.

On je rekao da vjeruje da će se naći političko rješenje za tu situaciju.

„Ali, naravno, ukoliko bi procijenili da je vidno ugrožena bezbjednost zemlje, postoje mnogi mehanizmi unutar NATO-a koji mogu da se koriste“, zaključio je Darmanović.

Hrvatski ministar danas se u Podgorci sastao i sa predsjednikom države Milom Đukanovićem i predsjednikom Skupštine Ivanom Brajvićem.

URA KRITIKUJE NTO

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore nije uradila gotovo ništa po pitanju promocije Crne Gore kao “corona free” destinacije, što se najbolje može vidjeti i jednostavnim posjećivanjem zvanične web prezentacije NTO-a, saopštili su danas iz Građanskog pokreta URA.

Umjesto da, kako kažu, svi resursi u ovom trenutku budu usmjereni ka spašavanju makar jednog dijela ljetnje turističke sezone one institucije koje su zadužene za promociju Crne Gore kao da su utonule u “zimski san”.

“Na zvaničnoj web prezentaciji NTO-a nema nikakvih reklamnih poruka usmjerenih na promociju Crne Gore kao ‘corona free destinacije’ i ako bi to trebala da bude okosnica brendiranja Crne Gore u ovoj ljetnjoj turističkoj sezoni. Neshvatljivo je da je organizacija koja je najodgovornija za promociju Crne Gore na inostranom tržištu utonula u potpunu pasivnost i ne radi gotovo ništa po ovom pitanju, što je neprihvatljivo”, navode iz URA-e.

Podsjećaju da su još u vrijeme epidemije u Crnoj Gori izašli sa inicijativom za brendiranjem Crne Gore kao ‘corona free’ destinacije, što je Vlada Crne Gore kasnije i prihvatila.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Milo Đukanović ocijenio je da je Crna Gora, tokom tri godine članstva u NATO alijansi, dijeleći njene vrijednosti, priznata od saveznika kao ozbiljan i pouzdan partner, uvijek spreman da u punom kapacitetu doprinese ispunjavanju misije i politika NATO-a.

Đukanović je na Tviter nalogu saopštio da je Crna Gora, uz podršku Saveza, jačala unutrašnju bezbjednost i sigurnost, vođena važnošću mira i stabilnosti svoje zemlje, regiona i dobrosusjedskih odnosa, osjećajući se sigurnije uz podršku.

“Ponosni što smo dio euroatlantske porodice, nastavljamo tim putem i u godinama koje dolaze”, istakao je Đukanović.

BOŠKOVIĆ

Crna Gora se, nakon što je epidemija koronavirusa stavljena pod kontrolu, ponovo našla na udaru dezinformacija, s ciljem stvaranja osjećaja nestabilnosti i ugroženosti, i predstavljanja naše zemlje kao nestabilnog faktora, kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković.

Bošković je za Radio Crne Gore kazao da je za očekivati ponovno miješanje u unutrašnje stvari naše zemlje, uoči predstojećih parlamentanih izbora.

Podsjeća da smo svjedoci velikog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore u posljednjih pola godine, korišćenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kako bi se na našu državu udarilo svim oružjem.

“Bili smo svjedoci u prva tri mjeseca ove godine da je ta kampanja postala toliko očigledna da se nije više skrivala iza nekih diplomatskih kanala, već je bila direktno usmjerena protiv Crne Gore sa najviših adresa u Rusiji i Srbiji. Naravno, globalna kriza koja je zadesila svijet je to malo usporila, ali kako se kriza postepeno stavlja pod kontrolu, svjedoci smo da je opet na dnevnom redu strahovit pritisak na Crnu Goru”, kazao je Bošković.

Svjedoci smo, smatra ministar, da se to ogleda kroz strahovitu kampanju dezinformacija, stvaranja osjećaja nestabilnosti i ugorženosti u samoj Crnoj Gori, odnosno predstavljanja naše zemlje, kako na unutrašnjem, tako i međunarodnom planu, kao nestabilnog faktora koji ne zavređuje da se svrsta u red savremenih evropskih demokratija.

Poručuje Bošković, međutim, da će Crna Gora, kao i ranije, imati odgovor na sve to.

“Siguran sam da će, bez obzira što će se ta retorika povećavati kako se približavamo našim izborima, institucije na jedan kvalitetan način imati odgovore na sve to i da ćemo izbore dočekati u kvalitetnoj atmosferti, tako ih završiti i poslije toga se nadam u mirnijem ambijentu krenuti u ekonomski razvoj”, rekao je Bošković.

Govoreći o dostignućima naše zemlje za tri godine članstva u NATO alijansi, Bošković je rekao svaki građanin porpeznaje da je Crna Gora danas mnogo spremnija za izazove, a da su kapaciteti sa kojima raspolažemo značajno veći.

“Sposobnosti naših pripadnika Vojske Crne Gore su podignuti na značajno veći nivo, tako da je to nemjerljiv doprinos onoga što smo uradili u prethodne tri godine. Sami znate da je Vlada prethodnih godina investirala značajna sredstva u podizanje kapaciteta mobilizacije naših oružanih snaga, sa tim ćemo nastaviti u narednom peridu. Ono što je mnogo važnije je da upravo u ovakvim situacijama, kao što su prethodna tri mjeseca, se pokazuje koliko je bila ispravna odluka prije tri godine kad smo krenuli u investiranje u naše oružane snage”, kazao je Bošković.

Ocijenio je da je VCG dala nemjerljiv doprinos u borbi protiv pandemije.

BOŠKOVIĆ NA TVITERU

Crna Gora se treću godinu za redom pokazuje kao predana i pouzdana NATO saveznica, na šta sam izuzetno posnosan, objavio je na Tviter nalogu ministar odbrane Predrag Bošković.

“Tim tempom nastavljamo, sigurni, bezbjedni i uvijek spremni za odbranu građanske i savremene Crne Gore”, napisao je Bošković.

Podsjećamo, Crna Gora je na današnji dan 2017. godine postala punopravna članica NATO alijanse.

PALMER

Doprinosi Crne Gore NATO-u osnažili su regionalnu i globalnu bezbjednost, saopštio je za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Metju Palmer povodom treće godišnjice pridruživanja Crne Gore Sjevernoatlantskoj alijansi.

“Sjedinjene Države i Crna Gora su odavno i prijatelji i partneri i 5. juna obilježavamo našu treću godišnjicu kao saveznici”, poručio je Palmer u pisanoj izjavi.

Naglasio je da Sjedinjene Države pozdravljaju crnogorske vojnike koji služe rame uz rame sa američkim snagama u Avganistanu, Iraku i Evropi.

“Takođe prepoznajemo doprinose Crne Gore NATO operacijama kao i njeno obećanje da će ispuniti ciljeve iz Velsa za odbrambenu potrošnju do 2024. godine. Uz to, cijenimo spremnost Crne Gore da se suprostavi prijetnjama iz 21. vijeka i njeno partnerstvo u borbi protiv sajber i hibridnih prijetnji”, saopštio je zvaničnik Stejt departmenta.

Palmer je zaključio da od “snažne i bliske saradnje” dvije zemlje koristi imaju Crna Gora, Sjedinjene Države i cjelokupni region Zapadnog Balkana.

Crna Gora je formalno je postala 29. članica NATO saveza 5. juna 2017 godine, predajom dokumenata ratifikacije na ceremoniji u Stejt departmentu.

SEKULOVIĆ

Politički analitičar Sergej Sekulović ocijenio je da se u Crnoj Gori produbljuje nepovjerenje, a kako se primiče izborni dan, nema ozbiljnih parametara da se ozbiljno radi na nekom političkom dogovoru koji bi doveo do političke stabilnosti. Dijalog između Vlade i Mitropolije odraziće se, smatra on, na karakter izborne kampanje…

Pitanje je, kako je rekao, da li će Crna Gora nakon izbora imati političku stabilnost ili produbljivanje političke nestabilnosti.

Sekulović je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da je jako važno šta će se desiti sa dijalogom između Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske, “jer će on imati brojne reperkusije na same političke događaje, između ostalog na karakter izborne kampanje, brojnost protesta”…

Komentarišući neuspjeh razgovora predsjednika parlamenta Ivana Brajovića s liderima političkih partija, na koje se nije pojavio niko iz opozicije, Sekulović je rekao kako smatra da sastanak nije dobro pripremljen.

“Ako se nešto tako krupno dešava, ako je taj sastanak bio uvod u ozbiljan dijalog, očigledno pred tako važne skupove pripremne radnje treba da budu ozbiljne”, rekao je Sekulović.

Vjeruje da bojkot izbora kao opcija za opoziciju nije nemoguć i isključen: “Ali držim da je to njihova posljednja opcija, dakle da sam bojkot nije nešto što oni žele”.

Ideja o bojkotu, kako je rekao, moraće da sačeka neke krupnije političke događaje.

On smatra da se Crna Gora nalazi u izbornoj kampanji, iako ona formalno nije proglašena. Stanje na političkoj sceni ocjenjuje kao dinamično i konfliktno, ali i ništa neuobičajeno.

Sekulović je ocijenio da je Crna Gora, u posljednjih pet, šest godina, krenula unazad, kad je riječ o demokratskom dijalogu, izgradnju povjerenja u demokratske institucije i snaženju političke kulture.

Crna Gora se, kako je pojasnio, nalazi u institucionalnoj krizi “jer ne možemo da biramo određene ljude na određena mjesta gdje je potrebna kvalifikovana većina”.

STOLTENBERG PORUČIO

Odnosi NATO i Crne Gore su uzajamno korisni i pomažu da se učvrsti naša kolektivna, zajednička bezbjednost, ocijenio je generalni sekretar Jens Stoltenberg povodom treće godine članstva.

“Želio bih dodati da su se ekonomske investicije pojedinačnih saveznica u vašoj zemlji više nego udvostručile otkako je Crna Gora postala najnovija članica Alijanse. Pa, sveukupno, članstvo u NATO pomaže da se ojača bezbjednost, regionalna stabilnost i ekonomski prosperitet”, kazao je Stoltenberg u intervjuu Vijestima.

On je, između ostalog, rekao da je više saveznica NATO pružilo podršku Crnoj Gori tokom borbe protiv koronavirusa, uključujući Estoniju, Holandiju, Tursku i SAD.

“NATO i saveznice takođe pomažu vlastima na lokacijama gdje su naše snage razmještene, uključujući Avganistan i Kosovo, a takođe radimo na isporučivanju pomoći i drugim partnerima kao što su BiH, Gruzija, Ukrajina i Moldavija”, kazao je on.

Na pitanje kako se naša država pokazala za tri godine članstva u NATO-u, Stoltenberg kaže da Crna Gora nastavlja da bude “pouzdan saradnik evroatlantskoj bezbjednosti, prvo kao partner, a sada kao punopravna članica Alijanse, sa mjestom za našim stolom i ravnopravnim glasom u oblikovanju naših odluka. To ističem svaki put kada se sastanem ili razgovaram sa crnogorskim zvaničnicima”.

“Zahvaljujem im se za stalne bezbjednosne napore Crne Gore. Crna Gora doprinosi izgradnji stabilnosti na Zapadnom Balkanu, učestvujući u našoj misiji KFOR, slanjem predstavnika da učestvuju na vježbi upravljanja posljedicama vanrednih situacija “Srbija 2018” u Srbiji i podržava dijalog između Beograda i Prištine, koji omogućava EU. Takođe nastavlja da podržava dalji razvoj avganistanskih snaga bezbjednosti, sa snagama koje učestvuju u našoj misiji obuke, savjetovanja i asistencije “Odlučna podrška” i sa fondovima; a učestvuje i u bataljonu u Letoniji kojim predvodi Kanada, kao dio našeg Isturenog pojačanog prisustva u istočnom dijelu naše Alijanse. Štaviše, pozdravljam što Crna Gora povećava troškove odbrane, sa jasnim planom da uloži dva odsto BDP-a u odbranu do 2024. i što je odlučila da doprinese našoj trening misiji u Iraku”, rekao je on.

Kao što NATO može računati na Crnu Goru, Crna Gora takođe može računati na NATO, ističe Stoltenberg.

“Naš Povjerenički fond u Crnoj Gori pomaže da se uništi više od 400 tona viška municije, a naša misija “Air policing” garantuje bezbjednost crnogorskog vazdušnog prostora uz pomoć aviona iz Italije i Grčke. Stoga, sveukupno, odnosi NATO i Crne Gore su uzajamno korisni i pomažu da se učvrsti naša kolektivna, zajednička bezbjednost”, rekao je on.

FUKUJAMA

Fransis Fukujama, čuveni američki politikolog, ocijenio je da je veoma dobro to što je Crna Gora članica NATO-a, jer je to, na neki način, blokiralo rusko miješanje. Fukujama u intervjuu Pobjedi kaže da bi Crna Gora, da nije postala članica Alijanse, bila mnogo otvorenija za ruski pritisak.

“Tako da, u tom smislu, mislim da je bio vrlo dobar potez”, rekao je Fukujama.

Komentarišući tenzije na Balkanu, naročito između Crne Gore i Srbije, smatra da današnja retorika može biti opasna.

“Nijesam siguran da želite da se vratite u devedesete. Mislim da su uspomene ljudi iz tog perioda i dalje svježe i pružaju određenu vrstu imuniteta da se ne vrate tom nasilju. Ali mislim da postoje neki vrlo zabrinjavajući trendovi koji se uglavnom tiču konsolidacije autoritarne vlasti. Na mjestima kao što je Srbija, za koja znate da će stvoriti velike tenzije. Mislim da Srbija igra igru u kojoj želi da ostane usklađena sa Zapadom obećavajući EU da želi da uđe u EU, ali takođe se udvaraju Rusiji i Kini i bojim se da teže ka više autoritarnim silama i daleko su od EU posljednjih godina”, rekao je Fukujama.

Govoreći o tome koliko je Crna Gora daleko od EU, on kaže da “u trenutnim okolnostima ni Srbija ni Crna Gora nijesu blizu EU”:

“A mislim da je Evropska unija postala mnogo skeptičnija u vezi sa tim većim brojem novih država članica. Mislim da ni Srbija ni Crna Gora trenutno nemaju vlade koje se kvalifikuju kao dovoljno demokratske ili kao one koje poštuju vladavinu zakona, što je uslov za EU. I sami Evropljani su podijeljeni u vezi sa tim pitanjem, s jedne strane žele podstaći demokratizaciju na Zapadnom Balkanu, ali s druge strane suočeni su sa pritiskom da se EU dalje ne širi”, kazao je Fukujama.

RAONIĆ VJERUJE

Opozicioni glasači su umorni od izbornih poraza i međusobnih svađa, pa je energija lica iz Budve i Berana jedan od najvećih aduta u izbornim utakmicama, smatra predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić.

On je istakao da je saradnja opozicionih partija preduslov da imaju ikakvu šansu za uspjeh na izborima.

“Jedan od uslova uspjeha u izbornim utakmicama je i kreiranje atmosfere izbornog uspjeha, a za crnogorsku opoziciju ovo može biti dobra polazna osnova. Iz Budve jedino kao nauk treba da ponesu to da nekulturna atmosfera ne donosi uspjeh, već jedino mudra strategija i stručni ljudi. Zato veoma brzo moraju napraviti dobar izborni inženjering, kako odluke o nastupu na izborima ne bi donosili u veoma kratkom roku, kao na prošlim izborima”, kazao je Raonić.