REAGOVANJE DEMOS-A

Jučerašnje privođenje predsjednika barskog odbora Demosa Sava Vujoševića, po svemu sudeći ima funkciju zastrašivanja građana, saopšteno je iz Demos-a.

Kako prenose mediji, Vujošević je  juče uhapšen nakon što je policija tokom pretresa njegove kuće pronašla veću količinu oružja za koju nije imao dozvolu, ili je oružani list istekao.

“Nemajući namjeru da sputavamo akcije policije na osnovu zakonskih propisa, a želeći da se takve akcije odvijaju u kriminogenim sredinama u nažalost duboko kriminalizovanom crnogrskom društvu, hapšenje Vujoševića u akciji velikim brojem policajaca navodi na sumnju da se radi  o drugim motivima”, navodi se u saopštenju.  

Iz Demos-a navode da neposjedovanje ili neobnovljena dozvola za oružje naslijeđeno od pokojnog oca ne mogu biti razlog za spektakularne akcije privođenja koje pred građanima sprovodi policijska ekipa sa desetak policajaca i nekoliko policijskih vozila.

Tvrde da barski pravnik Savo Vujošević nikada nije osuđivan i uživa širi ugled poštenog građanina Bara.

“Pratićemo dalje postupanje policijskih organa i tužilaštva, sa ciljem otkrivanja pravih motiva ovog hapšenja, koji u ovom trenutku vode ka aktivnom učešću Sava Vujoševića na litijama kao pravu koje ima kao građanin i vjernik”, navodi se u saopštenju.

VULIN

Vrlo je zanimljivo da oni imaju problem što dolazi neko iz Srbije. Mi smo susjedne zemlje, šta je loše u tome, upitao je Srpski ministar odbrane, Aleksandar Vulin na RTS-u.

Srpski ministar odbrane, Aleksanar Vulin, rekao je za RTS da je Srbija sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem na čelu jedini garant mira u regionu. Istakao je da Srbi u Crnoj Gori nemaju pravo na jezik, pismo, ni da se mole u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Vulin je, gostujući u Dnevniku RTS-a istakao da on nije kritičar Crne Gore, kako ga često nazivaju, već kritičar vlasti koja pokušava da otme hramove i manastrie Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Vulin je juče posjetio grob bivšeg ministra odbrane SRJ Pavla Bulatovića, 20 godina od njegovog ubistva. Međutim, delegaciji Srbije je zabranjeno da uđe u uniformama.

On je rekao da to nije očekivao i istakao da nije bio u privatnoj posjeti, već je došao u ime Ministarstva odbrane.

“Vrlo je zanimljivo da oni imaju problem što dolazi neko iz Srbije. Mi smo susjedne zemlje, šta je loše u tome”, upitao je Vulin.

Naveo je da se mitropolit Amfilohije zahvalio srpskoj delegaciji, ali da je dodao da je sramotno što ministar odbrane Crne Gore nije došao da oda poštu Bulatoviću.

Povodom zabrane ulaska u uniformama, Vulin je rekao da je delegacija Srbije sve do ponedjeljka u pola tri popodne imala apsolutnu dozvolu crnogorskih vlasti, ali da su oni o 21.30 pozvali srpskog ambasadora da mu saopšte promijenjenu odluku.

“Učinili su sve da bismo mi rekli da nećemo da dođemo”, rekao je Vulin.

Ističe i da je, kada je Aleksandar Vučić želio da obiđe Srbe u Crnoj Gori, odmah došlo do gunđanja i navoda kako je to miješanje u unutrašnje stvari drge države.

Vulin je rekao da je u Srbiju svako dobrodošao da obiđe sunarodnike i vidi kako se prema njima odnosi.

Srpski ministar odbrane je rekao da je prema zvaničnoj statistici Srba u Crnoj Gori oko 25 odsto a samo ih je pet odsto zaposleno u javnim službama. Kaže da oni nemaju pravo na pismo, jezik, ni elementarno pravo da se mole u Srpkoj pravoslavnoj crkvi.

Kako je rekao, sve što se desi u Hrvatskoj, par godina kasnje se desi i u Crnoj Gori.

NEZAVISNI POSLANIK

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović pridružiće se Demosu Miodraga Lekića, piše Dan.

Rudović sa Lekićem blisko sarađuje od oktobra 2018, od kada zajedno djeluju u istom poslaničkom klubu u Skupštini Crne Gore.

Rudović, jedan od osnivača i nekadašnji potpredsjednik Građanskog pokreta URA, kazao je Danu da sa Lekićem dijeli prije svega političke ciljeve, ali i politički i ljudski svjetonazor.

“Prije svega, saglasni smo da u politici, kao i u životu, nije sve dozvoljeno i da vizija drugačije i bolje Crne Gore podrazumijeva nepokolebljivost u ostvarivanju cilja i ozbiljnost u argumentaciji. Meni je jednako važan nesporan zajednički stav da je demontiranje postojećeg sistema i istinsko okretanje vrijednostima evropskih demokratija uslov za napredak crnogorskog društva i za jačanje države Crne Gore, kao zajedničke i jedine kuće svih nas, kako god se nacionalno pisali”, kazao je Rudović.

Rudović je u poslaničke klupe prvi put ušao 2016. godine i to iz Građanskog pokreta URA, partije koja je tada bila u Koaliciji Ključ, koju su još činili i Socijalistička narodna partija (SNP) i Demos.

Velika koalicija Ključ je na parlamentarnim izborima u oktobru 2016. godine osvojila devet mandata.

Nosilac liste tada je bio Miodrag Lekić, pa ne čudi što se Rudović u susret ovogodišnjim parlamentarnim izborima, koji se očekuju na jesen, vratio jednoj od te tri strukture.

Dvije godine kasnije, u julu 2018, Rudović je napustio GP URA zbog, kako je tada naveo, neslaganja sa politikom koju je u tom trenutku vodilo rukovodstvo te partije.

Kako je URA u tom periodu bojkotovala parlament, a Rudović bio protiv takve odluke, smatrajući da je bojkot besmislen, nastavio je da u Skupštini Crne Gore djeluje kao nezavisni poslanik.

GRUBIŠIĆ

Crna Gora je lider u evropskim integracijama, a cilj svih je da bude spremna za članstvo u EU do kraja mandata sadašnjeg komesara za proširenje Olivera Varheljija, kazao je Veselko Grubišić, ambasador Hrvatske, zemlje koja trenutno predsjedava Savjetu EU. Predstavljajući prioritete hrvatskog predsjedavanja Savjetu EU, on je kazao da se nada da će Crna Gora prevazići situaciju u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, kako bi svi djelovi društva mogli doprinijeti ubrzanju evropskog puta države.

Dobro je, kaže ambasador Hrvatske, što je Varhelji posjetio Crnu Goru. Ohrabruje i njegova poruka kako se nada da će bar jedna od šest zemalja Zapadnog Balkana biti spremna za EU do kraja njegovog mandata.

“Znamo da je Crna Gora lider proširenja, pa je cilj svih nas da makar Crna Gora bude spremna”, istakao je Grubišić.

Vjeruje i da će situacija u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti biti prevaziđena.

“Neka međusobni dijalog, uključivost i strpljivi dijalog prevladaju i neka se pronađu najbolja rješenja kako bi svi dionici društva mogli doprinijeti ubrzanju puta prema članstvu u EU”, poručio je Grubišić.

A Hrvatska će se, sa svoje strane i tokom predsjedavanja Savjetu EU, zalagati za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja.

“Vjerodostojna politika proširenja vođena načelim vlastitih postignuća i pravedne uvjetovanosti, djelotvorno podstiče reformske procese i jamac je boljitka i stabilnosti Jugoistoka Evrope”, kazao je Grubišić.

A novi model pregovaranja Evropske unije, kaže predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović, treba čitati pozitivno.

“U smislu da je ona namijenjena da napravi proces transparentnijim za sve zainteresovane, da ga bolje razumiju i da ubrza koliko je moguće, za one koji su posvećeni da rade na reformama. Tako da je to jedna vrsta pozitivne konkurencije od koje Crna Gora nikad nije bježala”, kazala je Đurović.

Ambasador Hrvatske smatra da je novi model idealan za Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

“Te dvije države kad započnu, one mogu jako mjerljivo ići naprijed, vidjeti nagrađivanje, a političke elite neće moći reći vidite mi smo super, jer radi se o finansijskom nagrađivanju, ako ste ubrzani jednostavno imate više sredstava”, ocijenio je Grubišić.

Snažna Evropa u svijetu punom izazova slogan je Hrvatskog predsjedavanja Savjetu EU, a ambasador te države u Crnoj Gori nada se dobrim vijestima iz Zagreba, gdje se u maju održava samit Unije i Zapadnog Balkana.

ZAKONODAVNI ODBOR

Zbog VD stanja čelnih ljudi u sudstvu i tužilaštvu, Crna Gora je u problemu, ocijenio je poslanik Liberalne partije Andrija Popović na sjednici Zakonodavnog odbora. Naglasio je da taj problem treba rješavati. Iz Ministarstva pravde poručeno je da je poziv premijera Duška Markovića na dijalog prilika da se i o tome razgovara.

Da je za izbor čelnih ljudi u tužilaštvu i sudstvu potrebno obezbjediti prvo dvotrećinsku, a potom u drugom krugu tropetinsku podršku poslanika u Parlamentu podsjetio je na sjednici zakonodavnog odbora poslanik Liberalne partije Andrija Popović.

To je situacija, kako kaže, na koju treba podsjećati.

“Crna Gora je u velikom problemu u nezavidnoj situaciji naši čelni ljudi i u sudstvu i u tužilaštvu su u stanju VD. Znam da teško možemo to da promijenimo na ovom odboru, ali mi moramo da apelujemo sa svih pozicija da krenemo u rješavanje te i takve situacije”, kaže Andrija Popović iz Liberalne partije. 

Marijana Laković Drašković iz Ministarstva pravde smatra da je dijalog koji je inicirao i sam premijer prilika za novu energiju u kojoj će svi ključni akteri koji se zalažu za EU budućnost Crne Gore sarađivati.

“U pravcu bržeg i kvalitetnijeg ispunjavanja obaveza iz naše evropske agende i boljitak nasih građana u konačnom,” navela je ona. 

Na sjednici su inače razmatrane i jednoglasno usvojene izmjene i dopune Zakona o sudovima i Državnom tužilaštvu za koje je rečeno da su usklađene sa evropsKom praksom.

Za razliku od prijedloga ovih izmjena one koje se odnose na zakon o tajnosti podataka niJEsu dobile podršku svih prisutnih.

MVP

Ministarstvo Vanjskih poslova Crne Gore u reagovanju je ukazalo da je vandalski čin otuđenja table sa natpisom Ambasade Crne Gore u Ljubljani uslijedio nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, a ne prije, kako su prenijeli pojedini mediji.

“S obzirom na informacije objavljene u pojedinim medijima, a koje se odnose na vandalski čin otuđenja table sa natpisom Ambasade Crne Gore u Ljubljani, koji se desio 28. decembra 2019. godine, a o čemu je Ministarstvo vanjskih poslova obavijestilo javnost ukazujemo da je došlo do određenih manipulacija u javnosti, u kojima se, takođe, neistinito navodi da je MVP „događaj koji se desio dosta ranije uvuklo u kontekst zbivanja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti“, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo Vanjskih poslova ukazalo je da je vandalski čin uslijedio nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, dakle 28. decembra u 05.59h a ne 5. decembra u 17.59h, kako su prenijeli pojedini mediji, a što se vidi iz snimka.

Fotografija otuđene table je objavljena na društvenim mrežama u Crnoj Gori, istog dana oko 09:00h, odnosno tri sata nakon nemilog događaja, navodi se u saopštenju MVP-a.

Iz MVP-a su istakli da je vandalski čin od strane NN lica prijavljen istog dana (28.12.2019. godine) nadležnim organima Republike Slovenije.

“Djelujući u skladu sa svojim ovlašćenjima, nadležne institucije Slovenije preduzimaju sve aktivnosti kako bi se otkrio počinitelj. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore podržava sve aktivnosti institucija usmjerene ka otkrivanju počinilaca ugrožavanja imovine i skrnavljenja simbola Crne Gore i dostavlja snimak vandalskog napada na Ambasadu u Ljubljani, na kojem se vidi vrijeme i datum događaja,” zaključuje se u saopštenju.

Podsjetimo, Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije osudilo je napad nepoznatog počinioca na objekat Ambasade Crne Gore u Ljubljani.

POTVRDA DOBRIH ODNOSA

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Crne Gore Rafet Husović ugostio je danas u svom domu u Podgorici ministra vanjskih poslova Republike Turske Mevluta Čavušoglua.

On je kazao da je posjeta turskog zvaničnika potvrda dobrih odnosa dvije države.

“Posjeta visokog turskog zvaničnika, potvrda je su odnosi između dvije države na visokom nivou, čemu doprinos daju Bošnjačka stranka i njen lider”, navodi se u saopštenju Bošnjačke stranke.

PISALI PREMIJERU

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti podržava i prihvata poziv na dijalog premijera Duška Markovića, navodi se u dopisu koji su uputili predsjedniku Vlade. Iz te institucije saopšteno je da je Crnoj Gori potreban dogovor, ne samo kao sporazum onih čiji su ciljevi različiti, već, kako su naveli, prije svega kao temeljni konsenzus onih koji žele da grade zajedničku kuću – Crnu Goru.

Istakli su da država Crna Gora i mir u njoj nemaju cijenu kao i da je put za njihovo očuvanje u poštovanju pravnog poretka i institucija te da se ostvaruje kroz dijalog i međusobno razumijevanje. Pojedinačni interesi, kako poručuju iz CANU, ne mogu biti iznad tih vrijednosti.

ASK

Za raspisane izbore za Skupštinu opštine (SO) Tivat koji će biti održani 5. aprila 2020. godine primjenjivaće se odredbe novog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Ističu da će u narednom periodu sprovoditi mjere kontrole finansiranja političkih subjekata i vršiti nadzor nad poštovanjem obaveza, ograničenja i zabrana propisanih Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

S tim u vezi, ASK ukazuje zakonskim obveznicima da su od dana raspisivanja izbora u SO Tivat dužni da se pridržavaju odredbi novog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbonih kampanja koji je usvojen 27. decebra 2019. godine i koji je stupio na snagu.

Podsjećaju da su tim zakonom propisane obaveze, zabrane i ograničenja za političke subjekte, organe vlasti i druge subjekte, koje se odnose na način upotrebe javnih resursa u toku perioda izborne kampanje.

ASK takođe ukazuje da novi zakon sadrži određene novine koje se odnose na rad političkih subjekata, organa vlasti i drugih subjekata od dana raspisivanja izbora do mjesec nakon održavanja izbora.

“Primjera radi, osim izvještaja propisanih prethodnim zakonom, novi propis obavezuje političke subjekte da u roku od sedam dana prije dana održavanja izbora dostave ASK-u izvještaj o medijskom oglašavanju u izbornoj kampanji. Izvještaj sadrži precizno označene i klasifikovane podatke o nazivu subjekta koji pruža usluge medijskog oglašavanja, broju i datumu računa za izvršene usluge, broju ugovorenih i izvršenih usluga, iznosu cijene bez popusta, popustu izraženom u procentu i plaćenom iznosu sa popustom”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju i da su subjekti koji pružaju usluge medijskog oglašavanja izborne kampanje dužni da ASK-u dostave cjenovnik usluga medijskog oglašavanja u izbornoj kampanji u roku od deset dana od dana raspisivanja izbora, odnosno do 13. febuara.

“Subjektima koji ASK-u ne dostave taj cjenovnik zabranjeno je pružanje usluga medijskog oglašavanja u toku izborne kampanje. Cijena za sve pružene usluge mora biti nominalno određena u dostavljenom cjenovniku, dok se cjenovnik ne smije mijenjati u toku kampanje”, navode iz ASK-a.

Podsjećaju i da za organe vlasti, novi zakon, između ostalog, predviđa u izbornoj kampanji skraćenje rokova za izvještavanje o budžetskoj potrošnji i socijalnim pomoćima sa 15 na 7 dana (svaki utorak, počev od 11. februara), ograničavanje isplata jednokratnih novčanih pomoći, objavljivanje odluka za upotrebu mehanizacije i opreme privrednih društava čiji je osnivač ili većinski vlasnik država ili opština, i dr.

“ASK će u zakonskom roku od deset dana od dana raspisivanja izbora donijeti Plan kontrole i nadzora, kojim će biti definisane aktivnosti koje će sprovoditi ovaj organ, te data uputstva zakonskim obveznicima o načinu ispunjavanja propisanih obaveza, ograničenja i zabrana u toku trajanja izborne kampanje kao i mjesec nakon održavanja izbora”, zaključuje se u saopštenju.

PREDSJEDNIŠTVO

Još jedna u nizu neistina koje se ovih dana plasiraju iz određenih centara u Beogradu je da je Crna Gora raznim kanalima tražila veći angažman NATO i da je odbijena, saopšteno je iz Službe za informisanje crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.

Iz kabineta predsjednika Crne Gore saopšteno je da je beogradska “Politika” danas na prvoj strani objavila tekst pod naslovom „Koliko je Milo važan za NATO“, tvrdeći da nezvanično saznaje da je Crna Gora raznim kanalima tražila veći angažman NATO i da je odbijena.

“Čak se, da bi izgledalo autentičnije, daje pod navodnicima da ‘alijansa neće reagovati povodom verskih pitanja’. Informaciju slične sadržine prenijeli su i mnogi drugi srpski mediji”, navodi se u saopštenju.

To je, kako se ističe, još jedna u nizu neistina koje se ovih dana plasiraju iz određenih centara u Beogradu.

“Nije bilo nikakvog obraćanja NATO-u ili bilo kojoj drugoj međunarodnoj adresi za bilo kakvim angažmanom u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pa samim tim nije moglo biti ni reakcije, o kojoj se spekuliše”, zaključuju iz kabineta predsjednika Crne Gore.