VUKOVIĆ OCIJENIO

Najavljeni plan mjera lokalne vlasti u Nikšiću, ponižavajući je i dovešće do daljeg pada zaposlenosti. Ono što lokalna vlast uzvraća onima koji redovnim aktivnostima pune budžet, je ravno ničemu, dramatično ispod nivoa preduzetog od svih ostalih opština u Crnoj Gori, ističe potpredsjednik Demokrata Nikšića Nemanja Vuković.

Kako je istakao, nema otpisa poreskih obaveza niti drugih dažbina ni za jedan jedini cent. Nije predviđen ni jedan cent za opštu interventnu pomoć ugroženim građanima. Nijesu planirana budžetska izdvajanja za radnike ili nezaposlene, a nijesu predviđene ni subvencije lokalnoj privredi, kako bi prebrodila krizu i očuvala radna mjesta.

“Nema u planu lokalne vlasti ni rezanja plata lokalnim javnim funkcionerima. Sve što je lokalna vlast na čelu sa DPS-om predvidjela jeste da se prolongira plaćanje 7-8 dažbina za 90 dana, a bez ikakvog krajnjeg i konačnog rasterećenja privrede. To nijesu ni mrvice, a kamoli ozbiljna i efikasna pomoć. Očigledno je da lokalna vlast nije u stanju da rješava probleme, već samo da ih odlaže, ali se oni gomilaju, i za ne tako dugo vrijeme dolaze na naplatu uvećavajući se. Tako će neriješeni, a prolongirani problemi, biti veliki teret za lokalnu privredu, i odraziće se na dalji i dodatni pad zaposlenosti”, napominje Vuković.

Da ima društvene odgovornosti, kako ističe, lokalnu vlast u Nikšiću bi na snažan paket pomoći obavezala i činjenica da je broj novoprijavljenih nezaposlenih lica za jedan mjesec već 500, što je duplo veći broj od broja radnika Željezare.

Činjenica da je na kraju februara, prije epidemije koronavirusa, u Nikšiću bilo 766 zaposlenih manje nego na kraju februara 2019. godine, kaže vuković, ukazuje da su strukturni poremećaji i prije epidemije lokalnu privredu Nikšića gurnuli u recesiju.

“Planirana upotreba budžetske rezerve ima isključivo predizborni cilj, te umjesto da se pruži pomoć svima, želi se pružiti samo šačici privilegovanih. Pri tome, iako godišnje iz Egalizacionog fonda prima oko šest miliona eura, lokalna vlast nije digla svoj finansijski kapacitet niti osjeća potrebu da uzvrati onima koji joj pune budžet, a to su građani kao poreski obveznici. Godinama lokalna vlast ne ulažući u javna dobra i u opremu javnih preduzeća, kreira lažnu finansijsku sliku. Krajnje je nepošteno da sredstva građana Nikšića koji grcaju u problemima, isključivo služe za likvidnost Prve i drugih banaka, i čekaju na upotrebu za predizbornu promociju vlasti, umjesto da se stimulativno vrate privredi i građanima”, kazao je Vuković.

On je pozvao aktuelnu vlast da sredstva u budžetu koja je uzela od poreskih obveznika, a nije ih utrošila za javna dobra i za poboljšanje privrednog ambijenta i uslova života svih građana Nikšić, vrati u ovom presudnom momentu onima od kojih su uzeta radi njihovog spasa i opstanka.

“Smatramo da je ovih, nekoliko tankih i ekonomski sterilnih mjera koje su najavili, planirano više radi toga da Opština Nikšić ne bude prikazana kao jedina opština koja nije ništa preduzela, a to što je preduzeto iz ugla ugrožene privrede imaće gotovo nulti efekat. Upravo zato i ne čudi ovoliko kašnjenje i zaostajanje u preduzimanju mjera, koje i samo zbog toga imaju drastično utanjen potencijal. Čekati da prođu dva mjeseca nakon pojave epidemije, pa preduzeti mjere, koje ne predstavljaju nikakvo rasterećenje, vrhunac je neozbiljnosti, neodgovornosti i nesposobnosti lokalne vlasti u Nikšiću”, zaključuje Vuković.

DF TRAŽI IZMJENE

Poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak saopštila je da su odlučili da u skupštinsku proceduru predaju predlog izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kako bi se stvorile ključne pretpostavke za uspostavljanje principa pravičnosti u pogledu iznosa novčane naknade koju primaju lica koja su ostala bez radnog odnosa.

“Imajući u vidu nepravednost postojećeg Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a očekujući da će neminovno doći do porasta broja nezaposlenih usljed ekonomske krize prouzrokovane pandemijom Kovid 19 koja je dovela do zatvaranja mnogih djelatnosti ili zanačajnog smanjenja obima posla, odlučili smo se da u skupštinsku proceduru predamo predlog izmjena ovog Zakona”, navela je Bošnjak.

Ona ističe da se predloženim izmjenama stvara normativni osnov za uspostavljanje pravednijeg i pravičnijeg obračuna novčane naknade za nezaposlene, te da bi država pomogla ovoj kategoriji socijalno ugroženih lica, posebno sada kad se očekuje neminovan porast broja nezaposlenih.

“Naime, osiguranje od nezaposlenosti je obavezan vid socijalnog osiguranja. Aktuelna stopa za doprinos za osiguranje od nezaposlenosti koja pada na teret zaposlenog iznosi 0,5% i na teret poslodavca 0,5%. Zbog toga smo smatrali da je pravedno i pravično da visina naknade zavisi od iznosa zarade koju je lice primalo prije prestanka radnog odnosa, a ne kao što je predviđeno postojećim zakonom da ona bude fiksna i unificirana za sve, što je nepravedno i nema uporišta u praksi u okruženju i Evropskoj uniji”, navodi Bošnjak u saopštenju.

Zbog toga u DF-u smatraju da osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade nezaposlenom licu treba vezati za prosjek osnovne neto zarade ostvaren u šestomjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa.

“Pa bi lica koja ispunjavaju uslov za sticanje ove naknade, za prvih šest mjeseci korišćenja naknade primali 50% utvrđene osnovice, a za preostalo vrijeme korišćenja 30%” istakla je ona.

Takođe smatraju, ističe Bošnjak, da je neophodno propisati maksimalan i minimalan iznos te naknade, pa su predložili da ona za prvih šest mjeseci korišćenja ne može biti viša od 70%, a za preostalo vrijeme korišćenja viša od 30% iznosa prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini prema podacima Monstata, dok predlažu da minmalni iznos naknade ne može biti niži od 50% iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

“Važećim, fiksnim načinom obračuna od 108€ za sve korisnike, bez obzira koliku su zaradu imali, korisnici su oštećeni ne samo tokom trajanja prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenosti, već i za budućnost jer će im zbog takvog nepravednog obračuna naknade od nezaposlenosti biti umanjen i osnov za obračun penzije, jer se na ovaj iznos unificiran za sve obračunavaju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje”, navodi se u saopštenju.

Takođe su, navodi Bošnjak, predložili korekcije odredbi koje se odnose na vrijeme trajanja prava na novčanu naknadu nezaposlenima rukovodeći se činjenicom da lica koja u srednjim i zrelim godinama koja bez svoje volje i krivice ostanu bez posla, mnogo teže se uključuju na tržište rada i dolaze do ponovnog zaposlenja, pa smatraju da država mora da pokaže više sluha za ta lica.

“Mišljenja da ovaj zakon treba donijeti po hitnom postupku i što prije uvesti načelo pravičnosti prilikom utvrđivanja visine novčane naknade tokom trajanja nezaposlenosti, kako bi se smanjili štetni efekti po nezaposlena lica kojih će ovih dana, nažalost biti mnogo više,” zaključuje se u saopštenju.

DPS

U Crnoj Gori postoje svi uslovi za održavanje redovnih parlamentarnih izbora, ocijenili su iz Demokratske partije socijalista (DPS), navodeći da opozicija već priprema teren da nakon očekivanog poraza na njima ima spreman alibi da izbori nijesu održani u fer uslovima.

Portparol DPS-a Miloš Nikolić kazao je agenciji MINA da je apsolutno nesporna činjenica da se sa trenutnim izbornim zakonodavstvom mogu organizovati i sprovesti planirani izbori.

Upitan da prokomentariše navode opozicije da ne postoje uslovi za održavanje fer i korektnih izbora, Nikolić je naveo da smatra da su ti navodi očekivani.

Potrebno je, kako je rekao, prisjetiti se raznih poduhvata opozicije, kao što su bojkot parlamenta, pokušaji kreiranja afera, razni protesti, litije i ponuda za razne aranžmane oko vlade nacionalnog jedinstva.

„Kada sve to propadne i kada sistem pokaže svoju rezistentnost u odnosu na takve nasrtaje, opozicija pribjegava posljednjem manevru, odnosno pripremi terena da nakon očekivanog poraza ima spreman alibi u tome kako navodno izbori nijesu održani u fer uslovima“, kazao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, alternativa bi bila preuzimanje odgovornosti, podnošenje ostavki i napuštanje politike.

„Za takav korak opozicioni lideri ipak nemaju hrabrosti“, kazao je Nikolić.

On je dodao da je opozicija u Crnoj Gori postala svjesna da na izborima ne može da pobijedi DPS.

„Pobjeda DPS izvjesna je zbog superiornosti političkog programa te partije, značajno ozbiljnije personalne ponude koju nude, kao i zbog činjenice da za razliku od opozicije, tokom čitave četiri godine, rade predano i odgovorno na ispunjenju svojih predizbornih obećanja“, rekao je Nikolić.

Stoga, kako je naveo, crnogorska opozicija umjesto da radi na sopstvenom unapređenju, pokušava da vaninstitucionalnim pritiscima postane ili dio vlasti, ili da preuzme vlast u cjelini.

Upitan za tačan datum izbora, Nikolić je odgovorio da se ispunjava ono što je DPS govorio tokom čitavog mandata, a to je da neće biti nikakvih prijevremenih izbora i da će oni biti održani u zakonom predviđenom roku.

„Koji će biti tačan datum izbora ostaje da se vidi“, kazao je Nikolić.

On je pojasnio da je Zakonom o izboru odbornika i poslanika propisano da se izbori održavaju najmanje 60, a najviše 100 dana nakon raspisivanja.

„To znači da izbori već sada ne mogu biti održani prije 10. jula“, naveo je Nikolić.

Na pitanje koliko može na organizaciju izbora uticati eventualna pojava koronavirusa na jesen, on je kazao da je na to teško dati odgovor, pošto i dalje postoje brojne nepoznanice oko tog virusa.

„Jedna od njih je i da li možemo očekivati drugi talas pandemije“, rekao je Nikolić.

Kako je dodao, odluka o organizaciji izbora će svakako biti donijeta u skladu sa mišljenjem struke, a o tome kakav će biti dalji razvoj događaja ostaje da se vidi.

Nikolić je, kometarišući rad Skupštine za vrijeme pandemije izazvane koronavirusom, rekao da je parlament radio u granicama mogućeg.

On je podsjetio da su organizovani kolegijumi u proširenom sastavu na kojem su šefovi poslaničkih klubova, zajedno sa potpredsjednicima i predsjednikom Skupštine imali sastanke sa predstavnicima Vlade, Nacionalnog koordinacionog tijela, Privredne komore i drugim relevantnim društvenim činiocima.

Nikolić je kazao da je tema svih navedenih sastanaka bila zajednička borba protiv pandemije izazavane koronavirusom.

Kako je naveo, paralelno sa tim pripremana je platforma kako bi se sjednice odbora mogle održavati onlajn, a sa sticanjem tehničkih mogućnosti odbori su nastavili sa sjednicama što je uslov i za održavanje rasprave na plenumu.

„Skupština prethodnih sedmica aktivno radi i raspravlja o zakonskim predlozima, kako Vlade, tako i pojedinih opozicionih partija“, zaključio je Nikolić.

DF SMATRA

Demokratski front smatra da je sloboda vjeroispovijesti u Crnoj Gori ugrožena samo pravoslavnim hrišćanima.

U DF-u kažu da je policija i jutros branila pravoslavnim vjernicima ulaz u hramove.

“Demokratski front najsnažnije osuđuje jutrošnju akciju policije Crne Gore, koja je opet branila ulaz u pravoslavne hramove vjernicima”, naveli su u saopštenju.

Oni smatraju da je sloboda vjeroispovijesti danas u Crnoj Gori ugrožena samo, kako kažu, pravoslavnim hrišćanima.

“Vidimo da se ova situacija koristi za obračun sa našom crkvom. Vlast jednostavno ne može da sakrije želju da se obračuna sa crkvom i narodom koji je učestvovao u litijama. Zato koriste NKT i policiju da brane ulaz vjernicima, a tamo najčešće šalju pripadnike drugih konfesija koji su službenici policije,” navodi se u saopštenju DF-a.

Oni smatraju da je svima jasno da nije samo narod ogorčen na poteze NKT-a i policije već i da su time veoma nezadovoljni i, kako kažu,  brojni sveštenoslužitelji.

“Želimo posebno da pozdravimo jutrošnje hrabro ponašanje protođakona Vladimira Jaramaza, koji je pred podgoričkim hramom Hristovog Vaskrsenja, jasno pokazao policiji gdje joj je mjesto. Hrabrost beranskog sveštenstva za Đurđevdan, koje je i narod podržao i ovaj potez đakona Jaramaza, koji je jutros stao pred policiju, postaće simbol nastavka otpora progona crkve, poput onoga iz vremena početka organizacije litija kada je otac Dragan Pešikan iz Herceg Novog, hrabro stao pred policiju i uputio onaj pogled, kroz koji su pogledali i svi naši veliki preci”, piše u saopštenju DF-a.

BS I NURKOVIĆ

Bošnjačka stranka uputila je čestitku povodom 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave.

Ovo je jedan od najvećih nacionalnih praznika za Bošnjake u Crnoj Gori i svim državama u kojima oni žive, naveli su u saopštenju.

“Uvažavajući ustavno uređenje Crne Gore kao građanske, multietničke i multikonfesionalne države, Bošnjačka stranka je svojim djelovanjem u prethodnih 14 godina svog postojanja dala veliki doprinos u pogledu afirmacije, promocije i poštovanja bošnjačke zastave u Crnoj Gori. U skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, bošnjačka zastava danas zauzima mjesto u svim institucijama u opštinama gdje u značajnijem broju žive pripadnici bošnjačke zajednice. Poštujući tradiciju, istoriju i običaje, nacionalna bošnjačka zastava se vijori i prilikom kulturno-umjetničkih manifestacija, blagdana i porodičnih svečanosti. Odlučnost Bošnjaka da očuvaju i učvrste jedinstvo unutar zajednice, gajeći uporedo dobre odnose sa drugim narodima, vrijednost je na koju svi moramo biti ponosni,” naveli su u saopštenju.

Dan bošnjačke nacionalne zastave obilježava se 11. maja, shodno odluci Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori i predstavlja nacionalni praznik Bošnjaka gdje god da žive.

Čestitku je uputio i predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Ejup Nurković.

“Evo nam je stigao još jedan 11. maj, Dan bošnjačke nacionalne zastave. Zastava, barjak ili sandžak, imaju isto značenje i bude istu emociju kod svih Bošnjaka koji se ponose svojim imenom i svojom etničkom pripadnošću”, naveo je on.

Barjak, čiji Dan obilježavamo, kruna je pod kojom se ujedinjeni i nošeni viševjekovnim – milenijskim postojanjem, što nas svrstava u red najstarijih evropskih naroda, trebamo boriti sa svoja Ustavom i zakonom zagarantovana prava da budemo isti među jednakima, naveo je Nurković.

“Srednjevjekovni štit, tri zlatna ljiljana, tri polumjeseca i bijela podloga što znači sloboda, heraldički su znak naše zasebne etničke pripadnosti, jezika, historije, kulture, tradicije i običaja, duboko prožeti islamskim vrijednostima, koje vijekovima čuvamo i baštinimo gdje god da se nalazimo.  Na granici civilizacija, hrabro smo odolijevali izazovima, čuvajući svoju vjeru i ponos, onako kako smo naslijedili od svojih djedova i očeva, prenoseći svoju plemenitost na generacije koje dolaze. U dinamici vremena u kojem danas živimo, punom devijantnih kodeksa, opšte globalizacije, nepredvidivih i neizvjesnih tokova i iskušenja, ne dozvolimo da zaboravimo sebe i svoje porijeklo, budimo ponosni na ono što jesmo, zbog prošlosti, sadašnjosti i budućnosti,” zaključio je Nurković.

PRAZNIK ZA BOŠNJAKE

Bošnjačka stranka uputila je čestitku povodom 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave.

Ovo je jedan od najvećih nacionalnih praznika za Bošnjake u Crnoj Gori i svim državama u kojima oni žive, naveli su u saopštenju.

“Uvažavajući ustavno uređenje Crne Gore kao građanske, multietničke i multikonfesionalne države, Bošnjačka stranka je svojim djelovanjem u prethodnih 14 godina svog postojanja dala veliki doprinos u pogledu afirmacije, promocije i poštovanja bošnjačke zastave u Crnoj Gori. U skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, bošnjačka zastava danas zauzima mjesto u svim institucijama u opštinama gdje u značajnijem broju žive pripadnici bošnjačke zajednice. Poštujući tradiciju, istoriju i običaje, nacionalna bošnjačka zastava se vijori i prilikom kulturno-umjetničkih manifestacija, blagdana i porodičnih svečanosti. Odlučnost Bošnjaka da očuvaju i učvrste jedinstvo unutar zajednice, gajeći uporedo dobre odnose sa drugim narodima, vrijednost je na koju svi moramo biti ponosni,” naveli su u saopštenju.

Dan bošnjačke nacionalne zastave obilježava se 11. maja, shodno odluci Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori i predstavlja nacionalni praznik Bošnjaka gdje god da žive.

Čestitku je uputio i predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Ejup Nurković.

“Evo nam je stigao još jedan 11. maj, Dan bošnjačke nacionalne zastave. Zastava, barjak ili sandžak, imaju isto značenje i bude istu emociju kod svih Bošnjaka koji se ponose svojim imenom i svojom etničkom pripadnošću”, naveo je on.

Barjak, čiji Dan obilježavamo, kruna je pod kojom se ujedinjeni i nošeni viševjekovnim – milenijskim postojanjem, što nas svrstava u red najstarijih evropskih naroda, trebamo boriti sa svoja Ustavom i zakonom zagarantovana prava da budemo isti među jednakima, naveo je Nurković.

“Srednjevjekovni štit, tri zlatna ljiljana, tri polumjeseca i bijela podloga što znači sloboda, heraldički su znak naše zasebne etničke pripadnosti, jezika, historije, kulture, tradicije i običaja, duboko prožeti islamskim vrijednostima, koje vijekovima čuvamo i baštinimo gdje god da se nalazimo.  Na granici civilizacija, hrabro smo odolijevali izazovima, čuvajući svoju vjeru i ponos, onako kako smo naslijedili od svojih djedova i očeva, prenoseći svoju plemenitost na generacije koje dolaze. U dinamici vremena u kojem danas živimo, punom devijantnih kodeksa, opšte globalizacije, nepredvidivih i neizvjesnih tokova i iskušenja, ne dozvolimo da zaboravimo sebe i svoje porijeklo, budimo ponosni na ono što jesmo, zbog prošlosti, sadašnjosti i budućnosti,” zaključio je Nurković.

“ZDRAVSTVO ZA SVE”

Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja prihvatili su raniji prijedlog URE o gradnji nove zgrade Urgentnog centra, saopštili su iz te partije komentarišući izjavu Jevta Erakovića da će se graditi novi Urgentni centar vrijedan 16 miliona eura.

Iz URE podsjećaju da je ta partija još u januaru 2018. godine predstavila program sveobuhvatne reforme zdravstvenog sistema pod nazivom “Zdravstvo za sve” koji je radio tim eminentnih stručnjaka na čelu sa Miodragom-Carom Pavličićem.

“U tom programu kao jedan od prioriteta navedena je upravo izgradanja nove zgrade Urgentnog bloka u krugu aktuelnog Kliničkog centra sa smještajnim kapacitetima, intenzivnom njegom i operacionim salama. Zbog toga pozdravljamo najave koje dolaze od zdravstvenih vlasti o realizaciji ovog prijedloga”, ističu u URI.

Podsjećaju da su nedavno predložili i izgradnju privremene intenzivne njege za kovid pacijente i tom prilikom podsjetili na raniji prijedlog o izgradnji nove zgrade Urgentnog centra.

IZ URE ocjenjuju da su aktuelni operacioni blok i intenzivna njega odavno mali i nedovoljni za potrebe KCCG, što se posebno ogleda u nedostatku smještajnih kapaciteta i blizini intenzivne njege operacionom bloku.

“Za posljednjih 30 godina otvorene su mnogobrojne subspecijalističke jedinice, pa je Klinički centar postao jako tjesan za optimalno odvijanje procesa rada”, pojašnjavaju oni.

Još jednom pozivaju zdravstvene vlasti da se, kako kažu, što prije donese odluka i otpočne realizacija kapitalnog projekta rekonstrukcije postojećeg Kliničkog centra i izgradnja novog II bloka Kliničkog centra za najsloženije programe.

Iz URE navode da bi se izgradnjom II bloka Kliničkog centra, koji bi imao nove operacione sale, odvojene intezivne njege i sopstvene smještaje kapacitete stvorili preduslovi da se u novi II blok prebace svi subspecijalistički i operativni programi čime bi se, ocjenjuju, doprinijelo funkcionalosti zdravstvenog sistema.

Smatraju i da je neophodno formirati stručna tijela koja će napraviti projekat budućeg KCCG i predlažu da se sa međunarodnim kreditnim institucijama obezbijedi novac za ovu kapitalnu investiciju za crnogorsko zdravstvo.

“Čekanje za realizaciju ovog, za cijelu Crnu Goru, najprioritetnijeg zdravstvenog projekta će po mišljenju mnogih zaustaviti razvoj vrhunske medicine u Crnoj Gori. Dok se ne izgrade novi Urgentni blok i II blok Kliničkog centra Crne Gore ne možemo imati funkcionalan sistem zdravstvene zašite”, smatraju u URI.

“Novca u sistemu ima ako se on rasporedi na pravilan način. Osim toga sada je neophodno iskoristiti fondove Evropske unije koji su najavljeni kao pomoć Zapadnom Balkanu. Zaboravljena petlja i priključne instalacije na auto-putu koštaće nas oko 100 miliona eura. Izgradnja II bloka Kliničkog centra Crne Gore i izgradnja novog Urgentnog bloka, zajedno sa njihovim kompletnim opremanjem prema našim procjenama ne bi iznosili više od 80 do 90 miliona eura”, zaključuje se u saopštenju URE.

NIJESU OPRAVDALI ODSUSTVO

Novčane kazne zbog neopravdanog odsustva sa prve sjednice proljećnjeg skupštinskog zasijednja predložene su za 13 poslanika, od kojih je osam iz Demokratske Crne Gore i jedan iz Ure, koji bojkotuju Skupštinu, ali i po dva poslanika iz DF-a i SNP-a, rečeno je Pobjedi iz Administrativnog odbora.

Neopravdano odsustvo sa jedne sjednice Skupštine kažnjava se oduzimanjem 40 odsto poslaničke zarade.

“Shodno dopisu Generalnog sekretara Skupštine Crne Gore od 11. marta 2020. godine, saglasno članu 56a i 57 Poslovnika, prvoj sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja Skupštine u ovoj. godini nijesu prisustvovali, niti su najavili, odnosno opravdali odsustvo poslanici Aleksa Bečić, Zdenka Popovic, Boris Bogdanović, Momo Koprivica, Danilo Šaranović, Vladimir Cađenović, Dženan Kolić, Valentina Minić, Dritan Abazović, Nebojša Medojević, Strahinja Bulajić, Danijela Pavićević i Srđan Milić”, kazao je za Pobjedu Luiđ Skrelja, predsjednik Administrativnog odbora.

Na pitanje koliko iznosi predložena novčana kazna za svakog poslanika, Škrelja nije precizirao cifre, ali je istakao da je članom 56a Poslovnika Skupštine Crne Gore određeno da se poslaniku koji neopravdano odsustvuje sa jedne sjednice Skupštine u toku mjeseca, odnosno odbora čiji je član, umanjuje mjesečna zarada za 40 odsto.

“Poslaniku koji neopravdano odsustvuje sa dvije ili više sjednica Skupštine u toku mjeseca, odnosno odbora čiji je član, umanjuje se mjesečna zarada za 50 odsto”, podsjetio je Škrelja.

Kazao je da će Odbor o prijedlogu generalnog sekretara odlučivati „kad se steknu uslovi”.

“Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, suočeni smo sa bojkotom Skupštine od dijela opozicionih poslanika. To je bio jedan od motiva da se neopravdano odsustvo poslanika sa sjednica Skupštine i radnih tijela reguliše Poslovnikom. Administrativni odbor je, kada je u pitanju neopravdano odsustvo poslanika, naišao prvenstveno na prepreke zbog nepreciznosti odredaba u Poslovniku koje regulišu neopravdano odsustvo. Zbog toga je Odbor 27. januara 2020. godine, donio Odluku o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanogodsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora. Kada nam je generalni sekretar dostavio dokumentaciju, Odbor je zakazao sjednicu za 19. mart, sa taČkom dnevnog reda „Primjena člana 56a Poslovnika Skupštine i Odluke o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i sjednice Odbora”. Sjednica je odgođena, kao i ostale sjednice Skupštine i radnih tijela, zbog situacije sa korona virusom, i održaće se kadase za to budu stekli uslovi”, rekao je Škrelja.

Prema njegovim riječima, iako je Skupština trenutno u zasijedanju, ona radi sa ograničenim kapacitetom prisustva poslanika na plenarnim zasijedanjima i radnim tijelima, poštujući mjere NKT-a, koje, kako kaže Skrelja, opet predstavljaju prepreku za realizaciju Odluke u ovom periodu.

Novčane kazne za 13 poslanika, kada budu realizovane, biće prve po novom Poslovniku, čiji je predlagač bio Andrija Popović (LP). Do sada niko nije kažnjen zbog neopravdanog odsustva iz Skupštine, iako gotovo čitav mandatu poslaničkim klupama nije bilo poslanika Demokratske Crne Gore i Ure, a veći dio mandata nijesu dolazili ni poslanici SNP-a, Danijela Pavićević i Srđan Milić.

Po Odluci o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora, bojkot nije naveden kao opravdani razlog izostanka sa zasijedanja, pa će ubuduće oni koji bojkotuju biti predlagani za kaznu.

Opozicioni poslanici nijesu prihvatili odredbe novog Poslovnika, a najglasniji protiv tih rješenja i novčanog kažnjavanja bio je Demokratski front. Poslanici DF-a poručivali su da neće donositi opravdanja „kao da su u školi”, a bilo je i karikiranja „hoće li nam roditelji dolaziti da pravdaju odsustvo”, „predsjednika Skupštine Ivana Brajovića treba imenovati za direktora Kliničkog centra”, „biće Zanimljivo kada poslanici počnu da donose nalaze krvi i mokraće”.

Zato će zbog neopravdanog odsustva na spisku kažnjenih biti i dvojica poslanika Fronta, Nebojša Medojević i Strahinja Bulajić.

Odluka o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora propisuje da će poslanik koji odsustvuje sa zasijedanja parlamenta ili odbora morati da Brajoviću dostavi opravdanje za izostanak.

Opravdano će biti odsustan poslanik koji jebolestan ali koji donese dokaz od ljekara, ako koristi roditeljsko odsustvo, ako je najavio aktivnosti u vezi sa obavljanjem poslaničke funkcije uz saglasnost Kolegijuma, zatim ako je spriječen zbog nepredviđenih okolnosti poput „više sile“, saobraćajne nezgode i slično. Opravdani su i razlozi za odsustvo predviđeni opštim propisima koji uređuju radne odnose i prava zaposlenih, kao što su odsustvo zbog sklapanja braka, smrtnog slučaja u porodici i slično.

Poslanik o razlozima odsustva obavještava u pisanoj formi predsjednika Skupštine, odnosno odbora čiji je član. Generalni sekretar dostavlja Administrativnom odboru Skupštine spisak poslanika koji nijesu opravdali odsustvo do 10.u mjesecu za prethodni mjesec. Spisak mora da sadrži i podatak da li je poslanik neopravdano odsustvovao sa jedne ili više sjednica u toku mjeseca, kao i iznos za koji se umanjuje zarada.

Generalni sekretar obavezan je da dostavi i evidencioni list sa sjednice Skupštine i dokaz kojim je poslanik opravdao odsustvo. Administrativni odbor, shodno odluci, na osnovu obrazloženog akta generalnog sekretara i uvida u evidencioni list i dokaze, po pravilu, donosi odluku o umanjenju mjesečne zarade poslanika na prvoj sjednici nakon što je akte primio.

Odlučeno o svakoj opomeni

Škrelja je na pitanje koji prijedlozi za kaznu poslanika zbog opomene su u proceduri i kada će se o njima raspravljati, rekao da je odlučeno o svakoj opomeni za koju su ispunjene procesne pretpostavke.

“Administrativni odbor odlučio je o svakoj opomeni poslaniku za koju su se stekle procesne pretpostavke, tj. dostavljanje potrebne dokumentacije od generalnog sekretara Skupštine verifikovani zapisnik sa sjednice Skupštine, (svako usvajanje zapisnika zahtijeva novu sjednicu, što predstavlja poteškoće u efikasnosti rada Odbora), fonografske bilješke, kao i podatak o iznosu umanjenja mjesečne zarade po poslaniku, saglasno Poslovniku, što ćemo i ubuduće činiti”, rekao je Škrelja.

Nikada nijesu kročili u parlament, a tražili su službeni auto i smještaj

Poslanike opozicije koji i dalje bojkotuju parlament često možemo čuti da izlaze u javnost sa raznim prijedlozima koje „privilegije” bi trebalo ukinuti poslanicima parlamentarne većine, dok svoju platu i privilegije revnosno primaju i koriste od početka saziva, kaže Škrelja.

Poručio je da dio poslanika nikada nije kročio u parlament, a, kako je istakao, „na početku saziva su podnijeli zahtjeve i za službena auta i za smještaj”.

“Nijedne privilegije se nijesu odrekli do danas, iako ponekad doniraju nezarađeno, u odnosu na poslanike parlamentarne većine koji su odgovorili svakoj Obavezi na konkretan i vrlo uspješan način, shodno ovlašćenjima najvećeg zakonodavnog doma”, kazao je Škrelja.

TOMISLAV MARKOVIĆ

Kad je epidemija kovida-19 stigla u Srbiju, nacionalne trube su malo utihnule. Veliki Srbi, večno opsednuti teritorijalnim fantazijama i himerama, povukli su se pod najezdom sitne živuljke i silom prilika počeli da se bave nečim što realno postoji.

Piše: Tomislav Marković

Na Crnu Goru gotovo da su i zaboravili, odbrana svetinja koja je mesecima držala vaskoliko srpstvo u stanju kokainske euforije privremeno je stavljena na led, a izlivi šovinizma javljali su se tek sporadično, koliko da se prekrati dosada izolacije i predugog policijskog časa.

Kako je vreme odmicalo stanje je postajalo sve nepodnošljivije, naši nacionalni fantasti jednostavno nisu navikli da žive u realnosti, jer oni svaki oblik stvarnosti doživljavaju kao smrtnu uvredu i napad na sve što je srpsko. Apstinencijalna kriza bivala je sve nesnosnija, a povratak starim dobrim atacima na izmišljene neprijatelje nametnuo se kao nasušna potreba ne bi li lokalni šampioni u nesportskoj disciplini ,,srpstvo s preponama“ bar zeru utažili ljutu buru svoje napaćene duše.

NASTAVAK SEZONE LOVA 

Pokazalo se da je nacionalni sentiment jači i od najstrašnije svetske krize, nema te epidemije ili pošasti koje bi prizvale pameti dežurne branitelje nacionalnih interesa koji postoje samo u njihovim glavama.

Kraj lovostaja i nastavak sezone lova na neprijatelje srpstva svečano je obznanio patrijarh Irinej u Vaskršnjoj poslanici. Najveći hrišćanski praznik generalni sekretar SPC d.n.n. (društvo sa neograničenom neodgovornošću) iskoristio je da podseti svoju duhovnu decu na braću i sestre ,,u Crnoj Gori koji trpe veliko bezakonje i nepravdu“. Zavapio je patrijarh iz dubine duše: ,,Bezakoni ‘zakoni’ ukinuše istinu i pravdu u Crnoj Gori. Nekada ponosna i dična Crna Gora, poznata po čojstvu i junaštvu, danas pokušava da našoj Crkvi otme ono što je vekovima bilo njeno, ono što je čitav srpski narod sa svojim vladikama, sveštenstvom i monaštvom gradio i stvarao“.

Nažalost, patrijarh nije detaljnije razradio tezu o tome kako je hramove u Crnoj Gori podizao ,,čitav srpski narod“ u sadejstvu s klericima, pa ćemo morati sami da domislimo kako je taj graditeljski poduhvat mogao da izgleda. Biće da su vekovima iz Beograda, Novog Sada, Niša, Šapca, Valjeva i ostalih srpskih gradova pečalbari išli u Crnu Goru kako bi gradili hramove. Ili su bar skupljali novac za izgradnju crkava i manastira, i slali ih crnogorskom sveštenstvu. Ili su po Crnoj Gori organizovane nekakve svesrpske crkvene mobe na kojima se okupljao Irinejev ,,čitav srpski narod“.

Dobro zna patrijarh da su crkve po Crnoj Gori gradili Crnogorci (a ko bi drugi?), ali mu to saznanje nimalo ne smeta da masno slaže i to ni manje ni više nego u Vaskršnjoj poslanici. Povodom praznika koji slavi vaskrsenje Isusa Hrista, istog onog koji je rekao – ,,Saznajte istinu i istina će vas osloboditi“. Ali, od istine i slobode se ne živi, a Ostrog donosi lepu svoticu novca, dovoljnu da se svake godine izlije čitavo stado zlatne teladi.

PODVRSTE SRBA: ŠUMADINCI, VOJVOĐANI, CRNOGORCI

Doduše, Irinej Crnogorce i ne smatra narodom, što je lepo objasnio pre par godina: ,,A šta su Crnogorci nego Srbi iz Crne Gore?! Kao što postoje Šumadinci, Vojvođani, Ličani, Bosanci, Hercegovci, tako postoje i Srbi Crnogorci“.

Šteta što se patrijarh, skroman kakvog ga je Bog dao, zaustavio samo na ovim podvarijantama Srba. Neki vatreniji poklonici svesrpskog čovečanstva mogli bi mu zameriti na deficitu nacionalnog osećanja. Šta bi sa Srbima Makedoncima, Srbima Bošnjacima, Srbima Hrvatima, Srbima Bugarima, Srbima Rumunima ili vazda zapostavljenim Srbima Lužičkim Srbima? O Srbima Japancima da i ne govorim, njih se ne sećaju čak ni Jovan I. Deretić i Olga Luković-Pjanović.

Davno su prošla zlatna vremena odbrane golorukog srpskog naroda genocidom i pljačkom, kad su mitrolit Amfilohije i Vojislav Šešelj merkali Makedoniju kao integralni deo Velike Srbije u nastajanju. Lako je tad bilo crtati mape i praviti planove o osvajanjima kad iza sebe imaš jednu od najvećih vojnih sila u Evropi. Patrijarhu je danas znatno teže – veliki vožd Slobodan Milošević truli pod požarevačkom lipom, izvođači genocidnog projekta čame po evropskim zatvorima, mogućnosti za novi rat svedene su na nulu, pa mu je ostalo samo da piše poslanice i škrguće zubima u pravcu Podgorice.

SAN O UJEDINJENJU SRPSKIH ZEMALJA 

Na patrijarhov vapaj i škrgut nadovezao se i jedan od najvećih vernika među političarima, lider prividno opozicionih Dveri Boško Obradović. I on je iskoristio Uskrs da pošalje prigodnu poruku članovima svoje šire porodice, konkretno braći i sestrama: ,,Hristos vaskrse, braćo i sestre Srbi u regionu i da naša generacija dočeka da Srbija, Crna Gora i Republika Srpska budu zajednička država!“

Obradović je malo proširio Irinejevu misao, kako to praktičnom čoveku i priliči, te pokazao da Šešelj, Milošević, Arkan, Karadžić, Mladić i ostali udarnici velikosrpstva (crnogorski: ratni zločinci) imaju dostojne nastavljače u novoj generaciji političara.

Nije baš jasno kako Dverjanin misli da ostvari svoj san o ujedinjenju srpskih zemalja, pogotovo što bi to podrazumevalo rat sa NATO paktom. To baš i nije mudra strategija, osim ako Obradović ne raspolaže onim čuvenim ,,tajnim oružjem iz takozvanog Teslinog paketa“ o kojem je onomad zborio Milić od Mačve, slikar, bacač kletvi i jedan od najstarijih pripadnika naroda najstarijeg.

Pitanje je i kako bi se ta država zvala. Ne bi mogla da ponese uzvišeno ime Velike Srbije, pošto je Obradović izdajnički, iz samo njemu znanih razloga, odustao od Republike Srpske Krajine, a na Makedoniju kao podrazumevajući deo Stare Srbije potpuno je zaboravio. Verovatno bi ovoj žuđenoj državolikoj tvorevini iz dverjanskih sanja odgovarao naziv Osrednja ili Oveća Srbija.

ODBRANA SVETINJA I KRAĐA RESPIRATORA

Za razliku od duhovnog poglavara vaskolikog srpstva i pretendenta na mesto lidera svih Srba u regionu iz Dveri, predsednik Srbije Aleksandar Vučić ima nešto umerenije stavove, bar na prvi pogled.

Predsednik je takođe poslao prigodnu poruku susednim državama, čiju stabilnost redovno podriva, samo je umesto Uskrsa izabrao Dan sećanja na žrtve koncentracionog logara Jasenovac. Tom prigodom Vučić je rekao da je Srbija danas svesna svoje istorije, ,,svog naroda u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i mnogim drugim državama u okruženju“. A potom je precizirao: ,,I nema ona danas nikakvih pretenzija prema bilo čijem tuđem, ne bavi se teritorijama i osvajanjima, ne želi nikog da otera, ali istovremeno nema nikakvu nameru da odustane od onog što je njeno, nikog ne ugrožavajući“.

Kako izgleda u praksi kad Srbija ne odustaje ,,od onog što je njeno, nikog ne ugrožavajući“, predsednik je demonstrirao u jeku epidemije korona virusa krajem marta. Tada je Vučić stopirao isporuku tri respiratora koje je Crna Gora kupila od predstavništva skandinavske firme u Beogradu, pa ih je lepo on kupio i zadržao u Srbiji. Kad je pukla bruka, Vučić je sve negirao i velikodušno ponudio da respiratore – koje je Crna Gora pošteno platila – pokloni Crnoj Gori, što je Podgorica, naravno, odbila. Jer niko ne može da ti pokloni ono što je od tebe prethodno ukrao.

Tako smo od priče o odbrani svetinja za kratko vreme stigli do krađe respiratora. U oba slučaja vlada isti princip koji glasi: ,,Tuđe hoćemo, oteto ne damo“. Što bi rekla popularna pesma: ,,Ne damo respiratore, jer su naši od davnine. / Ne damo respiratore, naprednjaci su ih ‘digli’ / i s njima do nebeskog šteka stigli“.

Kako epidemija kovida-19 polagano jenjava, u Srbiji se sve vraća u normalu. Samo što je ono što bi trebalo da bude naše ,,novo normalno“ zapravo ono isto staro nenormalno: napadi na Crnu Goru i druge susede, pretenzije na tuđe teritorije i imovinu, srbizacija svega što se posrbiti da, hegemonističke ambicije, prizivanje novih sukoba, laži, falsifikati, pretnje i difamacije. Sa kovidom-19 ćemo se nekako i izboriti, ali sa velikosrpskim nacionalizmom – teško. Taj virus je kudikamo žilaviji od korone.

AMBASADORKA KANADE

Sve države Zapadnog Balkana reagovale su relativno brzo uvođenjem mjera širokog opsega da spriječe širenje korone i odgovore na medicinske i ekonomske potrebe ljudi koji su bili pogođeni virusom, ocijenila je u intervjuu za Dan ambasadorka Kanade u Crnoj Gori Kati Csaba.

 Kakva je situacija sada u Kanadi u vezi širenja virusa korona, da li je najgore prošlo?

U Kanadi su prvi slučajevi zabilježeni u januaru, prvo samo u Torontu i Vankuveru. Ipak, virus je uskoro počeo da se širi među stanovništvom, i sada imamo slučajeve korona virusa u svakoj provinciji u Kanadi, i u dvije od tri teritorije. Preko 60.000 slučajeva Kovida-19 je potvrđeno u Kanadi, a preminulo je preko 4.000 ljudi.

Imajući u vidu naše prethodno iskustvo sa epidemijom SARS 2003. godine, naše bolnice i zdravstveni sistemi su imali spremne planove, infrastrukturu i resurse koji su pomogli u otkrivanju i odgovoru na pandemiju. Ipak, veličina pandemije nas je sve iznenadila. U bliskoj saradnji sa vladama provincija i teritorija, a kako je odgovornost za zdravstvenu zaštitu zajednička u našem federalnom sistemu, naša federalna vlada je brzo djelovala da osigura da naše mjere pripreme i odgovora budu odgovarajuće i prilagodljive, bazirane na najnovijim naučnim saznjanjima i u skladu sa tim kako se situacija odvija. Kanađani su u ranoj fazi savjetovani da praktikuju higijenske mjere i fizičku distancu.

Tokom vremena, naši napori da izravnamo krivu su se razvili, tako da su obrazovne ustanove zatvorene, mnoga radna mjesta su zatvorena ili su ljudi ohrabrivani da rade od kuće, restorani i barovi su zatvoreni, ljudi su snažno ohrabrivani da se samoizoluju, i uspostavljen je obavezni karantin od 14 dana za one koji su se u Kanadu vraćali iz inostranstva. Većina Kanađana je sve to shvatila ozbiljno i rade najbolje što mogu da ostanu bezbjedni i da ograniče prenos virusa.

Mjere preduzete širom Kanade da se izravna kriva su imale uticaj na usporavanje širenja korona virusa. Mi nismo imali eksploziju slučajeva u kratkom vremenskom periodu, i naš zdravstveni sistem nije bio preopterećen. Mi smo, takođe, sprovodili mnogo šire testiranje. Ipak, više od pola slučajeva svih smrti od Kovida-19 u Kanadi su se dogodila u ustanovama za dugoročnu njegu (kao što su domovi za stare), koji predstavljaju poseban izazov u smanjivanju širenja virusa. Mada situacija u Kanadi ide u dobrom pravcu, moramo nastaviti da budemo oprezni.

Kako ste kao diplomata doživjeli pojavu ove pandemije, da li vam je napravila teškoće u svakodnevnom poslu?

Kriza je definitivno imala veliki uticaj na rad u inostranstvu naših ambasada i konzulata širom svijeta. Naša mreža diplomatskih misija je još otvorena ali je naš fokus na pružanju najnužnijih usluga. Ovo je pomoglo našem osoblju i njihovim porodicama da ostanu bezbjedni, tako što je najveći dio osoblja radio od kuće i tako što smo iz mnogih misija vratili u Kanadu na stotine diplomatskog osoblja i njihovih porodica koji nisu angažovani na pružanju najnužnijih usluga. U ovom trenutku, nije izvjesno kada će tačno naša ambasada u Beogradu ponovo uspostaviti rad punim kapacitetom.

Naš fokus na najnužnije usluge nam je omogućio da damo prioritet pružanju konzularnih usluga Kanađanima. Mi smo uspješno izveli repatrijaciju hiljada Kanađana iz čitavog svijeta, uključujući preko sto iz tri države za koje smo akreditovani. Naša vlada je uspostavila program pozajmice da pruži finansijsku pomoć Kanađanima kojima je bila potrebna pomoć da se vrate u Kanadu.

Između obrade zahtjeva za pozajmice, i pomaganja Kanađanima da dobiju pristup mogućnostima za letove koje su se često pojavljivale u poslednjem trenutku, ovo je bio period intenzivnog rada i velikog stresa za naše osoblje.

Kako vidite odgovor institucija na Zapadnom Balkanu na pojavu korona virusa, da li su preduzete sve neophodne mjere?

Na sreću, zemlje Zapadnog Balkana nisu bile među prvima koje su registrovale prve slučajeve korona virusa na svojim teritorijama. Zemlje Zapadnog Balkana su pratile razvoj događaja u drugim evropskim državama gdje se virus pojavio, vidjele su koliko je virus ozbiljan i bile su u stanju da se pripreme.

Po mojoj procjeni, sve države Zapadnog Balkan su reagovale relativno brzo uvođenjem mjera širokog opsega da spriječe širenje virusa i odgovore na medicinske i ekonomske potrebe ljudi koji su bili pogođeni virusom. Ove mjere su izgleda bile prilično efikasne u držanju broja zaraženih i preminulih na niskom nivou.

Stručnjaci procjenjuju da će proći mnogo mjeseci prije nego što vakcina postane dostupna. Mi svi moramo da ostanemo aktivni u praćenju najboljih praksi, tako da možemo da izbjegnemo da se drugi talas virusa proširi zemljama Zapadnog Balkana.

Vjerujete li da su jedinstvo i solidarnost dovoljno pokazani u ovom teškom vremenu?

Pandemija Kovida-19 jasno je pokazala koliko su važni jedinstvo i solidarnost ako hoćemo da uspješno prevladamo ovaj globalni izazov zdravlju, ekonomskom rastu i sveopštoj dobrobiti. Sigurno je bilo nekih slučajeva, pogotovo u ranim danima širenja virusa, kada jedinstvo i solidarnost nisu bili pokazani. U tim prvim nedjeljama pročitala sam nekoliko mračnih članaka koji su predvidjeli da je doba međunarodne saradnje na izmaku i da je svaka država prepuštena sebi.

Ipak, mi smo u skorije vrijeme vidjeli usklađen napor da se udruže snage u zajedničkoj borbi protiv virusa. Evropska unija i razne evropske države pružile su značajnu finansijsku i druge vidove pomoći mnogim zemljama, uključujući i države Zapadnog Balkana. U Kanadi, naša vlada snažno vjeruje da je naš globalni odgovor dio i domaćeg odgovora, zato što nećemo biti bezbjedni od Kovida-19 u Kanadi dok svi nisu svuda bezbjedni.

U skladu sa tim, Kanada je opredijelila značajna nova sredstva za odgovor na efekte pandemije kroz humanitarnu pomoć najranjivijim zemljama, finansirajući međunarodne organizacije koje pomažu u upravljanju krizom tokom pandemije, i sredstva za istraživanje i razvoj napora da se pronađe efikasna vakcina.