Advokatsko udruzenje Holandski advokatski red je na Tviteru navelo da je sokirano pokusajem ubistva i zrtvu identifikovalo kao advokata Filipa Sola

Holandski advokat je tesko ranjen iz vatrenog oruzja u, kako se vjeruje, ciljanom napadu u njemackom gradu Gronau, gdje zivi, saopstile su danas njemacke vlasti i holandsko udruzenje advokata.

Na 43-ogodisnju zrtvu je pucano jutros, a napadaci su otvorili vatru iz bijelog automobila s holandskim tablicama, receno je iz tuzilastva u Minsteru.

Tuzilac Martin Bocenhart je rekao da nema informacija o stanju napadnutog Holandanina ali da je on poslije napada mogao da razgovara s policijom.

Bocenhart nije zelio da komentarise navode holandskih medija da je napadnuti covjek advokat, ali je rekao da “postoje indicije da je muskarac iz Gronaua bio ciljana meta”.

Advokatsko udruzenje Holandski advokatski red je na Tviteru navelo da je sokirano pokusajem ubistva i zrtvu identifikovalo kao advokata Filipa Sola.

Sol je drugi holandski advokat koji je u poslijednje vrijeme bio meta ubica.

Advokat Dirk Virsum, koji je zastupao kljucnog svjedoka u velikom sudenju pripadnicima holandskog organizovanog kriminala, u septembru je ubijen u blizini svoje kuce u Amsterdamu.

To ubistvo je izazvalo bijes javnosti i dovelo do poziva na snazniji obracun s nasilnim kriminalnim bandama.

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Kako se navodi, dvije policajke je zahvatio plamen, a vatru su gasile njihove kolege golim rukama i apartima za gasenje pozara

Dvije policajke tesko su povrijedene tokom protesta u glavnom gradu Cilea, Santjagu, kada su ih demonstranti gadali molotovljevim koktelima, posto je policija posegla za suzavcem i vodenim topovima, javlja agencija Rojters.

Cile, protest
Cile, protest(Foto: Reuters)

Kako se navodi, dvije policajke je zahvatio plamen, a vatru su gasile njihove kolege golim rukama i apartima za gasenje pozara.

Cile, protest
Cile, protest(Foto: Reuters)

Na internetu je objavljen i video snimak.

Policajke Marija Hoze Hernandez Tores (25) i Abigejl Katalina Aburto Kardenas (20) prebacene su u bolnicu, a njihovo stanje je ozbiljno, saopstila je policija.

Cile, protest
Cile, protest(Foto: Reuters)

Jedan od Rojtersovih fotografa rekao je da se plamen brzo prosirio.

“Policajci su pokusali da ga ugase rukama”, naveo je on.

Ministar unutrasnjih poslova Cilea Gonsalo Blumel obisao je zene u bolnici i osudio napad kao “cisto nasilje, koje nema nikakve veze sa legitimnim zahtjevima gradana”.

“To je bila nasilna, kukavicka agresija protiv dvije policajke, koje su radile da zastite bezbjednost nasih sunarodnika”, rekao je on, prenosi Rojters.

Neimenovani izvor iz policije rekao je da su policajci pratili standardnu proceduru time sto su prvo rasporedili vodene topove, a potom upotrijebili suzavac, prenosi Rojters.

On je dodao da su gumeni meci korisceni samo u slucajevima “neposredne opasnosti” po policajce.

Dvije policajke su medu 800 policajaca koji su povrijedeni u demonstracijama u prethodne dvije nedjelje, zajedno sa jos 1.650 ucesnika protesta, saopstile su grupe za zastitu ljudskih prava.

Opstina Budva trazi hotel za organizaciju svecanosti povodom Dana opstine, 22. novembra

Organizacija svecane sjednice povodom Dana opstine Budva, 22. novembra, gala vecere dobrodoslice zvanicama, te koktela nakon zasjedanja kostace poreske obveznike 12 hiljada eura.

Toliko novca je lokalna uprava opredijelila javnim pozivom koji je raspisan 1. novembra, a juce objavljen na zvanicnom sajtu Opstine.

Do 7. novembra, do kada je otvoren poziv, mogu se prijaviti svi zainteresovani hotelijeri sa podrucja budvanske opstine, koji na potezu od Jaza do Buljarice imaju hotel sa najmanje cetiri zvjezdice koji, sudeci po uslovima tendera, moraju zadovoljiti zahtjevne uslove koje nova lokalna uprava trazi, kako bi organizovala svecanost.

Procijenjena vrijednost nabavke sa uracunatim PDV-om je 12.000 eura, a kako se navodi u javnom pozivu, usluge se organizuju u hotelskom objektu kategorizacije minimum cetiri zvjezdice sa opremljenom konferencijskom salom za oko 350 osoba.

,,Neophodna je raspolozivost svih sala i ostalih hotelskih kapaciteta, ukljucujuci VIP prostorije, posebne ulaze i parking za delegacije na dan organizovanja Dana Opstine Budva, 22.novembra. U postupku nabavke mogu da ucestvuju samo ponudaci koji se nalaze na teritoriji opstine Budva”, navodi se u javnom pozivu.

Od hotelijera se trazi da uoci Dana opstine, 21. novembra organizuje ,,veceru dobrodoslice na bazi svedskog stola za 150 zvanica”. Vecera podrazumijeva, kako se navodi u javnom pozivu svedski sto – aperitiv, predjelo, glavno jelo, hleb, salata, desert. “Open bar obuhvata alkoholno pice: domaca rakija (loza/breskva/kajsija/dunja), vrhunsko vino domacih proizvodaca (2dcl ili 0,187l), negazirana i gazirana voda, sokovi i topli napici (espreso ili kuvana kafa)”.

Za 22. novembar, kako se navodi u javnom pozivu, usluge organizovanja svecanosti povodom Dana opstine, koje hotelijer mora ispuniti, podrazumijevaju da posjeduje konferencijsku salu maksimalno 350 mjesta, sa tehnickim mogucnostima organizacije svecane akademije, nakon koje se organizuje koktel sa hladnim i toplim kanapeima za 300 zvanica.

Rok placanja je 20 dana od dostavljanja fakture, a vrednovanje ponuda vrsice se tako sto se ponudacu koji ponudi najnizu cijenu dodjeljuje maksimalan broj bodova, dok ostali ponudaci dobijaju proporcionalan broj bodova u odnosu na najnizu ponudenu cijenu.

Za vrijeme dok je gradom upravljao DPS, svecana sjednica sa koktelom i vecerom organizovana je tradicionalno u hotelu ,,Maestral” u Prznu, dok je nova gradska uprava svecanost ,,preselila” u budvanski hotel ,,Budva”. Medutim, nakon sto je doslo do sukoba dijela vladajuce koalicije (Demokrata i Crnogorske) sa vlasnikom hotela ,,Budva” zbog nelegalne dogradnje zapadnog krila, malo je vjerovatno da ce se ove godine svecana akademija organizovati bas u ovom hotelu. Spekulise se da ce svecana sjednica prvi put biti organizovana u petrovackom hotelu ,,Palas” kojim gazduje Hotelska grupa ,, Budvanska rivijera”.

Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) porucuju da je u planu gradnja nove trafostanice i tri dalekovoda

Mjestani naselja Rogami, svega cetiri kilometra od centra Podgorice, zale se na ceste nestanke struje.

Kazu da problemi traju godinama i da nisu rijeseni ni nakon rekonstrukcije distributivne mreze.

Sumnjaju da je rijec o sistemskom problemu i pozivaju nadlezne da reaguju.

Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) porucuju da je u planu gradnja nove trafostanice i tri dalekovoda.

Momcilo Kojovic zivi u Rogamima od 1998. godine i muku muci sa nestancima struje.

Kaze da razlog ne mogu biti ugradnja novih brojila ili radovi na mrezi.

U CEDIS-u kazu da je na podrucju Vranjskih njiva i Rogama u okviru trece faze ugradnje elektronskih brojila, rekonstruisana niskonaponska mreza, cime je poboljsano napajanje.

Kojovic uzvraca da ni to nije pomoglo.

Niko od komsija nije htio da stane ispred kamere, a Momcilo dodaje da su ranije probali da potpisu peticiju i dostave nadleznima, ali je bio slab odziv.

Iz CEDIS-a pricaju svoju pricu, da je u planu izgradnja nove trafostanice, “Velje brdo”.

Cekajuci rjesenje problema, blizu rijeke Zete i svega cetiri kilometra od centra Podgorice, Kojovic je razmisljao o brojnim rjesenjima.

U tom trenutku je nestala struja, a on je pozvao Call centar.

Razgovor je malo potrajao, ali na kraju bez rezultata, jer mu je receno da “je kvar prijavljen i da su ekipe na terenu”

I tako je Momcilo Kojovic jos jednom ostao u mraku.

Prije ovog, Durdic je krajem juna dobio status svjedoka saradnika u slucaju “Karbon”

Dok se ceka maj i odluka vlasti u Londonu da li ce dugo trazenog predsjednika Atlas grupe Duska Knezevica izruciti Crnoj Gori, Specijalno tuzilastvo, iz dana u dan, skuplja svjedoke – saradnike, koji su spremni da pricaju o njegovim kriminalnim radnjama.

Tako je nedavno, pored njegovog vozaca i kurira Vlatka Rasovica, koji je prihvatio da bude svjedok tuzilastva u dva slucaja, kako pouzdano saznajemo, i bivsi direktor Atlas banke Dorde Durdic odlucio da se u jos jednom slucaju pojavi kao svjedok – saradnik.

Ne iskljucuje se mogucnost da ce se Durdic, kao svjedok saradnik, naci u jos nekim predmetima pa mozda cak i u onom koji je Specijalno tuzilastvo formiralo protiv Knezeviceve grupe koja je prala novac a ciji clan je, po sumnjama istrazitelja, navodno bio i lider PzP-a Nebojsa Medojevic.

Iako zvanicno jos nije saslusan, istragom je obuhvacen i bivsi gradonacelnik Podgorice Slavoljub Stijepovic. Istraga protiv Medojevica i Stijepovica pokrenuta je nakon sto je Rasovic tuziocima ispricao da je 10 hiljada Knezevicevih eura preuzeo Medojevicev vozac, a da je tri puta vise dato bliskoj saradnici bivseg gradonacelnika, koja je novac trebalo da preda svom sefu. Medojevic i Knezevic demantovali su optuzbe dok se Stijepovic nije oglasavao.

Prije ovog, Durdic je krajem juna dobio status svjedoka saradnika u slucaju “Karbon”. U tom predmetu Tuzilastvo tereti Knezevica i njegove saradnike Marka Nikolica, Brankicu i Biljanu Basovic da su za 1,9 miliona eura ostetili firmu Global karbon, ciji je osnivac IBM banka, koja je bila u vlasnistvu Knezevica i koja je u meduvremenu otisla u stecaj.

Durdic je malo prije toga sklopio sporazum o priznanju krivice sa Tuzilastvom, kojim je priznao da je kao direktor Atlas banke, po nagovoru Knezevica, potpisao garanciju na 12,5 miliona eura za kupovinu hotela Princes u Baru. Garancije su izdate kompaniji Kaspija propertis ali nisu evidentirane u poslovnim knjigama.

Za ovo priznanje osuden je na 6 mjeseci zatvora i novcanu kaznu od 2.000 eura, kao i 200 eura uplati u humanitarne svrhe Klinickom centru Crne Gore.

Aleksandra i Kijanu se poznaju vec godinama, a prvi put su saradivali na slikovnici za odrasle 2011.

Cini se da Kijanu Rivs vec decenijama nije imao ozbiljnu vezu, a tokom svoje karijere duge 35 godina nikada nije otvoreno iskazivao njeznost prema svojim partnerkama na crvenom tepihu.

Ali to se promijenilo prethodnog vikenda kada je Kijanu Rivs drzao za ruku Aleksandru Grant na Gucijevoj filmskoj gali LACMA Art + u Los Andelesu.

Glumac (55) i umjetnica (46) ni za trenutak nijesu pustali ruke dok su razmjenjivali zaljubljene poglede i pozirali za desetine fotografija medunarodnim novinarima, cime su svima jasno dali do znanja da nemaju sta da kriju.

Kijanu je na dogadaju u subotu izgledao veoma ponosno u drustvu zene koja mu je ukrala srce.

Aleksandra i Kijanu
Aleksandra i Kijanu(Foto: Shutterstock)

Vec nedjeljama kruze glasine da su Kijano i ova umjetnica u ozbiljnoj vezi.

Par je izgledao veoma srecno kada su sredinom oktobra primjeceni kako ruku pod ruku izlaze iz susi bara na Sanset bulevaru u Los Andelesu, a ona mu je cak i naslonila glavu na rame.

Ko je Aleksandra Grant?

Aleksandra Grant, koja zivi u Los Andelesu je umjetnica i filantrop. Rodena je u Ohaju, a u oblasti umjetnosti radi od zavrsetka studija istorije i umjetnosti na koledzu Svartmor 1994. godine.

Ova umjetnica, poznata je po svojoj upotrebi jezika i razmjeni sa piscima koje koristi kao izvor ideja za skulpture, slike, crteze i video uratke.

Ljubav ka usmenoj rijeci je razvila jos kao dijete, a odrastala je sirom svijeta i zivjela u Meksiku, Spaniji i Francuskoj.

Izlagala je u prestiznim prostorima u citavom svijetu, ukljucujuci i muzej LACMA u Los Andelesu, galeriji Gradiva u Parizu i galeriji Harris Lieberman u Njujorku.

2008. Aleksandra je osnovala filantropski projekat pod nazivom grantLOVE koji proizvodi i prodaje originalna umjetnicka djela i izdanja knjiga u korist umjetnickih projekata i neprofitnih umjetnickih organizacija.

Aleksandra i Kijanu se poznaju vec godinama, a prvi put su saradivali na slikovnici za odrasle pod nazivom Oda sreci 2011. godine.

DRLJEVIC – PICULA

Evropski parlament podrzava politiku prosirenja i Crna Gora treba da nastavi sa dobrom dinamikom sprovodenja reformi, kako bi postala prva naredna clanica Evropske unije, ocijenjeno je na sastanku glavnog pregovaraca Aleksandra Drljevica i izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule.

Glavni pregovarac se, tokom posjete Briselu, sastao sa novim izvjestiocem EP za Crnu Goru, kojem je cestitao stupanje na novu duznost, uz ocekivanje da ce evropske kolege podrobno izvjestavati o uspjesnom putu Crne Gore prema EU.

Drljevic je prenio cvrstu opredijeljenost Crne Gore za clanstvo u EU, podsjetivsi da su Vlada i sve institucije ukljucene u proces pregovora istrajne u namjeri da obezbijede nasoj drzavi mjesto u EU.

“Mi vrijedno radimo kako bi odrzali kontinuitet kretanja drzave prema EU. U narednom periodu ocekujemo pozitivan odgovor Evropske komisije i drzava clanica na napore koje ulazemo, a koji ce se ogledati u otvaranju poglavlja 8 – Konkurencija i zatvaranju pregovarackih poglavlja u kojima smo postigli internu spremnost”, rekao je glavni pregovarac.

Novi izvjestilac EP za Crnu Goru je pozdravio cinjenicu da je Crna Gora od svih zemalja kandidata najdalje odmakla u pregovorima s EU.

Istakao je da ce se tokom svog mandata posvetiti jacanju veza Crne Gore i Unije, kao da ce se u Evropskom parlamentu zalagati za princip blagovremenog napredovanja na osnovu individualnih rezultata drzava.

,,Ja cu biti snazan zagovornik vracanja politike prosirenja medu prioritete EU. Svjesni smo da to nije samo tehnicko, vec i politicko pitanje, zbog cega je vazno da Crna Gora, kao predvodnik u pregovorima sa EU, nastavi da potvrduje da je njeno mjesto u EU, ne samo zbog geografske i kulturoloske pripadnosti, vec zbog ispunjavanja zahtjevnih standarda koje je Brisel pred nju postavio”, porucio je Picula.

Sagovornici su saglasni da je clanstvo drzava Zapadnog Balkana vazno za ocuvanje mira i stabilnosti regiona, ali i citavog evropskog kontinenta.

Osvrnuli su se i na cinjenicu da Sjeverna Makedonija i Albanija nijesu otvorile pregovore, ocjenjujuci da, iako region ne gleda blagonaklono na tu odluku, ona ne treba da bude obeshrabrujuca, vec da predstavlja dodatan motiv za jos kvalitetnije sprovodenje unutrasnjih reformi i pripremu za punopravno clanstvo u EU. U svijetlu otpocinjanja predsjedavanja Hrvatske Savjetu EU, naglasena su velika ocekivanja od ovog predsjedavanja, kako za Crnu Goru, tako i za ostale drzave Zapadnog Balkana.

VUKOVIC PORUCIO

Demokratska partija socijalista u novom programu, koji ce biti usvojen na kongresu 30. novembra, a u koji je Radio Crne Gore imao uvid, navodi se da ce ta stranka raditi na obnovi autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, kao neodvojivog dijala crnogorskog drzavnog i nacionalnog identiteta. To je Radiju CG potvrdio i visoki funkcioner i poslanik DPS-a Miodrag Vukovic.

“Mi smo kao ozbiljan politicki subjekt duzni to da uradimo, polazeci prije svega od nesporne cinjenice, da smo temeljna partija, savremenog politickog sistema i ukupnih drustvenih odnosa u nasoj drzavi. Mi smo se identitetskim pa i pitanjem crkve bavili u kontinuitetu. I na prethodnom kongresu, prije cetiri godine, mi smo se na objektivan nacin bavili ovim pitanjima pa i pitanjem polozaja vjerskih zajednica”, kazao je Vukovic.

Po njegovom misljenju sadasnje stanje je po vise osnova neodrzivo. Prije svega, sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju imati regulisan pravni polozaj.

Trenutno, kako navodi Vukovic, Srpska pravoslavna crkva nema definisan pravni status u Crnoj Gori, sto je neprihvatljivo.

,,Srpska pravoslavna crkva djeluje kao relikt jednog vremena, koje je prije vise od deceniju ostalo ili je trebalo da ostane iza nas. Javnost zna da su potpisani sporazumi sa Islamskom zajednicom, Katolickom crkvom, Jevrejskom zajednicom. Ti sporazumi su uradeni po ugledu na slicne u najrazvijenijim demokratijama u svijetu. Drzava nikako ne moze naci ocekivani stepen razumijevanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ostali smo da vodimo distanciranu korespondenciju, punu neprihvatljivih i neshvatljivih diskursa sa njihove strane. Za upucene, ocekivano, i od strane prvih ljudi Srpske pravoslavne crkve i u Crnoj Gori i u patrijarsiji. U to je ukljucena cijela jedna masinerija u odbrani neprihvatljivog polozaja i nacina komunikacije sa drzavom i drzavnim organima”, istice Vukovic.

Porucuje da se doslo do trenutka kada se stvari vise ne mogu odlagati. DPS kao ozbiljan politicki subjekt preuzeo je obavezu na sebe da po ugledu na savremene demokratije inicira rjesenje i za ovu oblast.

“Istorijske cinjenice nas obavezuju, takode. Ne smijemo zaboraviti da je kao posljedica nelegitimne Podgoricke skupstine pored nasilnog gubljenja drzavne nezavisnosti, Crna Gora izgubila i svoju autokefalnu crkvu” , naveo je Vukovic.

Vukovic tvrdi da primjer Ukrajine nijesu koristili kao model, vec su im vodilja bili evropski standardi i potrebe i okolnosti crnogorskog drustva.

,,Krenuli smo mi u ovaj posao prije nego je slucaj Ukrajinske pravoslavne postao aktuelan. Ovo je autonomni iskaz drzavnih struktura Crne Gore, koji u komunikaciji, prije svega sa svojom javnoscu, gradi temelje nove demokratske drzave”, kaze Vukovic.

Perovic: Namjera DPS-a klasicno krsenje Ustava

Za Srpsku pravoslavnu crkvu, namjera DPS-a je klasicno krsenje Ustava, kaze za Radio Crne Gore protojerej Gojko Perovic.

“Smatram da je u pitanju udzbenicki primjer krsenja Ustava Crne Gore, koja je sekularna drzava. Odvojenost crkve i drzave je civilizacijska tekovina. Na svim meridijanima se zna sto znaci odvojenost crkve i drzave. To ne znaci da su one neprijateljske jedna prema drugoj i da ne treba da saraduju i da ne treba medusobno da se postuju. Ali da crkva i crkveni Sabor proglasi da ce da formira vladu ili da ce da ucestvuje na izborima, odnosno da ce partija koja vlada vec trideset godina u jednoj gradanskoj, multikonfesionalnoj, demokratskoj drzavi proglasi da ce da obnovi crkvu, to je nista drugo do krsenje Ustava”, naglasava Perovic.

Vucinic: Pozdravljamo odluku DPS-a

U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi pozdravljaju odluku DPS-a. Stevo Vucinic iz pravnog savjeta te crkve kaze za Radio CG da su se konacno stekli uslovi za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.

“Usvajanje Zakona o polozaju vjerskih zajednica od kljucnog je znacaja. Nakon sto taj zakon bude usvojen, a vjerujem da vlada nece odustati od svoje namjere , krenuce se i u proces obnove autokefalnosti. Siguran sam da ce se i to pitanje vrlo brzo rijesiti. A to je i glavni razlog bijesa antidrzavnih struktura i opozicije u Crnoj Gori cija je agresija upravo i okrenuta protiv aktuelne vlasti”, istice Vucinic.

Zarko Bozovic, Radio Crne Gore

Demokratski front objavljuje dokumente o saglasnosti drzavnog sekretara za iznajmljivanje 45 kalasnjikova na revers i fotoelaborat istih kalasnjikova koji su navodno pronadeni u kuci visokog policijskog funkcionera Sinise Stojkovica

Na skupstinskom zasijedanju 30. oktobra 2019. drzavni sekretar u MUP – u Dragan Pejanovic je nakon insistiranja Milana Knezevica, priznao da je za potrebe specijalnog policijskog odjeljenja izdao na revers 45 kalasnjikova i 2 500 metaka koji su smjesteni u zamrzivac u kuci visokog policijskog funkcionera Sinise Stojkovica.

Dokumentacija
Dokumentacija(Foto: DF)

Ovi kalasnjikovi su trebalo da zamijene oruzje koje je navodno Mirko Paja Velimirovic po naredbi GSDT – a Milivoja Katnica kupio na Kosovu i Metohiji, a zatim ih unistio u jezeru Gazivode. Iako oruzje iznajmljeno od MUP – a nije koristeno za potrebe drzavnog udara, niti za bilo koje drugo krivicno djelo, uraden je fotoelaborat kao sto je to slucaj kad se radi o stvarnom zlocinu i krivicnom djelu.

Kalasnjikovi
Kalasnjikovi(Foto: DF)

Demokratski front objavljuje dokumente o saglasnosti drzavnog sekretara za iznajmljivanje 45 kalasnjikova na revers i fotoelaborat istih kalasnjikova koji su navodno pronadeni u kuci visokog policijskog funkcionera Sinise Stojkovica.

Iz dokumentacije
Iz dokumentacije(Foto: DF)

Ovo je samo jedan u nizu od dokaza kako je montiran proces protiv lidera DF – a, i kako predstavnici rezima poput drzavanog sekretara Dragana Pejanovica nemaju nikakvu nelagodu da saopste da ne znaju za koju namjenu je odobren revers za 45 kalasnjikova, ali da se svakako ponose sto su dali doprinos u izvodenju laznog drzavnog udara.

Dokumentacija
Dokumentacija(Foto: DF)

Tekst pripremio Demokratski Front

  • Njemačka: Zabrana petardi i privatnog vatrometa?
    on 30/12/2026 at 11:21

    Policija je u njemačkoj pokrajini Tiringiji u noći sa 28. na 29. decembar izašla na teren zbog prijave da je navodno u toku provala u jedan supermarket. Ali radilo se samo o mladićima koji su, opremljeni ćebadima i toplim čajem, čekali otvaranje prodavnice. Naime, ovog ponedjeljka započela prodaja novogodišnjeg vatrometa. U Njemačkoj on smije da se prodaje odraslim osobama starijim od 18 godina samo zadnja tri radna dana do 31. decembra.

  • Kineske vojne vježbe jačaju strah od invazije na Tajvan
    on 30/12/2026 at 11:16

    Kineska vojska je u ponedjeljak pokrenula najopsežnije manevre oko Tajvana, navodeći da će vježbe sa bojevom municijom simulirati blokadu ključnih luka tog ostrva.

  • Izrael priznao Somalilend – nova kriza na Rogu Afrike?
    on 30/12/2026 at 11:05

    Ne baš iz vedra neba, ali ipak iznenađujuće, Izrael je priznao Somalilend kao suverenu državu. To je de fakto nezavisna država na rogu Afrike unutar međunarodno priznate Somalije, čija vlada u Mogadišu odlučno odbija nezavisnost tog otcijepljenog područja. Somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud na državnoj televiziji je poručio: „Somalija će iskoristiti sva dostupna sredstva da se diplomatskim kanalima suprotstavi izraelskoj agresiji.“

  • Kafala-sistem – savremeno ropstvo
    on 30/12/2026 at 09:36

    Šeron je imala 21 godinu kada je krajem aprila 2024. preko agencije iz Kameruna došla u Liban - da radi, zaradi novac i pomogne porodici.

  • Oulu i Trenčin – Evropske prijestonice kulture 2026.
    on 30/12/2026 at 06:28

    Trenčin je slikoviti grad u zapadnoj Slovačkoj. Njegov simbol je istorijski zamak koji se uzdiže na stijeni iznad grada. Centar grada čini ovalni trg sa kafićima i pabovima, a stolovi stoje napolju.

  • Godina sa Dodikom otvorila jedan paradoks
    on 30/12/2026 at 06:17

    Sudnica Suda Bosne i Hercegovine u protekloj godini pretvorila se u prostor obračuna ne samo s jednim političarem, nego sa čitavim konceptom osporavanja visokog predstavnika i državnog poretka.

  • Godina šokova – kako je Tramp uzdrmao Brisel
    on 29/12/2026 at 11:56

    Donald Tramp nije ni godinu na funkciji predsjednika Sjedinjenih Država, a Briselu se čini kao vječnost. Iz Vašingtona su svake sedmice stizale nove provokacije, optužbe, pa zatim iznenadne promjene kursa. Šok za šokom – a onaj od 4. decembra bio je vrhunac, ocjenjuje dopisnica iz Brisela njemačkog javnog servisa ARD Helga Šmit.

  • Svjetska ekonomija 2026: Koji izazovi su pred nama?
    on 29/12/2026 at 11:38

    Globalna ekonomija je tokom 2025. prošla kroz mnogo izazova, uključujući oštre trgovinske tenzije, neujednačen, ali umeren rast, kao i rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i nivoa zaduženosti u mnogim djelovima svijeta. Očekuje se da će se veliki dio tih problema preseliti i u 2026.

  • AfD ponovo smije da učestvuje na Minhenskoj konferenciji
    on 29/12/2026 at 10:45

    Nakon što je AfD prethodne dvije godine bila isključena sa Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), stručnjaci za bezbjednosnu politiku iz te stranke 2026. godine će ponovo moći da učestvuju na ovom visoko rangiranom skupu.

  • Tramp i Zelenski hvale napredak u pregovorima – za sada malo detalja
    on 29/12/2026 at 09:36

    Američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozitivno ocjenjuju svoje razgovore na Floridi. „Ostvaren je veliki napredak“, rekao je Tramp.