Administrativni odbor ce u cetvrtak prvi put raspravljati o umanjenju plate nekom od poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) zbog opomene na plenarnoj sjednici. U pitanju je zahtjev za Nikolu Divanovica (DPS), uz koji je Odboru stigao i predlog za 12 poslanika opozicije.

Nakon izmjene skupstinskog Poslovnika kojima su uvedene novcane kazne za poslanike, to ce biti drugi put da se plata umanji predstavniku vladajuce koalicije, nakon poslanika Liberalne partije (LP) Andrije Popovica.

U dopisu Administrativnom odboru predlaze se da Divanovicu plata bude umanjena za 145 eura, jer mu je na sjednici parlamenta u junu izrecena opomena. Poslaniku DPS-a bice time odbijeno 10 odsto od plate zbog verbalnog incidenta sa poslanikom Demokratskog fronta (DF) Brankom Radulovucem. Poslanik DF-a je tada Divanovicu kazao “da ce ga obrijati ako nastavi da mu dobacuje”, na sta mu je poslanik DPS-a odgovorio: “Nemoj da me psujes, jesi cuo”.

Odbor ce na sjednici u srijedu raspravljati o umanjenju plata za jos 12 poslanika Demokratskog fronta, kojima su izrecene opomene na sjednicama u junu i julu.

Ukoliko clnovi Odbora prihvate izvjestaj generalnog sekretara Aleksandra Jovicevica o opomenama, Radulovicu ce plata biti umanjena za 30 odsto odnosno 586 eura. Poslaniku DF-a su, izmedu ostalog, izrecene opomene jer je specijalnom drzavnom tuziocu Milivoju Katnicu rekao da “ima velike probleme u porodici” kao i zbog svade sa Divanovicem.

Poslaniku DF-a Jovanu Vucurovicu ce, zbog dvije opomene, umanjiti platu za 20 odsto, odnosno 278 eura. Vucurovic je opomenut jer je kazao da je “u Crnoj Gori tuzilac avetinja” i zato sto je potpredsjednika parlamenta Gencija Nimanbeguanazvao “slugom Milivoja Katnica”.

Odbor ce razmatrati i predlog da se za 20 odsto, odnosno 352 eura, umanji plata Milutinu Dukanovicu (DF) jer je na sjedici u junu kazao da je “ova drzava postala fasisticka tvorevina”.

Poslanik DF-a Milan Knezevic bice kaznjen sa 315 eura, odnosno 20 odsto plate. Knezevicu je izrecena opomena jer je nakon konstatacije predsjednika Skupstine Ivana Brajovica da je zamjenik direktora Uprave policije Nikola Janjusevic jedan od najboljih rukovodilaca crnogorske policije, kazao da je “to najveci kriminalac u redovima policije”. Nakon sto je dobio opomenu, Knezevic je odgovorio Brajovicu sa “nagrdio si me”, nakon cega mu je predsjednik parlamenta uz opasku “da se vidi da su Knezevici” dao jos jednu opomenu. Po 10 odsto plate bice odbijeno poslanicima DF-a Slavenu Radunovicu i Milunu Zogovicu, kao i poslaniku SDP-a Rasku Konjevicu koji ce biti kaznjen sa 149 eura. Konjevicu je opomenu izrekao Nimanbegu, zbog rasprave oko davanja rijeci, nakon cega su poslanici SDP-a u znak protesta napustili sjednicu.
Plata ce za 20 odsto, odnosno 349 eura, biti umanjena i Nebojsi Medojevicu (DF) dok ce Andriji Mandicu biti umanjena za 10 odsto, odnosno 161 euro. Clanom 110 Poslovnika Skupstine predvideno je da se za izrecenu mjeru opomene poslanik novcano kazni sa 10 odsto plate, dok se za dvije ili vise opomena kaznjava sa dvadeset odsto. Poslovnikom je predvideno i da se poslanicima kojima predsjedavajuci oduzme rijec bude kaznjen sa 40 odsto plate, dok oni koje udalje sa sjednice rizikuju polovinu plate.

Niklas Bendtner, jedan od najboljih danskih fudbalera 21. vijeka, golgeter cuven i po svom kontroverznom ponasanju van terena, objavio je biografiju pod nazivom “Begge sider” (obje strane), a koja je izazvala veliku paznju fudbalske javnosti.

Bendtner, poznat i po nadimku Lord, u knjizi je opisao detalje iz svoje karijere i zivota u i oko fudbala.

Ispricao je kako je Arsena Vengera izvrijedao u telefonskom razgovoru, dok je igrao u Arsenalu, nakon sto mu je Francuz rekao da ce imati ulogu rezervnog napadaca.

“Nazvao sam ga s…., g….. Ali, dan kasnije sam mu se izvinio, nisam zelio da budem u losim odnosima sa njim, jer je zaista dobar covjek”, napisao je Bendtner.

Otkrio je i pikanterije iz danske selekcije.

“Dok je Morten Olsen bio selektor imali smo tradiciju da kada on zaspi, idemo u posebnu sobu u hotelu, gdje su nas cekale djevojke, mnogo djevojaka… I mnogo alkohola. To je bila tradicija”, ispricao je Lord.

“Kada je posao Olsen, nastavili smo. Novi selektor Age Harejde je za to znao, ali se pravio da ne zna”.

Takav zivot je vodio i u Engleskoj, posebno dok je igrao u Birmingemu.

“Moja kuca je bila kao Plejbojeva vila. Svaku noc smo pravili zabave, orgije… Bilo je svega…”.

Opisao je i kako je za jednu noc izgubio 270 hiljada eura na kladionici…

Bendtner,- bivsi fudbaler Arsenala, Birmingema, Juventusa… sada igra za Kopenhagen, klub za koji navija.

Zbog povecanje mutnoce vode, na izvoristu Regionalnog snabdjevanja “Bolje sestre” – korisnici u naseljima: Prijevor, Seoce, Svinjista i Jaz, vodu kojom se uredno snabdjevaju, uz prethodno prokuvavanje mogu koristi za pice.

Direktno iz slavina, iskljucivo je trenutno mogu koristiti kao tehnicku.

Prema informacijama, iz Regionalnog vodovoda, do zamucenja je doslo usled velikih kolicina padavina na pomenutom vodoizvoristu.

Iz Regionalnog vodovoda podsjecaju i da su svi drugi parametri pijace vode iz sistema regionalnog snabdjevanja, u granicama dozvoljenih vrijednosti.

Ostali potrosaci na teritoriji opstine Budva, snabdjevaju se iz sistema lokalnih vodoizvorista, te je kao takva, voda u svim drugim naseljima potpuno bezbjedna za pice.

“Korisnike u naznacenim naseljima,kod kojih je pristutna povecanja mutnoca pitke vode, redovno cemo obavjestavati o situaciji na terenu”, .

Nacionalni avio-prevoznik, Montenegro Airlines (MA) prevezao je za deset mjeseci 593,94 hiljade putnika u sve tri kategorije saobracaja, sto je tri odsto vise u odnosu na isti proslogodisnji period, saopsteno je iz kompanije.

,,Rast broja putnika je reciprocan rastu obima saobracaja u odnosu na proslu godinu, koji takode iznosi oko tri odsto, dok je prosjecna popunjenost putnicke kabine veca u odnosu na uporedni period. To znaci da su operativni resursi pazljivo i odgovorno planirani i utroseni”, navodi se u saopstenju.

MA je tokom oktobra prevezao 52,98 hiljada putnika u sve tri kategorije saobracaja, sto je skoro osam odsto vise u odnosu na proslogodisnji oktobar.

“Na taj nacin MA nastavlja sa odlicnim komercijalnim rezultatima, koji su bolji u odnosu na prethodnu godinu i za sada su najbolji u 25-ogodisnjoj istoriji poslovanja”, rekli su iz kompanije.

Izvrsni direktor MA, Zivko Banjevic, naveo je da je veoma zadovoljan postignutim rezultatima, prije svega imajuci u vidu cinjenicu da su ostvareni u uslovima sve jace konkurencije na trzistu.

,,U posljednje vrijeme smo svjedoci bankrotstva nekoliko velikih evropskih avio-kompanija, zbog otezavajucih okolnosti i izazova u komercijalnoj avijaciji koji su doveli do maltene tektonskih poremecaja na evropskom i svjetskom trzistu. MA nije posteden od svega toga, naprotiv, nikada nije bilo teze baviti se ovim poslom, a opet su uz podrsku vlasnika postignuti odlicni rezultati”, smatra Banjevic.

On je rekao da su svi svjedoci toga da veliki broj zemalja u svijetu iz tih razloga pomaze svoje avio-kompanije, pri cemu je interes jedan jedini, ekonomski.

,,Za svo to vrijeme se u Crnoj Gori podrska vlasnika nacionalnoj avio-kompaniji predstavlja mahom u negativnom kontekstu, pa se u javnosti maltene stice pogresan utisak da je MA na drzavnom budzetu, da samo uzima i nista ne doprinosi”, objasnio je Banjevic.

On je saopstio da MA sam prihoduje izmedu 70 i 80 miliona eura godisnje i da je po obrtu u samom vrhu medu drzavnim preduzecima.

,,Vec od toga se 15 do 20 odsto potrosi direktno u Crnoj Gori. Kada se to doda na indirektni doprinos MA crnogorskoj turistickoj i ukupnoj privredi, koji je utvrden istrazivanjem trzista, ispostavlja se da je ukupan doprinos MA na godisnjem nivou veci od 150 miliona EUR”, tvrdi Banjevic.

Prema njegovim rijecima, priliv iz te mase u budzet u velikoj mjeri premasuje ostvarenu podrsku.

,,Sto se crnogorske privrede tice, ne radi se samo o prihodu, vec i o tome da veci broj putnika i turista podrazumijeva i veci broj radnih mjesta kao i porast obrta u privrednim granama koje direktno podrzavaju razvoj turizma”, dodao je Banjevic

On je kazao da rekordni rezultati za deset mjeseci ove godine govore u prilog tome da ce kompanija ostvariti zacrtani plan i do kraja godine prevesti oko 660 hiljada putnika.

,,Time cemo premasiti proslogodisnji rekord od 645 hiljada putnika. Pri tome cemo zadrzati udio u trzistu izmedu cetvrtine i trecine od ukupnog broja putnika na crnogorskim aerodromima, u konkurenciji i od preko 50 avio-kompanija”, zakljucio je Banjevic.

• Montenegro erlajns
• Zivko Banjevic

Zdravstvena inspekcija je tokom ove godine zabranila rad u 14 zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori i zbog nepravilnosti izrekla skoro 77 hiljada eura novcanih kazni.

Inspekcija je zdravstvenim ustanovama u javnom i privatnom sektoru kontrolisala vodenje medicinske dokumentacije, primjenu odredbi Zakona o zastiti prava pacijenata, postovanje radnog vremena, medicinska sredstava i ljekova.

U apotekama je kontrolisano izdavanje ljekova na recept i prisustvo farmaceuta u apotekama, a s svim zdravstvenim ustanovama kontrolisana je primjena odredbi Zakona o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda.

,,Zdravstvena inspekcija je za nepravilnosti izrekla novcane kazne u iznosu od 76,9 hiljada eura i zabranila rad u 14 zdravstvenih ustanova”, navodi se u saopstenju objavljeno na sajtu Uprave za inspekcijske poslove.

Navodi se da su rjesenja o zabrani rada donesena zbog neposjedovanja kadra kao i zbog pruzanje zdravstvenih usluga van zdravstvene ustanove.

Inspekcija je kao najcesce nepravilnosti utvrdila da zdravstveni radnik ne vodi medicinsku dokumentaciju u skladu sa Zakonom, da je medicinski radnik napustio radno mjesto a da nije obezbijedio zamjenu, da nije unosio podatak u medicinsku dokumentaciju o pristanku odnosno odbijanju na predlozenu medicinsku intervenciju.

,,Zdravstvena ustanova ne pruza zdravstvenu zastitu u kontinuitetu, zdravstvena ustanova nije obavijestila Ministarstvo zdravlja o promjeni uslova u pogledu prostora, opreme i kadra”, kaze se u saopstenju.

U apotekama najcesce konstatovane nepravilnosti su da je farmaceut izdao lijek bez recepta ciji je rezim izdavanja na recept i da apoteka nije prestala sa radom za vrijeme trajanja odsustva.

Covjecanstvo je pred “klimatskom krizom” pise u dramaticnom upozorenju vise od 11.000 naucnika iz 153 zemlje, uz poziv da se klimatska kriza ublazi i preokrene, prenio je danas tehnoloski americki sajt CNET.

Medunarodni savez naucnika i istrazivaca upozorava da covjecanstvu prijeti “neizreciva patnja” ukoliko znacajno ne poboljsa zastitu svoje planete.

Upozorenje, objavljeno u utorak u casopisu “BioScience”, rezimira veci dio naucnih istrazivanja tokom posljednjih 40 godina i navodi da je Zemlja nedvosmisleno pod “klimatskim udarom”.

“Udruzili smo se da proglasimo klimatsku krizu, jer su klimatske promjene ostrije i ubrzavaju se brze nego sto su naucnici ocekivali”, kaze Bil Ripl, profesor ekologije na Drzavnom univerzitetu Oregona i koautor upozorenja.

“Mnogi od nas osjecaju kao da nam nestaje vremena za akciju”.

Ripl je napisao upozorenje covjecanstvu 2017. godine, koje je potpisalo vise od 15.000 naucnika, detaljno naveo stetu koju su ljudi napravili prirodnom okruzenju i zahtijevao promjene.

Azurirano upozorenje objavljeno danas, posebno je usmjereno na klimatsku krizu i objedinjuje godisnje podatke o rastu stanovnistva, gubitku sumskog pokrivaca, emisiji zagadujucih gasova koji zagrijavaju planetu i potrosnji energije u posljednje cetiri decenije.

Saopstenje ukazuje na zabrinjavajuce tendencije: vecina mjera uticaja covjeka na klimatske promjene ide u pogresnom smjeru jos od 1979. godine.

Novi dokument predstavlja sest medusobno povezanih koraka koji bi mogli ublaziti neke od efekata “vanredne situacije”, uz poziv na velike promjene u nacinu funkcionisanja drustva.

Prvi od sest koraka je primjena masovne prakse energetske efikasnosti i prelazak na obnovljive izvore s niskim udjelom ugljenika.

Drugi korak je smanjenje emisije klimatskih zagadivaca kao sto su metan, ugljenicna jedinjenja i hidroflurokarboni.

Treci je obnavljanje ekosistema Zemlje uz pomoc morskim grebenima, sumama, stepama i drugom, i uz sprjecavanje nestanka stanista i biodiverziteta.

Cetvrti korak je smanjenje potrosnje hrane zivotinjskog porijekla i umjesto toga ishrana ljudi zasnovana na biljnom porijeklu namirnica.

Peti korak je prelazak s politike stalnog rasta BDP-a na politiku trajnog odrzivog ekosistema i poboljsanja dobrobiti ljudi.

Posljednji, sesti korak koji su predlozili naucnici je stabilizacija, a zatim smanjenje brojnosti stanovnistva svijeta u mjeri koja obezbjeduje socijalni integritet.

Te predloge i upozorenje je potpisalo 11.258 naucnika iz 153 zemlje i iz mnogih naucnih disciplina – od astrofizike do neurologije.

Autori su taj clanak objavili i na drustvenim medijima i direktno poslali e-postom naucnicima koji su bili potpisnici prethodnog upozorenja.

“Dobili smo potpise podrske od sirokog spektra naucnika sto vjerovatno odrazava da su i oni svjedoci uticaja promjene klime na biljke, zivotinje i ekosisteme koje proucavaju”, rekao je Tomas Njusom, ekolog sa Univerziteta u Sidneju i koautor dokumenta.

Medutim, pise CNET, nije sve ruzno i turobno: kao ohrabrujuci znak da se “tok okrece” autori isticu nedavno naglo jacanje klimatskih protesta i masovnih pokreta za promjenu politike.

Izgleda i da neki podaci nagovjestavaju da stanje takode ide u pozitivnom pravcu.

Autori prenose da se globalna stopa plodnosti usporava, a potrosnja elektricne energije od sunca i vjetra raste, ali primjecuju da se cak i ti elementi prakse ponovo preokrecu u suprotnom smjeru.

Hitna reakcija, zakljucuju autori, donijece covjecanstvu mnogo vece blagostanje nego sto se moze postici “radeci kao obicno”.

CNET pise da se dosad nekoliko fraza koristilo za opisivanje zagrijavanja Zemlje.

Pocelo se s “globalnim zagrijavanjem” i preslo se na “klimatske promjene”.

U novije vrijeme autori i publikacije koriste termin “klimatska kriza”.

Situacija je, po posljednjim podacima, toliko teska da je covjecanstvu sada, u kriticnoj fazi, sve teze da preokrene sudbinu.

Zato se na mnogo mjesta i nivoa – od lokalnih savjeta do cijelih zemalja, sirom svijeta, proglasava “klimatska vanredna situacija”.

Neznatna promjena izraza je uvjerljiva i mogla bi nadahnuti poziv na akciju.

Deklaracije – upozorenja smatraju se prvim korakom da bi se reklo: “Treba da ucinimo vise” kako bi se zaustavili i potom ponistili efekti klimatskih promjena, uz poziv drzavama i kreatorima politike da zauzmu odlucniji stav.

U maju 2019. Parlament Velike Britanije je proglasio “klimatsku krizu” u toj zemlji, prvoj u svijetu koja je to ucinila.

U SAD je jula ove godine, troje senatora podrzalo zahtjev da se to ucini i u SAD.

Novi rad koalicije naucnika i istrazivaca se pridruzuje nizu zahtjeva za akciju da bi se zaustavio stetan uticaj promjene klime, ali oni ne nude spisak rjesenja.

Umjesto toga, rekao je Ripl, upozorenje naucnika i “sest predlozenih medupovezanih tacaka trebalo bi da budu osnova za hitno pokretanje, upravo sada, mnogo sire rasprave o tome kako se borimo protiv promjene klime”, prenio je CNET.

Knjiga starijeg sina Donalda Trampa koju predstavlja kao “knjigu koju ljevicarska elita ne zeli da procitate” izlazi danas, potvrdujuci da je vatreni i vrlo provokativni branilac svog oca.

Knjiga pod naslovom “Triggered: How the Left Thrives on Hate and Wants to Silence Us” (Isprovociran: Kako se ljevica hrani mrznjom i zeli da nas ucutka”, od oko 300 strana pocinje namerno polemickim recima.

Donald Tramp mladi je posvetio djelo “jadnicima”, u aluziji na nezgodan izraz Hilari Klinton, Trampove protivkandidatkinje na predsednickim izborima 2016, koja je nazvala Trampove birace “bandom jadnika”.

Sin americkog predsjednika poziva “ubijedene ljevicare ili one koji su zedni socijalne pravde” da odmah bace knjigu ili da traze od svojih vegan restorana da od nje prave jelovnike.

Knjigu koju je objavio konzervativni izdavac Center strit (Centre Street), danas je bila na trecem mjestu po prodaji na Amazonu, posto je juce preko Tvitera predsjednik poslao promotivnu poruku.

Poznat po svojim zestokim napadima na medije 41-ogodisnji Donald mladi, koji je ostao u Njujorku sa bratom Erikom da vodi poslove svog oca kada je on presao u Bijelu kucu, optuzuje drustvene mreze da zele da cenzurisu njega i sve konzervativce.

“To se svodi na potpuno ukidanje slobode izrazavanja, ne mozemo nastaviti to da dozvoljavamo”, pise on.

U danasnjem intervjuu za Si-Bi-Es (CBS) on je rekao da se uzdrzavao i da je tekst mogao da bude mnogo zapaljiviji.

On je takode rekao da se mnogi sa obije strane politickog spektra trude da iskoriste predsjednistvo njegovog oca.

“Ima mnogo ljudi u Bijeloj kuci koji ne sluze njegovim interesima jer ne rade sta on zeli, rade ono sto misle da je najbolje za sopstvenu buducnsot”, rekao je Donald Tramp mladi.

Stariji Trampov sin koji vec mjesecima obilazi zemlju da podrzi svog oca rekao je da je pocela da mu se dopada politika i ne iskljucuje da bi mogao da ude u politiku jednog dana.

“Ne iskljucujem nista. Volim dio kampanje… volim da stupam u kontakt sa pravim ljudima i da vidim kako politika mog oca utice na njihove zivote. Ali ne znam, u ovoj fazi mog zivota, da li bih volio to da radim cio dan”, rekao je on za CBS.

O pravu na slobodu vjeroispovjesti ili uvjerenja mora se voditi najsiri javni, stalni i institucionalni dijalog uz puno medusobno postovanje, saradnju i toleranciju drzave i svih subjekata vjerske slobode, saopsteno je nakon sastanka mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i ambasadorke SAD Dzudi Rajzing Rajnke.

Oni su se sastali u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

Amfilohije je Rajnke ukazao na bogatu hriscansku istoriju i kulturu na prostorima na kojim se danas nalazi Crna Gora.

“U daljem toku srdacnog razgovora, visoki sagovornici su razmijenili misljenja po brojnim pitanjima u pogledu nacina ostvarivanja i zastite prava na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, izazova koji postoje u odnosima izmedu Crkve i drzave, problema u pogledu nemogucnosti ostvarivanja prava na restituciju imovine koja je od Crkve i drugih vjerskih zajednica oduzeta za vrijeme komunistickog rezima poslije Drugog svjetskog rata”, saopsteno je iz Mitropolije.

Posebna paznja bila je posvecena pitanju Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori.