CRNOGORSKA

Budvanski odbor Crnogorske partije pozvao je sve gradane da dignu glas protiv, kako navode, svega sto nije po zakonu, protiv svega sto ugrozava buducnost grada.

U Crnogorskoj kazu i da Budva u posljenjim godinama nije “zasluzila” niti jedno kapitalno ulaganje od Vlade Crne Gore, niti po jednom osnovu, iako se, kako dodaju, budzet drzave u ogromnom procentu realizuje bas na teritoriji opstine Budva.

,,Nema ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, puteve u nadleznosti Vlade, nema ulaganja u servise gradanima”, porucuju iz Crnogorske.

Iz Crnogorske porucuju i da, ne daju Budvu reketasima.

,,Ne damo Budvu ministrima, tuziocima, korumpiranim sluzbenicima, ljudima koji parama zele da legalizuju mutne radnje i tako ostvare profit na ustrb svih gradana Budve. Ne zelimo da postanemo spavaonica, niti da sugradane pretvorimo u robove sistema”, navodi se u saopstenju Crnogorske.

Zele da, kako dodaju, njihova djeca i potomci uzivaju u svome gradu kao sto su oni mogli nekada.

,,Pozivamo sve gradane da nam se obrate i ukazu na svoje videnje stvari , a istovremeno obecavamo da ce se glas Crnogorske cuti i pomoci da se problemi aktuelizuju na medijima i u drugim vrstama javnog oglasavanja”, navodi se u saopstenju Crnogorske.

SAGOVORNICI RTCG

Sa ili bez evropske perspektive, Crna Gora ostaje posvecena evropeizaciji drustva, kazao je poslanik DPS-a Andrija Nikolic, gostujuci u emisiji Argumenti na TVCG.

Lider Demosa Miodrag Lekic smatra da Evropska unija nakon svih ovih godina ima razloga za preispitivanja, sto, kako je rekao, i cini.

Profesorica Gordana Durovic istakla je da je odnos Crne Gore prema Evropskoj uniji korektan i partnerski i da takav treba i da ostane, dok je Boris Raonic iz Gradanske alijanse naglasio da je Crna Gora u dosadasnjim pregovorima s unijom uradila dosta, ali ne i sve sto je trebalo.

Ucesnici emisije saglasni su da treba sacekati, a zatim mudro odgovoriti ukoliko eventualno bude novih pravila Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana, o cemu se spekulise u javnosti.

NA POZIV BRAJOVICA

Delegacija Predstavnickog doma Velikog Vojvodstva Luksemburg koju predvodi predsjednik Fernand Etgen boravi u zvanicnoj posjeti nasoj zemlji, na poziv predsjednika Skupstine Crne Gore Ivana Brajovica.

Predsjednika Predstavnickog doma Luksemburga, primice sjutra predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic , saopsteno je iz njegovog kabineta.

Delegaciju parlamenta Luksemburga primice i predsjenik parlamenta Ivan Brajovic kao i drugi zvanicnici Crne Gore.

Jedna od najvecih diva muzicke scene bivse Jugoslavije tokom ove decenije se kreativno podmladila i vratila u zizu interesovanja jos od saradnje sa jednom od najuspjesnijih srpskih alternativnih grupa Darkwood Dub 2013, a kao kulminacija i kruna te faze doslo je obiljezavanje znacajnog jubileja za Biseru Veletanlic – cak 55 godina karijere.

Tim povodom nedavno je na Sajmu medija i knjiga u Beogradu odrzana promocija njenog novog CD-a i ploce koja je okupila brojne novinare, prijatelje i obozavatelje legendarne pjevacice cije je ime zlatnim slovima upisano u istoriju muzike ovim prostorima, a koliko im njene pjesme znace pokazuje i to sto je Veletanlic vise puta najavljivala kraj karijere, ali kako kaze, ne daju joj da ode.

“Nisam razmisljala o tome ranije i malo sam se uplasila kad sam shvatila koliko dugo trajem na sceni. Uslovno receno uplasila naravno”, kroz smijeh prica pjevacica za “Vijesti”.

Ona se zahvalila, prije svega, svojoj familiji, roditeljima kojih vise nema na tome sto je dosla tu gdje jeste, a za promociju PGP/RTS-u i Croatia recordsu kazavsi da je u pitanju sjajan podvig.
“Na promociji je bilo beskrajno divno, toplo, iskreno, cisto… Kod mene sve ide kasnije, kasnije reagujem i onda sam tek tu vidjela da je to zaista nesto sto sam zasluzila na neki nacin. Ne spadam u one ljude koji vole da im se kaze da su zvijezde, da su legende… Ja mrzim sve to skupa. Ali ljudski je bilo fenomenalno i svi prisutni su bili divni, pjevali su zajedno sa mnom”, prisjeca se osjetno dirnuta Veletanliceva.

I zaista, ko joj moze poreci da je zasluzila to, ako ne i vise, emocijom i energijom kojom zraci i danas. Zato je dobila i nekoliko priznanja na promociji.

“RTS/PGP su mi poklonili zlatnu plocu zbog saradnje tokom svih tih godina. Od Croatia recordsa sam dobila priznanje za zajednistvo u umjetnosti. Jer muzika je zaista umjetnost koja samo moze da spaja”, ocijenila je Velentaliceva ukazavsi na cinjenicu da je njen novi album, na kojem su se nasli neki od njenih najvecih hitova, ali i prvi put na CD-u numere kao sto su “Smejem se bez smisla”, “Jutro ce promeniti sve” i “Jos jedna sansa”, prvo zajednicko izdanje dviju najvecih izdavackih kuca u regionu.

Na pitanje kako su birane pjesme koje su se nasle na novom izdanju, Veletanliceva kaze da joj je bilo tesko jer ima materijala za pet takvih izdanja, pa je izabrala uglavnom one koje se najvise slusaju.

“Naravno da tu Kornelije Kovac vuce veci dio izdanja, ali ja sam imala nekoliko kompozicija koje sam uradila u Zagrebu. Medu njima je jedna divna pjesma koju sam pjevala prije hiljadu godina u Stipu, a zove se ‘Merak pesma’. To je numera u stilu Majkla Dzeksona i toliko je dobra bila da sam uvijek patila zbog toga sto je ne pustaju. Sad svi padaju u nesvijest, svi su – vau, odusevljeni, a ja im objasnjavam da sam to jos 70-ih snimila. Ali veoma mi je drago sto su to pravi biseri domace zabavne muzike”, uvjerena je pjevacica.

Od njene saradnje sa Darkwood Dubom na pjesmi “Nesto sasvim izvesno” 2011, koja je kasnije rezultirala i zajednickom turnejom, Bisera kao da je dala podstrek i drugim njenim savremenicima, pa se tako, recimo, Zdenka Kovacicek vratila na scenu nakon sto je njenu numeru “Frka” u hit pretvorila grupa Nipplepeople, Zoran Predin je bio vrlo aktivan, a Veletanliceva je nedavno imala i niz uspjesnih zajednickih koncerata sa Matijom Dedicem, Vasilom Hadzimanovim i Gabi Novak. Ona, medutim, skromno kaze da to nema mnogo veze sa njom.

Sa Matijom, Gabi i Vasilom kaze da je doslo slucajno do saradnje.
“Gradovi su htjeli Vasila i Matiju, ali su oni mislili da je dosadno tako, pa su pridruzili prvo Gabi. Trebalo je da budu dvije majke i dva sina, ali posto je moja sestra Senka odustala od pjevanja prije vise godina i povukla se, onda su mene zvali. Vasil je rekao: ‘Ajde tetka, ti da upadnes’ i tako smo napravili seriju veoma lijepih koncerata, elegantnih, za ljubitelje prave muzike”, kazala je Veletanlic.

Veletanliceva je ovog ljeta nastupila na Bedem festu i bilo joj je to vec drugo gostovanje na manifestaciji u Niksicu, pa kaze da je postala skoro domaca, mada priznaje da joj nije bilo prijatno da pjeva nakon projekcije filma “Nebeska tema” o preminulom srpskom muzicaru Vladi Divljanu.

“Nisam znala da je tako zamisljeno. Inace bih promijenila ili mozda ne bih ni dosla. Ali posto je Petar Sundic jedan divan mladi covjek koji zaista radi sve od srca, ja sam pristala, no moram priznati da me je to malo pogodilo”, priznala je ona.

Za Crnu Goru je posebno vezana tokom cijele karijere. Ovdje ju je zapocela, ovdje je planirala i da je zavrsi, najavila je to na koncertu u Budvi 2015, ali je ipak nastavila.

“Pocinjala sam karijeru zapravo na Svetom Stefanu kad sam imala dvije pjesme na repertoaru. Tek sam bila ispilila sto bi se reklo. Ja sam osoba koja se lako veze za mjesta, za ljude, za sve sto se mozes vezati. Zato volim jako Crnu Goru, volim to more, te ljude, nacin na koji govore. Nisam iz Crne Gore, ali se osjecam kao da jesam, kad dodem tamo pricam skoro kao vi”, istice ona, a zatim kroz smijeh ispaljuje jedno “mrs” sa crnogorskim akcentom pokazujuci svoju poentu.

Da li ce u Crnoj Gori zaista i zavrsiti karijeru kad odluci da je kraj ne zna, jer kaze da ne razmislja vise tome, ali se nada da ce se vidjeti uskoro sa ovdasnjom publikom.

“Ja sam bila rekla da je gotovo, ali prosto mi nisu dali. I sad na promociji sam rekla: ajde ljudi, dosta je vise bilo i te Bisere. Ma kakvi, pa to je ludilo, ne smijem ni da pomenem da imam namjeru da zavrsim karijeru. Tako da ne znam nista jos. Daj boze da budem ziva i zdrava, pa o tom potom”, zakljucuje ona

Zbog surovosti Tare i Pive, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od rijeka, tvrde sagovornici iz Uprave policije, ne poricuci da se ipak desavaju slucajevi nelegalnog prelaska

Crnogorska “plava” granica sa Bosnom i Hercegovinom gotovo je nezasticena – policija nema mogucnost da kroz vode Tare i Pive juri eventualne krijumcare droge, cigareta, migranata.., ali ni one koji bjezeci od zakona odluce da preplivaju te dvije rijeke.

Zbog surovosti planinskih rijeka, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od “plave” granice, tvrde sagovornici “Vijesti” iz Uprave policije, ne poricuci, medutim, da se ipak desava da neko Taru ili Pivu pokusa preci nelegalno.

Granicna policija, medutim, navodno cini sve da i to suzbije, kontrolisuci pristupne i sporedne puteve koji vode do prilaznih tacaka rijekama…

“Nije bilo slucajeva da se uhvate krijumcari. Bilo je sporadicnih slucajeva samih migranata koji su izasli negdje prije drzavne granice, pa su pokusali pjesice da predu preko granice… Zasada imamo samo slucajeve da su pokusali da predu prijeku plivajuci, ali su procesuriani”, kazao je “Vijestima” Radosav Bozovic, pomocnik komandira Granicne policije Pluzine.

Radosav Bozovic
Policija kontrolise pristupne i sporedne puteve rijekama: Radosav Bozovic(Foto: Jelena Jovanovic)

Naveo je i da sa druge strane granice pristupne i sporedne puteve koji vode ka rijekama kontrolisu i pripadnici Granicne policije BiH.

Tara – Suza Evrope, idealna je za rafting u ljetnjim mjesecima – nije previse opasna, a sasvim je dovoljno brza da priusti uzitak adrenalinskim zavisnicima.

Splavariti tom planinskom ljepoticom moguce je tokom citave godine, ali u zavisnosti od vodostaja avanturisti biraju da li ce imati ekstremni uzitak, na bukovima dizati adrenalin do maksimuma, ili miran turisticki rafting kada je vodostaj nizi.

Ekipa “Vijesti” uvjerila se da je moguce neopazeno “uplivati” u BiH – izaci na drugu obalu na pauzi koja se pravi kod vodopada, a potom se udaljiti kroz sumu kojom je Tara okruzena.

One koji u avanturu krecu sa crnogorske strane evidentiraju samo agencije koje pruzaju usluge raftinga, a nakon ulaska kombi kojim se spusta do rijeke nema policijske kontrole jer se ne napusta drzavna teritorija.

Da to koriste i kriminalci potvrdilo je vise sagovornika “Vijesti” koji nekoliko mjeseci godisnje provedu na Tari i Drini.

“Vidite li koliko je camaca? Zar mislite da su to sve turisti koji su dosli da uzivaju u raftingu? Medu svima koji su na bilo koji nacin vezani za splavarenje zna se koliko se za sta nudi, ipak niko od onih koji zaraduju iskljucivo od raftinga ne ulazi u sumnjive poslove uprkos tome sto lako zaradeni novac mami”, rekao je jedan od sagovornika “Vijesti” koji je insistirao na anonimnosti.

Skiperi sa kojima se u camac ulazi na Brastanovici nijesu bili raspolozeni da pricaju o mogucoj zloupotrebi njihovog posla.

Za razliku od njih, Branko Sokolovic, vlasnik kampa “Ivona” koji se nalazi na obali Drine, kazao je da sa onima kojima su pruzali usluge raftinga nije imao problema i da im se nikada nije dogodilo da ih neko pokusa zloupotrijebiti kako bi u Crnu Goru prenio nesto, ili im se izgubio u medugranicnom pojasu.

Branko Sokolovic
“Nisam u tim vodama” – Branko Sokolovic(Foto: Jelena Jovanovic)

“Nisam imao problema, jer nisam u tim vodama. To mi je novo. Vjerovatno se nesto radi, ali mimo mene sigurno”, kazao je on.

Objasnio je da zbog velikih taksi slabije rade trodnevne ture koje ukljucuju splavarenje od Durdevica Tare, jer su im ranije trazili da kao privredno drustvo budu registrovani i u Crnoj Gori.

“Dolazile su inspekcije, nekada kaznjavale samo skipere, nekada i firmu, zato sada radimo samo turu od Brastanovice, s tim sto crnogroski camci zavrsavaju ispod mosta, a mi produzimo Drinom do naseg kampa”, kazao je on.

Miigranti, navodno, ljudima koji imaju camce nude 1.000 eura da se domognu Sarajeva, tvrdi jedan od sagovornika “Vijesti”.

“Ne samo za prelazak granice camcem, vec i da ih neko saceka sa druge strane i odveze do Sarajeva, sto je veliki rizik. No, ima onih koji pristaju na to”, tvrdi sagovornik iz BiH kojeg su reporteri “Vijesti” krajem septembra zatekli na obali Tare.

I on je jedan od onih koji zivi od rijeke, ali tvrdi da nema namjeru da trazi vise od onoga sto legalno zaraduje.

To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije

Ulcinjanin M. Gorana (43) preminuo je u Klinickom centru Crne Gore od povreda zadobijenih prilikom pada sa zgrade u Baru, na kojoj je izvodio gradevinske radove.

To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije.

Gorana je radio u ulcinjskoj Sluzbi zastite i spasavanja, a kako je “Vijestima” nezvanicno receno u Baru je pomagao drugu kod izvodenja gradevinskih radova.

Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.

U Crnoj Gori sjutra ce biti promjenljivo do potpuno oblacno, povremeno kisa ili pljusak sa grmljavinom, saopsteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.

Vjetar juznih smjerova, umjeren do pojacan, u drugom dijelu dana i tokom noci pojacan i jak.

Jutarnja temperatura vazduha od cetiri do 15, a najvisa dnevna od 12 do 23 stepena.

Vrijednost zaplijenjenih narkotika je oko 2,3 miliona eura

Holandska atleticarka Madeja Gafor, ucesnika Olimpijskih igara u Riju 2016, osudena je na osam i po godina zatvora zbog sverca narkotika.

Ona je uhapsena u junu u blizini granice sa Njemackom, nakon sto je policija u njenom automobilu pronasla 50 kilograma ekstazija, dva kilograma metamfetamina i 11.950 eura nelegalnog novca.

Vrijednost zaplijenjenih narkotika je oko 2,3 miliona eura.

Gafor je od tada u zatvoru, a branila se tako sto je tvrdila da je vjerovala da prenosi doping sredstva, a ne drogu talve vrste.

Danas je osudena na sudu u gradu Kleveu.

Gafor je 2016. godine bila dio olimpijske stafete Holandije na 4×400 metara, a ucestvovala je i na Evropskom prvenstvu u trci na 400 metara.

U toku istrazivanje koje bi trebalo da odgovori na pitanje kolika je koncentracija rijetkih metala u bazenima, od cega direktno zavisi moguci biznis beranske firme “Weg Kolektor”, koja je jednu od pet ekoloskih crnih tacaka kupila prije tri godine

Vlasnici bazena crvenog mulja mogli bi zaraditi milione ekstrakcijom (odvajanjem) rijetkih metala iz jedne od pet ekoloskih crnih tacaka u Crnoj Gori.

Vise izvora potvrdilo je “Vijestima” da ce rezultati istrazivanja koncentracije rijetkih metala u bazenima pored Kombinata aliminijuma u stecaju, u naselju Botun, biti gotovi tokom sljedece godine.

Procjenjuje se da je u bazenima oko 7,5 miliona tona crvenog mulja koji je lagerovan decenijama kao otpad ugasene Fabrike glinice KAP-a…

Ukrajinac Roman Denkovic, odnosno njegova firma “Politropus Alternativa” iz Tivta, prije tri godine je po nepoznatoj cijeni prodala bazene crvenog mulja. Ukrajinac ih je prethodno 2014. godine od stecajne uprave KAP-a kupio za 450.000 eura.

Vlasnik bazena crvenog mulja je beranska firma “Weg Kolektor”, koja se bavi recikliranjem sortiranog otpada, sa cijim vlasnicima “Vijesti” nijesu uspjele da stupe u kontakt.

Formalni vlasnik i direktor firme je Lazar Jevric, a prema pouzdanim informacijama “Vijesti” glavni covjek u prici je njegov otac Sinisa. Mediji su ranije objavili da je stariji Jevric u inostranstvu imao problema sa zakonom…
Prema podacima iz katastra, dajuci hipoteku na tu imovinu, novi vlasnici su uspjeli da od novoosnovane firme “Blackrock Capital DOO” iz Podgorice povuku pozajmicu od pet miliona eura.
Prema podacima iz Centralnog registra, firma “Blackrock Capital”, koja je odobrila Berancima pozajmicu na period od 14 godina, registrovana je 28. marta ove godine, mada se u katastru navodi da je pozajmica odobrena jos u februaru 2016.

Prema podacima iz Centralnog registra, osnivac firme je Zoran Jovanovic, a direktor Matija Radunovic.

Hipoteka u korist te firme na bazenima je upisana, prema podacima iz katastra, 7. juna ove godine.

Na terenu su sprovodena istrazivanja Zavoda za geoloska istrazivanja Crne Gore u okviru medunarodnog projekta koji ukljucuje jos osam institucija iz Hrvatske, Austrije, Njemacke, Madarske i Slovenije, potvrdeno je “Vijestima”. Rijec je o prikupljanju i ocjeni dostupnih podataka o lezistima boksita i akumulacijama crvenog mulja u regiji, kao i o koncentracijama rijetkih elemenata (metala) REE.

Konacni rezultati sprovedenih analiza bi tokom 2020. u Crnu Goru trebalo da stignu iz Kanade.

“Shodno projektnoj dinamici, tokom ove godine zavrsena su terenska istrazivanja. U toku je priprema uzoraka za analitiku, a rezultati litogeohemijskih ispitivanja uzoraka boksita i crvenog mulja iz navedenih zemalja ce biti poznati u toku naredne godine”, tvrdi izvor “Vijesti”.

Crveni mulj se sastoji od nerastvorenog dijela rude boksita. Na svjetskom nivou se godisnje proizvede 100 do 120 miliona tona crvenog mulja. Cijena tehnologije za izdvajanje rijetkih metala, u nasim uslovima nije poznata, ali je posjeduju kineske kompanije i one su glavni svjetski proizvodaci.

U Grckoj je u toku projekat koji se bavi ekstrakcijom skandijuma iz crvenog mulja u fabrici AoG… Projekat je navodno u fazi eksperimentalnog pilot rjesenja.

U crvenom mulju preovladuju oksidi gvozda (Fe) i aluminijum (Al), dok se u nizim koncentracijama javljaju drugi elementi, kao i metali rijetkih zemalja – REE (skandijum, lantanijum, cerijum i drugi).
Shodno dokazanim koncentracijama u proucavanim boksitima u Crnoj Gori, u crvenom mulju se ocekuju povisene koncentracije REE, prvenstveno lakih lantanida – cerijuma, neodimijuma, lantanijuma i itrijuma.

Izvori “Vijesti” tvrde da se moze ocekivati prosjecna koncentracija tih mikroelemanata u crvenom mulju na nivou od oko 0,2 odsto. To znaci da se od 7,5 miliona tona crvenog mulja moze ocekivati do 15.000 tona rijetkih metala.

Najveca lezista metala rijetkih zemalja, u obliku bastanita i monacita, pronadena su u Kini i SAD. Od 1965. do sredine osamdesetih, Mountain Pass u Kaliforniji, SAD, bio je glavni izvor REE. Od 1985, proizvodnja REE u Kini je tako naglo porasla da ta drzava danas kontrolise vise od 90 odsto svjetske ponude REE minerala.

REE se koriste za optiku, telefone, solarne panele, elektricne automobile…

U novije vrijeme REE i njihove legure koriste se i u izradi fluorescentnih sijalica, racunara, monitora, pametnih telefona i televizora. U proizvodnji LCD televizora posebno su navodno bitni elementi terbijum, europijum, cerijum i itrijum. Za proizvodnju vlakana optickih kablova koristi se erbijum.

Lantanidi su znacajni i zbog njihovog uticaja na opticke osobine razlicitih materijala i koriste za izradu termoelektricnih materijala (za senzore) i termoemisionih materijala (za elektrode i elektronske mikroskope). Neodijum se primjenjuje za izradu opticki aktivnih komponenata lasera.

Na Otvorenim danima nauke 4. oktobra ove godine dr Slobodan Radusinovic iz Zavoda za geoloska istrazivanja govorio je na temu: “Mikroelementi i elementi rijetkih zemalja u crvenim boksitima Crne Gore, ekonomski i naucni znacaj”, u okviru izlozbe “Boksit – od rude do nanotehnologija”.

Na istom dogadaju 3. oktobra je o crvenom mulju govorio prof. dr Branislav Radonjic, bivsi clan uprave podgorickog Kombinata aluminjuma, dok je ta kompanija bila u drzavnom vlasnistvu, do decembra 2005.

Za projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, Biblioteka za slijepe Crne Gore u oktobru je dobila nagradu “European Heritage Stories” u Strazburu

Prva izlozba namijenjena osobama sa ostecenim vidom, pod nazivom “Ljepote Crne Gore na dlanu”, otvorena je veceras u Podgorici.

Kako je saopsteno iz Ministarstva kulture, rijec je o projektu Bibloteke za slijepe Crne Gore, kojim su u 3D formatu predstavljena 23 objekta od kulturnog, turistickog i istorijskog znacaja, a izlozba je pracena i audio vodicem, te kratkim opisima na crnom tisku i Brajevom pismu.

Prvu izlozbu te vrste u Crnoj Gori otvorio je ministar kulture Aleksandar Bogdanovic.

“Posebno smo ponosni sto je izlozba kojoj prisustvujemo i po misljenju medunardnog zirija, uvrstena u deset najznacajnijih prica o kulturnom nasljedu u Evropi. Projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, baziran na prezentaciji istorijskih i kulturnih znamenitosti Crne Gore u 3D formatu i snimanju audio vodica, poseban je jer doprinosi priblizavanju segmenata kulturne bastine osobama ostecenog vida, koje zbog senzornih ogranicenja nisu imale priliku da se upoznaju sa sirokim spektrom kulturnih dobara u Crnoj Gori. Projekat promovise inovativan i funkcionalan pristup u prezentaciji i popularizaciji kulturne bastine, a podrazumijeva ukljucivanje svih kategorija drustva, uz teznju da podstakne na dublje istrazivanje znamenitosti lokalne i nacionalne kulture, sto su prepoznali i nasi evropski partneri”, rekao je Bogdanovic.

Direktor Biblioteke za slijepe Bozidar Denda, istakao je znacaj prezentovanih kopija kulturnih dobara, posebno naglasavajuci da svaki prikazani primjerak svjedoci o istaknutom kulturnom i istorijskom razdoblju Crne Gore.

Projekat je dobio podrsku Savjeta Evrope i Evropske komisije – i to u konkurenciji 84 ideje iz svih evropskih drzava.

Za projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, Biblioteka za slijepe Crne Gore u oktobru je dobila nagradu “European Heritage Stories” u Strazburu.

Izlozba ce biti otvorena tokom narednih sedam dana u EU info centru u Podgorici, nakon cega ce biti prestavljena i u drugim crnogorskim gradovima.

  • Njemačka: Zabrana petardi i privatnog vatrometa?
    on 30/12/2026 at 11:21

    Policija je u njemačkoj pokrajini Tiringiji u noći sa 28. na 29. decembar izašla na teren zbog prijave da je navodno u toku provala u jedan supermarket. Ali radilo se samo o mladićima koji su, opremljeni ćebadima i toplim čajem, čekali otvaranje prodavnice. Naime, ovog ponedjeljka započela prodaja novogodišnjeg vatrometa. U Njemačkoj on smije da se prodaje odraslim osobama starijim od 18 godina samo zadnja tri radna dana do 31. decembra.

  • Kineske vojne vježbe jačaju strah od invazije na Tajvan
    on 30/12/2026 at 11:16

    Kineska vojska je u ponedjeljak pokrenula najopsežnije manevre oko Tajvana, navodeći da će vježbe sa bojevom municijom simulirati blokadu ključnih luka tog ostrva.

  • Izrael priznao Somalilend – nova kriza na Rogu Afrike?
    on 30/12/2026 at 11:05

    Ne baš iz vedra neba, ali ipak iznenađujuće, Izrael je priznao Somalilend kao suverenu državu. To je de fakto nezavisna država na rogu Afrike unutar međunarodno priznate Somalije, čija vlada u Mogadišu odlučno odbija nezavisnost tog otcijepljenog područja. Somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud na državnoj televiziji je poručio: „Somalija će iskoristiti sva dostupna sredstva da se diplomatskim kanalima suprotstavi izraelskoj agresiji.“

  • Kafala-sistem – savremeno ropstvo
    on 30/12/2026 at 09:36

    Šeron je imala 21 godinu kada je krajem aprila 2024. preko agencije iz Kameruna došla u Liban - da radi, zaradi novac i pomogne porodici.

  • Oulu i Trenčin – Evropske prijestonice kulture 2026.
    on 30/12/2026 at 06:28

    Trenčin je slikoviti grad u zapadnoj Slovačkoj. Njegov simbol je istorijski zamak koji se uzdiže na stijeni iznad grada. Centar grada čini ovalni trg sa kafićima i pabovima, a stolovi stoje napolju.

  • Godina sa Dodikom otvorila jedan paradoks
    on 30/12/2026 at 06:17

    Sudnica Suda Bosne i Hercegovine u protekloj godini pretvorila se u prostor obračuna ne samo s jednim političarem, nego sa čitavim konceptom osporavanja visokog predstavnika i državnog poretka.

  • Godina šokova – kako je Tramp uzdrmao Brisel
    on 29/12/2026 at 11:56

    Donald Tramp nije ni godinu na funkciji predsjednika Sjedinjenih Država, a Briselu se čini kao vječnost. Iz Vašingtona su svake sedmice stizale nove provokacije, optužbe, pa zatim iznenadne promjene kursa. Šok za šokom – a onaj od 4. decembra bio je vrhunac, ocjenjuje dopisnica iz Brisela njemačkog javnog servisa ARD Helga Šmit.

  • Svjetska ekonomija 2026: Koji izazovi su pred nama?
    on 29/12/2026 at 11:38

    Globalna ekonomija je tokom 2025. prošla kroz mnogo izazova, uključujući oštre trgovinske tenzije, neujednačen, ali umeren rast, kao i rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i nivoa zaduženosti u mnogim djelovima svijeta. Očekuje se da će se veliki dio tih problema preseliti i u 2026.

  • AfD ponovo smije da učestvuje na Minhenskoj konferenciji
    on 29/12/2026 at 10:45

    Nakon što je AfD prethodne dvije godine bila isključena sa Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), stručnjaci za bezbjednosnu politiku iz te stranke 2026. godine će ponovo moći da učestvuju na ovom visoko rangiranom skupu.

  • Tramp i Zelenski hvale napredak u pregovorima – za sada malo detalja
    on 29/12/2026 at 09:36

    Američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozitivno ocjenjuju svoje razgovore na Floridi. „Ostvaren je veliki napredak“, rekao je Tramp.