PROFESORICA ĐUKANOVIĆ

Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da će proces pristupanja EU najviše zavisiti od samih država Zapadnog Balkana i od brzine reformi koje sprovodimo.

“Kada govorimo o državama Zapadnog Balkana i regiona moramo biti svjesni činjenice da će pregovaranje ići onim tokom i završiti se u onom momentu kada države bude spremne”, kazala je Đukanović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

To je, kako kaže, značajno i za građane da shvate da je najvažnije da država uđe u EU onda kada bude za to spremna.

“Taj proces jeste dug, ne bih rekla da će zavisiti od EU, koliko će zavisiti od država Zapadnog Balkana”, navela je Đukanović.

Trenutna kriza, kako dodaje Đukanović, nije prva, ali ni posljednja u EU.

“Ne bih rekla da politika proširenja nije u fokusu EU bez obzira na zvanične izjave”, navela je Đukanović.

Podsjetila je da se u EU trenutno govori o potrebi reformisanja procesa proširenja i pronalaska nove metodologije pregovora.

“Meni se čini da će Makronov plan donijeti to da građani mogu biti više uključeni u praćenje procesa pregovora i da će nagrade i kazne biti jasnije”, navela je Đukanović.

Na pitanje ko najviše usporava proces pristupanja EU, Đukanović kaže, da smo to mi sami.

Kaže i da euroskepticizam nije nešto što postoji samo posljednjih nekoliko godina.

“Ne možemo reći da to što mi pregovaramo dugo, sporo jeste odraz kriza EU, iako se može reći da je prethodne godine politika proširenja bila žrtva Bregzita”, zaključila je Đukanović.

SEKULIĆ

Ne postoji mogućnost da Vlada marginalizuje Skupštinu ili da Skupština marginalizuje Vladu jer obje institucije rade po Ustavu, kazao je za Pobjedu Predrag Sekulić, predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

On je komentarišući opozicione tvrdnje da Vlada kroz zakone, prije svega nedavno usvojenim Zakonom o javno privatnom partnerstvu, želi da marginalizuje Skupštinu i da o ključnim projektima odlučuje sama, istakao da to nije moguće.

“Naprotiv, Skupština često otvara i ona pitanja koja su u isključivoj nadležnosti Vlade. Transparentnost je u posljednje tri godine bila glavna odlika rada ovog saziva Skupštine. Maksimalno su skraćeni i rokovi u kojima Skupština stavlja na dnevni red odbora, ali i plenuma”, kaže Sekulić.

On podsjeća da su u ranijim sazivima Skupštine, prijedlozi zakona čuvani u ladicama i često nikada nijesu stavljeni na dnevni red.

“Nažalost, oni koji su tada vodili politiku svoje partije na taj način, najglasniji su danas u “zaštiti” Skupštine od Vlade”,  smatra predsjednik Odbora.

Komentarišući česte tvrdnje DF-a da su finansije pred kolapsom i da se vještački drže, Sekulić kaže da svi podaci ukazuju potpuno suprotno.

“Sve ukazuje da je u prethodnom periodu, posvećenim sprovođenjem mjera fiskalnog prilagođavanja obezbijeđena stabilnost javnih finansija”, ocijenio je on.

Sekulić kaže da političke partije koje čine Demokratski front ne mogu da se pomire sa činjenicom da je Crna Gora danas nezavisna država, članica NATO-a, i u konačnom, najrazvijenija država regiona – ne računajući države EU.

“Danas je Crna Gora po svim parametrima razvijenija od Srbije sa kojom smo bili u državnoj zajednici prije nešto više od desetak godina. Crna Gora je pokazala da može da živi od svoga rada i od svoje “torbice”. I ne samo da živi nego i da se razvija po stopama koje su najviše u regionu. Istina, višedecenijska ekonomska zaostalost je produkovala svijest po kojoj Crna Gora stalno treba da bude ,,nakačena“ na neki fond za razvoj, a ne da učini dodatni napor kako bi ono što nam je priroda dala dodatno valorizirali svojim radom”, ističe predsjednik skupštinskog odbora.

FATIĆ PORUČIO

Dio opozicije koristi Zakon o slobodi vjeroispovijesti kako bi došli do tehničke vlade, smatra poslanik DPS-a i predsjednik beranskog odbora te partije Bogdan Fatić.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti dobio je posebnu pažnju javnosti, a mislim da je razlog tome upravo pokušaj pojedinih političkih subjekata da ovo zakonsko rješenje iskoriste u cilju neadekvatnog informisanja javnosti, ne bi li posljednjim atomima snage pokušali još jednom, bezuspješno, da formiraju tehnučku ili vladu izbornog povjerenja, ocijenio je, u intervjuu Pobjedi, Bogdan Fatić, poslanik DPS-a i predsjednik beranskog odbora te partije.

“Imali smo priliku u proteklom periodu da čujemo, čak direktno od pojedinih opozicionih lidera, da njihov cilj nije izmjena Zakona o slobodi vjeroispoviesti, već preuzimanje vlasti”, kazao je Fatić.

On je poručio da vjeruje da će Crna Gora i njen narod još jednom dokazati da ne postoji ni zakona, ni političke partije koji bi mogli da ugroze mir i stabilnost naše zemlje.

Fatić kaže i da je saradnja između Opštinskog odbora DPS Berane i trenutne vlasti na lokalnom nivo je loša.

“Pokazalo se da lokalna samouprava nema dovoljno sluha ili kapaciteta za rješavanje velikog broja otvorenih pitanja”, kazao je Fatić.

DEKAN MARKOVIĆ

Crna Gora kao nezavisna i suverena država dobila je mogućnost da hijerarhijski uspostavlja pravni poredak, ali određene strukture se ne mire sa tim, kaže dekan Fakulteta političkih nauka Milan Marković.

“Sve što se u posljednje vrijeme dešava u Crnoj Gori pokazuje da pojedine strukture nažalost neće da prihvate činjenicu da je Crna Gora nezavisna, međunarodno priznata država, koja samostalno uređuje državno i društveno uređenje, u skladu sa Ustavom i pravilima međunarodnog prava. Dakle, kao suverena država donosi zakone koji verifikaciju dobijaju usvajanjem u parlamentu. Tako je bilo i sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojen u proceduri koja je legalna i opravdana i ima snagu kao i svi drugi zakoni usvojeni u Skupštini Crne Gore”, kaže za Dnevne novine dekan Fakulteta političkih nauka Milan Marković.

Marković, koji je bio i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, ističe da smo svi dužni da poštujemo Ustav i zakone Crne Gore, kao i prava drugih građana.

“Crna Gora kao nezavisna i suverena država dobila je mogućnost da hijerarhijski uspostavlja pravni poredak, nezavisno od bilo koga, na čelu sa Ustavom kao osnovnom i vrhovnom normom ustavnog i državnog zdanja. Međutim, određene strukture se sa time ne mire već i koriste svaki povod da stupe na scenu”, ističe Marković.

Nije bilo davno kada je Zapadni Balkan platio žestoku cijenu izostanka političke kulture dijaloga i jačanja nacionalizma.

“Imajući to iskustvo iza sebe, prosto je nevjerovatno da se ovako nešto dešava, i oštro osuđujemo atak na crnogorsku zastavu u Beogradu, koji pokazuje da probuđeni nacionalizam dobija agresivni oblik. Želim da vjerujem da se ovakvi ružni događaji neće ponoviti. To ne treba nikom ni u Srbiji, jer nije u interesu građana ni Crne Gore niti Srbije. Naprotiv, u njihovom interesu je da imamo bliske i prijateljske odnose”, ocjenjuje Marković.

On smatra da je velika uloga akademske zajednice da obrazuje mlade da im vodilja bude građanski duh modernog čovjeka 21. vijeka, a ne nacija.

“Mlade ljude treba usmjeravati da prave razliku između dobrog i lošeg, da baštine osnovne ustavne i demokratske vrijednosti kao što su mir, sloboda, tolerancija, vladavina prava, poštovanje različitosti, multikonfesionalnost, multikulutralnost, pravo na ljudsko dostojanstvo … dakle, da nastojimo da uvažavano jedni druge, da stvari rješavamo dijalogom i kompromisom”, poručuje Marković.

Podsjetimo, Univerzitet Crne Gore “oštro je osudio skrnavljenje državne zastave na ambasadi u Beogradu, odnosno nepoštovanje identitetskih crnogorskih vrijednosti i simbola”.

EPISKOP SPC POZVAO

Episkop istočnoamerički Srpske pravoslavne crkve Irinej pozvao je američkog predsjednika da kod Vlade Crne Gore “interveniše” zbog Zakona o slobodi vjeroispovesti, prenosi B92.

On je pozvao predsjednika Trampa da vladi CG poruči da “pod hitno prestanu i odustanu od progonstva koje čine po vjerskoj osnovi, i od oduzimanja, vjekova starih, bogomolja” SPC-a u toj zemlji.

“Želimo privoljeti Vašu hitnu pažnju na oštru zloupotrebu vjerskih sloboda i prava na posjed imovine u Republici Crnoj Gori. Nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, došlo je do brutalnog sukoba s miroljubivim hrišćanskim pravoslavnim demonstranatima, koji su samo željeli da zaštite svoje svetinje od nasilnog otimanja”, naveo je Irinej u pismu predsjedniku SAD.

Kako prenosi portal Sabornik, on je naveo da se “stiče utisak da je ovaj zakon samo izgovor za konfiskaciju vjerskih objekata SPC”, koja je prisutna u Crnoj Gori osam vijekova, a što bi značilo gubitak vjerskog nasljeđa i kulturne baštine.

Gospodine Predsjedniče, velikodušno ste učinili vjersku slobodu glavnim prioritetom Vaše spoljne politike. U ime naših vjernika, srpsko-američkih građana i stanovnika SAD, pozivamo Vas, vašu vladu i njene institucije, kao i sve nevladine sektore koji nadgledaju međunarodnu vjersku slobodu i ljudska prava, da intervenišu kod vlade Crne Gore, da pod hitno prestane i odustane od progonstva koje čini po vjerskoj osnovi, i od oduzimanja, vijekovima starih, bogomolja”, istakao je vladika Irinej.

U Njujorku se juče kod crkve Svetog Save na Menhetnu okupilo nekoliko desetina građana kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovesti u Crnoj Gori.

DOŠAO IZ CRNE GORE

Na protestu Srba u Gračanici 9. januara, koji je bio organizovan u znak protivljenja usvajanju Zakona o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori, bila su prisutna tri državljanina Ruske Federacije od kojih je jedan pripadnik ruske vojne službe GRU, javila je Radio-televizija Kosova (RTK).

Prema prištinskim medijima pripadnik ruske tajne službe GRU, ilegalno je ušao na Kosovo iz Crne Gore i posjeduje falsifikovani dokument kao službenik UNMIK-a, koji mu daje diplomatski imunitet.

Druge dvije osobe borave na Kosovu od decembra, navode mediji pozivajući se na izvore iz kosovskih bezbjednosnih institucija.

Kako navode, ova osoba se 8. i 9. januara, u manastiru Gračanica, zajedno sa još dvojicom Rusa i prevodiocem Srbinom, sastala sa srpskim sveštenstvom.

Kosovski mediji navode da oni planiraju i takozvanu kampanju za “zaštitu pravoslavnog stuba u Prizrenu i povećanje aktivnosti” u tom gradu.

Kretanje pripadnika GRU, kako navode, praćeno je u Crnoj Gori, a institucije bezbjednosti na Kosovu imaju informacije o njegovom kretanju i aktivnostima na Kosovu, javljaju prištinski mediji.

VUČIĆ

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da hoće da razgovara i pravi dogovore sa zvaničnicima Crne Gore povodom Zakona o slobodi vjeroispovesti, ali “ne na uštrb” srpskog naroda u toj zemlji.

“Tenkovima na Crnu Goru neću, hoću da razgovaram sa ljudima u Crnoj Gori i pravim dogovore ali ne na uštrb srpskog naroda. Mislim da je to racionalno, odgovorno promišljanje”, kazao je Vučić gostujući na televiziji Pink.

Ocijenio je da vlasti u Podgorici neće promijeniti odluku o usvajanju tog zakona.

“Odluka je donijeta i mislim da je neće promijeniti. Volio bih da dođe do promjene, ali ne vjerujem da će se to dogoditi”, kazao je predsjednik Srbije.

Vučić je ocijenio da je usvajanje tog zakona probudilo srpski narod ne samo u Crnoj Gori, već i u Srbiji i Republici Srpskoj jer kako je naveo, “osjećaju nepravdu i da sve što je drugima dozvoljeno, Srbima nije”.

On je na pitanje o odnosu njega i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića rekao da je u interesu da se posao radi za dobrobit svih.

“Uradili smo Srpsku kuću koju niko nije htio u Crnoj Gori, izdvojili smo novac za srpske institucije, ne ugrožavajući suverenitet Crne Gore. Ja nikada nijesam bio u zvaničnoj posjeti toj zemlji. Razgovarao sam sa Đukanovićem u Tirani i iznio sam svoj stav, on je rekao svoj. Žao mi je što se vladajuća partija u Crnoj Gori naljutila i to se vidi iz njihovog saopštenja. Spreman sam uvijek da razgovaram sa Đukanovićem, ali mi moramo da brinemo o 28,73 odsto Srba u Crnoj Gori. Uvijek kažem ako imate neki racionalan odgovor ponudite ga, a ako ne onda ga pronađite u budućnosti. Ponosan sam na srpski narod u Crnoj Gori koji drži podignuto glavu”, istakao je Vučić.

On je upitao i međunarodnu zajednicu po kojoj logici Albanci u Makedoniji imaju veća prava od Srba u Crnoj Gori.

“Ako ima međunarodna zajednica neki racionalan odgovor, neka mi ga ponudi ako ga nema, moraće da mi ga ponudi”,  dodao je on.

AEM NAJAVIO ŽALBU

Izvještavanje medija iz Srbije o situaciji u Crnoj Gori kulminacija je medijske propagande koja nije viđena na ovim prostorima, ocjenjuju iz Agencije za elektronske medije Crne Gore (AEM). Najavljuju da će zbog neprimejrenih sadržaja, punih govora mržnje i diskriminacije narednih dana uptiti zahtjev Agenciji za elektronske medije Srbije da preispita sporne sadržaje. Iz AEM-a sugerišu medijskim kućama u Crnoj Gori da rade po zakonu i vode računa o tome, kakve sadržaje objavljuju.

“Prosto apelujem, predstavnici Crne Gore, zvanična Crna Gora, oni naši čak i poznanici, rođaci, možda i prijatelji ne daj bože, koji zagovaraju Montenofašizam, koji zagovaraju satiranje srpskog naroda, oni moraju da budu predmet poruge, moraju da budu predmet javnog ostrakovanja. Ovom čoveku treba reći u kafani u restoranu, na ulici, na prijemu – vi predstavljate režim aparthejda, vi predstavljate moderni fašizam, vi predstavljate čoveka koji prodao veru za večeru”, kazao je istoričar Čedomir Antić.

“Ozbiljne države poput Izraela i nekih drugih bi ovo smatrale čak i povod da se recimo vojska pošalje na granicu sa Crnom Gorom”, naveo je jedan od sagovornika medija iz Srbije.

Ovo su samo neki od inserata iz emisija koje nastaju u Srbiji, a koje su vidljive i u našoj državi. U pitanju je, poručuju iz Agencije za elektronske medije, nastavak negativne medijske kampanje protiv Crne Gore.

“Zaista nije u redu da neko u jednoj televizijskoj emisiji pokazuje sliku ambasadora Crne Gore u Beogradu, poziva građane da ga zaustavljaju na ulici, da mu saopštavaju da je on predstavnik fašističkog režima, da u nekoj drugoj emisiji se poziva da se vojska organizuje, i da vojska krene prema Crnoj Gori, da ne govorimo o najekstremnijim uvredama”, kazao je Ranko Vujović iz AEM-a.

Radi se o opasnim sadržajima koji su, kaže Vujović, zabranjeni zakonom i u Srbiji i u Crnoj Gori. Napominje da su obje države potpisnice konvencije o prekograničnoj televiziji Savjeta Evrope i direktive o audio-vizuelni medijskim uslugama Evropske unije.

“Ono što se dešava prethodnih 15 dana kulminacija je propagande koje još nije viđena koliko ja znam na ovim prostorima. Negativna je propaganda prema Crnoj Gori, znači radi se o različitim sadržajima, različitim emisijama, različitim televizijama, koje su sve vidljive u Crnoj Gori, koje šire govor mržnje, podstiču na diskriminaciju, podstiču na nasilje”, dodao je Vujović.

Zato će AEM pisati kolegama iz Srbije.

“Mi smo već to jednom uradili prije godinu dana zbog sličnih neprimjerenih sadržaja smo se obraćali agenciji u Srbiji i mi ćemo ovih dana razmatrati sve ove sporne sadržaje koje sam pomenuo i vjerovatno će iz toga da proističe neka inicijativa slične vrste”, kazao je Vujović.

Vujović očekuje da će Agencije za elektronske medije Srbije uvidjeti propuste medija iz te države i da će ih sankcionisati. Do tada poziva i medije iz Crne Gore da, kako je rekao, ne dolivaju ulje na vatru, već da pažljivo biraju koje sadržaje objavljuju.

Prilog: Dijana Drašković, TVCG

DARMANOVIĆ PORUČIO

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović smatra da može biti zadovoljan ostvarenim rezultatima u prethodne tri godine kada je riječ o spoljnoj politici Crne Gore. Članstvom u NATO trajno smo riješili pitanje svoje bezbjednosti, a prioritet je sada integracija u EU, kazao je šef diplomatije.

Prema njegovim riječima u posljednje tri godine Crna Gora je napravila značajan prodor u oblasti vanjske politike.

„ Kao prvo, prije nešto više od dvije godine, ostvarili smo svoj glavni spoljnopolitički cilj, a to je da postanemo članica NATO saveza. Učlanjenjem u ovu najjaču vojno-političku alijansu trajno smo riješili pitanje svoje bezbjednosti, teritorjalnog integriteta, bezbjednosti naših granica,  ali i druge benefite koje pruŽa članstvo u NATO. Prije svega, povećali smo investicije iz NATO zemalja, obezbijedili vazdušni prostor u saradnji sa državama članicama NATO-a i značajno iskoračili u modernizaciji Vojske Crne Gore“, smatra Darmanović.

 Naš današnji glavni spoljnopolitički i nacionalni cilj,  je učlanjenje u EU.

„U tom smislu smo napredovali otvaranjem poglavlja koja smo defakto završili. Ostalo nam je još jedno poglavlje koje će biti otvoreno u prvoj polovini naredne godine.  Vjerujemo da politika proširenja nema alternatrivu niti za samu EU, bez obzira na izvjesna osporavanja, a pogotovo ne za Zapadni Balkan“, istakao je ministar.

Kako je dodao, ivestirali smo mnogo u regionalnu saradnju, jer je i to jedan od prioriteta vanjske politike.

„Članica smo 30 regionalnih inicijativa, od čega smo u šest predsjedavali ili ćemo predsjedavati u narednoj godini.Uradili smo takođe, mnogo u promociji naše zemlje, tako da mislim da možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima, a svako ko se bavi nekim poslom treba da bude svjestan da uvijek može i bolje. To bolje ćemo pokušati da ostvarimo u narednoj godini“, zaključio je Darmanović.

TUDIK

Predsjednik Francuske Emanuel Makron ne protivi se proširenju Evropske unije (EU) već želi da građani država kandidata, kroz reforme, osjete konkretna poboljšanja, poručila je francuska ambasadorka u Crnoj Gori, Kristin Tudik.

Ona se u intervjuu za agenciju Mina osvrnula na navode da se Markron protivi proširenju EU.

“Nije se suprostavio proširenju. On zna da je proširenje neophodno, jer zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropi i Evropa sa njima postaje suverenija i ujedinjenija. On želi da građani ovih zemalja kroz reforme osjete konkretna poboljšanja”, kazala je Tudik.

Prema njenim riječima, Francuska je u više navrata potvrdila svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana.

Ona činjenicu da se nije raspravljalo o francuskom non pejper dokumentu vidi ohrabrujuće.

“Oni su poslali snažnu poruku državama Zapadnog Balkana da im Evropa neće okrenuti leđa. Bez i najmanje zadrške na jasan način su potvrdili evropsku perspektivu Zapadnog Balkana”, kazala je Tudik.

Ona je mišljenja da je Crna Gora ostvarila veliki napredak na putu ka Evropskoj uniji.

“Ipak, iako postoji zakonodavni i institucionalni okvir efektivno sporvođenje reformi nije uvijek svuda prisutno. U pogledu vladavine prava rezultati su pomiješani i treba popuniti praznine koje postoje u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije ili pak trgovine ljudima”, navela je Tudik.

Sa druge strane, kazala je, postignuti su zadovoljavajući rezultati u oblasti javne uprave, odnosno racionalizacije njene organizacije i zapošljavanja prema zaslugama.

“Kvalitetna policijska saradnja koju Crna Gora ima sa Francuskom, kao i sa brojnim drugim zemljama Evropske unije, doprinijela je, takođe, zadovoljavajućim rezultatima u oblasti borbe protiv kriminala”, poručila je Tudik.

Na pitanje da li je EU dovoljno prisutna u regionu, s obzirom na jak uticaj Rusije, Turske i Kine na koji upozoravaju domaći i strani zvaničnici, Tudik je odgovorila da posredstvom instrumenta predpristupne pomoći Evropska unija danas izdvaja 12,8 miliona eura za podršku zemljama Zapadnog Balkana u okviru njihovog procesa pridruživanja.

“Dakle, odgovor je da, Evropska unija je veoma prisutna u regionu ali možda to nedovoljno ističe. Naravno, može se angažovati više”, kazala je Tudik.

Upitana da li povjerenje građana u EU može biti poljuljano, zbog najnovijih dešavanja i kriza sa kojima se Evropa suočava poput Brexita, migrantske krize, neizvjesnosti oko proširenja, odgovorila je da su Evropljani zabrinuti.

“Ipak, ne smatram da su samo oni. Čitav svijet je zabrinut. Kada su u pitanju građani Francuske, uvjerena sam da i dalje vjeruju u Evropu, čak i ako se ponekad žale na njenu birokratiju. Ipak, ostaju joj privrženi”, dodala je Tudik.