RUTE SAOPŠTIO

Holandija se ne protivi politici proširenja Evropske unije, kazao je premijer te države, Mark Rute, dodajući da države moraju biti spremne, kao što je bila Crna Gora, da bi otpočele pregovore.

Prema njegovim riječima, Holandija nema ništa protiv EU proširenja.

“Ali se moramo držati pravila i postarati se da sve bude strogo i pošteno. To je naša pozicija”, rekao je Rute agenciji MINA.

Komentarišući to što Albanija i Sjeverna Makedonija nisu otpočele pregovore, kazao je da Albanija nije spremna.

“Albanija trenutno nije spremna za otpočinjanje pregovora sa Briselom a Sjeverna Makedonija je blizu tog cilja”, smatra Rute.

On je dodao da pojedini nisu željeli da proces pregovaranja Sjeverne Makedonije i Albanije sa Briselom bude razdvojen.

“Neki drugi to ne žele i zato smo na posljednjem Evropskom savjetu odlučili da ne napredujemo po pitanju otvaranja pregovora sa ovim državama”, kazao je Rute.

Upitan da li je 2025. godina realan rok za ulazak neke od država Zapadnog Balkana u EU, Rute je odgovorio da pristupanje EU do određenog datuma nije cilj sam po sebi.

“Ne znam. To nije cilj sam po sebi. Nemamo ništa protiv EU proširenja, ali se moramo postarati da se držimo pravila i da sve mora biti strogo i pošteno. To je oduvijek naša pozicija”, zaključio je Rute.

DIVANOVIĆ

Pitanje odbrane “srpskih” manastira u Crnoj Gori postalo je goruće spoljno-političko pitanje Srbije, pa bi bilo sasvim logično da se njime bavi ministar inostranih poslova, dok bi pitanje prevođenja etničkih Crnogoraca u Srbe, i mjerenje njihovog odnosa prema matičnoj državi Crnoj Gori, kao par ekselans unutrašnje pitanje, po pravilu trebalo pripadati predsjedniku držve, saopštio je poslanik DPS-a Nikola Divanović.

“Sudeći po ponašanju lidera vladajuće koalicije u Srbiji, dva su politička pitanja koja opterećuju ovu susjednu prijateljsku zemlju: kako etničke Crnogorce koji žive u Srbiji na popisu prevesti u Srbe, ili im oduzeti državljanstvo? I na koji način, mimo svih standarda međunarodnog prava, ostvariti eksteritorijalnost ‘srpskih’ manastira u ‘bratskoj’ Crnoj Gori? Pošto su zahvaljujući Crnoj Gori i oni 2006. dobili državu, sa kojom očigledno ne znaju šta će, logično je da im Crna Gora bude stalni predmet interesovanja”, saopštio je Divanović.

Odgovor na oba pitanja je, smatra Divnaović, “isti i glasi – na silu”.

“Logično je i da se dva vodeća političara, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić, osjećaju najpozvanijim da ponude odgovore na ta pitanja koja prvenstveno oni potenciraju, u velikoj brizi za Srbe ‘u svim srpskim krajevima’, kako to javljaju njihovi slobodni mediji. Od te silne pažnje ne stižu da se bave jedino problemima Srba u Srbiji, koji su za njihovu nacionalnu politiku izgleda manje važni. Tako je pitanje odbrane “srpskih” manastira u Crnoj Gori postalo goruće spoljnopolitičko pitanje Srbije, pa bi bilo sasvim logično da se njime bavi ministar inostranih poslova, dok bi pitanje prevođenja etničkih Crnogoraca u Srbe, i mjerenje njihovog odnosa prema matičnoj državi Crnoj Gori, kao par ekselans unutrašnje pitanje, po pravilu trebalo pripadati predsjedniku držve”, kazao je Divanović.

Očigledno je, kaže Divanović, da su oni posljednjih dana “zamijenili nadležnosti”.

“Predstavlja se da tandem Vučić – Dačić jedini ima kredibilitet, i znanje, da odgovori na ova pitanja – silom, a da to izgleda nenasilno. Jer, ne treba zaboraviti, obojica su stari radikali, dokazani u odnosu prema Crnoj Gori. A ‘gdje su srpske zemlje tu su srpski radikali. Dačić pripada skupini čuvenih slobodnih ili slobodanovih radikala, dok je Vučić napredniji radikal – tzv aftersheshelj. No, za nas u Crnoj Gori, tu nema neke razlike. Jednako nam misle, i rade. Majstori propagande koji uspješno mijenjaju teze, po potrebi i uloge, i tradicionalno “izvoze krizu” u okruženje, “rodoljubivo” prikrivajući nacionalnu nemoć posebnom brigom za Srbe van Srbije. Ljudi čija se politika zasniva na ugroženosti prava Srba pod parolom “svi nas mrze”. Političari koji naš Zakon o slobodi vjeroispovijesti proglašavaju antisrpskim, dok u pokušaju paljenja crnogorskog parlamenta od strane srpskih političara u Crnoj Gori ne vide ništa anticrnogorsko”, saopštio je poslanik DPS-a.

On smatra da je u Srbiji ovih dana u toku programirana zloupotreba emocija časnih ljudi.

“U istoj rečenici se izjednačava položaj Srba u Crnoj Gori i na Kosovu, i težim prikazuje status vjerskih objekata u našoj zemlji, uz redovnu žalopojku ko je i kako dozvolio da Crna Gora “ode” 2006. Naravno, radikali novoga doba su toliko uznapredovali da ova i druga pitanja hoće da riješe miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore “nemiješanjem”, kako to vole demokratski radikalno da kažu, zarad međunarodne javnosti, kojoj onako uzgred redovno održe lekciju iz demokratije i međunarodnog prava. Danas su Crna Gora i Srbija jedine zemlje kandidati za članstvo u pregovaračkom procesu sa EU, što se u Beogradu ne bi smjelo zaboravljati. Kao što ne bi smjeli zaboraviti ni predsjednik ni ministar spoljnih poslova Srbije da je “događanje naroda” 90-tih nanijelo štetu svim narodima na prostoru bivše Jugoslavije, uključujući i srpski narod. I da savremena Crna Gora, kao multietnička zajednica koja je i tada kao ex-yu republika znala da sačuva mir i multietnički sklad, neće dozvoliti nikome sa strane da uređuje njene zakone i unutrašnje odnose, makar takvi pokušaji dolazili i iz bratske Srbije”, zaključio je Divanović.

MIHAJLOVIĆEVA

Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović ocijenila je da je Vlada Crne Gore napravila veliku grešku usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ona je dodala da to može imati posljedice ne samo za Srpsku pravoslavnu crkvu, već i druge vjerske zajednice.

“Ovo je presedan u ponašanju jedne države u odnosu na imovinu jedne vjerske zajednice, tu nema govora o slobodi. Da ne govorimo o statusu SPC i položaju Srba. Plašim se da ćemo imati još dosta problema oko toga, jer ne možete da ostanete imuni na tu nepravdu”, rekla je Mihajlović za televiziju Prva, prenosi ministarstvo u saopštenju.

Navodeći da Srbi u Crnoj Gori znaju da je srpska država sa njima, Mihajlović je poručila da je u Srbiji potrebno više sloge o važnim pitanjima, poput Kosova i položaja Srba, bilo da žive u Crnoj Gori, Hrvatskoj ili negdje drugo u regionu.

Ona je ocijenila da, kad je riječ o takvim temama, treba zaboraviti na dnevnu unutrašnju politiku i izbore i voditi se zajedničkim interesom.

“Ako želimo da zaštitimo prava Srba u regionu moramo biti složniji. Mi smo uz naš narod i onda kada ne možemo mnogo da učinimo, ali možemo da se izjasnimo da nešto nije u redu. Od opozicije smo dosta toga čuli, ali ne i nešto konstruktivno, šta su oni ikada uradili za Srbe u regionu”, rekla je potpredsjednica Vlade Srbije.

CRNOGORSKA PARTIJA

Crnogorska partija pitala je srpskog šefa diplomatije Ivicu Dačića da li je njegov politički stav da Srbijom vladaju agenture crnogorskih službi otvoreni politički atak na predsjednika i premijera Srbije.

“Crnogorska partija pozdravlja odluku ministra Dačića da povuče svoj neustavni prijedlog o oduzimanju državljanstva etničkim Crnogorcima koji nijesu po njegovoj volji. Nažalost, primjećujemo da je ministar Dačić ovu svoju opasnu ideju zamijenio podjednako opasnim tezama kojima sugeriše da Srbijom vladaju agenture crnogorskih službi. Crnogorska partija ga pita da li je ovaj novi politički stav o agenturi ustvari otvoreni politički atak na Predsjednika i Premijera Srbije koji imaju izvršna ovlašćenja da vladaju Srbijom? Da li je ovaj ispad ministra Dačića uslijedio zato što su i Predsjednik i Premijer Srbije pokazali svojim primjerom da ne žele da rasplamsavaju politički sukob sa susjedima? Da li ih ministar Dačić optužuje da ne kontrolišu situaciju u zemlji ili da ne vrše svoju ustavnu ulogu”, pitaju iz Crnogorske partije.

Iz ove stranke su upitali i kakav je politički interes Dačića da nastavlja da zaoštrava odnose između srpskog i crnogorskog naroda, te kakav je njegov poslovni interes da šalje prikrivene prijetnje privrednicima, kulturnim pregaocima i običnim građanima Srbije koji potpisuju peticije u kojima izražavaju svoje mišljenje o aktuelnim temama.

“Da li ministar Dačić smatra da su i većina od 62 države članice Venecijanske Komisije i njihovi predstavnici u tom tijelu – agentura, samo zato što ne dijele njegov stav o novom Zakonu o slobodi vjeroispovesti u susjednoj državi? Ministru Dačiću su po svemu sudeći prihvatljivi samo oni Crnogorci koji podržavaju nacionalističku politiku Slobodana Miloševića, pošto nije odmakao od politike svog političkog mentora i spiritus movensa SPS-a, partije poznate po svojoj ‘miroljubivoj’ politici koja je rasplamsala bratoubilačke ratove u SFRJ i dovela do bombardovanja Republike Srbije i Republike Crne Gore 1999. godine”, saopštila je Crnogorska partija.

Najnovije teze Dačića su, smatraju oni. vrlo opasne “jer istovremeno crtaju metu na leđima svih građana Srbije crnogorskog porijekla”.

“Svaki građanin Srbije ima Ustavom zagarantovanu slobodu da misli svojom glavom. Koristeći to pravo, ponavljamo već iskazano mišljenje da je najbolje da ministar Ivica Dačić podnese ostavku”, kazali su iz CP. 

PROF. JOZEF

Edvard Jozef, profesor Univerziteta Džon Hopkins smatra da bi crnogorsko Ministarstvo odbrane, ukoliko je najavilo angažovanje crnogorskih vojnika u NATO misiji u Iraku, trebalo da slijedi tu odluku.

“Vjerujem da je to pametna odluka. Dok druge zemlje, uključujući Hrvatsku, povlače vojnike, Crna Gora ulazi u misiju. Ovo je snažan dokaz pouzdanosti Crne Gore kao saveznika. Veoma je važno pokazati jedinstvo i posvećenost u ovoj napetoj situaciji. Važno je da Iračani smatraju da je posvećenost široko rasprostranjena”, rekao je američki profesor za Pobjedu.

Smatra da ne bi bilo dobro da crnogorski vojnici odustanu od učešća u misiji.

“Ako su najavili raspoređivanje i potom ga odložili, to nije dobro. U čemu je bila svrha najave? Učešće u misiji bio bi jasan dokaz posvećenosti Crne Gore u ovom kritičnom trenutku”, navodi Jozef.

Upitan da li bi NATO mogao da insistira na tome da crnogorski vojnici učestvuju u misiji, ukoliko crnogorske vlasti odluče da ipak odlože učešće u Iraku, Jozef kaže da se to neće desiti.

“NATO neće insitirati. Na Crnoj Gori je da pokaže lojalnost i posvećenost. NATO nije Varšavski pakt, suverenit se poštuje”, ocijenjuje sagovornik Pobjede.

Jozef smatra da je iznenađenje što je američki predsjednik Donald Tramp u obraćanju prvom nakon napada Irana na američke baze u Iraku, pozvao NATO na veće angažovanje.

Tramp je tokom obraćanja u Bijeloj kući, kazao da će tražiti da NATO “znatno više učestvuje u bliskoistočnom procesu”.

“Kao što vidimo, predsjednik Tramp spomenuo je NATO u današnjem izjašnjavanju oko Irana. Iznenađujuće je da predsjednik koji je bio toliko kritičan prema savezu, a takođe kritičan prema našim saveznicima, sada poziva NATO da podrži njihove napore. Moramo da sačekamo da vidimo koja je stvarna misija, ali pretpostavljam da bi to imalo veze sa obukom i eventualno sa antiterorizmom”, rekao je Jozef za Pobjedu.

JANJIĆ VJERUJE

Politički analitičar Dušan Janjić ocijenio je za Pobjedu da su događanja u Cmoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti kulminacija ruskog uticaja i u Srbiji i u Crnoj Gori.

“Mislim da Crna Gora više nije glavna meta. Ona je tu da bi eventualno bio destabilizovan jedan dio NAT0-a kako bi Moskva mogla da pregovara sa NATO-om, ali je glavna meta Beograd i Srbija. Moskva je tu u prilici da se bahati, jer Srbija ne zna gdje će da ide”, kazao je Janjić.

Prema njegovim riječima, dimamlka i energija koja je u Crnoj Gori i Srbiji aktivirana nakon što je Skupština u Podgorici usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti, prevazišla je očekivanja i pokazala široko nezadovoljstvo, koje je usvajanjem tog zakonskog akta samo mobilisano.

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističe ovaj analitičar, zapravo je bio samo povod da se na obje strane iskaže jedan mnogo dublji problem koji se, kako je rekao, zove nacionalističko viđenje identiteta.

On kaže da niko nije pričao o državi nego je “vatra potpaljena na pitanju da li će imovinu da dobije Crnogorska crkva ili Srpska pravoslavna crkva”.

“Naši nacionalizmi još nijesu na nivou država i to je veliki problem, jer to pokazuje da mi ni nakon 35-40 godina nijesmo izašli iz faze takozvane nacionalističke mobilizacije. U slučaju Srbije govorim o krizi srpskog nacionalnog identiteta. Može se reći da je sada uloga crkve mnogo veća nego što je bila krajem 80-ih i početkom 90-ih. To je jedna loša stvar koja se ne može iako riješiti”, smatra Janjić.

On objašnjava da je problem izostanak iskrene političke komunikacije Crne Gore sa zvaninim Beogradom, koja, kako kaže, praktično ne postoji od 2015. godine.

Beograd je, smatra Janjić, počeo da slijedi agendu određenih paradruštvenih grupa poput navijača i crkve, da slijedi njihove vrijednosti i da partnere bira po nacionalističkom ključu.

“To je potpuno pomjerena politička perspektiva i odsustvo odgovora šta je srpski etnički, a šta državni identitet. Sada su velike stvari u igri, jer su politike i političari došli u situaciju da slijede dinamiku koju nameću navijači, paradržavne strukture i crkva, a ne dinamiku svojih politika. Srbija i Crna Gora su zapravo izabrale dva različita puta. Crna Gora je u NATO-u i ide ka EU. Srpsko rukovodstvo tvrdi da hoće u EU, ali da za to nema podršku onih društvenih grupa koje su sada u javnosti. Tek predstoje nacionalističke mobilizacije, ali i suočavanje sa njima. To važi za državu Crnu Goru, ali i za rukovodstvo Srbije u samoj Srbiji”, napominje Dušan Janjić.

Kada je riječ o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, on ističe da bi pojedine odredbe tog pravnog akta izgledale mnogo drugačije da se zaista pažljivo čitalo mišljenje Venedjanske komisija.

“Ne bi bilo spora oko dodatnog preregistrovanja ili registrovanja neke vjerske zajednice kao što je Srpska pravoslavna crkva, koja je već registrovana tamo gdje joj je matica i sjedišta a to je u Beogradu. Drugačije bi se riješilo kao što se drugačije i rješava to pitanje u Evropi. Sad smo, međutim, došli u situaciju daj šta daš. Žašto ovo govorim? Moj utisak, ali i saznanja govore da su dinamika i energija koje su se sada aktivirale mnogo jače od onog što su očekivali lokalni organizatori. Sve te prijetnje građanskim ratom, koje se su čule u Cmoj Gori, naslonile su se na široko nezadovoljstvo, a zakon ih je samo mobilisao”, navodi Janjić

ODLUKA DO 20. JANUARA

Svih 17 poslanika Demokratskog fronta (DF) trebalo bi, po Poslovniku, da bude kažnjeno oduzimanjem 50 odsto poslaničke zarade zbog mjere udaljenja sa sjednice, koju im je izrekao predsjednik Skupštine Ivan Brajović, na skupštinskom zasijedanju 26. decembra prošle godine.

Pobjeda nezvanično saznaje u parlamentu da bi odluka o tome trebalo da bude donijeta do 20. januara, što znači da bi im januarske zarade mogle biti umanjene za pola.

To je prva mjera udaljenja sa zasijedanja izrečena u crnogorskom parlamentu od kada se primjenjuju izmjene i dopune Poslovnika, usvojene u julu 2017. godine.

Poslanici Demokratskog fronta udaljeni su iz parlamenta, jer su, kako piše list, napravili grubi incident kako bi spriječili usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Nakon izglasavanja u načelu tog akta i odbijanja prvog amandmana DF-a, predstavnici tog opozicionog saveza jurnuli su ka stolu predsjedavajućeg, čupali mikrofone i pokušali da aktiviraju suzavac, što im nije uspjelo. Zalijetali su se na kolege iz vlasti, žestoko ih vrijeđali, ali i gađali flašama predsjednika Brajovića, kao i Ranka Krivokapića iz SDP-a.

Sve se to dešavalo uz “direktan prenos” na Fejsbuk profilima pojedinih od njih, koji su snimali čitav incident. Intervenisalo je skupštinsko obezbjeđenje, a poslanici DF-a udaljeni su iz sale i privedeni u Centar bezbjednosti.

Prema poslovničkim odredbama, mjera udaljenja sa sjednice primjenjuje se i za narednih 15 dana zasijedanja Skupštine od izricanja kazne, tako da poslanici DF-a nijesu učestvovali u nastavku te skupštinske sjednice. Poslanik koji je udaljen sa sjednice, po Poslovniku, ima pravo na nadoknadu troškova prevoza u skladu sa aktom Administrativnog odbora, za razliku od onih koji su novčano kažnjeni zbog mjera opomene ili oduzimanja riječi, koji imaju pravo na nadoknadu troškova prevoza i hotelski smještaj.

Poslovnik predviđa da odluku o novčanoj kazni za poslanika donosi Administrativni odbor, na zahtjev generalnog sekretara parlamenta. Poslaniku koji profesionalno obavlja poslaničku funkciju iznos novčane kazne oduzima se od njegovih primanja za tekući mjesec, odnosno za tekući i naredni mjesec ako je udaljen sa sjednice Skupštine.

Poslaniku koji ne obavlja profesionalno funkciju poslanika, iznos novčane kazne se oduzima od njegovih primanja u Skupštini (razlika između zarade koju bi primao da profesionalno obavlja poslaničku funkciju i one koju ostvaruje u radnom odnosu ili penziji) za tekući mjesec, odnosno i za naredne mjesece ako su mjesečna primanja poslanika koja ostvaruje u Skupštini manja od iznosa novčane kazne, dok se ne dostigne ukupna suma novčane kazne.

Poslovnik, osim udaljenja sa sjednice, predviđa i mogućnost izricanja opomene i oduzimanje riječi. Mjeru opomene najčešće su dobijali poslanici DF-a, zbog čega im je umanjivana zarada – deset odsto za jednu opomenu, 20 odsto za dvije, dok se oduzimanje riječi kažnjava oduzimanjem 40 odsto od plate. Mjera oduzimanja riječi izriče se poslaniku kome su prethodno izrečene dvije mjere opomene, a koji i poslije toga narušava red na sjednici ili postupa protivno odredbama Poslovnika.

RAKOČEVIĆ

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević smatra da formiranje novog skupštinskog odbora za izbornu reformu, nakon što je istekao mandat Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji je produkovao određene rezultate, nije svrsishodno.

On je Danu rekao da bi dogovor trebalo tražiti u Skupštini, kroz parlamentarnu proceduru, transparentno, u okviru stalnih radnih tijela Skupštine Crne Gore i u plenumu.

Ističe i da istrajavanje na platformi bojkota svih političkih tokova u društvu može dovesti samo do bojkota građana tih i takvih političkih odluka i partija.

“Povod za ponovno uspostavljanje dijaloga vlasti i opozicije je Zakon o izboru poslanika i odbornika, koji je izrađen, ali nije mogao biti usvojen na poslednjoj sjednici Skupštine, jer je za njegovo usvajanje potrebna dvotrećinska većina. To je ključni izborni zakon, a rješenja koja smo ugradili u predlog ovog zakona mogu služiti kao platforma za dijalog sa opozicijom. Važeći zakon je izglasan prije četiri godine glasovima vlasti i opozicije, a prema prethodnim ocjenama međunarodnih institucija, usaglašen je sa ključnim demokratskim tekovinama Evropske unije, a u komparaciji sa državama regiona, znatno je moderniji i pruža veću izbornu sigurnost građanima i političkim subjektima. Ipak, smatramo da ga treba dalje unapređivati. Takođe, medijski zakoni, koje je Vlada uputila Skupštini povod su za dijalog vlasti i opozicije i prilika da opozicija pokaže ozbiljnost pred građanima i učestvuje u procesu unapređenja tih rješenja kroz parlamentarnu proceduru”, kazao je Rakočević.

On naglašava da odgovornost u procesu unapređenja izbornog ambijenta leži i na opoziciji i na vlasti.

“Ko bježi od te odgovornosti bježi i od prilike da eventualno sa pozicije vlasti u budućem periodu doprinosi upravljanju procesima. Bojkot izbora od strane bilo koje političke partije, u situaciji u kojoj je vlast demonstrira otvorenost za dijalog i insistira na dogovoru, ostaje iracionalni i neshvatljivi politički rezon naše konkurencije. Neshvatljiv, posebno za naše međunarodne partnere. Opozicija se u demokratski zrelim društvima za vlast bori na legitimne i smislene načine i zato se vlast u tim državama i mijenja. U Crnoj Gori vladajuća koalicija traje na vlasti tako dugo zbog svojih brojnih i krupnih dostignuća, ali, između ostalog, i zbog toga što opozicija ne odustaje od gubitničkih modela, koji, iz izbore u izbore, uvijek liče jedni na druge, jer je i opozicija sama nepromijenjena sve ove godine. Stoga, rješenje je u dijalogu, a ne u njegovom bojkotu i opstrukciji. Vlast svoju otvorenost pokazuje i sada, pozivom opoziciji da u institucijama države, uz iskrenu volju, dođemo do dogovora”, rekao je Rakočević.

PEROVIĆ PORUČIO

Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović poručio je da litije neće stati dok Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica ne nestane iz pravnog sistema države.

Perović je naglasio da takav zakon potkopava Crnu Goru i pitanje oko tog akta i litije koje se organizuju nijesu stranačka tema.

On je istakao da će se pravni savjet Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) danas oglasiti oko inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti navedenog akta, te da će najvjerovatnije sugerisati svima koji žele da se istim povodom obrate toj instituciji jave Crkvi.

Perović je za Novi TV kazao da je narod na ulice izveo Bog i da je zakon usvojen u gluvo doba noći antiustavan, diskriminatorski i nedemokratski.

“Ovaj zakon je pravljen da donosi štetu Crnoj Gori. Ovo nije borba za prava sveštenika, već da svetinje koje smo dobili od predaka predamo potomcima. Prebacuju nam da litije idu protiv Crne Gore, takvima poručujem da se mi borimo za Crnu Goru. He može se prihvatiti antiustavan i diskriminatorski zakon, tako se potkopava država, a ako ovo sad prođe, donijeće sličan zakon za drugu oblast. Mi nemamo pravo da to pustimo. Protesti, litije neće stati dok ovaj zakon ne nestane iz pravnog sistema države. Mi se borimo za Crnu Goru”, poručio je Perović, prenosi Dan.

On je istakao da vjeruje da će se sve mirno završiti, ali da se najveća hrabrost i kuražnost ovih dana pokazuje strpljenjem. 

PEŠIĆ REAGOVAO

Očigledno predsjednika Ujedinjene Crne Gore (UCG) Gorana Danilovića peku i otvorene optužbe Demokratskog fronta (DF) da je “podvio rep” u Skupštini Crne Gore prilikom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti od kojeg ovih dana, perom, brani crkvu, Srpstvo i Srbiju, jedino je zaboravio da dopiše ljubav prema Crnoj Gori, kazao je predsjednik Savjeta mladih Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Pešić.

Podsjetimo, UCG osudila je potpisivanje Apela za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori i regionu od strane Beograda, iza kojeg je do sada stalo oko 800 ljudi, među kojima su i brojni političari, intelektualci i javne ličnosti.

“Raspisao se Goran Danilović, u sutonu bljutave političke karijere, ne bi li nekako, u susret izborima, podigao svoj davno srozani rejting. I ne samo zbog toga – zna da će, ako se ikad ‘skine’ sa poslaničke plate, morati od nečega pristojno da živi. Taj egzistencijalni instinkt ga je nepogrešivo vodio od ‘zamalo vojvode’, preko partijskog blagajnika, lidera u pokušaju, do kolumniste Vijesti. I ne bi danas baš nikoga iznenadilo ako ga Vijesti, zahvaljujući plemenitosti narativa i tolerantnosti u ophođenju, uskoro angažuju kao ombudsmana”, rekao je Pešić.

Pešić smatra da su se Daniloviću, kako kaže, od totalne političke marginalizacije, počeli priviđati austrougarski pergamenti, političari iz “bivšeg života” i “crkvograditelji”.

“Očigledno je da ga peče i činjenica da šta god je on do danas gradio – propalo je. Zato ga više niko ne poziva ni “na mobu”. Stoga Danilović evo već dva mjeseca šalje božićne poslanice, i u Vijestima, i u Skupštini. Nazdravlja hrišćanski erga omnes – i vjernicima, i Predsjedniku države, i Predsjedniku Vlade, kao pravi vladika. Istina, nema on intimno takve ambicije, samo se trudi da fasadom podsjeća na produhovljenog političara, koji uvijek bira pravedan put, najisplativiji njemu lično”, dodaje Pešić.

Pešić ističe da se Daniloviću trenutno najisplativijim učinilo da, kako kaže, brani crkvu – ni od koga, i hvali predsjednika Srbije – ni zbog čega.

“Sljedstveno, uskoro će ga opet primiti u Beogradu, da i njih blagosilja ne bi li mu obezbijedili taj jedan poslanički mandat. Nek’ se Daka pripremi”, zaključio je Pešić.