STOLTENBERG NAJAVIO

Nacionalni interes svake drzave je da bude dio Sjevernoatlantskog saveza, ocijenio je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg i dodao da kontrahibridni tim za podrsku ove sedmice boravi u Crnoj Gori.

Kako je najavio Stoltenberg, suzbijanje hibridnih prijetnji ce se naci na dnevnom redu.

“Saveznici se povecavaju, ukljucujuci nove osnovne zahtjeve za otpornim telekomunikacijama, ukljucujuci 5G. A nas prvi kontrahibridni tim za podrsku je ove sedmice u Crnoj Gori”, rekao je Stoltenberg.

Sjutra ce, kako je najavio, preduzeti jos jedan vazan korak.

“Ocekujem da ce se ministri saglasiti da priznaju svemir kao operativno podrucje, zajedno sa vazduhom, kopnom i morem. Taj prostor je neophodan za odbranu – za rano upozorenje, komunikaciju i navigaciju”, porucio je Stoltenberg.

On je rekao da oko Zemlje trenutno orbitira oko dvije hiljade satelita.

“Otprilike polovina je u vlasnistvu zemalja NATO-a. Prepoznavanjem svemira kao operativnog domena bice jasan znak da i dalje jacamo odbranu u svim oblastima”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, NATO je jedini forum koji okuplja narode iz Evrope i Sjeverne Amerike, a koji se bave strateskim bezbjednosnim izazovima.

On je naglasio da NATO ostaje jedini garant evropske i transatlantske bezbjednosti.

“A odgovornost svakog od nas je da odrzi i ojaca svoje jedinstvo, kako bismo svima osigurali odbranu”, porucio je Stoltenberg, saopsteno je iz Alijanse.

On je podsjetio da ce se za dvije sedmice, lideri NATO drzava sastati u Londonu, povodom 70. godina Saveza a sastanak se, smatra on, odrzava u pravo vrijeme.

“Postoje razlike medu saveznicima u nizu razlicitih pitanja poput trgovine, klime, iranskog nuklearnog sporazuma, kao i situacije na sjeveroistoku Sirije”, kazao je Stoltenberg.

Ali, kako je rekao, razlike medu saveznicima nijesu nove.

“Uprkos njima, NATO je samo ojacao u posljednjih 70 godina. Nastavljamo da pruzamo sigurnost za skoro milijardu ljudi”, dodao je Stoltenberg.

Kako je kazao, Evropa i Sjeverna Amerika danas vise rade zajedno u NATO-u nego sto je to bilo decenijama.

“Jacamo odbranu, sa vise snage i spremnosti, pojacavanjem odgovora protiv sajber napada i hibridnih pretnji, igrajuci kljucnu ulogu u borbi protiv medunarodnog terorizma, ukljucujuci misije za obuku u Avganistanu i Iraku”, dodao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, biti dio snaznog transatlantskog saveza u nacionalnom je interesu svake pojedinacne drzave.

“Sve sto radimo mora biti u skladu sa podjelom tereta. Sada smo u petoj uzastopnoj godini povecanja izdataka za odbranu sirom evropskih saveznika i Kanade. Sa vise od 100 milijardi americkih dolara dodatnih ulaganja u odbranu. Ovo je veliki napredak i odlucni smo da nastavimo sa ovakvim zamahom”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, u svijetu koji se brzo mijenja, NATO se i dalje prilagodava suocavanju sa strateskim izazovima.

SJUTRA PREMIJERSKI SAT

Crnogorski premijer Dusko Markovic odgovarace sjutra u parlamentu na pitanja predstavnika poslanickih klubova o dodjeli stanova, evropskim integracijama, biznismenu Dusku Knezevicu, projektu auto-puta.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knezevic pitace premijera da li su istinite tvrdnje Specijalnog drzavnog tuzioca da je biznismen Dusko Knezevic zajedno sa 79 fizickih i 95 pravnih lica, utajio porez i transferisao oko 550 miliona EUR, za koje se sumnja da poticu iz nelegalnih aktivnosti.

“Ako jesu, sta ste kao predsjednik Vlade u tri godine mandata, uradili za zastitite ekonomski sistem Crne Gore”, pitace Knezevic.

Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapic ukazace da se nagovjestava se novi pristup Evropske unije pregovorima o pristupanju, koji ce, prema njegovim rijecima, smanjiti prostor za simuliranje reformi, postroziti kriterijume i zahtjeve kako bi vise koristi od procesa imali gradani, a ne najcesce neiskrene, politicke elite koje ga vode.

“Da li ste svjesni nove dinamike u tom smislu i sta cete, kao najodgovornija politicka licnost koja vodi unutrasnju i vanjsku politiku, preduzeti da Crna Cora izade iz ociglednog produbljivanja politicke nestabilnosti, negativnog ritma i sustinskog nazadovanja u kljucnoj oblasti EU integracija koji, ukoliko se ovako nastavi, moze rezultirati i formalnom blokadom procesa”, pitace Krivokapic premijera.

Predstavnica Demokratske partije socijalista Aleksandru Vukovic interesuje koje mjere Vlada preduzima na polju podsticanja inovacija u privredi i podrske inovativnim brzorastucim kompanijama.

Poslanik Demosa Miodrag Lekic pitace Markovica da li ce preispitati i ukinuti “neustavne i nemoralne odluke u partijsko-klanovsko-funkcionerskoj strukturi o dodjeljivanju stanova i kredita, u nekim slucajevima drugi, treci, cetvrti put, pod uslovima koji ni blizu ne vaze za gradane”.

Goran Danilovic iz Posebnog kluba poslanika pitace u kom mjesecu naredne godine se planira otvaranje dijela auto-puta Podgorica-Matesevo i da li ce to podrazumijevati zavrsne radove u potpunom obimu na petlji Smokovac.

“Kad se planira nastavak radova od Mateseva do Boljara i kako ce se taj projekat finansirati”, pitace Danilovic.

Andrija Popovic ce u ime kluba Liberalne partije i Socijaldemokrata pitati premijera o efektima dosadasnje stambene politike u Crnoj Gori.

Poslanika Bosnjacke stranke, Ervin Ibrahimovica interesuje da li Vlada planira i na koji nacin da poveca zastupljenost Bosnjaka u programskoj i kadrovskoj strukturi Javnog servisa.

SLUCAJ VOJVODIC

Savjet Radio-televizije Crne Gore reagovao je na medijske navode povodom slucaja u vezi sa bivsim generalnim direktorom Radem Vojvodicem.

Saopstenje Savjeta prenosimo u cjelosti.

Savjet RTCG je u obavezi prema javnosti da reaguje na netacne, neprecizne i polovicne informacije u vezi sa “slucajem Vojvodic”. Naime, bivseg generalnog direktora RTCG smijenio je jedan od prethodnih Savjeta, na osnovu uvjerenja da je ukidanjem odredene emisije i ponistavanjem konkursa za izbor direktora Televizije nanio stetu RTCG. Sud je smjenu ocijenio kao nezakonitu. Indikativno je da, sada, saradnici inicijatora smjene gospodina Vojvodica problematizuju pokusaj ovog Savjeta da minimizira stetu. Istovremeno, indikativan je njihov stav da je ta smjena bila zastita RTCG, a ne (para) politicki pritisak. Sporna je i zamjena teza da ovaj Savjet neopravdano trosi novac poreskih obveznika zbog preporuke, sa svoje posljednje sjednice, da generalni direktor moze donijeti odluku u vezi sa isplatom zarade gospodinu Vojvodicu shodno zakonu i statutu. Posebno i zbog adresa sa koje stizu takve teze. Naravno, jos vise je sporna zloupotreba iste od strane politickih partija.

Uprkos svemu, vazno je navesti sta je ovaj Savjet uradio da smanji stetu koju je neko drugi nanio RTCG i poreskim obveznicima smjenom gospodina Vojvodica. Dosljednim, iscrpnim, bavljenjem ovim slucajem zakljuceno je da je odluka o isplati razlike zarada nadleznost generalnog direktora. Prije toga trazena su misljenja Pravne sluzbe RTCG, oba advokata koji zastupaju RTCG i Zastitnika-imovinsko pravnih odnosa Crne Gore.

Insistirano je i preporuceno da se napravi sporazum o mirnom rijesavanju spora sa gospodinom Vojvodicem koji bi obuhvatio sve elemente spora i sprijecio druge potencijalne sudske sporove. Takode, insistirano je i sugerisano da se pokusa postici dogovor da se umanje obaveze za iznose kamata. Sve navedeno je Savjet radio kako bi pokusao smanjiti stetu za RTCG po ovom osnovu, bez obzira na motive i pozadinu smjene gospodina Vojvodica. Nijesmo se u vezi sa ovim bavili politikom, vec smo nastojali da poslovno odgovorno reagujemo. Mozda je ovaj Savjet trebalo da “pritiska” javnost motivima i razlozima kako Vojvodica, tako i rada incijatora smjene. Ovaj saziv Savjeta se ponasao profesionalno odgovorno da bi smanjio nastalu stetu.

Stav Pravne sluzbe i advokata je bio da se zarade moraju isplatiti. Naravno, sto se kasnije isplate, veca je kamata jer se ista obracunava do dogovora odnosno pocetka isplate.

Ishod i smisao desavanja na posljednoj sjednici Savjeta su drugaciji u odnosu na medijske interpretacije. Politicke, posebno. Posljednja sjednica Savjeta se, ponovo, bavila “slucajem Vojvodic”. Cilj je bio da se zatvori dio procesa. Medijske interpretacije su zanemarile, ili ignorisale, nekoliko bitnih situacija. Prvo, identifikaciju svega sto je Savjet pokusao da uradi u ovom procesu, iako je hronoloski i taksativno sve predstavljano u uvodnom izlaganju. Drugo, potvrdu generalnog direktora da je sve navedeno tacno. Trece, stav da odluka o isplati 109.128,46 EUR nije nadleznost Savjeta, vec generalnog direktora, shodno Statutu. Cetvrto, da je iznos utvrden od strane nezavisnog vjestaka finansijske struke. Peto, da je gospodin Vojvodic sa advokatskim timom dva puta odbijao sporazum koji je Savjet sugerisao generalnom direktoru. Upravo to je javno, na sjednici Savjeta, potvrdio kao tacno i generalni direktor Sundic. Umjesto, da kamate na neisplacene zarade teku i da se iznos dalje uvecava. Sedmo, da se Savjet ne igra bilo kakvih igara i da ne “prebacuje loptice”, vec da se krece iskljucivo u okviru svojih nadleznosti, utvrdenih Zakonom i Statutom. Osmo, stav Pravne sluzbe i advokata o nespornosti isplate razlike u zaradama. Deveto, da Savjet nije donio odluku o isplati, vec da je zauzeo stav da generalni direktor moze donijeti tu odluku (na koju ima pravo, shodno Zakonu i Statutu), ukoliko on smatra da je to dobra poslovna odluka koja zaustavlja dalje troskove. Deseto, da Savjet ne zeli i nece razmatrati otpremninu, o cemu treba da odluci sud, niti eventualni povratak gospodina Vojvodica na rad u RTCG, uprkos neslaganju sa takvom mogucom idejom.

Od navedenih deset okolnosti i cinjenica mediji su morali prenijeti makar pet. Ipak, takva interpretacija zahtijeva i citanje i analizu propisa. U tom slucaju bi se precizno prenijelo i da nijedan od prethodnih saziva Savjeta nije smijenio gospodina Micunovica i gospodina Mirkovica. Zakon je jasan da to mogu uraditi samo generalni direktor, odnosno direktor Televizije CG, a ne Savjet.

Zar onda nema i odgovornosti generalnog direktora za nastale stete? Treba li Savjet sada da to problematizuje? Da li generalni direktor treba da podnese ostavku, jer je njegova sadasnja funkcija “proizvod” makar jedne od smjena? Ili je to nedovoljno moralno?

Savjet, ovim nesto sirim objasnjenjem, nema nikakvu drugu namjeru nego da utice na formiranje objektivnog stava javnosti o njegovom radu, konkretno, u vezi sa pomenutom konkretnom odlukom. Nije nam cilj bilo kakva zastita od odgovornosti, vec odbrana od tendecioznih ocjena i podvala, cak i sa onih medijskih i drugih adresa od kojih se to ne bi ocekivalo.

SAVJET RTCG

CETINJE

Prijestonica Cetinje prihvatila je inicijativu odbornika SDP-a da se u budzetu Prijestonice za 2020. godinu predvide dodatna sredstva za izgradnju novih igralista. Shodno tome, dogovoreno je da u toku 2020.godine budu izgradena najmanje tri nova igralista u razlicitim djelovima grada.

“Takode, vezano za nasu inicijativu za nabavku laptopova za sve dake zavrsnih razreda osnovnih skola, iskazana je namjera da se u 2020. godini, zavisno od ostvarenja budzeta, obezbijede laptopovi za osnovce dobitnike nagrade Luca”, navodi se u saopstenju SDP-a.

SDP ce, kako su naveli, nastaviti da inicira nova rjesenja i politike koje ce osnazivati poziciju djece i mladih u lokalnoj zajednici.

SNP PORUCILA BRAJOVICU

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic, u Tirani na konferenciji o religiji, osuo je niz najprizemnijih optuzbi i uvreda na racun Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, odnosno njene Mitropolije crnogorsko-primorske, a trebao bi, umjesto toga, da podnese ostavku zbog afera u koje je upleten, istakli su u Socijalistickoj naprodnoj partiji.

Kako se dodaje u saopstenju SNP-a, Brajovic je optuzio SPC, njenu Mitropoliju i svestenike da svojim djelovanjem na terenu izazivaju podjele u crnogorskom drustvu i istovremeno podrivaju politicko i pravno ustrojstvo drzave.

“Rece to onaj kome je Dusko Knezevic pokrivao minuse na platnim karticama, od preko pedeset hiljada eura. Rece to onaj zbog kojeg ce gradani placati milionske penale kineskim graditeljima, koji je kao ministar saobracaja zaboravio da u projekat umetne milionski vrijednu, prilaznu petlju za autoput. Rece to isti gospodin koji je kao ministar policije, najprije iznjedrio, potom i zazmurio na aferu ‘Limenka’. Rece to onaj koji je lazno svjedocio u slucaju ‘Ramada'”, navodi se u saopstenju.

O tome, kako kazu, da u Skupstini ne stiti dostojanstvo tog visokog doma i da mu poslanike napadaju, hapse i kidnapuju, nekom drugom prilikom.

“Mitropolija crnogorsko-primorska je dugi niz decenija najpostovanija institucija u Crnoj Gori. To je ona institucija koja je ocuvala i njegovala drzavnost i duhovnost nase drzave kroz vjekove. Stoga, Vase klevetanje u tudoj zemlji, pod patronatom ko zna kojeg organizatora, najbolje svjedoci o Vama. Narod je ovdje sacuvao svoju crkvu kroz vjekove, pa ce je cuvati i sada od takvih koji hoce da zaborave na svoja nepocinstva i afere, pokusavajuci da joj naude”, napominju u SNP.

Kako se dodaje, uzaludan je Brajovicev bilo koji atak na svetinje, jer narod to nece dozvoliti.

Porucili su mu da umjesto ovakvih prizemnih denunciranja, podnese ostavku, a onda u tuzilastvo, da u redovnim postupcima pred institucijama sistema, odbrani sebe od brojnih optuzbi koje ga prate minulih godina.

VUKSANOVIC-STANKOVIC

Predsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanovic-Stankovic kazala je da je tehnicka vlada kljucni uslov za fer izbore i kontrolu cijelog izbornog procesa.

Ona je u intervjuu Radiju Crne Gore kazala da je usvajanje izbornih zakona slozen posao. Podsjetila je da SDP nije podrzao prolongiranje roka za rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva.

“Da bi imali izbore u skladu s demokratskim standardima, onda vlast mora da shvati da ogromno nepovjerenje postoji zbog brojnih afera vlasti. Snimak nije razrijesen, imamo aferu Koverta. DPS ne pokazuje spremnost da pokaze osnovni princip politicke odgovornosti”, rekla je Vuksanovic-Stankovic.

Govoreci o ucescu na izborima ako ne bude tehnicke vlade, Vuksanovic-Stankovic je rekla da jos nijesu o tome raspravljali na partijskim organima, ali da SDP uvijek daje prednost dijalogu.

Ne razmisljaju o protestima

“Izgubila se kultura dijaloga. Nije da te kulture nije bilo kad smo usvajali ustavne izmjene, da se vratimo i na 1999. kad smo donijeli svi zajedno Rezoluciju o miru. Necu sada reci hocemo ili necemo izaci na izbore. Mi hocemo dijalog”, rekla je Vuksanovic-Stankovic.

Ona vjeruje da do dijaloga mora doci, ukoliko je svim partijama vazan interes gradana: “Sada ne zelim govorim o stvarima koje su sada suprotne interesima gradanima”.

U slucaju formiranja tehnicke vlade, Vuksanovic-Stankovic kaze da bi u njoj trebalo da ucestvuju svi koji bi trebalo da obezbijede fer izbore.

“Niko nema luksuz da stoji sa strane i smislja izgovore zasto nece da bude mehanizam kontrole. Svi se borimo za fer izbore, a ne da budemo u vladi s DPS-om”, istakla je ona.

Kad je rijec o opozicionom nejedinstvu, Vuksanovic-Stankovic kaze da opozicija, bez obzira na sve nesuglasice, moze biti jedinstvena u zahtjevu za slobodne izbore.

“Da je bilo manje svada, DPS bi danas bio pod vecim pritiskom za fer izbore”, uvjerena je liderka SDP-a.

Komentarisuci najavu DF-a o protestima, Vuksanovic-Stankovic je rekla da ne razmisljaju u tom pravcu, navodeci da ni bojkot nije opcija.

“Nadlezni da utvrde istinu o mom suprugu”

Ona smatra da bi izbor vrhovnog drzavnog tuzioca trebalo da ostane u parlamentu: “Izmjestanje izbora iz okvira parlamenta u izvrsnu vlast je za neke demokratske zemlje”.

Komentarisuci posljednje afere, ona je rekla da ne smije biti postedenih, bez obzira da li se oni koji se pominju nalaze na rukovodecimi funkcijama i pozicijama.

Ona je podsjetila da je vec izrazila svoj stav u vezi s posljednjim aferama, kada je na protestu u Podgorici podrzala zahtjeve za ostavkama celnih ljudi, medu kojima je i njen suprug Ivica Stankovic: “Jasno odvajam privatni zivot od politickog djelovanja”.

“Odlicno znam istinu u odnosu na mog supruga, ali ostavljam nadleznim drzavnim organima da utvrde istinu do kraja kako bi gradani dobili odgovore koji ih zanimaju”, rekla je Vuksanovic-Stankovic.

Smatra da povecanje plate prosvjetnim radnicima od devet odsto nije dovoljno, cak ni u konacnom iznosu od 12 odsto 2021. Podrzava, kazem i povecanje plata zdravstvenim radnicima, jer nas u buducnosti nece imati ko lijeciti.

Aerodromi Crne Gore vazan su drzavni resurs koji, kako kaze, dok je SDP bio u vlasti, nijesu mogli biti otudeni.

“Cilj je da profit od aerodroma, umjesto sto bi pripao gradanima, pripadne privilegovanim investitorima. Trazila sam da se na skupstini otvori ovo pitanje i da parlament donese zakljucke, kako bi vlada sprijecila otudenje”, rekla je Vuksanovic-Stankovic.

RASPRAVA U BRISELU

Sefovi diplomatija Evropske unije (EU) raspravaljaju na sastanku Savjeta za opste poslove u Briselu o visegodisnjem budzetu EU, vladavini prava u EU i o prosirenju Unije.

Ocekuje se da ce ministri razgovorati i o francuskom predlogu reforme pristupnog procesa, ali njeisu predvideni zakljucci s te rasprave.

Prema francuskom predlogu zemlje kandidatkinje postepeno bi se, u sedam koraka, ukljucivale u odredene politike EU prije nego sto postanu punopravne clanice.

Osim postepenog pridruzivanja izmijenjeni pristup evrointegracijama podrazumijeva i principe strogih uslova, opipljive koristi i reverzibilnosti, navodi se u non-pejperu koji je Francuska uputila clanicama EU krajem prosle nedjelje.

“Jednom kada se pregovori otvore, proces integracije se vise ne bi zasnivao na otvaranju velikog broja tematskih poglavlja, vec na nekoliko uzastopnih faza, koje bi formirale koherentne blokove politika i semu koju je EU uspostavila, uzimajuci u obzir specificne karakteristike svakog kandidata, gdje je to prikladno”, stoji u dokumentu u koji je agencija Beta imala uvid.

Francuska je u non-pejperu izrazila “nedvosmislenu” podrsku pristupanju Zapadnog Balkana, ukljucujuci i Kosovo, a kao i do sada, vladavina prava bi bila kljucni stub u procesu pregovora i to bi ostala od pocetka do kraja, pri cemu je finalni cilj ulazak drzava Zapadnog Balkana u EU.

SKRELJA OCEKUJE

U toku je izrada odluke kojom bi se utvrdili kriterijumi opravdanosti, odnosno neopravdanosti izostanaka poslanika sa sjednica parlamenta, i do kraja ovoga mjeseca mogao bi biti postignut dogovor o tome na Kolegijumu Skupstine, kako bi konacno pocela primjena poslovnickih odredbi o kaznjavanju poslanika zbog neopravdanog odsustva iz Skupstine, rekao je Ljuid Skrelja, predsjednik Administrativnog odbora.

Skrelja je za Pobjedu rekao da je izrada odluke o utvrdivanju kriterijuma zadatak generalnog sekretara, jer Administrativni odbor nema nadleznost da procjenjuje da li je neko bio neopravdano ili opravdano odsutan.

“Generalni sekretar je ovlasceno lice za to, a mi cemo postupiti po njegovoj odluci”, kazao je Skrelja, isticuci da su u Izmjenama Poslovnika ostale manjkavosti koje bi trebalo otkloniti kako bi pocela primjena svih odredbi.

Skrelja je rekao da je prije nekoliko dana razgovarano o tom pitanju “u sirem sastavu”.

“Ocekujem da predsjednik Skupstine Ivan Brajovic do kraja ovog mjeseca zakaze sjednicu Kolegijuma, na kojoj bih bio prisutan i ja, kao predsjednik Administrativnog odbora, kako bismo postigli dogovor o primjeni poslovnickih odredbi vezanih za kaznjavanje poslanika koji neopravdano odsustvuju iz parlamenta”, kazao je Skrelja.

On je podsjetio da je prvobitno predlozio da se formira radna grupa koja bi se bavila tim pitanjem, ali je na Odboru preovladalo misljenje da to nije posao Odbora.

Nove poslovnicke odredbe usvojene su 31. jula i do sada nijesu primijenjene.

Izmjenama Poslovnika, ciji je predlagac Andrija Popovic (LP), predvideno je da se poslanik koji neopravdano odsustvuje iz parlamenta duze od 30 dana kazni oduzimanjem 50 odsto plate, a onaj ko neopravdano odsustvuje sa jedne sjednice primice zaradu manju za 40 odsto.

Popovic je, u obrazlozenju izmjena Poslovnika, naveo da 27 drzava Evrope propisuju jasne novcane i druge sankcije za poslanike koji u kontinuitetu ne prisustvuju sjednicama Skupstine i radnih tijela. Sankcije se krecu od procentualnog umanjenja novcanih nadoknada za poslanike preko potpunog ukidanja zarade do oduzimanja mandata poslanicima koji bojkotuju ili na bilo koji drugi nacin neopravdano i u kontinuitetu ne izvrsavaju obaveze u Skupstini.

Skupstinska zasijedanja bojkotuju, od pocetka saziva, poslanici Demokratske Crne Gore i Dritan Abazovic iz Ure. Poslanici SNP-a Srdan Milic i Danijela Pavicevic prekinuli su bojkot krajem oktobra, na sjednici posvecenoj premijerskom satu. Za sada svi primaju pune plate.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Prihodi u sumarstvu i drvopreradi najveci su od kada se prate podaci u toj oblasti, kazu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja. Tome su doprinijeli, izmedu ostalog, rad Koordinacionog tima za kontrolu bespravne sjece sume, zabrana izvoza kvalitetnih drva i otvaranje novih proizvodnih pogona za pelet, kao i naplata Poreskoj upravi koja je prvi put 100 odsto, saopsteno je na Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.

Proizvodnja i izvoz peleta-pozitivni rezultati. Veci prihodi u drvopreradi, kao i naplati koncesija. Manje se izvozi kvalitetno drvo- sa vise od 4 miliona na 108 hiljada eura-izvjestaj je resornog Minstartsva na kontrolnom saslusanju. Odbor zanima postoje li ogranicenja u primjeni Zakona o sumama.

U Ministarstvu podsjecaju da je povecan prihod od koncesija. U posljednje dvije godine, naplata prihoda je 100 odsto.

Ministarstvo je odgovorilo i na pitanja o ugovoru sa Vektrom Jakic.

Koncesije su zarada, ali to je pitanje o kojem ce Ministarstvo razgovarati sa lokalnim upravama.

Na Odboru je zajkljuceno da treba jacati ulogu inspektora za sume, kao i ispostovati preporuke Drzavne revizorske institucije.

Aida Rastoder, TVCG

GVOZDENOVIC

Sva zakonska rjesenja, kojima se bave radni odbori, trebalo bi da budu gotova do kraja prve sedmice decembra, kada ce biti razmatrana na sjednici Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. To je saopstio predsjednik tog skupstinskog tijela, Branimir Gvozdenovic, navodeci da je prioritet Zakon o izboru odbornika i poslanika.

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva razmatrao je danas informaciju o ostvarenom napretku i plan rada za naredni period, sa akcentom na aktivnosti radnih odbora.

Koordinatorka radnog odbora 1, Marta Scepanovic, kazala je da clanovi tog Odbora imaju razlicito videnje kada su u pitanju organi za sprovodenje izbora.

Ona je kazala da su imali posjetu predstavnika OEBS-a koji su dali odredene neformalne komentare, koji ce biti razmatrani. Ocijenila je da je radni Odbor 1 posljednje sedmice malo zastao sa radom, a da je pred njima dosta posla.

Dragan Koprivica iz CDT-a kazao je da treba da se odrede rokovi do kada ce predlozi zakona biti na stolu Odbora za izbornu reformu.

On je rekao da CDT, nakon 18. decembra, ako Odbor bude radio, nece ucestvovati u radu, jer se, kako je istakao, izborni zakoni ne mogu mijenjati u izbornoj godini.

“Vrijeme je da preuzmemo odgovornost”, porucio je Koprivica.

Danijel Zivkovic iz DPS-a kazao je da su se clanovi radnog odbora 2 saglasili da je neophodno ici sa intervencijama kada je u pitanju Zakon o teritorijalnoj organizaciji.

“Od samog starta politiccka volja DPS-a nikada nije bila upitna”, naveo je on.

Danilo Saranovic je rekao da mu je drago sto su se usaglasili oko potrebe da se rijesi pitanje adresa bez broja.

Gvozdenovic ocekuje da vec na narednoj sjednici Odbora imaju pripremljen predlog zakona o teritorijalnoj organizaciji.

Poslanik DPS-a, Milos Nikolic, rekao je da radni odbor 3 trenutno radi na tri zakona, o administrativnim taksama, zaradama u javnom sektoru i zakonu o drzavnim sluzbenicima i namjestenicima.

Kazao je da postoji dobar dijalog.

“Cekamo zvanicne predloge Demokrata, koji se odnose na izbor clanova Sudskog savjeta, da bi se o njima izjasnili. Vjerujem da mozemo doci do odredenih rezultata<<, rekao je Nikolic.

Nedeljko Rudovic, koordinator radnog odbora 4, kazao je da ce obje verzije Zakona o medijima prevesti i poslati ih predstavnicima Savjeta Evrope.

On je naveo da postoji cetiri ili pet kljucnih rjesenja oko kojih opozicija i vladajuca vecina nijesu saglasni.

Koordinator radnog Odbora 5, Momo Koprivica, kazao je da su MANS i Centar za demokratsku tranziciju dostavile predloge koje mogu da unaprijede zakonodavstvo u oblasti finansiranja politickih subjekata i izbornih kampanja.

On je istakao da je zakon o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja veoma znacajan za sveobuhvatnu refomu izbornog zakonodavsta, a ciji tekst clanovi odbora 5 nijesu jos usaglasili.

Predrag Sekulic kazao je da ocekuje da ce brzo zavrsiti rad na zakonu o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja.

Gvozdenovic je naveo da je jako ohrabren danasnjim dijalogom.

Momo Korivica, govoreci o aktivnostima radnog odbora 6, kazao je da nije jasna priroda Etickog kodeksa ponasanja u izbornim kampanjama.

Osnovna pravila etickog ponasanja, kako Koprivica smatra, treba da budu dio izbornog zakona.

“Neohodno je da se dinamizira rad i da se komunicira sa ASK-om”, porucio je Koprivica.

Boris Mugosa rekao je da je radni Odbor 7 pripremio Nacrt odluke o obrazovanju nadzornog tijela, koji bi trebalo da prati implementaciju svih dogovorenih rjesenja.

“Nakon sjednice Odbora krajem oktobra imali smo sastanak radnog odbora 7. Neke sugestije koje su se pojavile na toj sjednici pokusali smo da implementiramo<< ,kazao je Mugosa.

On je rekao da ce u narednih nekoliko dana dobiti odredene sugestije.

>>Ocekujem da do kraja ove sedmice, eventualno pocetkom sljedece dobijemo te sugestije i da zajedno sjednemo i napravimo odredemi predlog odluke o obrazovanju tog nadzornog tijela”, rekao je Mugosa.

Do sada radni odbor 7 nije dobio nikakav pisani predlog iz opozicije.

“Svakako cemo do 7. decembra pripremiti odredenu odluku koju cemo na Odboru raspravljati i pokusati da definisemo jedan jak kontrolni mehanizam koji bi bio jos jedna karika u cilju poboljsanja izbornog ambijenta<<, zakljucio je Mugosa.