ČESTITKA ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je makedonskom kolegi Stevu Pendarovskom, rukovodstvu i građanima te države, formalno završeni proces ratifikacije protokola o pristupanju Sjevernoatlantskoj alijansi.

“Od danas će se i makedonska zastava vijoriti u sjedištu Alijanse u Briselu. Naša transatlantska zajednica bogatija je za još jednu novu saveznicu. Crna Gora se iskreno raduje velikom i zasluženom uspjehu naših prijatelja, koji je garancija prosperitetnije i sigurnije budućnosti ne samo za Sjevernu Makedoniju, nego za region u cjelini”, navodi se u poruci.

Đukanović navodi da su uzorni politički odnosi i tradicionalno prijateljstvo sada trajno osnaženi i savezništvom u NATO.

“U teškim danima borbe sa pandemijom virusa COVID-19, koja uzima na hiljade života u zemljama saveznicama, prijem Sjeverne Makedonije je još jedan dokaz odlučnosti i snažne privrženosti NATO politici otvorenih vrata i vrijednostima partnerstva, solidarnosti i uzajamne podrške. Radujem se našoj savezničkoj saradnji i zajedništvu u okviru NATO”, navodi se u čestitki Đukanovića.

DF

Uvođenjem neustavnog policijskog sata preko Twitter-a, Vlada je ozvaničila diktaturu i ugrozila najosnovnija ljudska prava i slobode građana, saopšteno je iz Demokratskog fronta (DF).

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) odlučilo je danas da se građanima zabranjuje izlazak iz kuća radnim danima od 19 sati do pet ujutru, a vikendom od 13 sati u subotu, do pet sati u ponedjeljak ujutru.

U reagovanju DF-a navodi se da, po Ustavu Crne Gore, niko ne može uvesti policijski sat niti donositi slične uredbe prije nego se u Skupštini, na predlog predsjednika države, proglasi vanredno stanje.

„Od večeras Crna Gora onako kako je definisano u Ustavu više ne postoji, sad se radi o zatvorenoj privatnoj skupini koja donosi neustavne uredbe, i ne samo što na ovaj način ugrožavaju ljudska prava i slobode, već se osnovano dovodi u pitanje i njihova sposobnost da nas zaštite od nadolazeće pandemije“, saopštili su iz DF-a.

ČESTITKE

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, uputio je predsjedniku Sobranja Sjeverne Makedonije Talatu Džaferiju i svim građanima čestitku povodom prijema ove države u NATO alijansu.

“Podizanjem zastave Sjeverne Makedonije ispred sjedišta NATO u Briselu, kao 30. članica danas ste se i na simboličan način pridružili savezu koji djeluje u interesu opšteg mira i bezbijednosti. Crna Gora se iskreno i otvoreno zalagala za prijem Sjeverne Makedonije u NATO, sa ciljem dodatnog jačanja stabilnosti Zapadnog Balkana”, navodi se u poruci Brajovića.

MEDOJEVIĆ SUGERIŠE

Crna Gora nema mehanizme, resurse i institucije koje treba da djeluju u vanrednim situacijama, ocijenio je poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, navodeći da je važno da se odmah formiraju robne rezerve.

Medojević je kazao da je višedecenijsko sistematsko slabljenje uloge države dovelo do stanja kakvo je danas, gdje država, smatra on, ne može da odgovori na potrebe građana u vanrednim stanjima.

“DF godinama upozorava da Crne Gora nema mehanizme, resurse i institucije koje treba da djeluju u vanrednim situacijama, bilo da se radi o poremećajima na tržištu roba, elementarnim nepogodama, epidemijama, ratovima”, naveo je Medojević.

Zbog toga je, kako je rekao, važno da odmah budu formirane robne rezerve od osnovnih životnih namirnica, goriva, ljekova i medicinskih sredstva, zaštitne opreme, sredstava za djelovanje u uslovima požara, poplava, sniježnih nameta.

Kako je dodao Medojević, robne rezerve mogu da se koriste u situacijama kada se stvaraju stvarne ili vještačke nestašice roba na tržištu, ili u uslovima nemogućnosti nabavke hrane.

“Epidemija COVID 19 je upravo takva situacija u kojoj je Vlada trebalo da proglasi vanredno stanje u Skupštini, uvede radne obaveze i propiše obaveze kompanija, medija, zdravstvenih radnika, građana sa posebnim znanjima i vještinama kako da djeluju u uslovima vanrednog stanja”, kazao je Medojević.

Kako je naveo, robne rezerve se dopunjuju i trebalo bi da budu dovoljne za prevazilaženje problema u roku od tri do šest mjeseci, a neke države imaju robne rezerve i za više godina.

“Neprihvatljiva je situacija za državu da mora da moli i prosi od drugih država pomoć u osnovnim životnim namirnicama i drugim robama koje mora da ima u rezervama”, rekao je Medojević.

On je kazao da intervencije iz robnih rezervi regulišu i zloupotrebe cijena u privatnim trgovinama ili apotekama, gdje se cijene formiraju slobodno, na način da nude robu po nabavanim cijenama.

Medojević je rekao da, osim robnih rezervi, Crna Gora mora da ima i ratne rezerve, koje omogućavaju nesmetana dejstva Vojske Crne Gore (VCG) u uslovima prekida snabdijevanja, vanrednih i ratnih stanja.

Kako je ocijenio, municija, gorivo, ostala bojeva sredstva, rezervni djelovi, hrana, voda, ljekovi i medicinska sredstva moraju da budu na raspolaganju Vojsci u takvim situacijama koje mogu da traju duže vrijeme.

Medojević smatra da ratne rezerve moraju da obezbijede sigurnost djelovanja Vojske u vremenu ne kraćem od godinu.

“Mi nemamo ni ratne rezerve, niti VCG ima obezbijeđena sredstva i opremu za djelovanje u uslovima ratnog i vanrednog stanja”, kazao je Medojević.

On je rekao da Crna Gora treba da ima i devizne rezerve u slučajevima oštrih fluktuacija na finansijskom tržištu, a sve u cilju intervencija za zaštitu interesa građana i privrede.

“Jednostavno, neoliberalni reformatori su ostavili državu bez glavnih poluga za reagovanje u situacijama kao što je ova. Zato moramo da prosimo od tajkuna, sportista, šeika, NATO-a”, kazao je Medojević.

JOKOVIĆ PREDLAŽE

Socijalistička narodna partija predložila je, u otvorenom pismu Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti, da otvori humanitarni broj kod više mobilnih operatera, putem kojeg bi građani, ali i privredni subjekti, mogli da uplaćuju sredstva slojevima stanovništva koji su najviše pogođeni krizom koju je izazvao koronavirus.

“Poznato je da je pandemija korona virusa izazvala ogromne ljudske gubitke u cijelom svijetu. U Crnoj Gori, nažalost, već imamo dva smrtna slučaja izazvana ovom opakom bolešću, kao i desetine oboljelih i hiljade potencijalnih zaraženih koji su pod mjerama karantina i izolacije,” naveo je Joković.

Osim uticaja na zdravlje građana, ova neviđena epidemija izazvala je i ekonomsku krizu, koja prijeti da ugrozi egzistenciju velikog dijela stanovništva Crne Gore.

“Naši sugrađani koji su već godinama na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i bez realne šanse da pronađu bilo kakvo zaposlenje, oni koji rade na crno bez uplaćivanja ikakvih dažbina od strane poslodavca, primaoci socijalne pomoći i drugi, naročito su ugroženi. Ne treba zaboraviti ni one koji žive privatno, plaćaju alimentaciju, samohrane roditelje, ali ni one koji rade za dnevnicu, majstore i druge koje će ova kriza dovesti u još nepovoljniji položaj.”

Nije potrebno naglašavati u koliko se teškoj poziciji već sada nalaze brojni preduzetnici, hotelijeri, turistički radnici i ugostitelji, ali i svi pripadnici tzv. slobodnih profesija, poput taksista, frizera, kozmetičara i drugih, kojima je mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela zabranjen dalji rad zbog potrebe sprečavanja širenja zaraze, navodi on.

Sada, osim o izuzetno velikom zdravstvenom riziku koji vreba, oni moraju razmišljati i o tome da li će uspjeti da prehrane sebe i svoje porodice.

Vlada Crne Gore je napravila određeni paket pomoći za razne kategorije stanovništa, ali nažalost, već sada se vidi da isti neće biti dovoljan da se prevaziđu problemi, smatra Joković.

To je, smatra on, potvrdila i sama Vlada jer je premijer Marković pozvao poslodavce da ne otpuštaju svoje zaposlene.

U tom smislu, Socijalistička narodna partija predlaže Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti da otvori humanitarni broj kod više mobilnih operatera, putem kojeg bi građani, ali i privredni subjekti, mogli da uplaćuju određena sredstva slojevima stanovništva koji su najviše pogođeni ovom krizom.

“Napominjemo da bi svrha njegovog otvaranja trebalo da bude pružanje novčane pomoći socijalno ugroženim i siromašnim građanima Crne Gore putem SMS poruka”, smatra Joković.

Podnosilac zahtjeva za odobravanje humanitarnog broja može biti pravno lice registrovano kao humanitarna organizacija, nevladina organizacija, udruženje ili fondacija koja je društveno prepoznata po djelatnosti u koju spada akcija za koju se otvara humanitarni broj, objašnjava on.

“Pri tome, treba obezbijediti kontrolu raspodjele prikupljenih sredstava, odnosno voditi računa da ona idu u prave ruke. O tome javnost mora biti obaviještena, kako bi građani znali na koji način se upravlja njihovim novcem.”

U SNP-u smatraju da bi jedna ovakva akcija imala smisla jer je poznato da je Crna Gora evropski rekorder po broju korisnika mobilne telefonije, a to je istovremeno najlakši način da oni, koji to žele, doprinesu i pomognu svojim sugrađanima.

“Takođe, poznato je da su građani Crne Gore mnogo puta i do sada pokazali svoju solidarnost i da su na ovaj način neki naši sugrađani uspjeli da riješe određene zdravstvene probleme i slično.”

U toj partiji smatraju da bi ovom pozivu naročito trebalo da se odazovu i da pomognu zaposleni u državnoj upravi i lokalnim samoupravama, čija su radna mjesta i primanja unekoliko sigurnija nego onih koji rade u privatnom sektoru.

“Dakle, u ovim teškim vremenima potrebno je da podijelimo teret i da pronađemo način da pomognemo onima kojima je to potrebno. Država ne smije zaboraviti ni jednog svog građanina, već mora biti sposobna da, na temelju principa socijalne pravde koji je zapisan i u Ustavu Crne Gore, obezbijedi osnovnu egzistenciju svima”, rekao je on.

Socijalistička narodna partija, kako kaže Joković, spremna je da pruži svoj doprinos u ovoj akciji.

SRPSKI TABLOIDI

I dok svijet posljednjih mjeseci bije bitku sa pandemijom korona vurisa, u pojedinim srpskim medijima nastavljaju širenje dezinformacija o Crnoj Gori i predsjedniku Milu Đukanoviću. Sve to, za kolumnistu Tomislava Markovića, znači da srpske vlasti i njima naklonjenih mediji nijesu svjesni opasnosti u kojoj se nalazi cijeli svijet, kao i da takvi naslovi već odavno nikome nijesu interesantni.

“U okolnostima kada je cijeli svijet bori proti jedne opasne bolesti i kada vidimo da u Italiji, u Španiji, SAD-u se dešavaju jezive stvari i da neki sistemni nijesu u stanju da se izbore sa tim problemom, mi ovdje imamo slučaj medija koji i dalje ne shvataju šta se dešava nego nastavlaju svoj mali rat”, kaže Marković.

Korona virus ujedinio je cijeli svijet, kaže on. Zato bi udarna vijest svih medija u Srbiji, umjesto Crne Gore, trebalo da bude pandemija zbog koje umire na hiljade ljudi.

“U ovom trenutku čini mi se da nije baš primjereno, a malo i besmisleno baviti se nekakvim ratovima, kampanjama i stigmatizacijom Crne Gore. S tim što moram da kažem da se to uklapa u onu glavnu matricu koju ima srpska vlast i tabloidi, a to je da proizvodi neprijatelje. Nijesu samo Crnogorci na tapeti, nego i povratnici iz inostranstva, srpski državljani”, navopdi Marković.

Sve se, ipak, mijenja velikom brzinom, poručuje Marković. U regionu je vraćena vjera u znanje i struku, tako da je prostora za lažne vijesti sve manje.

“Sada se ponovo poslije mnogo vremena najviše vjeruje stručnjacima, svi jedva čekaju da se političari sklone sa ekrana i da čuju reći epidemiologa. U tom drugačijem svetu čini mi se da će sve manje mesta biti za ovako ratoborne politike, za velikosrpske napade na Crnu Goru i susjede, u kojima je Srbija provela nekoliko decenija. U tom smislu, ti tekstovi koji se i dalje pojavljuju protiv Crne Gore, nijesam čak ni siguran da previše interesuju široku publiku”, poručuje Marković.

Jer su danas, kako zaključuje, svi koncentisani na čuvanje svojih života, održavanje socijalne distance i stručnjake, koji pokušavaju da spasu čovječanstvo.

VARHELJI

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varheji ocijenio je da se Evropa suočava sa do sada neviđenom krizom po javno zdravlje i da su saradnja i solidarnost ključni.

On je u pismima upućenim premijerima šest zemalja Zapadnog Balkana u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid naglasio i da Evropska unija (EU) stoji uz zemlje zapadnog Balkana u traženju načina da se ukaže na izbijanje i posljedice pandemije.

U svom obraćanju premijeru Crne Gore, Dušku Markoviću, Varheji je istakao da je instruisao svoje službe da stave na raspolaganje do tri miliona eura, koji će se finansirati iz sredstava za EU integracije, ali i da započnu rad na redizajniranju do 50 miliona eura i ubrzaju saradnju na nekim od postojećih nacionalnih programa.

Komesar je naveo i da je potrebno ubrzati projekte koji su već u fazi pripreme koji mogu donijeti olakšanje privatnom sektoru, tržištu i socijalnom sektoru i naglasio saradnju u okviru višegodišnjeg operativnog programa za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu pomoć vrednog 15,3 miliona evra.

U pismu sada tehničkom kosovskom premijeru, Aljbinu Kurtiju, Oliver Varheji je istakao da je svojim službama rekao da stave na raspolaganje do 5 miliona eura za hitne potrebe koje će biti finansirane iz EU integracija i da započnu rad na redizajniranju do 50 miliona eura pomoći iz programa iz 2019. i 2020, koji sada treba da upotrebe za ublažavanje socijalno- ekonomske posljedice krize. Prvobitno planirani projekti mogu se finansirati iz naknadnih programa, dodao je u pismu.

Komesar je naveo i da je potrebno hitno ubrzati projekte koji su već u pripremi, a koji mogu da poboljšaju likvidnost i podršku privatnom sektoru. Ovo, kako je objasnio, uključuje nadolazeću isplatu do 13 miliona eura u isplati budžetske podrške, ukoliko su ispunjeni relevantni uslovi.

„Dodatno, razmatramo i druge projekte i prilagodićemo se“, dodaje se u pismu Kurtiju.

Srbija i Sjeverna Makedonija

Varheji je u pismu upućenom tehničkom premijeru Sjeverne Makedonije, Oliveru Spasovskom, naveo da će EU staviti na raspolaganje do četiri miliona eura za trenutne potrebe i da će se ta sredstva finansirati iz sredstava EU integracija.

Takođe, komesar je naložio i da se počne sa redizajniranjem do 50 miliona eura putem nagrade za performanse, koja bi sada trebalo da se iskoristi za ublažavanje socijalno-ekonomskog uticaja krize.

On je naveo i da je hitno potrebno ubrzati projekte koji su već u fazi pripreme, a koji mogu donijeti olakšanje privatnom sektoru i poboljšati likvidnost. Ovo, kako je rekao, uključuje pomoć za mala i srednja preduzeća od devet miliona eura i fiksnu tranšu od tri miliona eura za budžetsku podršku nakon potvrde da su uslovi ispunjeni. Pored toga, navodi se, razmatraju se i drugi projekti.

Kada je reč o Srbiji, Varheji je u svojem pismu premijerki Ani Branić i ministarki za evropske integracije, Jadranki Joksimović, naveo da je svoje službe instruisao da stave na raspolaganje do 15 miliona eura za trenutne potrebe, a da će se ta sredstva finansirati iz tekućih ugovora UNDP, UNOPS i EU integracija.

Kako je naveo, potrebno je ponovo pregledati preostala sredstva fonda EU za integraciju u ukupnoj vrednosti od 20,8 miliona evra.

Varheji je dodao i da je na osnovu sporazuma sa Vladom Srbije potrebno ponovo odrediti vremenski okvir za projekte kao što su spojnica gasa između Srbije i Bugarske i projekat biomase sa razvojnom bankom KfW i preusmjeriti ta sredstva. „Ovo bi moglo osloboditi 57,6 miliona eura“, dodao je komesar.

Varheji je u pismima istakao da evropska Komisija sarađuje i sa međunarodnim finansijskim institucijama, gledajući kako najbolje rešiti pitanja likvidnosti i finansijske probleme privatnog sektora i ispituje na koji način višenacionalni instrumenti, poput garancije za zapadni Balkan, mogu najbolje da pomognu regionu.

„Takođe blisko sarađujemo sa Savjetom za regionalnu saradnju, Sekretarijatima CEFTA i Transportnom zajednicom na rješavanju pitanja koja utiču na snabdjevanje osnovnom robom kako bi se olakšalo kretanje robe u regionu i između regiona i EU“, navodi se u pismima.

Varheji je pozvao i na punu saradnju država regiona i zajednički rad i istakao da se izazovu ove veličine može odgovoriti samo uskom saradnjom i solidarnošću.

„Ovo se brzo razvija i moraćemo se u skladu s tim prilagoditi. Radeći zajedno izaći ćemo iz ove krize jači“, zaključio je komesar.

Albanija i BiH 

U pismima koja je uputio premijerima Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i Srbije 24. marta, Varheji je naveo da Evropska komisija intenzivno razmatra kako da uključi te zemlje u inicijative koje EU preduzima kao odgovor na pandemiju, kao i to kako da na najbolji način ponudi podršku kojom će se ublažiti uticaj koronavirusa na društvo i ekonomiju.

„Kada je reč o građanima regiona koji su ostali u EU, Komisija je na vezi sa državama članicama u vezi sa državljanima trećih zemalja koji se mogu naći u situaciji da se zadrže u Šengen području kao posljedica restrikcija u putovanjima“, dodao je komesar.

U pismu upućenom premijeru Albanije, Ediju Rami, Varheji je naveo da je svoje službe instruisao da stave na raspolaganje do četiri miliona eura za neposredne potrebe, koja će se obezbjediti iz sredstava za EU integracije, ali i da preusmere postojeći program podrške socijalnom uključivanju kako bi se bolje odgovorilo na socijalne potrebe koje potiču iz COVID 19.

Pored toga, dodao je, započeće se rad na prikupljanju do 11 miliona eura kroz nagradu za performanse za proširenje programa podrške socijalnom uključivanju.

Uz to, kako se navodi u pismu Rami, pojednostaviće se i dodjela iz programa koji su u procesu kako bi se pomoglo privatnom sektoru i popravila likvidnost.

„Ovo bi moglo da uključi do 35 miliona eura iz planiranih projekata u oblastima cirkularne ekonomije, imovinskih prava i vladavine prava. Planirani projekti bi se finansirali iz dodatnih ciklusa“, naveo je Varheji.

U pismu koje je uputio predsedavajućem Veća ministara Bosne i Hercegovine (BiH), Zoranu Tegeltiji, Varheji je istakao da je svojim službama dao instrukcije da stave na raspolaganje do sedam miliona eura za hitne potrebe koje će biti finansirane iz EU integracija i da budu spremne za preusmeravanje dodeljivanja iz nekoliko planiranih i postojećih programa kako bi obezbjedili dodatnih 28 miliona eura za medicinske i ostale kratkoročne potrebe koje je BiH identifikovala.

NOVAKOVIĆ

Država bi konkretizacijom ekonomskih mjera za smanjenje negativnih posljedica epidemije koronavirusa, sa jasno utvrđenim rokovima, trebalo da pomogne privredi, kojoj u protivnom prijeti stagnacija i munjevit sunovrat, saopštio je predsjednik partije Biram Crnu Goru, Radomir Novaković.

“Ovo je kriza koja ne dozvoljava postojanje povlašćenih i izuzetih. Teret moraju snositi svi, pri čemu, kao društvo, moramo voditi računa o socijalno ranjivim kategorijama kojima ova situacija dodatno komplikuje i onako težak“, naveo je Novaković u saopštenju.

On smatra da bi se trebalo „okrenuti oko sebe“ i vidjeti šta su na polju suzbijanja negativnih posljedica epidemije koronavirusa na ekonomije, do sada preduzele druge države.

Novaković je kazao da bi njemačka Vlada trebalo da sjutra usvoji paket mjera za pomoć građanima i preduzećima, vrijedan 600 milijardi eura, koji podrazumijeva hitan rebalans budžeta za ovu godinu, ali i novo zaduženje.

„Cilj tog programa je zaštita malih i srednjih preduzeća, ali i zanatlija, pri čemu će država na sebe preuzeti dio plata zaposlenih u privatnom sektoru. Njemačka država je otišla toliko daleko da je predvidjela čak zaštitu zakupaca lokala, ali i stanara koji neko vrijeme neće morati da plaćaju stanarinu, čime socijalno odgovorno spašavaju građane od mogućih iseljenja. Dug se naravno ne oprašta, samo će biti odložen za kasnije“, naveo je Novaković.

On je dodao da će samostalni preduzetnici i male firme sa najviše pet zaposlenih dobiti jednokratnu pomoć do devet hiljada EUR za tri mjeseca, a one sa maksimum deset zaposlenih do 15 hiljada EUR. One bi s tim novcem trebalo da pokriju primarno fiksne izdatke, poput zakupa prostora i održavanja infrastrukture.

Biram Crnu Goru je, slijedeći primjere dobrih praksi i snažnih ekonomija u regionu i širom Evrope, predložila nekoliko mjera koje bi Vlada trebalo da usvoji po hitnom postupku.

Novaković je kazao da bi trebalo uspostaviti svakodnevno ažuriranje i objavljivanje sklopljenih ugovora javnih nabavki na državnom i lokalnom nivou, ali i planirati preraspodjelu budžetskih stavki u cilju spašavanja postojećih radnih mjesta u privrednom sektoru, kao i podsticaj domaćim proizvođačima u sektorima potrebnim za prevazilaženje krize nastale usljed epidemije koronavirusa.

„Potrebno je striktno definisati rok moratorijuma na plaćanje komunalnih usluga, te što skorije pribjeći izmjeni Zakona o komunalnim djelatnostima, u cilju izmjene sistema naplate odvoza otpada građanima i preduzećima“, naveo je Novaković.

On je dodao da bi Ministarstvo finansija trebalo da obezbijedi odlaganje plaćanja poreza na dodatu vrijednost, kao i doprinosa na najmanje šest mjeseci, za preduzeća iz sektora koji su direktno pogođeni, kao što su turizam, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i transport.

„Neophodno je i odlaganje plaćanja najamnina prostora svim sektorima koji nemaju mogućnost rada, kao i naplate komunalnih taksi i drugih parafiskalnih nameta za ugrožene sektore“, rekao je Novaković.

On smatra da se u saradnji sa komercijalnim bankama mora obezbijediti sufinansiranje ili odgoda otplate kredita za srednja i mala preduzeća, kao i za pojedince koji ostaju bez posla.

„Država bi trebalo da se obaveže na subvencioniranje plaćanja kamate i nakon perioda odgode za sva mala i srednja preduzeća iz pogođenih sektora“, saopštio je Novaković.

On je naveo da banke moraju poštovati preporuku Centralne banke, kao glavnog regulatora na tržištu kapitala, ali i samoinicijativno pomoći građanima i državi, tako što će, po uzoru na Mađarsku, sve građane i preduzeća osloboditi do kraja godine otplata rate kredita.

„Država u saradnji s komercijalnim bankama mora obezbijediti dodatna i povoljna kreditna sredstva za mala i srednja preduzeća i firme iz ugroženih sektora u cilju smanjivanja otpuštanja radnika, odnosno bankrota“, kazao je Novaković.

On smatra da bi svima koji ostanu bez posla treba obezbijediti odlaganje plaćanja kućnih režija, kao i finansijsku podršku za osnovne životne potrebe, najkraće do kraja godine.

„Postupke legalizacije objekata u svim lokalnim zajednicama treba obustaviti do trenutka stabilizacije socio-ekonomskih prilika u zemlji, a svim građanima treba obezbijediti punu zdravstvenu zaštitu do kraja godine“, rekao je Novaković.

On je saopštio da poslodavac u privatnom sektoru, kojem je država omogućila neki vid pomoći, ne smije otpuštati radnika, a svaki ugovor na određeno mora biti produžen minimalno do kraja godine.

„Slijedimo pozitivne primjere, radimo na sebi i razvijajmo ekonomiju Crne Gore. Bez ekonomski snažnih i društveno odgovornih poslodavaca neće biti ni zadovoljnih radnika, pa ni snažne privrede. Udružimo snage radi zajedničkog dobra“, poručio je Novaković.

KRIVOKAPIĆ

Crnoj Gori će podrška strateških partnera pomoći da shvati da je socijalna kohezija i okupljanje oko ciljeva održivog razvoja i evropskog modela političko-ekonomskog upravljanja, jedina perspektiva društva, saopštio je poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Ranko Krivokapić.

“Crna Gora će u ovom periodu punom izazova i sama pokazati da je najjača onda kada je to najteže. Uostalom, to smo bezbroj puta pokazali u daljoj i bližoj prošlosti”, naveo je Krivokapić u saopštenju.

On je dodao da je Evropska unija (EU) odlukom o izdašnoj finansijskoj podršci Zapadnom Balkanu pokazala da je solidarnost i dalje jedan od temeljnih principa njenog ustrojstva i djelovanja.

„Crna Gora će dobiti desetine miliona eura od EU za podršku zdravstvenom sistemu i oporavku ekonomije, što je skoro dvije godišnje pomoći, a imamo u najavi mogućnost pristupa sredstvima EU fonda solidarnosti“, rekao je Krivokapić.

On je kazao da je veoma važno da su partneri i prijatelji uz Crnu Goru kada je teško, ali i kada su i oni u velikim problemima.

„Veoma je važno i da značajna finansijska i politička podrška regionu dolazi kada je to najpotrebnije i kada je sve više sumnji prisutno na javnoj sceni vezano za politiku proširenja. Poseban pečat svemu tome daje i odluka o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom“, poručio je Krivokapić.

On smatra da je to pokazatelj evropske posvećenosti i pažnje, ali i potvrda da se region, i Crna Gora u njemu, vide kao neodvojivi dio evropske porodice naroda i u perspektivi vrijednosnog sistema kojeg personifikuje EU.

SNP

Socijalistička narodna partija (SNP) predložila je formiranje komisije koja bi kontrolisala kretanje novca sa centralnog računa Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), koji se donira za borbu protiv koronavirusa.

U SNP-u smatraju da veliki broj donacija humanih ljudi, institucija i kompanija u državi i inostranstvu ne smije biti zloupotrijebljen, već da trošenje miliona eura prikupljenih u cilju borbe protiv koronavirusa mora završiti na pravom mjestu, uz najveći mogući stepen transparetnosti i kontrole.

“Predlažemo da se hitno formira komisija koja će biti sastavljena od osam članova i to po dva ekonomska stručnjaka i humanitarna radnika i po dva predstavnika vlasti i opozicije, koja bi kontrolisala kretanje novca sa centralnog računa NKT-a na kojem se nalazi cjelokupni iznos doniranih sredstava”, kazali su iz SNP-a.

Iz te stranke su, navodeći da očekuju da će broj donacija u narednim danima biti povećan, apelovali na Vladu da formiranjem komisije koja bi imala uvid u kretanje novca, obezbijedi pravo građana da znaju da li dolazi do poštene preraspodjele pomoći.

Iz SNP-a su apelovali da se novac ravnomjerno raspoređuju na teritoriji čitave Crne Gore i da se odmah pomognu bolnice i domovi zdravlja u sjevernom regionu države.

“Važno je da sve transakcije budu javne, a svako kršenje zakona i nedomaćinsko trošenje sredstava i potencijalni pokušaj korišćenja pomoći u nemoralne svrhe, da bude spriječen i procesuiran”, kazali su iz SNP-a.