KOLIĆ

Poslanik Demokrata u Skupštini Crne Gore Dženan Kolić pozvao je državu da ostavi crkve i vjerske zajednice na miru.

“Direktor poreske uprave, Miomir Mugoša, najavio je da će država oduzimati imovinu crkava i vjerskih zajednica na kojima nema vjerskih objekata. To će uraditi vjerovatno radi naplate navodnog poreskog duga, jer kad ne smiju da naplate gotovo pola milijarde poreskih dugova od tajkuna i kriminalaca”, navodi se u saopštenju Kolića.

Prema njegovim riječima, direktor Poreske uprave prvo je objavio navodni poreski dug Pravoslavne crkve, a nakon toga pustio u javnost podatke o poreskom dugu Islamske zajednice, čime je zaprijetio Islamskoj zajednici da će im radi naplate navodnog duga oduzeti imovinu.

On navodi da PU ovo radi iz straha.

“Da nije tako, prvo biste zakucali na vrata onima koji duguju gotovo pola milijarde eura na ime poreskog duga, ali, vi to ne da ne smijete”, poručuje, između ostalog, Kolić.

ĐUKANOVIĆ

Za Crnu Goru nema nikakve dileme da su pokrenuti svi mehanizmi velikosrpskog državnog projekta čija je meta i Crna Gora, kazao je predsjednik države Milo Đukanović u intervjuu za Rojters. Srpska pravoslavna crkva, kako je kazao, umjesto da se registruje u Crnoj Gori, kao što je to uradila u Srbiji i drugim državma, litije koristi za politizaciju i pritisak na državu koja na to neće pristati, jer neće odustati od crnogorskih nacionalnih interesa.

Država je više puta jasno saopštila da nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti nema namjeru da otima bilo čiju imovinu niti da mijenja namjenu crkvi ili manastira. To je, kako kaže predsjednik države u intervjuu za Rojters, jedna od manipulacija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

“Bez obzira na to manipulacija još traje zahvaljujući istrajnosti SPC u Crnoj Gori što nas nedvosmisleno uvjerava da nije tema Zakon niti spor crkve i države već je u podtekstu ovog pitanja namjera da se dovede u pitanje nezavisnost i suverenost Crne Gore i da se dovede u pitanje njen građanski karakter”, kazao je Đukanović.

Miješanje spoljnih aktera od Beograda do Moskve u unatrašnja pitanja u Crnoj Gori, za Đukanovića imaju mnogo veći motiv od aktuelnog zakona.

“Za nas nema nikakve dileme da su se pokrenuli svi mehanizmi realizacije velikosrpskog državnog projekta u našem regionu i da je meta tog projekta i Crna Gora. Riječ je o tome da se ovo pitanje želi staviti u funkciju realizacije tog projekta.”

Tom projektu jasno služi i SPC u Crnoj Gori, čiji se mitropolit Amfilohije, tvrdi Đukanović. Definisao kao politički subjekt koji aktivno zastupa velikosrpske, ruske i antizapadne stavove na balkanu.

“Da li će to dovesti u pitanje dominaciju aktuelne državne politike Crne Gore apsolutno sam siguran da ne. Svakodnevno prisustvujemo dezinformacijama da je na ulicma od jedne do dvije trećine naroda, što je apsolutno preduvavanje, jednako onome kada su Miloševićevi mediji stastavljali iste slike da bi stvorili utisak masovnosti”, navodi Đukanović. 

Kada god se SPC, kaže Đukanović, deklarisala kao politički subjekt stradali su mnogi ljudi ali i srpski nacionalni interesi.

“Srpska crkva je podržana državom Srbijom i devedesetih lansirala tezu o ugroženosti Srba u regionu. Sjetimo se devedesetih tada je Radovan Karadžić prizivao Slobodana Miloševića da on riješi pitanje ugroženosti Srba u Bosni i znamo kako je to završilo, danas Andrija Mandić i Milan Knežević prizivaju Vučića da riješi pitanje njihove ugroženosti u Crnoj Gori i to je nešto što sam i u javnim nastupima i razgovorima upozorio državni vrh Srbije najprijateljskije”, navodi predsjednik

Teže o ugroženosti srba u Crnoj Gori koje saopštava zvanični Beograd za Đukanovića su neutemeljene, kao i one Aleksandra Vučića da su crkve u Crnoj Gori imovina Beogradske patrijaršije, a time i Srbije.

“Želim da vas uvjerim da na bazi vrlo pažljivog iščitavanja svih dokumenata kojima je bio ureššen pravni sistem kraljevine CG ne može biti govora o tome i žao mi je da se moj kolega služi takvim kvalifikacijama a da prehtondo nije uložio minimalan napor u komunikaciji sa mnom ili uvidom u dokumentaciju se uvjeri da SPC nikada nije imala status pravnog lica u CG te da stoga ne može raspologati bilo kakvom imovinom”, navodi predsjednik. 

Model za kompromis je, smatra predsednik jednostavan – bijeg od jeftine politizacije, i korišćenje samo jednog argumenta – da su ljudi na ulicama. To je, poručuje, neprihvatljivo.

“To znači učinite nam ustupak, a to znači reketiranje najblaže rečeno. Logika reketiranje je primjerena kriminalnim organizacijama, ne ni vjerskim ni političkim. Neophodno je odreći se politizacije pritisaka kazali smo da na to ne pristajemo, što se nas tiče može da bude mnogo više na ulicama i da budu puno istrajniji u tome, ali nećemo se odreći onogo što smatramo crnogorwskim nacionalnim interesom suočeni s takvim argumentima”, kaže Đukanović.

Crkva, zaključuje Đukanović, ima šest nivoa pravne zaštite, i ako se dijalogom ne dođe do rješenja, onda se mora imati povjerenja u institucije koji će ili na nacionalnom ili evropskom niovu riješiti to pitanje.

POMPEO

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Majk Pompeo poručio je Vladi Crne Gore da povede otvoreni dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori u vezi sa primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, navode iz Mitropolije.

“Bilo koji napor da se razmotri valjanost imovinskih zahtjeva treba u potpunosti biti u skladu sa crnogorskim zakonom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima”, poručio je Pompeo u pismu-odgovoru koje je poslao arhiepiskopu Elpidoforu, predsjedavajućem Skupštine kanonskih pravoslavnih episkopija sa sjedištem u Njujorku.

“Iako su protesti u Crnoj Gori uglavnom mirni, zabrinuti smo zbog stalnih tenzija i nedavnih izolovanih slučajeva nasilja,” zaključuje se u pismu.

VOJINOVIĆ

Ako je ikome to bilo upitno, nakon posljednjega saopštenja odbornika DF-a u Skupštini Glavnoga grada svima je i konačno jasno – svjedočimo otvorenome udaru na crnogorski suverenitet i temelje crnogorske nezavisnosti, ocijenio je doc. dr Vladimir Vojinović, odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada.

“Probuđeni zvonima litija, prethodno politički nokautirani odbornici, odlučili su da političku borbu usmjere na pokušaje blokade razvojnih procesa u Podgorici, u konkretnome slučaju na pokušaj osporavanja odluke o imenovanju Bulevara 21. maj. Stvarni cilj takvih aktivnosti nije osporavanje samih odluka, jer odbornici DF-a dobro znaju da je imenovanje Bulevara 21. maj nesporna odluka – po srijedi je zapravo ono što ni u saopštenju povodom pokušaja osporavanja nijesu mogli sakriti”, navodi Vojinović.

Navodi da je za odbornike DF-a sporan najznačajniji datum moderne crnogorske ere.

“Po njihovome uvjerenju, to je datum koji je donio podjele Crnoj Gori koje “ni do danas nijesu prevaziđene”, a odluku o imenovanju Bulevara 21. maj ne pokušavaju da ospore zato jer je navodno prekršena procedura, već zato što ih ta odluka boli. Stoga, osokoljeni litijama, bez trunke srama, kucaju na vrata crnogorskih sudova da bi osporili odluke koje slave velike crnogorske pobjede”, piše u saopštenju Vojinovića.

Dodaje da je za DF 21. maj “dan podjele”.

“Treba to otvoreno kazati, nije nam strana njihova ujediniteljska, unitaristička retorika. To je ista ona retorika koja je 1918. godine, takođe u Podgorici, poništila viševjekovnu crnogorsku državnost, to je ista ona retorika koja je slavila propast dinastije Petrović Njegoš, to je ista ona retorika koja je pripremila Crnu Goru za ulazak okupatorskih trupa što su izvele monstruozne zločine po crnogorskim gradovima i varošima, to je ista ona retorika koja je crnogorske komite i heroje Božićnoga ustanka gonila po brdima i planinama, ubijala ili, uz pomoć tobožnjih crnogorskih sudova, tamničila. Takva Crna Gora, namučena, progonjena, internirana, ispjevala je grlima svojih šćeri i sinova 21. maja 2006. godine jednu od najljepših melodija. Ispjevala je jednu od najljepših slobodarskih pjesama 88 godina nakon pada Kraljevine Crne Gore”, navodi se.

Vojinović podsjeća da je slobodarstvo je temelj Crne Gore, te da Crnogorac ne dozvoljava nametanje ropskoga duha i mentaliteta.

“Osjetili su to svi okupatori koji su pokušavali da čizmom stanu na ovu zemlju. Zato će Crna Gora nastaviti da slavi 21. maj, jer je on potvrda crnogorskoga trajanja i duhovnosti, jer je on potvrda crnogorske slobode. Ničim ne zamjeramo narodima koji su trajali i više vjekova pod ropstvom, ali moderna Crna Gora neće pokoljenja vaspitavati pričom o podanicima i kukavicama. I sasvim sigurno, neće Bulevar 21. maj ponijeti ime Aleksandra Karađorđevića”, zaključuje Vojinović.

MINISTARSTVO REAGUJE

Srpski narod u Crnoj Gori nije nacionalna manjina, nego ravnopravan društveni činilac, poručuju iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

“Povodom populističko-politikantskog zahtjeva predsjednika Srbije Aleksandra Vučića „da Srbi (treba da) imaju ona prava koja su zagarantovana svim drugim građanima koji pripadaju nacijama manjim u odnosu na većinsku”, poručujemo mu da srpski narod u Crnoj Gori nije nacionalna manjina nego ravnopravan društveni činilac”, poručuju iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Podsjećaju Vučića na karakter našeg uređenja građanske, a ne nacionalne države, i na crnogorski Ustav kao izraz zaštite i očuvanja političkog, pravnog, i kulturnog položaja svih naroda koji žive u nezavisnoj Crnoj Gori.

“Vučić se ovdje ne zaustavlja, već kaže: „Tražimo da Srbi imaju prava kakva imaju Albanci u Sjevernoj Makedoniji”. Podsjećamo ga i da je srpska zajednica u Crnoj Gori odbila da bude manjinska, i na taj način sebe onemogućila da koristi prava iz principa pozitivne diskriminacije, uz napomenu da ta mogućnost uvijek postoji kao opcija u demokratskom društvu”, stoji u reagovanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Vučiću sugerišu da se, kako navode, dogovori sa Srbima u Crnoj Gori.

“Neka se predsjednik Srbije, umjesto što podvaljuje, dogovori i usaglasi sa „svojim” Srbima koji žive u Crnoj Gori – jesu li za koncept velike Srbije koja ugrožava mir i stabilnost cijelog regiona, ili su za demokratski suživot sa svima kojima je Crna Gora dom i država”, poručuju iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

AMBASADORKA UKRAJINE

Crna Gora i Ukrajina imaju odlične i prijateljske odnose, kaže za Radio Crne Gore , ambasadorka te države u Podgorici Natalija Fijalka.
Ističe da u Ukrajini veoma paze da se neko ne umiješa u unutrašnja pitanja u Crnoj Gori.

“Mi poštujemo Crnu Goru, njenu vladu, institucije, crnogorski narod i crnogorsko prijateljstvo”, naglašava Fijaka. 

Dodaje i da mitropolit Onufrije predstavlja crkvu, koja djeluje na teritoriji Ukrajine, a koja je sastavni dio Ruske pravoslavne crkve. On i ta crkva, kako kaže ambasadorka, ne predstavljaju većinu pravoslavnog naroda u Ukrajini.

„Krajem 2018. godine Pravoslavna crkva Ukrajine dobila je tomos o autokefalnosti od Vaseljenskog patrijarha Bartolomeja, tako da tvrdnje mitropolita Onufrija da se ne radi o kanonskoj crkvi, ne odgovaraju istini. Ta crkva je autokefalna, nezavisna od bilo koje druge crkve, posebno od Ruske pravoslavne crkve. Mi u Ukrajini smatramo da je ta crkva naša nacionalna crkva“, naglašava ukrajinska ambasadorka.

Dodjeljivanje tomosa Pravoslavnoj crkvi Ukrajine može značiti da se sad otvorilo novo razdoblje u odnosima u pravoslavnoj crkvi , i da je počeo da se vraća princip da svaka nacionalna država ima i svoju autokefalnu crkvu.

„To znači da ako je Ukrajina dobila tomos o autokefalnoj crkvi i druge države koje su ranije imale svoju nacionalnu crkvu u dogledno vrijeme mogu da obnove svoje autokefalne crkve”, ističe Fijalka.

Ukrajinska ambasadorka u Crnoj Gori Natalija Fijalka vidi ruski uticaj u djelovanju Srpske pravoslavne crkve.

„Poznato je da nažalost Ruska pravoslavna crkva sprovodi i pomaže odluke zvanične Mokve, naročito ono što se odnosi na vanjsku politiku. Možemo navesti da ima sličnih naznaka i u djelovanju Srpske pravoslavne crkve“, poručuje Fijalka.

Ruska pravoslavna crkva ima veliki broj parohija u Ukrajini. Najveći razlog tome je, kako kaže Fijalka, što je samo tokom 20. vijeka Ukrajinska pravoslavna crkva nekoliko puta zabranjivana.

„Sva imovina Ukrajinske crkve bila je u vrijeme Sovjetskog saveza prvo nacionalizovana pa data Ruskoj pravoslavnoj crkvi na upravljanje. Znamo da tokom Sovjetskog saveza, jedino Ruska pravoslavna crkva je funkcionisala. Ona je bila poznata kao veliki saveznik tada Sovjetskih, a danas Ruskih vlasti. Crkvena imovina u Ukrajini, koja je sada u vlasništvu Ruske pravoslavne crkve, još od 10 vijeka pripadala je Ukrajini i njenoj crkvi, Ukrajinska crkva u tom periodu bila je u evharističkom sajedinstvu sa Konstatinopoljem. Nakon okupacije Ukrajine od strane Ruskog carstva sva crkvena imovina nasilno je predata Ruskoj pravoslavnoj crkvi“, navodi ukrajinska ambasadorka.

Kroz istoriju, a zbog Ruske politike prema Ukrajini, nije bilo lako da ukrajinci očuvaju svoj identitet.

Zabranjivano je održavanje liturgija na ukrajinskom jeziku, štampanje knjiga, bukvara… Takva ruska politika nije se promijenila ni do danas, kaže Fijalka.

„Dešavanja iz 2014. godine, okupacija Krima i upad ruskih snaga u istočnu Ukrajinu, poremetila su poredak i bezbjednosnu situaciju u Evropi potpuno. Tada su bila prekršena sva međunarodna pravila i prava i međunarodni poredak. To znači da Rusije ne poštuje i nikada neće poštovati međunarodno pravo i svoje međunarodne obaveze. Njoj se ne može vjerovati“, poručuje ukrajinska ambasadorka.

Pitanje energetike je veoma važan faktor u odnosima između Evrope i Ruske federacije.

Zavisnost od ruskih energenata ide na ruku Rusiji, i ona tako može da kontroliše zapadno evropske zemlje i utiče na njihovu politiku, a na taj način smanjuje i pritisak Evrope, zbog agresije u Ukrajini.

„Mi radimo da jednog dana se riješi situacija sa Rusijom i ona se povuče iz okupiranih teritorija u Ukrajini. Nama za to treba podrška Evrope i drugih međunarodnih partnera da nastavimo sa sankcijama i pritiskom na Rusiju, kako bi ona jednog dana morala da popusti. Jer sve je u rukama Rusije, tačnije jednog čovjeka, predsjednika Ruske federacije. Ako on odluči da povuče svoje ljude i svoju vojsku iz istočne Ukrajine, taj konflikt će se riješiti za nekoliko dana“, navodi Fijalka.

Ukrajina je čvrsto opredijeljena za evropske i euroatlantske integracije. Članstvo u EU i NATO spoljnopolitički prioriteti su Kijeva.

“Mi pokušavamo da se što prije približimo NATO-u i EU, međutim taj naš put otežava konflikt koji je započela Rusija”, zaključila je ukrajinska ambasadorka u Crnoj Gori Natalija Fijalka.

Žarko Božović, Radio Crne Gore 

ZBOG BEZBJEDNOSNE SITUACIJE

Predsjedništvo cetinjskog SDP-a podržalo je organizaciju građanskog protesta povodom bezbjednosne situacije na Cetinju, najavljenog za ponedjeljak.

“Uvažavajući ozbiljno narušenu bezbjednosnu situaciju i stradanje naših sugrađana, i iskazujući ozbiljnu zabrinutost za bezbjednost svih građana Cetinja, naših prijatelja, rodbine, komšija, smatramo neophodnim da kao građani Cetinja, bez politike i političkih pamfleta, iskažemo građanski protest zbog stanja u našem gradu”, saopšteno je iz SDP-a.

Cetinjski SDP pozvao je sve građane Cetinja da budu dio najavljenog protesta.

“Na skupu ćemo, sa tugom zbog posljednjih tragičnih dešavanja, i sviješću da se stanje mora mijenjati iskazati protest i tražiti hitne konkretne aktivnosti državnih organa koje će imatu za cilj punu zaštitu i bezbjednost svih naših sugrađana”, zaključuje se u saopštenju Predsjedništva SDP-a Cetinje.

VUČIĆ ĐUKANOVIĆU

Komentarišući izjavu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića za Rojters da Srbija i Rusija potkopavaju nezavisnost Crne Gore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je to nije istina.

“Nesumnjivo je da će Amerikanci uvijek ići protiv SPC jer misle da Rusija ima uticaj na našu crkvu. Evropljani će se praviti nevješti i tražiće što manje priče o etnicitetu, srpskom narodu. Nemaju odgovor jedino na moje pitanje za sve njih: ne tražimo veliku Srbiju, tražimo da Srbi imaju ona prava koja su zagarantovana svim drugim građanima koji pripadaju nacijama manjim u odnosu na većinsku, tražimo da Srbi imaju prava kakva imaju Albanci u Sjevernoj Makedoniji. Mislim da je to u skladu sa najvišim svjetskim standardima. Podrška našem narodu je normalna”, navodi predsjednik Srbije.

Dodajući da svaku noć pogleda sve večernje dnevnike svih zemalja u regionu i okruženju, Vučić je rekao da se u njima može vidjeti “strašna podrška obespravljenom crnogorskom narodu u Srbiji”.

“Zamislite, otprilike ih je 40 puta manje nego Srba u Crnoj Gori. Sve što možemo da pomognemo Crnogorcima ovde, pomoći ćemo. Nećemo da ih optužujemo, ti ljudi moraju da žive i da se osjećaju kao dio države. Ali, eto, nekima je to politika da uvijek optuže Srbiju za sve. Neće to biti glavna tema u Vašingtonu”, kaže Vučić.

AMERIČKE SAJBER KOMANDE

Predstavnici američke sajber komande (CYBERCOM), tokom boravka u Crnoj Gori, dobili su informacije o protivničkim sajber prijetnjama koje se mogu pojaviti uoči crnogorskih parlamentarnih izbora, saopšteno je Pobjedi iz Pentagona.

Timovi za borbu protiv hibridnih prijetnji, boravili su u Crnoj Gori u novemberu prošle godine.

Iz američkog ministarstva odbrane kazali su da je Cybercom rasporedio svoje timove u Crnu Goru, u jesen 2019. godine.

“To je bio dio napora za borbu protiv upornog uključivanja protivnika u sajber prostor i zaštitu kritične infrastrukture, zajedno sa cijenjenim partnerima i saveznicima”, kazali su iz Pentagona.

To im je, kako dodaju, omogućilo uvid u informacije o prijetnjama uoči izbora.

“Ova operacija je takođe stvorila uvid u protivničke sajber prijetnje u susret predstojećim američkim i crnogorskim izborima 2020”, ističu iz Pentagona.

Na pitanje što su zaključci timova koji su boravili u Crnoj Gori, iz Pentagona ističu da je riječ o „osjetljivim podacima, koji su podijeljeni sa crnogorskom vladom na odgovarajući način“.

Dejvid Luber, izvršni direktor američke Sajber komande koja istražuje hibridne prijetnje, kazao je ranije da, radeći sa partnerskim zemljama, Sajber komanda dobija važne informacije, koje im pomažu da zaštite njihov sajber prostor.

NIKOLIĆ PORUČIO

SPC ne želi Zakon o slobodi vjeroispovijesti jer to direktno tangira njihove monopole, a u izjavama sveštenstva više je politike nego vjere, kazao je gostujući u emisiji “Živa istina” poslanik DPS-a Andrija Nikolić. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović navodi da ga vrijeđa kao pravoslavca kad, kako je rekao, neko pokušava da uzurpira imovinu crkve kojoj pripada.

Andrija Nikolić je ukazao da još od parlamentarnih izbora 2016. dio opozicije pokušava da sistem učini disfunkcionalnim, tako što će u parlament “uvesti ulicu”.

„Naša je obaveza da radimo redovno i poštujemo ustavnopravni poredak Crne Gore. Mi, kao izabrani predstavnici građana, imamo obavezu da uzornim ponašanjem opravdamo povjerenje građana“, kazao je Nikolić.

Damjanović ne vidi razlog za brigu i strah, uprkos činjenici da su povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali i drugih pitanja, tenzije u društvu očigledne.

“Ja se nadam da neće biti većih incidenata i da ćemo imati prilike da iznesemo svoje argumente“, naveo je Damjanović.

Komentarišući protestne litije, Nikolić ističe da su one produžetak udara na Crnu Goru.

„Da li u litijama ima više politike ili vjerskog mogli bi odgovoriti kontra pitanjem: koje je to vjersko pravo povrijeđeno ovim zakonom i na koji način MCP doživljava svoj položaj u ustavnopravnom poretku Crne Gore? Kada smo ih opominjali da se registruju, rekli su – ne, nego da mi treba da se registrujemo kod njih! Ukoliko postoji primjedba da je neko diskiminisan ovim zakonom jedini koji može o tome da odlučuje je Ustavni sud Crne Gore. Oni to još uvijek nijesu učinili, po meni iz dva razloga: da su ušli u tu proceduru, na taj način postali bi dio ustavnopravnog poretka i pokazali bi da se iskreno zalažu za razgovor. Ovo što sad vidimo je njihova težnja da ubijede građane da se o Crnoj Gori ne treba da odlučuje u njoj, nego na nekoj drugoj adresi”, kazao je Nikolić.

Damjanović ističe da ga vrijeđa kao pravoslavca kad, kako je rekao, neko pokušava da uzurpira imovinu crkve kojoj pripada.

“Pitanje litija nije srpsko pitanje, već pitanje pravoslavlja. Na litijama su pripadnici svih političkih partija, dakle nije ni političko pitanje. Ugroženo je pravo vezano za registraciju crkve, pitanje imovine. Ovaj zakon je otvorio mogućnost da se uzurpira imovina, da se ta imovina podijeli drugim crkvama, a ja neću to da dozvolim. Ko želi da pravi novu crkvu, široko mu polje”, naveo je Damjanović.

Nikolić je odgovario da niko ne želi da crkve odnese preko ramena.

„SPC ne želi zakon u ovoj oblasti jer to direktno tangira njihove monopole. U izjavama koje smo čuli bilo je više politike nego vjere. Ako Amfilohije kaže da Vlada treba da padne nakon ovog zakona, to izlazi iz domena vjere“, naveo je Nikolić.

Jedna od tema bilo je miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, izjave srpskih zvaničnika i dešavanja poput skrnavljenja crnogorske države zastave u Beogradu.

“Državna zastava je simbol države, strijeljanje zastave u Beogradu simbolično je strijeljanje države”, kazao Nikolić:

On ističe i da je Zakon poslužio kao ozbiljna inspiracija ideolozima velikosrpskog nacionalizma.

“On je nagomilao svoje frustracije gubitkom rata u Bosni, gubitkom Kosova, pa obnovom crnogorske nezavisnosti“, navodi Nikolić.

Damjanović naglašava da niko sa strane ne treba da doliva ulje na vatru.

„Ima neprimjerenih izjava pa i iz okruženja, ta vrsta miješanja nam ne treba. Problem, međutim, nadilazi gabarite Crne Gore. On mora da zainteresuje i da zabrine i onoga u Čikagu, Banjaluci i Beogradu“, navodi Damjanović.

Odgovarajući na pitanje o budućnosti protestnih litija i rizicima koje nose, Damjanović smatra da će one imati svoju dinamiku.

„Mislim da ne može biti bezbjednosnih problema. Volio bih da rješenje bude što brže. Očekujem da se prizna greška, ako ništa makar ideju da je neko krajem decembra svima nama napravio veliki problem“.

Nikolić je ponovio da je Crna Gora u stanju da se nosi sa izazovima, te da ne očekuje uključenje EU u rješavanje aktuelnih izazova. Smatra da dijalog treba da se vodi unutar Crne Gore, dok je Damjanović poručio da je obavezno posredovanje EU.