VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ

Mnogo je elemenata koji ukazuju na to da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti želi iskoristiti i za određene političke ciljeve koji su u potpunom nesaglasju sa građanskim uređenjem države i njenim pravom da suvereno odlučuje o svim pitanjima. Bilo bi suviše neozbiljno, naivno, a i opasno, ne primijetiti ili potcijeniti takve tendencije i pojave koje dolaze i iz Crne Gore, a posebno iz susjedstva, kaže za Pobjedu Draginja Vuksanović Stanković, predsjednica SDP-a.

Porčila je da “sve to retorički i propagandno neodoljivo podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka i politiku koja je mnogo toga lošeg donijela našim društvima”.

Govoreći o litijama koje se održavaju u znak protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuksanović-Stanković je istakla da je legitimno pravo svakoga, ko smatra da su mu ovim Zakonom ugrožena neka prava, da iskaže svoj protest na miran način.

“I ja tu ne vidim nikakav problem, naprotiv. Vjerujem da ogromna većina građana koja protestuje to čini iz iskrenog uvjerenja i ličnog osjećaja uskraćenosti. Činjenica je i da protestne litije protiču mirno i bez incidenata, i to je važna dimenzija čitave priče. Sa druge strane, nije dobro što smo svjedoci raznih manipulacija kroz koje se pokušava krerati javno mnjenje i ambijent u kojem ima vrlo malo prostora za argumente i dijalog na bazi činjenica. Previše je propagande, pukih proklamacija i etiketiranja onih koji drugačije misle o ovom pitanju. U takvom ambijentu, nažalost, prevladavaju emocije, odsustvo mjere i stavovi koji su uglavnom proizvod pogrešne interpretacije samog Zakona i onoga što je njegova suština i smisao”, istakla je ona.

Komentarišući prvi sastanak mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i premijera Duška Markovića povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuksanović-Stanković navodi da je dijalog “svakako najbolji put za otklanjanje svih nesporazuma povodom ovoga pitanja”.

“Vidjeli smo da je taj dijalog počeo prije nekoliko dana i želim da vjerujem da će on voditi pozitivnom epilogu. Vjerujem da građani žele da upravo političari doprinose spuštanju tenzija i boljem međusobnom razumijevanju, kako bismo konačno obratili pažnju na brojne nagomilane probleme koji muče naše društvo, a o kojima se u posljednjih dva mjeseca malo ili nimalo razgovara”, istakla je predsjednica SDP-a.

ČIRGIĆ

Predstavljanjem aktuelnoga problema kao vjerskog, kao pitanja homogenizacije pravoslavnoga bića, stvara se klima u kojoj nema mjesta za reakciju onih koji tome biću ne pripadaju. To je i razlog što se živi ne čuju predstavnici nacionalnih i religijskih manjina, iako svi znaju da od razrješenja ovoga problema zavisi dalja sudbina Crne Gore, smatra dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju Adnan Čirgić.

Od razrješenja ovoga pitanja, kaže on, ne zavisi hoće li narednu vlast činiti DPS sa svojim koalicionim partnerima, već hoće li nova vlast baštiniti antifašističku i slobodarsku tradiciju ili kvislinge i ratne zlikovce čiji portreti “krase” kancelarije glasnogovornika protesta.

On se, kako je rekao u razgovoru za Dnevne novine, ne bi saglasio sa konstatacijom da je povodom protesta u organizaciji SPC izostala reakcija intelektualne elite.

“Reagovali su oni koji i inače reaguju. Razumijem, naravno, što ste me htjeli pitati. Na taj samoreklamerski intelektualni društveni sloj među kojima ima i onih što uživaju nacionalne penzije, imaju status istaknutih kulturnih stvaralaca, među kojima su i dobitnici najviših državnih nagrada, pa i Trinaestojulske, država Crna Gora očigledno ne može računati kao na intelektualnu elitu. Riječ je o sinekuristima koji preže i čekaju ko će nadjačati Država ili SPC, pa će onda zauzeti ‘stav’. Takvi, razumije se, ne zaslužuju da budu nazvani elitom, a još manje intelektualnom”, kazao je on.

Na pitanje što ga je ponukalo da reaguje, Čirgić odgovara: “Što se pak tiče mog javno iznijetog stava o tome problemu, da sam držao da je riječ o vjerskome pitanju pravoslavnome, muslimanskom ili bilo kojem drugom ne bih se povodom njega ni glaskao. No, ovdje nije riječ o pitanjima vjerskih dogmi niti crkvenih kanona. Na sceni je odmjeravanje snaga između države i jedne vjerske organizacije sa šedištem u drugoj državi, koja je nebrojeno puta pokazala svoj negatorski odnos prema crnogorskoj nacionalnoj, kulturnoj i državnoj samobitnosti, koja kontinuirano omalovažava i nacionalne Crnogorce i pripadnike manjina”.

Ako je, kako kaže, Crna Gora građanska zemlja, onda nema, dodaje Čirgić, pristajanja na apriornu nacionalnu i religijsku identifikaciju njenih građana.

“Onda nema govora o homogenizaciji konfesionalnog i nacionalnog bića. U građanskoj zemlji građanin je najviša svetinja! Kad pristanemo na podređivanje tih svetinja nekim drugim, pristali smo na žrtvovanje građanskoga koncepta države. Stoga nemaju moralno pravo da ćute ni manjine ni većina jer će od ishoda ove borbe zavisiti hoće li se na koricama naših udžbenika istorije nalaziti Ljupo Čupić ili Pavle Đurišić. Taj se ishod i te kako tiče svih građana u Crne Gore. Neshvatljivo je da je veću (negativnu) reakciju izazvao prijedlog direktora RTCG da se ta televizija preimenuje u Crnogorsku, nego faktički pokušaj promjene ustavnoga ustrojstva države koja nam je većini jedini dom”, kazao je Čirgić.

Anticrnogorska propaganda, kako ocjenjuje, danas je razuđenija nego što je bila 1918. godine, ali je u pitanju ista ideologija potiranja i negacije Crne Gore.

“Nebrojeni mediji u Crnoj Gori i okruženju predstavljaju crnogorsko društvo kao NDH. Oni koji su javno slavili tekovine 1918. godine danas organizuju navodne građanske proteste. Baštinari krvavoga državnog sloma 1918. godine zarad tuđih državnih interesa danas su uspjeli okupiti hiljade građana na ulicama. Da su crnogorske naučne, prosvjetne i kulturne ustanove radile svoj posao, na našim ulicama danas ne bi bilo onoliko obmanutih građana niti bi osnovci cijepali državnu zastavu, a zavedena omladina skrnavila trobojkom čak i jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u CG. Pod plaštom navodne demokratske borbe za bolji socijalni status građana, za bolji životni standard i slična za organizatore protesta apsolutno nebitna pitanja vodi se borba za dominaciju Crkve nad državom. Naše naučne, kulturne i prosvjetne ustanove ćute. Kad to kažem, ne mislim na ćutnju resornih ministarstava. To nije pitanje kojim treba da se bavi isključivo državna administracija. To je pitanje rezultat jalovosti onih ustanova koje su bile dužne nakon obnove državnosti da crnogorskim građanima predstave sopstvenu kulturnu i nacionalnu baštinu, o kojoj se u proteklim decenijama državnoga zajedništva uglavnom ćutalo”, kaže Čirgić.

Komentarišući to što se na litijama u organizaciji SPC okuplja veliki broj građana, Čirgić kaže: “Kad bi taj Zakon bio paravan za otimanje crkava i manastira onima kojima te crkve i manastiri zakonski pripadaju, takav bi Zakon morao biti alarm za sve građane, bez obzira na nacionalnu ili kakvu drugu pripadnost, da iskažu protest te da se u okviru institucija sistema učini sve da se on stavi van snage. Debate koje su tim povodom do danas vođene nijesu pokazale da je stvoren osnov za otimanje bilo čije svojine. Anticrnogorska propagandna histerija izvela je veliki broj građana na ulice. Međutim, to je i dalje daleko od onoga što se tom propagandom želi nametnuti da su svi pravoslavni građani Crne Gore stali u navodnu odbranu Crkve od države”.

Nasuprot toj propagandi, kako je rekao, “ćuti naša inače vrlo glasna elita te brojne nevladine organizacije”.

“Činjenica je da dobar dio građana motiv za izlazak na proteste vidi u nezadovoljstvu životnim standardom. Isto je tako činjenica da su u teškoj zabludi oni što misle da će im bolji životni standard obezbijediti oni za koje se, kako kažu, patrijarh Pavle pitao kakva bi tek kola vozili da se nijesu zavjetovali na siromaštvo”, istakao je on.

Cijepanje zastave sopstvene države svakako, kaže Čirgić, nije imanentno djeci.

“Nema sumnje da je taj delikt potaknut spolja. I izvore mu ne treba tražiti samo u školi. Današnja djeca ne obrazuju se samo u školama, možda ne ni prvenstveno u njima. Ne treba zanemariti nemjerljivi uticaj medija i interneta s kojim se teško u koštac hvataju i razvijenija društva od našega. Ne treba, naravno, zanemariti ni uticaj porodice. Smatram da je reakcija Ministarstva prosvjete i aktuelnoga ministra Šehovića bila adekvatna i u jednome i u drugom slučaju. Religioznost djece i odraslih ne bih nikad okarakterisao kao nešto sporno. Naprotiv. Religija i ateizam intimno je pravo svih i u to se pravo ne smije zadirati. Ne smije se u to zadirati ni onda kad smo svjesni da u današnjem ispoljavanju religioznosti, osobito kod pravoslavnih i muslimana, ima malo toga tradicijskog. Ali se ne smije dozvoliti da se religioznošću pravda ponižavanje ustavnih simbola države”, kaže on.

ĐUKANOVIĆ U BRISELU

Zapadni Balkan mora da se izbori sa svim izazovima prošlosti, kako bi napredovao ka Evropskoj uniji, poručio je sinoć predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Briselu, nakon neformalne večere koju je za lidere država Zapadnog Balkana priredio predsjednik Evropskog Savjeta Šarl Mišel.

Problem Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba posmatrati u širem kontekstu, kazao je Đukanović.

“Još uvijek se u regionu vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi da konzervira postojeće stanje i zadrži Balkan na vanevropskom kolosjeku”, naglasio je Đukanović.  

Crna Gora je u stanju da probleme sa drugim zemljama rješava u najboljem duhu evropske prakse i tekovina EU, kazao je Đukanović, javlja dopisnik TVCG iz Brisela.

“Jasno je potpuno da što se više približavamo Evropskoj uniji, posljednji restlovi onog naslijeđa koje je u suštini duboko antievropsko, onog zbog čega je Zapadni Balkan proveo decenije i vjekove na antievropskom kolosjeku, sada to isplivava i to treba rješavati u duhu dobre evropske demokratske prakse”, rekao je Đukanović u Briselu.

Naglasio je da je Crna Gora svojim ukupnim iskustvom, od devedesetih godina, pokazala da je to u stanju.

“To danas vidimo i u Crnoj Gori. Naspram onog što mi kao Vlada zastupamo da i dalje razvijamo građansku državu, multietničko društvo koje će biti sastavni dio evropske, evroatlanske zajednice, mi imamo predlog da se Crna Gora vrati u status nacionalne, preciznije srpske države, da se vrati u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva, dakle da se vrati u model srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Izabrati između te dvije opcije nije teško bilo kom razboritom, a kamoli odgovornoj državnoj politici, uvjeren je predsjednik.

“Ali naravno ne smijemo potcijeniti da u dubini svakog od naših društava, kao posljedica zaostajanja imamo još uvijek naslage te svijesti i da se sa njima moramo nositi na jedan odgovoran i pažljiv način i moramo obezbijediti jedan mukotrpan, dugoročni proces emancipacije naših društava koje će obezbijediti svima da vremenom zaista postanemo korisnici benefita koje donosi Evropa”, poručio je Đukanović.

Kada je riječ o proširenju, predsjednik Crne Gore ocjenjuje da EU nakon deklarativne mora pokazati i suštinsku zainteresovanost.

Evropski zvaničnici najavili da će pokušati da definišu strateški pristup, kako bi poručili da su vrata EU za region otvorena, a povjerenje u proces proširenja osnažen.

Đukanović je u Briselu učestvovao na neformalnoj večeri za lidere država Zapadnog Balkana, koju je organizovao predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Neformalnoj večeri prisustvovala je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žosef Borelj, kao i premijer Hrvatske – predsjedavajuće EU Andrej Plenković.

Predsjednik Đukanović će se sjutra sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon  der Lajen.

Kasnije popodne, Đukanović će učestvovati na donatorskoj konferenciji za pomoć u rekonstrukciji Albanije nakon razornih zemljotresa koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

Na donatorskoj konferenciji učestvovaće države članice EU, partneri sa Zapadnog Balkana, predstavnici drugih zemalja kao i međunarodne institucije, uključujući UN i Svjetsku banku.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je, uoči sastanka s liderima Zapadnog Balkana, da će u otvornenom i iskrenom razgovoru nastojati da sagledaju kako najbolje pripremiti samit u Zagrebu i otvoriti evropsku perspektivu za region i parterstvo sa EU.

“Riječ je o podsticaju novoj strategiji veza EU i regiona koja mora da se produbi na temelju jačanja vladavine zakona i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, rekao je Mišel.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, uoči sastanka, rekla da se očekuje da se prihvati investicioni program za Zapadni Balkan, kao i da bude donijeta odluka o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Fon der Lajen je podvukla važnost sjutrašnje konferencije za pomoć Albaniji u otklanjanju posljedica razornog zemljotresa.

“Krećemo se ka paketu investicija za Balkan”

Evropska unija (EU) se kreće ka predlogu paketa o jačanju investicija na Zapadnom Balkanu, boljem povezivanju i svemu onome što treba da doprinese privrednom rastu zemalja tog područja, izjavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Premijer predsjedavajuće države EU to je rekao uoči susreta u Briselu, uz ocenu da do susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan u Zagrebu treba, pored paketa ulaganja, očekivati i povoljne odluke o datumu pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Plenković je istakao da je cilj susreta čelnika EU i Zapadnog Balkana da se pripremi novi samit u Zagrebu i naglasio zadovoljstvo što je EU ponovo snažno stavila na dnevni red najviših svojih institucija pitanje jugoistoka Evrope, odnosno proširenja i potpore hrvatskim susjedima na njihovom putu prema Uniji.

ĐUKANOVIĆ U BRISELU

Zapadni Balkan mora da se izbori sa svim izazovima prošlosti, kako bi napredovao ka Evropskoj uniji, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Briselu, nakon neformalne večere koju je za lidere država Zapadnog Balkana priredio predsjednik Evropskog Savjeta Šarl Mišel.

Problem Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba posmatrati u širem kontekstu, kazao je Đukanović.

“Danas se još uvijek u regionu vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi da konzervira postojeće stanje i zadrži Balkan na vanevropskom kolosjeku”, naglasio je Đukanović.  

Crna Gora je u stanju da probleme sa drugim zemljama riješava u najboljem duhu evropske prakse i tekovina EU, kazao je Đukanović, javlja dopisnik TVCG iz Brisela.

“Jasno je potpuno da što se više približavamo Evropskoj uniji, posljednji restlovi onog naslijeđa koje je u suštini duboko antievropsko, onog zbog čega je Zapadni Balkan proveo decenije i vjekove na antievropskom kolosjeku, sada to isplivava i to treba rješavati u duhu dobre evropske demokratske prakse”, rekao je Đukanović u Briselu.

Naglasio je da je Crna Gora svojim ukupnim iskustvom, od devedesetih godina, pokazala da je to u stanju.

“To danas vidimo i u Crnoj Gori. Naspram onog što mi kao Vlada zastupamo da i dalje razvijamo građansku državu, multietničko društvo koje će biti sastavni dio evropske, evroatlanske zajednice, mi imamo predlog da se Crna Gora vrati u status nacionalne, preciznije srpske države, da se vrati u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva, dakle da se vrati u model srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Izabrati između te dvije opcije nije teško bilo kom razboritom, a kamoli odgovornoj državnoj politici, uvjeren je predsjednik.

“Ali naravno ne smijemo potcijeniti da u dubini svakog od naših društava, kao posljedica zaostajanja imamo još uvijek naslage te svijesti i da se sa njima moramo nositi na jedan odgovoran i pažljiv način i moramo obezbijediti jedan mukotrpan, dugoročni proces emancipacije naših društava koje će obezbijediti svima da vremenom zaista postanemo korisnici benefita koje donosi Evropa”, poručio je Đukanović.

Kada je riječ o proširenju, predsjednik Crne Gore ocjenjuje da EU nakon deklarativne mora pokazati i suštinsku zainteresovanost.

Evropski zvaničnici najavili da će pokušati da definišu strateški pristup, kako bi poručili da su vrata EU za region otvorena, a povjerenje u proces proširenja osnažen.

Đukanović je večeras u Briselu učestvovao na neformalnoj večeri za lidere država Zapadnog Balkana, koju je organizovao predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Neformalnoj večeri prisustvovala je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žosef Borelj, kao i premijer Hrvatske – predsjedavajuće EU Andrej Plenković.

Predsjednik Đukanović će se sjutra sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon  der Lajen.

Kasnije popodne, Đukanović će učestvovati na donatorskoj konferenciji za pomoć u rekonstrukciji Albanije nakon razornih zemljotresa koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

Na donatorskoj konferenciji učestvovaće države članice EU, partneri sa Zapadnog Balkana, predstavnici drugih zemalja kao i međunarodne institucije, uključujući UN i Svjetsku banku.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je večeras, uoči sastanka s liderima Zapadnog Balkana, da će u otvornenom i iskrenom razgovoru nastojati da sagledaju kako najbolje pripremiti samit u Zagrebu i otvoriti evropsku perspektivu za region i parterstvo sa EU.

“Riječ je o podsticaju novoj strategiji veza EU i regiona koja mora da se produbi na temelju jačanja vladavine zakona i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, rekao je Mišel.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, uoči sastanka, rekla da se očekuje da se prihvati investicioni program za Zapadni Balkan, kao i da bude donijeta odluka o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Fon der Lajen je podvukla važnost sjutrašnje konferencije za pomoć Albaniji u otklanjanju posljedica razornog zemljotresa.

“Krećemo se ka paketu investicija za Balkan”

Evropska unija (EU) se kreće ka predlogu paketa o jačanju investicija na Zapadnom Balkanu, boljem povezivanju i svemu onome što treba da doprinese privrednom rastu zemalja tog područja, izjavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Premijer predsjedavajuće države EU to je rekao uoči susreta u Briselu, uz ocenu da do susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan u Zagrebu treba, pored paketa ulaganja, očekivati i povoljne odluke o datumu pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Plenković je istakao da je cilj večerašnjeg susreta čelnika EU i Zapadnog Balkana da se pripremi novi samit u Zagrebu i naglasio zadovoljstvo što je EU ponovo snažno stavila na dnevni red najviših svojih institucija pitanje jugoistoka Evrope, odnosno proširenja i potpore hrvatskim susjedima na njihovom putu prema Uniji.

JONICA OCIJENILA

Zakon o slobodi vjeroispovijesti uzrok je dodatnog produbljenja podjela u Crnoj Gori, ocijenila je predsjednica Socijalista Snežana Jonica, dodajući da podržava dijalog predstavnika Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

Ona je rekla da je Zakon o slobodi vjeroispovjesti centralna tema proteklih mjeseci, tako da su ostala pitanja u oblasti evropskih integracija u značajno manjoj mjeri zaokupljuju pažnju javnosti.

“Dijalog i dogovor su one vrijednosti na kojima je stvorena Evropska unija (EU), i zato ako nema dogovora unutar našeg društva kako onda možemo da očekujemo da budemo dobrodošli u društvo evropskih naroda koje je nastalo kao rezultat dijaloga i dogovora”, rekla je Jonica u intervjuu za agenciju MINA.

Ona je navela da očekuje razum i odgovornost, kako bi se kroz svestrani dijalog i dogovor došlo do rješenja na zadovoljstvo svih.

“Samo je potrebno ispoštovati evropske standarde za koje se kao država zalažemo i kojima stremimo. U ovom slučaju, aktuelna vlast je u prilici da na djelu pokaže da li je apsolutno i neotuđivo pravo svojine, pravna sigurnost i pravna jednakost samo deklarativno zalaganje ili istinski cilj Crne Gore”, smatra Jonica.

Kao što je, kako je rekla, dogovor izgradio EU, tako dogovor treba da izgradi mostove koji će od Crne Gore napraviti društvo i državu u kojoj jednako žele da žive i dobro se osjećaju i Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci i Hrvati.

“Krajnje je vrijeme da se zapitamo da li smo mi uradili sve što je bilo do nas, da bi bili dio porodice razvijenih evropskih država i ako nismo- ko je sve odgovoran za to”, poručila je Jonica.

EU, kako je navela, treba stabilan Zapadni Balkan, države sa punim demokratskim kapacitetima i odgovornim upravljanjem.

Jonica smatra da Crna Gora duguje građanima više reda, rada i odgovornosti.

“Upravo građanima dokazati, a Evropi pokazati, da crnogorsko društvo sposobno da ima uređenu drzavu. Da bi se to ostvarilo potrebna je iskrena politička volja, stvarna, a ne deklarativna reforma državne uprave, ozbiljna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”, istakla je Jonica.

Govoreći o novoj metodologiji procesa pristupanja EU koju je usvojio kolegijum komesara, a čija je svrha da se ponovo uspostavi vjerodostojna perspektiva članstva Zapadnog Balkana, Jonica je rekla, da je na Crnoj Gori da li će da prihvati nove izmjene ili ne.

“Činjenica je da kao društvo imamo lošu naviku da radimo samo ono što moramo, pa mi se čini da je nova metodologija dobar recept za brzo suočavanje sa sopstvenim slabostima”, smatra Jonica.

Nova metodologija, kako je objasnila, vrednuje urađeno, ali kažnjava zastoje, i to je dobar model koji će jasno pokazati “da brzina kojom idemo u procesu evropskih integracija zavisi samo od nas”.

“Bićemo sami zaslužni za svaki veliki korak naprijed, ali i direktno odgovorni za svaki korak nazad”, zaključila je Jonica.

SAGOVORNICI TVCG

Sagovornici TVCG iz Bosne i Hercegovine kažu da ih najnovija dešavanja u Crnoj Gori podsjećaju na 90-e godine. Srpska pravoslavna crkva, koja nije pravni subjekt u našoj zemlji ponaša se kao institucija koja je iznad svih pravnih i ustavnih normi i pokušava da destabilizuje crnogorsko multikulturalno društvo, ali i državu Crnu Goru, koja je, kako navode, dostigla najviše standarde demokratije.

Beograd, Banja Luka, Foča, Trebinje samo su neki od gradova gdje su građani izašli na ulice, u znak podrške SPC i Srbima u Crnoj Gori, koji od početka godine litijama, kako kažu, brane svetinje.

Za novinara Ahmeda Burića pokušaj SPC da protestima spriječi primjenu zakona u Crnoj Gori, ali i kampanja koja se vodi protiv Crne Gore iz Srbije nije ništa novo, zato što je, kako kaže, pokušaj okupacije Crne Gore kontinuitet.

Burić SPC vidi kao paravojnu formaciju, koja ne želi da se legalizuje u Crnoj Gori, jer bi na taj način priznala i Crnogorce kao narod, ali i nezavisnu Crnu Goru.

“Amfilohije koji je sve samo ne duhovna ličnost, Crnogorce naziva kopiladima. U cijeloj toj stvari podržavam borbu Crne Gore da se SPC stavi u okvir koji joj pripada. Ovo je, ja se nadam kraj hegemonističkog puta Srbije po Balkanu, a njoj će se taj plan i to zlo vratiti. Prvo su mrzjeli Slovence, pa Hrvate, jer kad izgube Crnu Goru prestaje da postoji plan velike Srbije”, kaže Burić za TVCG.

Bosanskoherecegovačkog pisca Mila Stojića sadašnja dešavanja podsjećaju na ekspanziju srpskog nacionalizma u bivšoj Jugoslaviji. A Crna Gora je, kaže, poseban cilj te i takve politike.

“I te snage su potpomognute iz Srbije i ne mogu se pomiriti sa činjenicom da Crna Gora ide ka Evropi i da je primjer države koja ne želi sukobe i rat, već da bude dio civilizovanog svijeta”, kaže on za TVCG.

Nema sumnje, saglasan je Burić, da trenutna dešavanja liče na devedesete, ali i ne samo na devedesete.

“I ne samo na 90-e, već i na 1914. i na 1870. Onog trenutka kada shvate da im nije ostao niko koga ne mrze pogledaće se u ogledalo. SPC stavlja balvane na normalan život”, navodi Burić.

Osvrćući se na ulogu crkve u savremenom društvu, Stojic kaže da nije civilizovano da crkva izlazi na ulicu, jer joj je uloga nešto sasvim drugo.

“Crkva mora biti u bogomoljama i hramovima, a ne da huška. Crkva kod nas je pohrlila u politički život, u sukobe. I mislim da je riječ o svojini i vlasništvu. Zagovaraju duhovni život, a bore se za imovinu”, poručio je Stojić.

Burić je zaključio da je plan SPC neodrživ jer je protiv modernosti i dodao da je i ruski klerikalni nacionalistički korpus, u aktuelna dešavanja, debelo umiješao prste.

Prilog: Nevenka Jovović, TVCG:

VUKOVIĆ

Sa zadovoljstvom se može konstatovati da gradska uprava predvođena Demokratskom partijom socijalista marljivo i predano radi na ispunjavanju planova iz predizbornog programa čime ne samo što ispunjavamo data obećanja već svakodnevno poboljšavamo život u Podgorici, saopštila je odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada Dunja Vuković.

“Izuzetno smo ponosni što je Glavni grad, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, dao značajan podsticaj u izgradnji Doma za stare kroz ustupanje parcele na kojoj se izvode radovi i što je izvršio komunalno opremanje zemljišta. Urađena je takođe i pristupna saobraćajnica, kao i nedavno u Gornjoj Gorici, u ulici Miloja Pavlovića koja je otvorena prije nekolika dana”, kazala je ona.

Takođe, konstatuje da je Ministarstvu turizma i održivog razvoja podnijeta inicijativa da se do daljeg na području brda Gorica zabrani gradnja. Gorica predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola Podgorice i od suštinske je važnosti održati potreban stepen njene zaštite, ističe Vuković.

“Težimo ka cilju da namjena tog prostora bude najznačajnija sportsko rekreativna zona na teritoriji Glavnog grada. Takođe, za nekoliko dana Skupština Glavnog grada usvojiće Odluku o davanju zemljišta-parkovskih površina čime se stvaraju preduslovi za dalju valorizaciju parkovskih površina kroz izgradnju avanturističkih parkova i sličnih sadržaja koji će upotpuniti ponudu u ovoj oblasti. Demokratska partija socijalista će nastaviti sa posvećenim zalaganjem da kroz realizaciju kapitalnih projekata unaprijeđuje i poboljšava kvalitet života u Podgorici, njenih građana, gostiju i posjetilaca”, zaključila je Vuković.

SOCIJALDEMOKRATE U TIVTU PORUČILE

SD je radio dok su se drugi svađali, ponaša se građanski, civilizovano i pristojno, i kao takav, jedina je partija pored DPS-a koja ima odbornike u svim opštinama, jedina partija koja na svim izborima konstantno raste, i partija koja očekuje dalji rast u Tivtu na lokalnim izborima zakazanim u aprilu. Tivat sebi ne smije više da dozvoli apsolutnu vlast, jer je politika stvar dogovora”, poručeno je sa opštinske konvencije Socijaldemokrata u Tivtu za izbor delegata i kandidata za Glavni odbor na II Kongresu Socijaldemokrata Crne Gore.

Kako su istakli, profit Aerodroma Crne Gore, koje je najuspješnije preduzeće, treba da ostane Tivtu i Crnoj Gori, a ne stranom koncesionaru, zbog čega SD smatra da Aerodromi moraju ostati u državnom vlasništvu.

“Radimo na unapređenju Aerodroma CG koji iz godine u godinu obara rekorde kada je riječ o broju putnika i prometu. Zahvaljujući nama socijaldemokratama, to je ne samo najbolje, nego i najprofitabilnije preduzeće u državi, zbog čega smo od početka dosljedni u opredjeljenju da ta desetomilionska dobit, koja se iz godine u godinu uvećava, treba da ostane Tivtu i Crnoj Gori, a ne stranom koncesionaru, ma ko to bio”, kazao je potpredsjednik SD CG Damir Šehović.

Kako je dodao, prethodne četiri godine će pamtiti po sjajnim izbornim, ali i rezultatima za poštovanje koje su predstavnici SD ostvarili u svojim resorima za koje su preuzeli punu odgovornost na državnom i lokalnom nivou.
 
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović podsjetio se lokalnih izbora u Tivtu koji su održani 2016. godine, navodeći da je izvanredan rezultat partije na tim izborima, od 10 odsto i četiri odbornika, bio jak vjetar u jedra pred parlamentarne izbore na kojima su Socijaldemokrate stekle parlamentarni status.

On je posebno istakao činjenicu da su, uz DPS, Socijaldemokrate jedina politička partija koja u svim opštinama ima odbornike, a što znači, da su SD-u vrata u svakom kutku Crne Gore otvorena. Brajović je zaključio konstatacijom da su zato u velike uspjehe Tivta ugrađeni uspjesi Socijaldemokrata, ali da će Socijaldemokrate ići na još bolji rezultat, kako bi se izbjegle i pojedine loše odluke, jer Tivat, sa svim svojim potencijalima, mora bolje. A to može jedino sa još jačim učešćem SD u vlasti. 

Zdravko Mitrović, predsjednik OO SD Tivat, istakao je da su Socijaldemokrate u Tivtu dio vlasti, ali još bitnije, kontrolori vlasti. U narednom periodu nastojaće da ne budu više samo kontrolori vlasti, već da budu vlast u pravom smislu te riječi, da preuzmu veću odgovornost na sebe. 

On je prisutnima poručio da Tivat ne smije sebi da dozvoli apsolutnu vlast, jer je takva vlast loša.

“Najjače sredstvo kojim se Socijaldemokrate bore jeste naš program, a naš program znači rad”, zaključio je Mitrović.

Odbornik Socijaldemokrata u SO Tivat Igor Petković, istakao je da su Socijaldemokrate u Tivtu druga partija po jačini sa četiri osvojena mandata. Rezultati naših funkcionera u Tivtu daju nam za pravo da budemo uvjereni da ćemo na izborima 5. aprila postići mnogo bolji rezultat”, zaključio je Petković.

SD

Obaveza svih političkih aktera je da svojim postupcima doprinesu da dođe do dijaloga i pokažu istinsku volju za nalaženje zajedničkog jezika, kazala je članica Predsjedništva Socijaldemokrata (SD), Marija Blagojević i dodala da vjeruje da Crna Gora ima kapaciteta za to.

Ona je navela da je SD uvijek podržavao dijalog, koji je, kako je dodala, odgovornost ne samo jedne strane.

„Valjda je svima jasno da dijalog u institucijama nema alternativu, ukoliko želimo da gradimo demokratsko, zrelo, ozbiljno društvo. Bježanje od dijaloga je bježanje od odgovornosti“, rekla je Blagojević agenciji MINA.

Kako je navela, postoje teme o kojima je potrebno da se razgovara u cilju postizanja najšireg društvenog konsenzusa, a uloga nevladinog sektora, medija i akademske zajednice u tome takođe je važna.

„Svi politički akteri su odgovorni da svojim postupcima doprinesu da do dijaloga dođe i pokažu istinsku volju za nalaženje zajedničkog jezika“, istakla je Blagojević, navodeći da vjeruje da Crna Gora ima kapaciteta za dijalog.

To, kako je naglasila, zavisi od iskrene volje aktera da se na temljan, činjeničan i iskren način razgovara o najvažnijim temama.

SD, kako je navela Blagojević, tu volju i iskrenu namjeru uvijek je imao i demonstrirao.

„Prethodni period obilježava i nezadovoljstvo usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Naš stav je tu jasan i podržali smo Zakon jer na moderan i savremen način reguliše položaj svih vjerskih zajednica i u potpunosti uvažava karakter Crne Gore kao građanske, sekularne, multikonfesionalne, antifašističke države“, dodala je Blagojević.

Kako je navela, njihova je obaveza da svim građanima koji su nezadovoljni objasne norme tog Zakona i jasno poruče da se tim pravnim aktom nikom ništa ne otima, niti zabranjuje.

„Na taj način ćemo spriječiti da nečija najintimnija vjerska osjećanja budu zloupotrijebljena od onih koji ponašanjem pokazuju da nažalost nijesu prijatelji Crne Gore, a Crna Gora je dom svih nas i tako treba da ostane“, kazala je Blagojević.

Upitana šta očekuje od dijaloga u vezi sa izbornim zakonodavstvom, ona je odgovorila da vjeruje da može doći do dijaloga i povodom te teme, i da će sa što više konsenzusa dočekati izbore na jesen.
Blagojević smatra da je tekst zakona koji su tokom prošle godine utvrdili sa nevladinim sektorom i akademskom zajednicom odlična platforma za nastavak razgovora.

„Cilj je da dobijemo zakon koji nećemo mijenjati iz izbornog ciklusa u ciklus gdje se dogovaranje normi nerijetko pretvara u političku trgovinu“, kazala je Blagojević.
Ona je rekla da su poslanici vlasti, predstavnici nevladinog sektrora i akademske zajednice u protekloj godini radili intenzivno, posvećeno i profesionalno sa ciljem da se dođe do što kvalitetnijih normi koje su utemljene u standardima i primjenljive u praksi.

„Bili smo spremni da prihvatimo sve konstruktivne predloge opozije koji su takođe utemeljeni u standardima i sprovodivi u praksi. Nažalost, ponekad se činilo da miješaju pojam dijaloga sa pojmom uslovljavanja, da ne kažem ucjenjivanja“, kazala je Blagojević.

Na pitanje da li bi Crna Gora pregovore sa Evropskom unijom (EU) trebalo da nastavi po novoj metodologiji Evropske komisije, ona je odgovorila da je najvažnije da Crna Gora nastavi reformske procese.

Crna Gora, kako je dodala, najdalje je odmakla u procesu, i ima samo jedno neotvoreno poglavlje.

„Raduje nas što je i nova briselska administracija visoko na agendu postavila politiku proširenja. Važno je što i nova metodologija jasno afirmiše da u pogledu napretka treba cijeniti rezultate i dostignuća svake države pojedinačno“, rekla je Blagojević.

Ona je kazala da je važno da sami rezultati procesa budu opipljiviji za građanke i građane Crne Gore.

„Za nas članstvo u EU nema alternativu. Podržavamo saradnju sa svim susjedima, ali bilo kakav model koji bi bio supstitut punopravnom članstvu u Uniji za nas nije prihvatljiv“, zaključila je Blagojević.

NUHODŽIĆ

Ministar unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić pozvao je pojedine aktere javne scene da zastanu sa, kako je rekao, nedobronamjernom, neprimjerenom i zapaljivom retorikom koja uznemirava građane i doprinosi konfuziji o činjenicama nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

To, kako je rekao, ne znači da ima mjesta za zabrinutost, niti da je na bilo koji način ugrožena bezbjednosna situacija, u bilo kojem segmentu.

“Naprotiv. Uvjeren sam da nema razloga za brigu jer su institucije države Crne Gore i pozvane i sposobne da štite, kako imovinu tako i lični i integritet svakog građanina. Na to smo obavezni i po slovu zakona i Ustavu”, rekao je Nuhodžić agenciji MINA.

On je pozvao crnogorske poslenike javne riječi da odgovornim odnosom, koji zahtijeva aktuelna situacija, kao i objektivnim informisanjem građana, doprinesu javnom dijalogu koji je neophodan da bi se došlo do rješenja aktuelnog pitanja.

Prema njegovim riječima, dijalogu se ne doprinosi dezinformacijama, propagandističkim tekstovima, lažnim i naručenim rukopisima.

Time se, kako je rekao, samo podstiču netrpeljivost i mržnja, »što nije svojstveno Crnoj Gori«.

“Smatram da smo u profesionalnom smislu dužni da poštujemo i ono mišljenje koje ne dijelimo, da u civilizovanom ambijentu razgovaramo, kako bismo čuli jedni druge naročito o temama koje su ozbiljne i koje traže poseban senzibilitet”, kazao je Nuhodžić.

On je naveo da svi civilizovani i mirni izrazi nezadovoljstva, uživaju punu zaštitu institucija, prije svih policije.

“Poštujući iskazivanje odnosa vjernika prema rješenjima za koja smatraju da su nepovoljna za konfesiju kojoj pripadaju, naglašam da svi civilizovani i mirni izrazi nezadovoljstva, uživaju punu zaštitu institucija, prije svih policije, jer smo dužni štititi Ustavom zagarantovana ljudska prava, u skladu sa zakonom, pa i pravo na drugačiji doživljaj realnosti”, poručio je Nuhodžić.

On je naglasio da su svi dužni da poštuju državu i njene institucije, njene zakone i koncept građanske multietničke i multikulturne Crne Gore.

“Države kojoj je najveća vrijednost upravo njegovanje različitosti na kojima počivaju naša istorija, naše zajedništvo suživota, koje nema alternativu jer nam je Crna Gora jedina država. Nju ne može, niti treba da čuva i uređuje niko van njenih granica, nego samo mi koji smo njeni građani”, smatra Nuhodžić.

Kako je naveo, obaveza, u tom smislu, pripada na prvom mjestu vlasti, ali i opoziciji i građanima i vjernicima.

“Vjerujem da je započetim dijalogom poslata poruka spremnosti da se razgovara za stolom i argumentima na dobrobit vjernika, građana i države Crne Gore. I hoću da vjerujem da smo, u tome, svi na istoj strani”, zaključio je Nuhodžić.