DRLJEVIĆ PORUČIO

Crnogorska Vlada pažljivo će razmotriti primjenu nove metodologije i odlučiti da li će pristupne pregovore nastaviti po postojećim ili novim pravilima, najavio je glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU), Aleksandar Drljević.

On je uvjeren da će Crna Gora uspjeti da usaglasi model nastavka pregovaračkog procesa tako da se najbolje valorizuje ostvareno, kao i da će izvući maksimum iz predloženog modela.

“Uvažavajući rezultate koje je Crna Gora ostvarila u pregovaračkom procesu, na osnovu kojih s pravom zadržava poziciju lidera u regionu, Vlada će veoma pažljivo razmotriti primjenu nove metodologije i u narednim danima odlučiti da li ćemo pristupne pregovore nastaviti po postojećim ili novim pravilima”, kazao je Drljević u intervjuu agenciji MINA.

On je rekao da, nakon izazova sa kojima se EU suočila i koji su izvjesno morali rezultirati određenim reformama unutar EU, očekivane su i izmjene u segmentu politike proširenja, kao jedne od njenih najvažnijih politika.

“Cilj nove metodologije je, kako je pojašnjeno iz Evropske komisije, olakšavanje procesa proširenja EU, uz više vjerodostojnosti za sprovođenje temeljnih reformi u državama Zapadnog Balkana i uvođenje uslovnosti i reverzibilnosti u proces”, kazao je Drljević.

On je optimističan prema toj inicijativi Evropske komisije.

“Vjerujemo da će se otvorena razmjena mišljenja i dalja saradnja s našim evropskim kolegama na ovom pitanju pozitivno odraziti na nastavak našeg pregovaračkog procesa o članstvu u EU”, rekao je Drljević.

Upitan da li će nova metodologija uticati na brzinu procesa pristupanja, odgovorio je da je Crna Gora u fazi pregovora u kojoj izmjene ili nova metodologija ne mogu bitno uticati na brzinu, “niti na našu posvećenost kvalitetnom sprovođenju reformi”.

“Naše opredjeljenje je isto – nastojimo da radimo što bolje, kvalitetnije i efikasnije, uz uvjerenje da će naši rezultati biti prepoznati i da će ih EU adekvatno vrednovati”, dodao je Drljević.

On očekuje da će, imajući u vidu da je Bregzit, čije rješavanje je zaokupilo mnogo pažnje EU, završen, pitanje proširenja ponovo dobiti mjesto koje mu pripada.

“A da se u tom procesu vrednuju ostvareni rezultati i da konačno otvorimo preostalo neotvoreno poglavlje i zatvorimo ona koja su za to spremna”, poručio je Drljević.

On se nada da će novom metodologijom napredovanje prema članstvu biti brže, u skladu sa ostvarenim rezultatima.

“Svakako ćemo u narednom period detaljno sagledati da li nova metodologija to i osigurava”, kazao je Drljević.

On je pojasnio da cilj nove metodologije, kako je pojašnjeno iz EU, je da uvede više jasnoće i predvidivosti u proces pridruživanja, istovremeno namećući i pozitivne i negativne posljedice.

“Metodologijom se uvodi pojam uslovnosti i reverzibilnosti, a oblasti poput vladavine prava, borbe protiv korupcije i osiguravanja pravilnog funkcionisanja demokratskih institucija visoko su na listi”, pojasnio je Drljević.

Kako je precizirao, taj pristup uključuje odredbe za države koje dobro rade, dok oni koji odgađaju ili odustanu od traženih reformi mogu biti sankcionisani i zaustaviti finansiranje ili pregovore.

To bi, dodao je on, moglo rezultirati ponovnim otvaranjem ili resetovanjem već zatvorenih poglavlja ako se pitanja unutar njih moraju preispitati.

“Budući da je naša posvećenost procesu evropske integracije i reformama neupitna, ovaj segment metodologije vidimo kao podstrek za sve države koje streme članstvu da efikasno i kvalitetno do kraja sprovedu započete reforme”, poručio je Drljević.

Prema njegovim riječima, druga važna promjena je grupisanje poglavlja umjesto da se otvaraju jedno po jedno.

“Izneseno kao način da se proces pojednostavi, poglavlja će se grupisati u Osnove, Unutrašnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, Zelenu agendu, održivu povezanost, resurse, poljoprivredu i koheziju i vanjske odnose”, rekao je Drljević.

To će, pojasnio je, omogućiti jači fokus na ključnim sektorima u političkom dijalogu, podstaknuti politički dijalog na višem nivou omogućiti prepoznavanje najhitnijih i najvažnijih reformi za svaki sektor.

“Kad su u pitanju poboljšanja koja se ovim dokumentom uvode u proces pregovora, vidimo namjeru da se pregovori s EU stave u fokus vanjskopolitičkog djelovanja, kako država kandidata, tako i država članica EU i samih institucija EU, čime se ovo pitanje ponovo aktuelizuje i izdiže na viši nivo”, rekao je Drljević.

On je poručio da raduje predlog da se proces učini predvidljivijim.

“Odnosno da se dodatno poradi na prepoznavanju zadataka i uslova za njihovo ispunjenje, kao i da postojeća komunikacija država kandidata s državama članicama bude intenzivirana i usmjerena na pojedinosti procesa”, kazao je Drljević.

Crna Gora će, naveo je on, nastojati da iskoristi prednosti tog dokumenta, nakon što izvuče konačne zaključke u pravcu svih etapa i elemenata koji će činiti reformisani pregovarački proces.

Drljević je rekao da je nova metodologija dominantno usmjerena na države kandidate, koje tek treba da otpočnu pregovore s EU i fokusirana je na fazu otvaranja pregovora u poglavljima, odnosno tematskim klasterima.

“Iz ovoga je jasno da Crna Gora, koja je u osmoj godini pregovora koji se odvijaju po dosad najzahtjevnijim kriterijumima i sa jednim preostalim neotvorenim i tri privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja, nije podobna za primjenu ovog segmenta metodologije”, rekao je Drljević.

S druge strane, kazao je on, dokument daje širu perspektivu i otvara mogućnost za produbljivanje i snaženje postojećeg pregovaračkog procesa.

“Ubijeđeni smo da je i evropskoj i našoj strani u zajedničkom interesu da ovaj proces učinimo što efektnijim i kvalitetnijim kako bismo osigurali potreban nivo spremnosti za buduće uspješno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji”, poručio je Drljević.

NA NEFORMALNOJ VEČERI

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otputovaće danas u Brisel, gdje će večeras, na poziv predsjednika Evropskog savjeta Šarl Mišela, učestvovati na neformalnoj večeri za lidere država Zapadnog Balkana.

Neformalnoj večeri prisustvovaće i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žosef Borelj kao i Andrej Plenković premijer Hrvatske predsjedavajuće EU.

Predsjednik Đukanović će se sjutra sastati  sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon  der Lajen.

Kasnije popodne, Đukanović će učestvovati na donatorskoj konferenciji za pomoć u rekonstrukciji Albanije nakon razornih zemljotresa koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

Na donatorskoj konferenciji učestvovaće države članice EU, partneri sa Zapadnog Balkana, predstavnici drugih zemalja kao i međunarodne institucije, uključujući UN i Svjetsku banku.
 

NIKOLAIDIS

Amfilohije poručuje Đukanoviću da na tronu može biti samo jedan. A taj jedan je, razumije se, on, Amfilohije. Njegovi pozivi Đukanoviću da ga krsti način su da potvrdi svoje prvenstvo. Što je teokratski impuls. Uostalom, Amfilohijev projekat je teokratija. Uspije li u svom naumu, Crna Gora bi, iako na tlu Evrope, bila najsličnija Teheranu 1979. godine.

Koliko divizija ima taj papa, pitao je Staljin američkog predsjednika Ruzvelta i britanskog premijera Čerčila, koji su mu 1945. godine na Jalti navodno natuknuli da bi u dogovor o novoj podjeli Evrope valjalo uključiti i vrhovnog poglavara Katoličke crkve.

Kada su početkom januara 2020. krenuli protesti Srpske pravoslavne crkve, organizovani povodom usvajanja crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, možda je nekome i palo na pamet da se, parafrazirajući Staljinovu ciničnu opasku iz navedene anegdote, zapita- koliko divizija ima taj Amfilohije.

Pa, koliko ih ima?

“Nakon što su na ulice crnogorskih gradova uspjele da izvedu respektabilan broj ljudi, Rusija, Srbija, Srpska pravoslavna crkva i prosrpska opozicija svakako neće dozvoliti da se pokazana energija tek tako ispumpa i prospe”, uvjeren je crnogorski i bosanskohercegovački pisac i novinar Andrej Nikolaidis.

Riječ je, tvrdi Nikolaidis, o “mobilizaciji koja zahtijeva ostvarenje zacrtanog cilja”.

Kojeg cilja? Na kojoj ideji je izvršena mobilizacija o kojoj govorite?

Nikolaidis: Na ideji velikosrpskog nacionalizma, u čijoj je suštini poništenje crnogorske države i crnogorskog identiteta. To danas tobože ne prepoznaju građanski intelektualci i mediokriteti koji ćute i čekaju da vide ko će iz ove bitke izaći kao pobjednik.

Pored velikosrpskog nacionalizma, važan faktor mobilizacije su ekonomske i socijalne prilike u društvu. Crnogorska vladajuća koalicija nikako da shvati koliko su predatorski kapitalizam, visok stepen korupcije i nefunkcionalnosti institucija pogubni po crnogorsko društvo. Nije dovoljno s vremena na vrijeme ritualno uzviknuti “Nikad više 1918!”, a onda nastaviti sa lukrativnim dilovima sa funkcionerima Demokratskog fronta i sa samom SPC.

Ponekad je neophodno pokazati i neku vrlinu. Svaki lanac snažan je onoliko koliko je snažna njegova najslabija karika. Ako je sistem nagrižen korupcijom, onda je mnogo slabih karika. Korumpirani ljudi su uplašeni; njihova jedina kalkulacija je da prežive buru i zadrže privilegije nakon eventualnih političkih promjena. Na takve se ne može računati.

Na koga može?

Nikolaidis: Na one s vrlinom. Odavno je moralo biti jasno da progresivni projekat nezavisne države Crne Gore kao članice NATO i EU zahtijeva veliku posvećenost i vrlinu. Paradoksalno, za stvaranje projekta Republike Srpske, tog najnižeg oblika udruživanja zasnovanog na ideologiji krvi i tla, bio je potreban određeni broj koljača i oružja. A toga uvijek ima.

Istovremeno, za evropsku Crnu Goru, onakvu kakva je bila zamišljena, neophodno je mnogo više vrline. Znate li ko je shvatio značaj vrline?

Ko?

Nikolaidis: Amfilohije Radović. Nije lako hodati od Ulcinja do Bara, znate…

Iako su moji ideološki, civilizacijski i vrednosni stavovi temeljno drugačiji, moram konstatovati da su učesnici litija u organizaciji SPC posljednjih sedmica pokazali odlučnost, upornost, istrajnost. I to je vrlina kojom Amfilohije pokušava da impresionira dio građana koji ne ide za njim. Neki od sljedbenika srpskog mitropolita prepješačili su dvadeset, trideset kilometara po snijegu i hladnoći, pokazujući da vjeruju u ideju, koja je po mom sudu pogrešna. Problem sa Demokratskom partijom socijalista i vladajućom strukturom je taj što niko više ne zna u šta zapravo ti ljudi vjeruju. Imaju li uvjerenja iza kojih su spremni stati ili su uvijek raspoloženi za trgovinu, pregovore, kalkulacije, kompromise?

Naravno, imate pravo da kritikujete i DPS i vladajuću koaliciju. Ipak, činjenica je da bez snage DPS-a ne bi bilo ni nezavisne, ni bilo kakve Crne Gore, a ni njenog članstva u NATO.

Nikolaidis: To je tačno. Istina je da na strani prosvijećene, sekularne, evropske i građanske Crne Gore ima mnogo onih koji ne trguju, ne kalkulišu, koji čvrsto vjeruju u tu ideju. Međutim, većina njih je odavno isključena iz institucija, iz odlučivanja; nemaju nikakvu moć, iako vlast, u kriznim situacijama poput ove danas, računa upravo na njihovu podršku, na njihovu nedvojbenu posvećenost Crnoj Gori.

Kada govorite o vrlini učesnika protesta u organizaciji SPC, odnosno o načinu na koji mitropolit srpske crkve Amfilohije njom manipuliše, kako to da ti ljudi nijesu pokazali ni zrno humanosti, ni zrno vrline i solidarnosti sa žrtvama širom Jugoslavije? Da li se, na primjer, bilo ko od njih javno solidarisao sa roditeljima nedavno ubijenog Davida Dragičevića iz Banjaluke?

Nikolaidis: Tačno, crnogorska opozicija je prećutala i taj zločin. David Dragičević je po svemu sudeći likvidiran od strane ljudi bliskih vrhu policije Republike Srpske, što je vlast u Banjaluci pokušala da zataška. Nije uspjela, pa se na centralnom gradskom trgu u jednom momentu skupilo 40.000 ljudi; onoliko, dakle, koliko Amfilohije, tokom svoje “balvan revolucije”, nikada nije uspio da okupi u Podgorici. Demonstracije o kojima govorim Dodikova policija je brutalno razbila: građani su prebijani, uhapšeno je nekoliko poslanika opozicione Srpske demokratske stranke, partije koju je osnovao Radovan Karadžić. Tu, dakle, nisu stradali nekakvi liberalni Srbi, nego poslanik koji se slika sa četničkim znamenjima. I otac ubijenog Davida Dragičevića nekadašnji je borac Vojske RS. E, sad zamislite da se slično nasilje dogodilo u Crnoj Gori! Pa, imali bismo demonstracije i u RS i u Srbiji, i to zbog navodne ugroženosti Srba u Crnoj Gori. Iako te ugroženosti nema.

Nema je?

Nikolaidis: Nema. Srbi u Crnoj Gori ugroženi su možda u ekonomskom smislu, i to na isti način na koji su ugroženi i ostali crnogorski građani, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost. Srbi u Crnoj Gori, na primjer, imaju pravo da pišu ćirilicom, to niko ne dovodi u pitanje.

Međutim, neki od njih vjeruju da je moguće i druge natjerati da se koriste istim pismom. Ako se oduprete toj vrsti nasilja, to ne znači da ugrožavate pravo građana srpske nacionalnosti; naprotiv: to samo znači da im uskraćujete mogućnost da ugroze vaše pravo da pišete latinicom.

Slično je i sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti: SPC za sebe traži izuzetan status, izuzetan tretman, odbacujući svaku ravnopravnost sa ostalim vjerskim zajednicama. Je li to ugrožavanje? Nije. Jer, gdje su Srbi ugroženi? U bosanskohercegovačkom entitetu RS i u Srbiji, o čemu, ponavljam, ćute i Beograd i Banjaluka i crnogorska opozicija.

Ćuti i SPC. Majci ubijenog Davida Dragičevića popovi SPC nijesu dozvolili da uđe u crkvu u Banjaluci i da tamo zapali svijeću svom ubijenom sinu; baš kao što demonstrantima, koji su bježali od Dodikovih batinaša, nije bilo dopušteno da uđu u dvorište pravoslavne crkve.

Nikolaidis: Otac ubijenog Davida Dragičevića bio je prinuđen da kosti svog djeteta sa banjalučkog groblja prenese u Beč i da ih tamo sahrani. Nije ih htio ostaviti da leže u zemlji u kojoj je ubistvo njegovog djeteta prošlo nekažnjeno. Ovdje dolazimo do ključnog pitanja: o čemu, dakle, govorimo kada govorimo o SPC?

O čemu govorimo?

Nikolaidis: O velikosrpskom nacionalizmu, čije je srce SPC.

Dejan Vučinić, nekadašnji poslanik LSCG, nedavno je napisao da je veliki dio javnosti i institucija i u Crnoj Gori i u Srbiji ipak priznao ratne zločine srpske vojske počinjene devedesetih. Iako se ti zločini povremeno relativiziraju, Srbija je neke ljude poslala u Hag, donešene su i neke presude. Jedina institucija koja je tvrdo stala i ostala uz ratne zločince je SPC. Amfilohije je odlikovao osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja; održao je moleban Radovanu Karadžiću, osuđenom ratnom zločincu; posjećivao Slobodana Miloševića u Hagu. SPC, podsjeća Vučinić, nije osudila narativ o ratnim zločincima kao herojima, što bi bilo izuzetno važno prije svega za generacije djece čiji su očevi u tim ratovima učestvovali. Takvoj djeci crkva nikada nije rekla da su njihovi očevi bili na pogrešnoj strani istorije, da su neki od njih okrvavili ruke, da su počinili zločine. Naprotiv: svjesno je produbljivala njihove zablude i nacionalizam.

I pored toga, u svim istraživanjima javnog mnjenja SPC je institucija od najvišeg povjerenja građana. Što to govori o društvu?

Nikolaidis: Govori da je to društvo neprosvijećeno. Na izvjestan način, u Crnoj Gori je prosvjetiteljska politika vođena od 1997. do danas: naime, ova Crna Gora nije ona s početka devedesetih; neuporedivo je bolja. Ipak, period 1945-1989. bio je Periklovo doba prosvjetiteljstva. Komunizam je jedini period u kojem su jugoslovenski narodi bili istinski prosvijećeni. Revolucija je odradila svoje, ali je, bogami, i kontrarevolucija 1987-1997. u međuvremenu obavila svoj dio posla. Sistem koji su komunisti gradili je razoren, sve je privatizovano. Istovremeno, u ideološkom smislu, procesi u Crnoj Gori još nijesu završeni.

Što nije završeno?

Nikolaidis: Crna Gora je jedina zemlja u kojoj nije pobijedila kontrarevolucija. Baš zato se za Crnu Goru vrijedi boriti. Protesti u organizaciji SPC ozbiljan su pokušaj da se kontarevolucija dovrši. Građani koji se danas bune ne shvataju da je to što teško žive posljedica njihovih pogrešnih odluka. Ne bih ih u tom smislu lišio odgovornosti. Jer, ako ste sredinom osamdesetih počeli prebrajati zločine Tita i komunista, a početkom devedesetih bili u punom nacionalnom i religijskom naponu, ako su vas, usljed vlastitih gluposti i pogrešnih izbora, nedugo zatim poslali na ratište, ako ste, vrativši se iz rata, ostali bez posla, ako vam je familija u inostranstvu, a vi životarite sa 200 eura penzije, što da vam kažem?! I kontrarevolucija jede svoju djecu.

Na pitanje jesmo li se vratili u devedesete, istoričarka Latinka Perović odgovara: “Zar smo ikada iz njih izašli?!”. Da je pitanje opravdano dokazuju i “čuda” o kojima se ponovo govori i piše: krilato novorođenče, “ukazivanje” svetaca, krsta, mitropolita Amfilohija… Otkuda to?

Nikolaidis: Građani se plaše Amfilohija, njegovih vradžbina i kletvi. Zato je on tako opasan protivnik, kako ovoj vlasti, tako i svakom prosvjetiteljstvu. Dijelom zbog toga, a dijelom zato što su njegovi protivnici, umjesto jačanjem institucija, decenijama bili zaokupljeni prvobitnom akumulacijom kapitala, što je eufemizam za pljačku.
Mislim da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti mogao biti donešen i 2008. godine, kada je to bilo daleko lakše budući da je protivnik tada bio ako ne u nokautu, ono barem u nokdaunu. Zašto? Kako zbog rezultata referenduma o obnovi državne nezavisnosti, time i veće podrške građana, tako i zbog činjenice da vlast još u toj mjeri nije bila izranjavana korupcionaškim aferama. Zašto to nijeste uradili? Zato što ste se bojali Amfilohija. Kao što ga se i sada bojite. Većina. Pored toga, Amfilohije je partner u mnogim poslovima.

Čiji je partner mitropolit SPC Amfilohije?

Nikolaidis: Vlasti. Nedavno sam vidio fotografiju gradilišta kod Budve: na žutoj tabli piše da su investitori MCP i HD “Laković”, dok je izvođač radova Bemaks. Živo me interesuje kako napreduju radovi, da li su ideološke tenzije na relaciji vlast – SPC uticale na tempo izgradanje ili biznis teče as usual. Da sam urednik medija, novinarima bih dao zadatak da to ispitaju.

Dobijamo podršku iz Berlina, Pariza, Njujorka, Londona, ne samo od predstavnika pravoslavne crkve, na čelu sa našim i carigradskim patrijarhom, nego i od rimskog pape i od naše braće Muslimana“, kazao je prošle nedjelje mitropolit SPC Amfilohije. Imate li utisak da se srpski mitropolit rivalizira sa predsjednikom Milom Đukanovićem, da želi da mu pokaže ko je gazda?

Nikolaidis: Imam. Amfilohije Đukanoviću poručuje da na tronu može biti samo jedan. A taj jedan je, razumije se, on, Amfilohije. Njegovi pozivi Đukanoviću da ga krsti način su da potvrdi svoje prvenstvo. Što je teokratski impuls. Uostalom, Amfilohijev projekat je teokratija. Uspije li u svom naumu, Crna Gora bi, iako na tlu Evrope, bila najsličnija Teheranu 1979. godine.

Amfilohijeva ideologija retorički je donekle izmijenjena, pa se on od tvrdo nacionalističkog diskursa polako kreće ka svetopavlinskom univerzalizmu. Nema više Jevrejin i Grk, slobodnjak i rob, muško i žensko, ponavlja Amfilohije, koji naprasno postaje i Crnogorac i Srbin. Naravno, riječ je o sitnom lukavstvu, kojim srpski mitropolit pokušava da relativizuje vlastitu nacionalističku ideologiju, inače, jedinu konstantu svog cjelokupnog djelovanja.

Je li sitno lukavstvo i to što mitropolit SPC Amfilohije danas Muslimane naziva braćom?

Nikolaidis: Jeste. Amfilohije je Muslimane do juče nazivao “lažnim ljudima”, “lažnom vjerom”. Danas ih, pokušavajući da dovrši svoj projekat teokratske države, naziva braćom, iako u to niko ne vjeruje. Najmanje on sam.

Uostalom, zna li Amfilohije kako se posljednjih mjeseci osjećaju njegova “braća Muslimani”? Razmišlja li nekad o tome? Ikonografija koja se posljednjih sedmica može vidjeti na ulicama crnogorskih gradova korišćena je uoči i tokom ratova devedesetih; ona je opterećena nasljeđem rata i ratnog zločina. Ako je ponovo izvedete na ulicu, čak i kada bi vam ideologija bila mirotvoračka, pripadnici manjina vas moraju doživjeti kao vojsku koja je ušla u Srebrenicu i počinila genocid.

U tome je glavna manjkavost Amfilohijevog do sada savršeno vođenog projekta: previše je laži, previše obmana. Jer niti su Srbi u Crnoj Gori ugroženi, niti Zakon o slobodi vjeroispovijesti predviđa oduzimanje bogomolja, niti ikome na pamet pada da u crkvama otvara butike i kafane. Sve je to magla. Gusta magla, koju bi mogao razgrnuti samo neki jaki vjetar.

Ima li tog jakog vjetra?

Nikolaidis: Ima. Amfilohije neće uspjeti u svom naumu, ali ne zbog snage onih koji brane sekularnu, evropsku i prosvijećenu Crnu Goru, nego zbog slabosti strane koja sprovodi kontrarevoluciju. Kako ojačati one koji brane evropsku Crnu Goru? Možda tako što ćete napraviti široku koaliciju vrijednosti, kojoj bi prethodilo obnavljanje iskrenog dijaloga među suverenistima, njihovo veće uključivanje u procese, što bi podrazumijevalo ozbiljne ustupke DPS-a i promjenu načina njihove vladavine. Možda bi samo na taj način neke krupne greške konačno bile ispravljene. Većina nas uvijek sanja drugu šansu, ali je, istina, malo ko dobije. U svojoj naivnosti, nadam se da ću ipak vidjeti tu crnogorsku drugu šansu.

Jesu li vam dovoljni bob i voda? Koji građanski intelektualci na litijama ne vide manifestaciju srpskog nacionalizma?

Nikolaidis: Uvijek je riječ o istom krugu ljudi koji tvrdi da je sa Demokratskim frontom moguća demokratska, evropska i slobodna Crna Gora. To je psihodelična ideja, kaže Rade Bojović. Jeste. Čovjek se mora nagutati dobrih tripova ili pečuraka da bi branio takvu ideju. Imam razumijevanja za one koji se distanciraju od crnogorske vladajuće koalicije, koji imaju ozbiljne zamjerke, čak i gađenje spram te politike; ipak, nemam ga za one koji tvrde da se ništa neće promijeniti ako na vlast dovedete Andriju Mandića.

Što bi se promijenilo?

Nikolaidis: Crna Gora bi za pet godina napustila NATO, bile bi zaustavljene EU integracije, Rusima bi bila data baza na Jadranu, a za narednih stotinu godina bila bi ugašena svaka misao o crnogorskoj nezavisnoj državi i crnogorskom identitetu. Ako to nije jasno…

Je li jasno?

Nikolaidis: Svima je jasno. Oni koji tvrde suprotno veliki su licemjeri. I to rade iz koristoljublja. I, ako bih mogao da biram kako da završim ovaj razgovor…

Birajte!

Nikolaidis: Nedavno sam čitao navodni razgovor između Diogena i Platona.

“Jadni moj prijatelju”, kaže Platon, “živiš kao pas, a sve zbog svog dugog jezika. Zar zaista ne razumiješ kako funkcioniše svijet? Kada bi naučio da se pogneš pred bogovima, ne bi morao živjeti na bobu i vodi”.

“Jadni moj prijatelju,”, odgovara Diogen, “zar zaista ne razumiješ kako funkcioniše univerzum? Kad bi prihvatio da su ti bob i voda dovoljni, nikada se ne bi morao klanjati bogovima!”

Ako su vam, dakle, dovoljni bob i voda, nećete klečati pred Amfilohijem i onim što on predstavlja.

Žalosno je što mizerna politika Beograda može da izazove probleme u Crnoj Gori

Jeste li iznenađeni žestinom anticrnogorske kampanje koja dolazi iz Srbije?

Nikolaidis: Nijesam. Devedesetih sam, uoči početka rata u BiH, kao dječak bio u prilici da posmatram nešto veoma slično. Mislim da je važno prisjetiti se kako je počela kampanja u Crnoj Gori. Sigurno nije mirnim litijama, nego Amfilohijevom izjavom bosanskoj televiziji da zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti može doći do rata. Nastavilo se radikalizacijom Demokratskog fronta, po čije je vođe Vlada Srbije poslala avion, odvezla ih u Beograd po instrukcije, najavila haos i pokušala ga realizovati.

“Gledam da ih nema”, rekao je ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar odgovarajući na pitanje ima li Crnogoraca u zdravstvenom sistemu Srbije. Kako ste razumijeli tu poruku?

Nikolaidis: Kao dio medijske agresije koju sprovodi zvanični Beograd. Vučić je sjutradan pozvao Lončara da se ispriča, od čega, naravno, nije bilo ništa. Jedina dobra stvar je to što je srpski ministar nehoteći priznao crnogorski jezik.

Zašto kažete da od izvinjenja ministra Lončara “naravno” nije bio ništa? Zašto – naravno?

Nikolaidis: Zato što je taj poziv Lončaru da se ispriča, baš kao i sva Vučićeva retorika, u velikom neskladu sa njegovim postupcima. Ko još ozbiljno shvata Vučića i njegove poruke? Možda Aleksandar Vulin, ministar zadužen za nastupidnije, najbizarnije izjave? Ili Ivica Dačić, koji je, pak, zadužen za one najopasnije? Vučić pokušava da stvori privid vlastite političke pozicije koja je “nešto između” ta dva ekstrema, što su jeftine, petparačke, palanačke finte. Žalosno je samo što je ta mizerna politika u stanju da u Crnoj Gori izazove ovakve probleme.

Ima li Crna Gora na to odgovor?

Nikolaidis: Većina funkcionera vladajuće koalicije sve ovo posmatra iz svojih mišjih rupa, neki pet, a neki deset metara pod zemljom. Neki, pak, otvoreno sarađuju sa Amfilohijem. Što takođe ne čudi. Jer, ne možete institucije napuniti kukavicama i mediokritetima, a onda od njih očekivati da se usprave i da brane sekularnu Crnu Goru i ono malo njenog preostalog prosvjetiteljskog nasljeđa. Ta negativna selekcija dugo traje, znate… Nedavno je neko rekao da niko nikada nije komandovao gorom vojskom od ove kojom danas komanduje Milo Đukanović. To je istina. Međutim, istina je i da mu se niko nije miješao u posao. Tu je vojsku sam izabrao.

Tamara Nikčević

29. FEBRUARA

Patrijarh srpski Irinej predvodiće 29. februara litiju u Podgorici, povodom praznika Svetog Simeona Mirotočivog, saopštio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije u intervjuu za Televiziju Hram.

Na Svetosimeonskoj litiji učestvovaće i mitropolit kijevski i sve Ukrajine Onufrije sa četvoricom episkopa. Prema riječima Amfilohija litija će se kretati od Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja do manastira Svetog Simeona na Nemanjinoj obali.

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Amfilohije je istakao da je potreban propis o odnosu države prema crkvi i vjerskim zajednicama, ali ne “ovakav kakav je donesen u Crnoj Gori”.

JOKOVIĆ

Predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP CG) Vladimir Joković saopštio je za Dan da će ta stranka izaći na izbore u Tivtu 5. aprila ukoliko većina relevantnih opozicionih subjekata odluči da izađe na te lokalne izbore.

Joković je istakao da se SNP zalaže za najširu moguću koaliciju.

“Ukoliko većina relevantnih opozicionih partija izađe na izbore, izaći će i SNP. Mi smo se uvijek zalagali za jedinstvo opozicije, tako će biti i ovaj put. Otvoreni smo za najširu moguću koaliciju”, istakao je Joković.

On je dodao da je postojala i opcija bojkota lokalnih izbora, ali se najveći dio opozicionih političkih subjekata u međuvremenu izjasnio da su spremni da nastupe na tim izborima.

“U tom smislu, SNP je takođe spreman za izborni nastup na ovim lokalnim izborima i vjerujemo u uspjeh”, kazao je Joković.

Na pitanje ko bi mogao da im bude potencijalni koalicioni partner na tivatskim izborima, on je rekao da je stav te partije jasan.

“Potencijalni koalicioni partner je svako ko se iskreno zalaže za smjenu režima”, istakao je čelnik SNP-a.

Upitan da li nastup u Tivtu ruši bojkot opozicije vezano za parlamentarne izbore na jesen, Joković je odgovorio da je bojkot državnih izbora i dalje opcija.

“Svi razlozi koji su nas opredjeljivali da razmišljamo o bojkotu parlamentarnih izbora i dalje su tu od nesređenog biračkog spiska, do zloupotrebe javnih resursa i kupovine glasova. Vjerujem da će opozicija u susret parlamentarnim izborima pokušati da popravi izborne uslove, a ako do toga ne dođe, bojkot je sasvim realan. Vidjećemo, u svakom slučaju, šta će se dešavati”, rekao je Joković i dodao da su tivatski izbori jedan politički događaj, a parlamentarni izbori sasvim drugi.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je odluku o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat koji će biti održani 5. aprila.

Iz Nove srpske demokratije i koalicije Demokratski front saopštili su da će učestvovati na tim izborima i izrazili uvjerenje da će biti formirana široka opoziciona koalicija. I drugi opozicioni subjekti su nagovijestili da se spremaju za izalazak na izbore u Tivtu.

Iz MUP-a je saopšteno da birač za lokalne tivatske izbore može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www. biraci.me. Kako su pojasnili iz MUP-a, na tom porta lu građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa.

S obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštineukojoj imaprijavljeno prebivalište navedeno je u saopštenju MUP-a.

Rok za predaju lista ističe 11. marta

Opštinska izborna komisija (OIK) utvrdila je da je rok za podnošenje izbornih lista za odbornike od 23. februara do 11. marta. Birački odbori no biračkim mjestima biće imenovani najkasnije deset dana prije održavanja izbora. Opštinska izborna komisija će zbirnu izbornu lisgu utvrditi i proglasiti najkasnije do 21. marta.

Na prethodnim lokalnim izborima u Tivtu, održanim 2016. godine, Demokratska partija socijalista osvojila je apsolutnu vlast sa 17 mandata. Socijaldemokrate Crne Gore su osvojile četiri mandata, a Socijaldemokratska partija, Socijalistička narodna partija, Hrvatska građanska inicijativa i Tivatska akcija no dva mandata.

Demokratska srpska stranka, Bokeški forum i Arsenal za Tivat osvojili su no jedan mandat.

MLADI DPS-A BERANE

Crna Gora je donijela moderan i evropski Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji ne ugrožava nikoga i omogućava svima da uživaju vjerska prava i slobode ne diskriminišući nikoga, poručio je poslanik i predsjednik OO DPS Berane Bogdan Fatić.

Večeras je održan sastanak Savjeta mladih Demokratske partije socijalista Berana, kojem su prisustvovali i predsjednik OO DPS Berane i članovi Glavnog odbora DPS Crne Gore Draško Dosljak i Fahrudin Faka Hadrović.

Predsjednik Savjeta mladih Berane Branislav Jokić je informisao prisutne o aktivnostima Savjeta u proteklom periodu, kao i planovima za naredni perod.

Na sastanku je iskazana puna podrška državnom i partijskom rukovodstvu koje, kako je saopšteno, donosi mudre odluke u interesu naše građanske Crne Gore.

“Svi mladi su pozvani na suzdržanost i uvažavanje svih argumenata koje saopštava naše državno i partijsko rukovodstvo u vezi sa aktuelnim Zakonom o vjerskim slobodama, kako bi Crna Gora snažno nastavila svoj put prema Evropskoj uniji. Mladi treba da se prepoznaju po dobrim uspjesima u obrazovanju, kulturi, sportu i ne treba da se dijele po vjerskim i nacionalnim kriterijumima i to mora da bude trajna poruka svih iz Berana”, zaključeno je u saopštenju.

MEDOJEVIĆ O IZBORIMA U TIVTU

Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević saopštio je da su u DF-u, od mitropolita Amfilohija dobili blagoslov da na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu izađu kao jedinstvena lista, ali da čekaju odgovor Demokrata.

“Mitropolit nam je dao blagoslov da izađemo kao jedna lista u Tivtu, a da ako ne možemo kao jedna, da izađemo kao dvije liste. DF se zalaže za jedinstvenu listu. Čekamo odgovor Demokrata”, napisao je Medojević na Fejsbuku.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je lokalne izbore u Tivtu za 5. april ove godine.

U BEOGRADU

Već petnaestak dana na stubovima ispred ulaza u zgradu Ambasade Crne Gore u Beogradu zalijepljene su trobojke, očito kao vid podrške farbanju trobojki u Crnoj Gori nakon litija, prenosi Pobjeda.

Naravno, crtanje ili lijepljenje srpske zastave nije protivno propisima Srbije, premda lijepljenje trobojke baš ispred ulaza u crnogorsku Ambasadu teško da se može tumačiti kao slučajnost.

I taj potez govori da su određeni politički krugovi u Srbiji veoma zainteresovani za dešavanja u Crnoj Gori i politički pritisak nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

ĐUKANOVIĆ

Minhenska konferencija je i ove godine potvrdila da je evropsko i svjetsko središte razgovora o bezbjednosti, središte u kojem se sagledavaju savremeni procesi i u kome se promišlja sve neizvjesnija budućnost, ili kako je predsjedavajući konferencije ambasador Volfgang Išinger kazao, živimo u svijetu u kojem je sve više naoružanja, a sve manje sigurnosti, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

“Zato sam saglasan i sa njegovom ocjenom da je dobro da se nalazimo na istom mjestu, da se međusobno slušamo i da živo razgovaramo, a ne da razgovaramo jedni o drugima”, rekao je Đukanović.

“Ovo je bio još jedan uspješan bezbjednosni forum gdje su se čula brojna upozorenja, koja će vjerujem, donosioci političkih odluka, posebno na globalnom ali i na evropskom planu znati da cijene i na bazi kojih će se, vjerujem, ipak donositi odluke koje će učvršćivati stabilnost i sigurnost u svijetu i otvarati perspektivu kvalitetnijeg demokratskog i ekonomskog razvoja”.

Ovo je, takođe, bila prilika da u okviru Minhenske bezbjednosne konferencije imamo jedan od najreprezentativnijih skupova o Zapadnom Balkanu, dodao je Đukanović.

“To je bio skup na kojem su učešće uzeli lideri zemalja Zapadnog Balkana, zatim visoki predstavnici EU i zemalja članica, visoki predstavnici Amerike, i takođe, i predstavnici ekspertskih i diplomatskih krugova. Razgovor je bio zatvorenog tipa, dakle po tim pravilima, zbog toga je o njegovom sadržaju nemoguće govoriti ali sve što želim da kažem da je to bio razgovor sa ohrabrujućim tonovima. Konačno da se tako reprezentativan skup sastao i da je vratio u fokus međunarodne javnosti temu Zapadnog Balkana, djeluje ohrabrujuće a uz to, ponavljam, čuli su se i tonovi koji mogu da znače ipak jednu novu svijest o značaju tog problema, odnosno o značaju brzog prevazilaženja problema kroz definisanje rješenja za sve ono što danas predstavlja, da kažem, zbir veoma komplikovanih okolnosti u regionu u kojem živimo”.

Konferencija je kao i obično bila prilika za brojne bilateralne susrete na margini ali to je, kaže Đukanović, nešto o čemu je već naša javnost bila obaviještena i ne mislim da to sada treba ponavljati,

“Ovo su uvijek odlične prilike za dobre kontakte i za kontakte koje sam ja ove godine iskoristio da sagovornike informišem o onome što ostaje strateški pravac daljeg državno političkog razvoja Crne Gore i jednako tako da ih informišem o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori i da im prenesem optimizam i ono u šta zaista vjerujem da je Crna Gora apsolutno u stanju da sve svoje unutrašnje probleme na jedan demokratski način, u skladu sa evropskim standardima, riješava i da na taj način potvrđuje svoju suštinsku pripadnost savremenoj evropskoj i evroatlantskoj civilizaciji”, zaključio je Đukanović.

FAJON

Crna Gora treba da nastavi da sprovodi reforme i čini sve da što prije ispuni uslove za ulazak u Evropsku uniju (EU), bez obzira da li će pregovarati po staroj ili novoj metodologiji, smatra poslanica u Evropskom parlamentu, Tanja Fajon.

Fajon je agenciji MINA rekla da nova metodologija Evropske komisije (EK) može da ubrza proces pregovora, ali da sve zavisi od predanosti zemlje kandidata procesu približavanja ka EU.

“Nova metodologija može da ubrza proces pregovora, jer je i evropski komesar za proširenje rekao da se može jedan tematski klaster zatvoriti u jednoj godini, što bi značilo da, u najboljem slučaju, neka zemlja može da ispuni sve uslove za ulazak u EU u roku od šest godina”, navela je Fajon.

Nova metodologija, kako je kazala, predlaže i sankcije za stagniranje ili nazadovanje u tom procesu.

“Crna Gora stoga treba da nastavi da sprovodi reforme i čini sve da, što je prije moguće, ispuni uslove za ulazak u EU, da li uzimajući u obzir novu ili staru metodologiju”, poručila je Fajon.

Crna Gora, kako je kazala, ne treba da čeka na usvajanje novog predloga metodologije za proširenje, već da nastavi sa sprovođenjem reformi.

Nova metodologija EK, ukoliko bude usvojena, kaže Fajon, biće relevantna za sve zemlje koje će tek da počnu pregovore sa EU.

“Stoga ta metodologija ne može da djeluje retroaktivno, ali omogućava zemljama koje su već u procesu pregovora da odluče da li će da nastave po staroj ili po novoj metodologiji svoj pregovarački proces”, rekla je Fajon.

To je, kako je kazala, koretno prema zemljama koje su već u tom procesu.

“Ukoliko im više odgovara nova metodologija, mogu onda da nastave pregovore u skladu sa novom metodologijom”, rekla je Fajon.

Ona je kazala da su ključne novine, koje su predstavljene u novoj metodologiji, četiri principa na kojima se zasniva taj ojačani proces proširenja, a to je više kredibiliteta, jače političko upravljanje, više dinamike u procesu, kao i predvidljivost, pozitivna i negativna uslovljenost.

Kako je dodala, novina je to da su u predlogu nove metodologije pregovarčka poglavlja podijeljena u šest tematskih klastera.

“Poglavlja su grupisana u šest tematskih klastera – osnove koje se dotiču rada pravne države i vladavine prava, unutrašnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija i spoljni odnosi”, precizirala je Fajon.

Ona je dodala da će se tematsko poglavlje koje se odnosi na osnove otvoriti prvo i zatvoriti zadnje.