LOKALNI IZBORI

Gotovo je izvjesna zajednička lista opozicije u Tivtu, što DF snažno podržava, saopšteno je iz te partije.

“Slijedeći želju građana Tivta i ukupni ambijent koji je na litijama pokazao našu ubjedljivu većinu, donijeli smo odluku da kao DF izađemo na izbore u toj opštini. Prije toga smo razgovarali sa svim potencijalnim partnerima, koji takođe hoće isto i hoće pobjedu”, navode iz DF-a.

Dodaju da im je posebnu snagu za ovu odluku dala Srpska pravoslavna crkva.

“Posebnu snagu za ovu odluku dalo nam je raspoloženje i naše najvažnije adrese, Srpske pravoslavne crkve, koja zna i očekuje da ćemo uspjehom na ovim izborima doprinijeti odbrani svetinja”, zaključuje se.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je za 5. april izbore za odbornike u Skupštini opštine Tivat.

ĐUKANOVIĆ RIKERU

Tokom Minhenske bezbjednose konferencije predsjednik Đukanović sastao se i sa Filipom Rikerom, vd pomoćnika državnog sekretara SAD-a.

Ta država podržava našu zemlju na putu ka EU, a Riker je istakao i da su ohrabrujući razgovori sa predsjednikom Đukanovićem, koji, kako je Riker kazao za TVCG, uvijek ima realan osvrt na stanje na Balkanu, ali i rješenja za sve izazove.

Riker je prenio Đukanoviću pozdrave državnog sekretara SAD Majka Pompea, ističući da je region ZB u njegovom fokusu i pod pažnjom Stejt Departmenta.

Đukanović je zahvalio za kontinuiranu podršku SAD-a Crnoj Gori i regionu, ukazujući na značaj stalnog dijaloga i partnerstva.

I u tom kontekstu predsjednik je detaljno informisao pomoćnika državnog sekretara o aktuelnim prilikama u Crnoj Gori nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističući da je riječ o Zakonu koji učvršćuje slobodu vjeroispovijesti i jedan od osnovnih ustavnih principa odvojenosti crkve i države.

“Ovo pitanje se bez sumnje preselilo sa vjerskog na politički teren”, kazao je Đukanović, naglasivši da je riječ o manipulaciji vjerskim osjećanjima ljudi, protestima protiv nepostojeće namjere države da otme nešto što im i ne pripada.

“Država je odlučna da istraje u odbrani građanskih, multietničkih vrijednosti evropske Crne Gore,” kazao je on.

Visoki zvaničnik Stejt Departmenta zahvalio je Đukanoviću na detaljnoj informaciji i kazao da jeste uočljivo da je ovo pitanje sa područja vjerskog prešlo na političko i ekonomsko. Naglasio je da je važno imati dijalog i pokazati fleksibilnost i kreativnost. On je takođe potvrdio namjeru SAD-a da pojača podršku Crnoj Gori u borbi protiv dezinformacija.

Prilog: Dijana Drašković

NASTAVIĆE RAZGOVORE

Razgovor Vlade i Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori biće nastavljeni na ekspertskom nivou, saopšteno je nakon sastanka premijera Duška Markovića i mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija.

Podsjetimo, na poziv predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića danas je obavljen razgovor o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica između Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske i ostalih eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

“Današnji sastanak okončan je u duhu međusobnog uvažavanja uz ocjenu obiju strana da je protekao u konstruktivnoj i otvorenoj atmosferi. Obje strane su u potpunosti iskazale svoje stavove u pogledu otvorenih pitanja vezanih za Zakon. Crkva ostaje pri svom stavu da se mora govoriti o izmjenama Zakona, a ne o njegovoj primjeni jer po mišljenju Crkve Zakon nije u skladu sa Ustavom ni međunarodnim standardima. Vlada smatra da se kroz dijalog i izgradnju međusobnog povjerenja, kao i kroz davanje dodatnih i odgovarajućih garancija ovaj Zakon može primjenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima”, navodi se u  zajedničkom saopštenju MCP i Vlade.

Predstavnici Episkopskog savjeta SPC, na čelu sa mitropolitom Amfilohijem (Radovićem), predali su Vladi predlog koji podrazumijeva izmjene odredaba koje Crkva vidi kao sporne.

Vlada je primila k znanju ovu inicijativu ocijenivši da je za odgovor na to pitanje potrebno sveobuhvatno sagledavanje ne samo ovog Zakona nego i drugih mogućnosti koje nudi pravni sistem.

Dogovoreno je da razgovori budu nastavljeni na ekspertskom nivou.

Podsjetimo, to je njihov prvi sastanak na inicijativu Markovića, nakon stupanja na snagu tog pravnog akta.

Marković je 28. januara pozvao Amfilohija na dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, navodeći da je taj pravni akt stupio na snagu i da rokovi za njegovu primjenu teku.

On je tada, u pismu upućenom Amfilohiju, naveo da je Vlada spremna da još jednom zajednički sagledaju najbolja rješenja za primjenu članova 62, 63 i 64 Zakona i da dijalogom i mogućno konsenzusom otklone svaku dilemu i sumnju oko korišćenja crkava, hramova i manastira, odnosno njihove buduće namjene.

Zbog neslaganja sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti u više crnogorskih gradova održavaju se litije četvrtkom i nedjeljom.

MUR PORUČIO

Predsjednik Milo Đukanović sastao se u Minhenu sa generalnim direktorom za politička pitanja u Forin ofisu Ričardom Murom, koji je poručio da vjeruje da će Crna Gora uspjeti sama da nađe rješenje za aktuelnu situaciju u vezi sa donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje Predsjednika Crne Gore generalni direktor u Forin ofisu iskazao je zadovoljstvo prilikom za susret sa predsjednikom Đukanovićem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, jer je, kako se navodi, izuzetno važno da po napuštanju EU Velika Britanija potvrdi naglašenu posvećenost ZB i posebno Crnoj Gori. 

“Iako smo izašli iz EU, mi ćemo udvostručiti naš rad na Zapadnom Balkanu i ostati uticajna evropska država”, poručio je Mur.
Posebno je ukazao na značaj procesa integracije za mladu zemlju poput Crne Gore.

„Divimo se svemu što je Crna Gora uspjela da uradi pod Vašim vođstvom posljednjih godina“, kazao je Mur, Đukanoviću.

Predsjednik Đukanović potvrdio je punu posvećenost Crne Gore daljoj evropeizaciji našeg društva i dinamičnom ekonomskom razvoju. Na toj liniji je zahvalio Ujedinjenom Kraljevstvu na podršci, posebno u oblasti vladavine prava, pravde, bezbjednosti i obrazovanja i iskazao interes za javčim prisustvom britanskih investitora u Crnu Goru.

On je ponovio da Crna Gora žali zbog izlaska UK iz EU, ali i poštuje odluku britanskog naroda. Posebno raduje, kaže Predsjednik, da će VB nastaviti pojačano prisustvo na ZB u interesu evropeizacije Regiona.

ĐUKANOVIĆ

Crnoj Gori je potrebno da ima sopstvenu pravoslavnu crkvu kako bi učvrstila svoj nacionalni identitet i suprotstavila se miješanju iz Srbije, rekao je za Frans pres predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

SPC koristi “vješt oblik manipulacije kako bi se vjerovalo da država želi da im oduzme svete relikvije”, rekao je Đukanović i dodao da će crkve i pod kontrolom države nastaviti da primaju pravoslavne vjernike.

“To je ucjena. SPC pokušava da koristi vjernike kao način pritiska na državu da bi odustala od zakona, odnosno da je prisili na kapitulaciju. To je apsolutno neprihvatljivo”, ocijenio je crnogorski predsjednik.

Prema njegovima riječima, Crna Gora treba da ima sopstvenu crkvu kao način potvrđivanja svog nacionalnog identiteta 14 godina poslije sticanja nezavisnosti.

“Vođeni smo nespornom potrebom da usavršimo duhovnu, društvenu i državnu infrastrukturu kako bismo ojačali svijest građana o sopstvenom identitetu”, rekao je on i dodao da bi u Crnoj Gori trebalo da postoji autonomna Pravoslavna crkva koja bi okupila sve pravoslavne vjernike, “kako pripadnike srpske tako i pripadnike crnogorske nacionalnosti”.

“Varaju se moji protivnici ako misle da ćemo im učiniti uslugu i omogućiti im vlast bez izbora”, rekao je on i dodao da će Crna Gora, koja je najviše napredovala u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji, nastaviti put reforme.

“Mislim da ćemo moći da ispunimo svoje obaveze i da će Crna Gora moći da pristupi EU 2025. godine”, rekao je on i dodao da pitanje datuma prijema nije prioritet, već je prioritet uspjeti u evropeizaciji crnogorskog društva.

BOŠKOVIĆ PORUČIO

Kao punopravna NATO članica, Crna Gora danas važi za kredibilnog i pouzdanog saveznika i aktivno doprinosi miru i stabilnosti.

To je saopštio ministar odbrane Predrag Bošković na sastanku sa bivšim vrhovnim komandantom NATO snaga za Evropu, generalom u penziji Kertis Skapartoijem.

Kako se navodi u saopštenju MO, fokus sastanka bio je na aktuelnim procesima i projektima Ministarstva odbrane u cilju modernizacije Vojske Crne Gore, kao i unaprjeđenja cjelokupnog odbrambenog sistema.

Bošković je izrazio zahvalnost Skaparotiju povodom podrške, kao i ličnog doprinosa u okviru procesa sveobuhvatne integracije naše zemlje u sistem kolektivne odbrane i istakao da kao punopravna NATO članica, Crna Gora danas važi za kredibilnog i pouzdanog saveznika, aktivno doprinoseći miru i stabilnosti.

Skaparoti je pohvalio aktuelne napore koje Ministarstvo odbrane ulaže u okviru projekata modernizacije VCG, što posebno doprinosi unaprjeđenju njenih odbrambenih sposobnosti.

Ministar odbrane Predrag Bošković učestvuje na 56. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u okviru delegacije predvođene predsjednikom Crne Gore, Milom Đukanovićem, koja se održava od 14. do 16. februara 2020. godine u Minhenu.

Podrška Ukrajini da postane članica NATO i EU

Bošković je imao bilateralni sastanak sa ministrom odbrane Ukrajine, Andrijem Zagorodnikom.

Bošković je istakao da je u Ukrajini ostvaren ohrabrujući napredak, te da povlačenje vojnih snaga iz pojedinih oblasti predstavlja pozitivan korak ka pronalaženju trajnog mirnog rješenja.

Kako je saopšteno iz MO, Bošković je iskazao punu podršku Crne Gore naporima Ukrajine da postane članica NATO i EU, smatrajući da će to doprinijeti unutrašnjoj stabilnosti i bezbjednosti Evrope.

Dodaje da je Crna Gora, kao NATO članica i zemlja koja je veoma uspješna u evropskim integracijama, spremna da kroz razmjenu iskustava pomogne Ukrajini u tim procesima.

“Sagovornici su ocijenili da je poštovanje međunarodnih standarda u oblasti ljudskih prava i sloboda ključno za razvoj svake držav, te da su saradnja i razmjena iskustava u oblasti evropskih i evroatlanskih integracija značajne za obje zemlje”, navodi se u saopštenju.

U razgovoru ministra sa gruzijskim kolegom, Iraklijem Garibašvilijem, istaknuta je obostrana opredijeljenost za dalje unaprjeđenje saradnje po pitanjima od zajedničkog interesa, što predstavlja jasnu i nedvosmislenu demonstraciju odgovornosti za stabilnost regiona.

Ponovljena je snažna podrška suverenitetu i nacionalnom integritetu Gruzije, uz isticanje da je Gruzija važan partner NATO-a u svim misijama i operacijama, a posebno u misiji „Odlučna podrška“ u Avganistanu.

MIRANOVIĆ

Najeksplicitniji primjer devastacije crnogorskog kulturnog i sakralnog nasljeđa je manastirski kompleks Ostrog, ocijenila je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivša direktorica Uprave za zaštitu spomenika kulture Anastazija Miranović.

Mitranović, koja je na toj funkciji bila od jula 2013. do maja 2018. godine RSE navodi, da se u tom petogodišnjem periodu suočila sa devastacijom na nekim od najznačajnijih sakralnih objekata u Crnoj Gori.

“Najeksplicitniji primjer devastacije crnogorskog kulturnog i sakralnog nasljeđa je manastirski kompleks Ostrog koji danas više ne liči na onaj objekat iz vremena kada je sagrađen i kada su nastajale crkve i manastiri u Crnoj Gori. Tu su i drugi primjeri među kojima je Manastir Reževići, u opštini Budva. Mi smo tada za oba slučaja, Ostrog i Reževići, zbog nezakonitih radova podnosili i krivične prijave protiv Mitropolije SPC u Crnoj Gori. Tu je bio i slučaj rekonstrukcije manastirskog kompleksa na Miholjskoj Prevlaci, kod Tivta. Oni su (SPC) kod nas došli sa već spremnim rješenjem iz Beograda kako bi to trebalo da izgleda, ali mi naravno to nijesmo prihvatili”, navodi Miranović.

Na pitanje ko je odgovoran za devastaciju i činjenicu da procesi nijesu dovedeni do kraja, Miranović ocjenjuje da je odgovornost kolektivna.

“Negdje smo ipak svi krivi za stanje kakvo je danas kada je u pitanju naša kulturna baština. Država se, međutim, sve vrijeme trudila da se to stanje popravi ali to nije jednostavna priča”, kaže Miranović.

U slučaju manastira Ostrog koji je pod zaštitom države kao kulturno dobro od 1961, kako je kazala, država je pokazala potpunu nemoć u odnosu na njegove devastatore.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je podnijela protiv SPC u Crnoj Gori i njenog čelnika mitropolita Amfilohija dvije krivične prijave zbog nezakonitih intervencija na manastiru Ostrog, jer su “stručnjaci ukazali da se godinama na manastirskom kompleksu i u njegovoj okolini izvode radovi koji narušavaju arhitektonski, umjetnički i ambijentalni značaj tog kulturnog dobra, što dovodi do potpune promjene zaštićenog kulturnog dobra i njegovih kulturno-istorijskih vrijednosti”.

Stanje je do danas ostalo nepromijenjeno.

O ZAKONU

Premijer Duško Marković i mitropolit Amfilohije razgovaraće danas, a to je prvi sastanak na inicijativu predsjednika Vlade povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica nakon stupanja Zakona na snagu.

Podsjetimo, Marković je krajem januara uputio Amfilohiju poziv na dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica navodeći da je Zakon stupio na snagu i da rokovi za njegovu primjenu teku.

Prema saznanjima Pobjede, Marković i mitropolit Amfilohije neće razgovarati “u četiri oka”, već će državu predstavljati i potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin, te ministri za ljudska i manjinska prava, vanjskih poslova i kulture Mehmed Zenka, Srđan Darmanović i Aleksandar Bogdanović, dok će u delegaciji Srpske crkve, biti još tri episkopa – mileševski Atanasije, budimljansko-nikšićki Joanikije, zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije i dva člana Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Dragan Šoć i Vladimir Leposavić.

Podsjećamo, premijer Marković uputio je mitropolitu Amfilohiju 28. januara poziv za razgovor o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

RASTODER

U Crnoj Gori niko nema pravo da, samo zbog vjere ili nacije, bilo kome uskraćuje autohtonost i državotvornost, niti da ih na bilo koji način zloupotrebljava, smatra bivši funkcioner Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder.

On je kazao da, od prestanka profesionalnog bavljenja politikom, pokušava izbjeći i svaku diskusiju o političkim zbivanjima, ali je, kako je naveo, nemoguće je više ćutati na “sve očigledniju zloupotrebu tog, po mnogo čemu intimnog, osjećaja u aktuelnim dešavanjima povodom nedavno usvojenog Zakona o vjerskim zajednicama”.

“Mitropolit Amfilohije, uprkos nedavnom oglušivanju poslanika islamske i rimokatoličke vjere o njegove pozive da ne glasaju pomenuti zakon, prije neki dan, ipak, ustvrdi da su u „odbrani svetinja” i muslimani sa njima“, naveo je Rastoder na svom Facebook profilu.

Iz te izjave se, naravno, kako je kazao, ne prepoznaje na koje konkretno muslimane mitropolit misli.

“Na one koje naziva “lažnim ljudima” “lažne vjere”, te je “istraga poturica” bila “značajan istorijski događaj”? Ili, pak, samo na onaj marginalni broj “braće i saborca” islamske vjere, koji su mu se pridružili u “odbrani svetinja” ili, tačnije, svojevremeno uzurpirane imovine i interesa“, naveo je Rastoder.

U svakom slučaju, smatra Rastoder, pitanje je – i kojih sve “svetinja”.

“Zasigurno, niko od “branitelja” i ne pomišlja na podgoričku Sahat kulu i, eventualno, skidanje hrišćanskog vjerskog obilježja sa tog tipično orjentalnog spomenika i vakufa paše Osmanagića, na ostatake Hajdarpašine džamije u Radulićima, koja je, u jednom periodu, bila prepisana kao crkveno vlasništvo, i tako dalje. Šta tek reći o, navodnoj, reafirmaciji “tradicionalne Crne Gore”, njenom isključivo “pravoslavnom državotvornom biću” i slično“, dodao je Rastoder.

Da li se, upitao je on, zapravo misli na biće koje čitav jedan vijek Crnu Goru pokušava udomiti, odnosno priključiti drugoj državi.

„Otuda, niko nema pravo, samo zbog vjere, nikome “prigovarati” kako da glasa ili ne glasa, odnosno – kako je glasao i da li je uopšte glasao. Nema, pogotovo, pravo, samo zbog vjere ili nacije, bilo kome uskraćivati autohtonost i državotvornost“, istakao je Rastoder.

Uostalom, kako je naveo Rastoder, bar savremena Crna Gora je i ustavno utemeljena kao država svih građana koji imaju crnogorsko državljanstvo.

“Što će reći da je i nosilac suveriniteta, odnosno državotvornosti, svaki od ovih građana a ne, kako „branitelji svetinja“ pokušavaju falsifikovati, samo bilo kakve pravoslavne većine ili manjine, svejedno“, kazao je Rastoder.

Jednako, dodao je on, nemaju pravo ni oni koji bi, uprkos zajedničkoj obnovi i utemeljenju savremene Crne Gore kao države građana, da sada svaki njen državni, kao i kulturološki predznak nacionalizuju i prisvoje.

ZELENI PODRŽALI URA

Kopredsjedavajući pokreta Evropskih zelenih i poslanik u Evropskom Parlamentu (EP) Tomas Vajc, podržao je inicijativu Građanskog pokreta URA da se brdu Gorica dodijeli stepen zaštićenog prirodnog dobra, saopštili su iz GP URA.

“Šaljemo punu podršku Građanskom pokretu URA, nevladinim i civilnim organizacijama u borbi da brdo Gorica – kao pluća Podgorice – bude proglašeno zaštićenim prirodnim dobrom, kako bi se sačuvalo od agresivne urbanizacije koja se sprovodi u tom gradu”, poručio je Vajc.

Podgorička URA ranije je predala Skupštini Glavnog grada Inicijativu za očuvanje brda Gorica i izradu Studije zaštite, kojom bi dobilo status zaštićenog prirodnog područja.

Usvajanje te Inicijative bi, prema riječima predlagača Luke Rakčevića, predstavljao “veliki iskorak ka suštinskoj zaštiti brda Gorica i zaustavljanju dalje devastacije“.

“Gorica je decenijama žrtva devastacije, divljačkog urbanizma i betoniranja njenih zelenih površina, zbog čega takvoj katastrofalnoj praksi moramo stati na kraj. Ukoliko Gorica dobije status – zaštićenog prirodnog dobra, to će biti prvi veliki korak u pravcu njene suštinske zaštite i početak radikalno drugačijeg i odgovornijeg odnosa prema plućima našeg grada“, kazao je ranije predsjednik odborničkog kluba “Podgorička URA – Pravo na grad!“, poručio je Rakčević.