ĐUKANOVIĆ

Prvi sastanak premijera Duška Markovića sa mitropolitom Amfilohijem ohrabruje, jer iskustvo pokazuje da se bez razgovora ne može doći do rješenja, kazao je predsjednik države Milo Đukanović za TVCG. Spremnost da se razgovara znači spremnost da se čuju argumenti koji bi pokazali da su neka polazišta pogrešna, budući da su mišljenja države i SPC o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti oprečna.

“Vjerujem da je to jedini mogući put da se nesporazumi prevazilaze, da se unese doza međusobnog boljeg razumijevanja, da se doprinese spuštanju tenzija koje su potpuno bezrazložno podignute u crnogorskom društvu. I na kraju, da se na taj način vratimo u atmosferu koja će obezbijediti, ne samo pouzdaniji utisak stabilnosti domaćoj i inostranoj javnosti, već i obezbijediti značajniju mobilizaciju svih naših potencijala koja treba da doprinesu našem ekonomskom i demokratskom razvoju,” istakao je Đukanović.

Premijer Duško Marković i mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije razgovarali su juče u Vili Gorica, prvi put nakon stupanja na snagu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“Crkva ostaje pri svom stavu da se mora govoriti o izmjenama Zakona, a ne o njegovoj primjeni jer po mišljenju Crkve Zakon nije u skladu sa Ustavom ni međunarodnim standardima.Vlada smatra da se kroz dijalog i izgradnju međusobnog povjerenja, kao i kroz davanje dodatnih i odgovarajućih garancija ovaj Zakon može primjenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. 

ĐUKANOVIĆ

Bez dijaloga se ne može riješiti bilo koji nesporazum oko pitanja o kojem postoje oprečni stavovi. Zato je, kako poručuje predsjednik Milo Đukanović, jučerašnji razgovor premijera Duška Markovića i predstavnika Mitropolije crnogorsko primorske, koji je plod zajedničke incijative iz vrha državne politike Crne Gore, jedini način da se prevaziđu nesporazumi. Spremnost da se razgovara znači spremnost da se čuju argumenti koji bi pokazali da su neka polazišta pogrešna, budući da su mišljenja države i SPC o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti oprečna.

Đukanović je u Minhenu, odgovarajući na pitanja novinara saopštio da je razgovarao sa premijerom Duškom Markovićem u vezi sastankom predstavnika Vlade Crne Gore i Episkopskog savjeta SPC u CG.  Đukanović je istakao da je to plod zajedničke inicijative iz vrha državne politike Crne Gore.

“Dakle, ovo nije ništa senzacionalno i novo. Ka što svi jako dobro znamo, predstavnici državnih organa su u kontinuitetu razgovarali sa predstavnicima SPC povodom donošenja zakona, uključujući, i na dan donošenja zakona. Tačno je, ovo je prvi razgovor na tom nivou, nakon što je zakon donešen. Crna Gora je već duže vremena prepoznata kao stabilna adresa na Zapadnom Balkanu, ali ne samo to, nego i država u kojoj se događa veoma dinamičan ekonomski život, u kojoj se događaju veoma vrijedne investicije. Naš interes je da takav utisak i takvu percepciju Crne Gore sačuvamo i da podstaknemo naše inostrane partnere da nastave sa svojim ulaganjima kako bi kroz realizaciju zajedničkih projekata doprinosili razvojnim  ciljevima koje imamo”, naveo je Đukanović.

Đukanović je istakao da je iskustvo pokazalo da se bez razgovora ne možete doći do rješenja o pitanju oko kojeg postoje razlike.

“Registrovali ste iz svih dosadašnjih izvještaja da se oko ovih pitanja veoma ozbiljno razlikujemo. Dakle, država smatra da donosi jedan zakon koji je neophodan pravnom sistemu Crne Gore, da donosi zakon koji je podrazumijevao jedan dugi inkluzivni proces, donosi takođe zakon koji je prošao proceduru usaglašavanja sa najvišim ekspertskim pravnim adresama u Evropi, zakon koji je liberalniji od zakona u drugim državama u našem regionu. Dakle, mislimo da donosimo jedan zakon koji je primjeren Crnoj Gori i njenoj demokratskoj i proevropskoj aspiraciji. SPC ima drugačiju percepciju tog zakona, mi mislimo da je riječ o ozbiljnom nerazumijevanju, i kao posledica tog nerazumijevanja  podignute su tenzije u crnogorskom društvu, zato sam kazao da su bezrazložno podignute jer mislim da je percepcija na drugoj strani pogrešna, i da je zaista potpuno bezrazložno stvoren utisak da će neko nekome da otima imovinu mimo onoga što je jedan potpuno pravno i demokratski utemeljen proces preispitivanja imovinskih odnosa kako bismo i na taj način doprinijeli boljoj vladavini prava u našem društvu”, istakao je predsjednik Crne Gore.

On ističe da nema nikakve opasnosti od bilo kakvog nepravnog, neustavnog, kao što se želi sugerisati, anticrkvenog rješenja, nema ništa od toga.

“Suprotno, na ovoj strani gdje stanuje, da kažem, državna politika, postoji apsolutna spremnost da se kroz jedan dugi, detaljni, sistematični, otvoreni dijalog dođe do objašnjenja o svim pitanjima kako bismo zaista svi došli do zaključka da imamo jedno rješenje koje ne povrjeđuje ničija prava, naprotiv, koje učvršćuje temelje pravne države Crne Gore”, istakao je Đukanović.

Upitan da li je spreman na bilo kakve ustupke, kaže da spremnost na razgovor znači spremnost da se čuju argumenti druge strane.

“Što se tiče ustupaka, nema potrebe da razgovaramo u načelu. Spremnost da razgovaramo znači spremnost da čujemo argumente druge strane. Dakle, kad god bismo čuli dobar argument koji bi nam pokazao da su neka od naših polazišta pogrešna, pa nema nikakve sumnje da bismo svaki takav argument prihvatili i da bismo išli ka onome što bi mogao biti dobro zajedničko rješenje. Mi pristajemo na razgovor zato da bi zaista motivisali drugu stranu da nam saopšti svoje argumente. Mislim da do sada nijesmo čuli dovoljno takvih argumenata, što ne znači da se oni ne mogu pojaviti u nastavku dijaloga i zbog toga smo, rekao bih tako, spremni da razgovaramo jer riječ je zaista o ozbiljnim unutrašnjim pitanjima, o unutrašnjopolitičkim pitanjima, i naravno da su predstavnici državne politike spremni da čuju sve argumente bilo kog subjekta unutrašnje scene Crne Gore”, zaključio je Đukanović.

BELADA OCIJENIO

Srpska pravoslavna crkva ne može pregovarati i potpisivati bilo kakve ugovore, jer ta vjerska zajednica nema pravni subjektivitet u Crnoj Gori, poručio je u razgovoru za Radio Crne Gore, osnivač nevladine organizacije “Crnogorski zbor”, magistar prava i advokat Nikola Belada.

Litije koje se organizuju u crnogorskim gradovima, mišljenja je Belada, predstavljaju demonstraciju političke moći Srpske pravoslavne crkve.

Mitropolija Crnogorsko primorska organizuje litije u crnogorskim gradovima, kako bi, kaže Belada, vaninstitucijalno ostvarila svoje interese.

“Litije predstavljaju demonstraciju političke i vojne moći Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Ne postoji nijedna ozbiljna država u svijetu, koja bi pritiskom i ucjenom, prihvatila povlačenje Zakona na način kako se to predlaže, ako ta država želi da sačuva autoritet, povjerenje građana u pravo i međunarodni kredibilitet”, ističe Belada.

Advokat smatra da Vlada sa Srpskom pravoslavnom crkvom može potpisati temeljni ugovor, samo u slučaju da se ta vjerska zajednca prethodno registruje.

“Srpska pravoslavna crkva ne može pregovarati i potpisivati bilo kakve ugovore, jer nema pravni subjektivitet u Crnoj Gori, odnosno nema svojstvo pravnog lica. Velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve ističu da su obnovili preko sedam stotina crkava i manastira. Bolje bi bilo da ta vjerska zajednica nije ništa obnavljala”, mišljenja je Belada.

Kako je dodao, kako su to radili, bolje bi bilo da na spomenicima kulture nijesu preduzeli ni jednu jedinu radnju, jer bi tako bilo sačuvano tkivo, odnosno autentičnost spomenika kulture. Ovako, gradeći bez izdatih konzervatorskih uslova, mnogim objektima oduzeta je crnogorska kulturna i istorijska autentičnost.

Advokat Nikola Belada ukazuje da je za Srpsku pravoslavnu crkvu najbolje da što prije podnese inicijativu Ustavnom sudu, jer bi tim činom, uvjerili u svoje vlasništvo nad vjerskim objektima u Crnoj Gori.

Bojan Đinović, Radio CG

BOGDANOVIĆ

Čin vandalizma na Duklji nije jedini vandalski pohod na kulturno nasljeđe Crne Gore, kaže ministar kulture Aleksandar Bogdanović, ističući da je meta bila i Spomen grobnica posvećena poginulim borcima iz NOB-a u Golubovcima.

Bogdanović je kazao da umjesto da princip zaštite i očuvanja kulturnog nasljeđa bude imperativ, posebno onima koji njime upravljaju, svjedočimo brojnim devastacijama za koje ne postoje razumna obrazloženja. 

Odgovor na to zašto baš Duklja ili zašto baš Spomen grobnica, razuman čovjek, a naročito vjerujući, ne može dati, kaže Bogdanović.

Za Vikend novine Bogdanović ističe da primjeri vandalizma na stožerima naše prošlosti, kao prateća scenografija litija u crnogorskim gradovima, svakako pokazuju šta im je primarna misija – nipodaštavanje istinskih tekovina i vrijednosti Crne Gore i njenog istorijskog i kulturnog nasljeđa.

Podsjećamo, na zidinama Duklje prije nekoliko dana naslikana je trobojka, što je naišlo na osudu Ministarstva kulture.

U intervjuu za Vikend novine, podsjetio je da su proteklih decenija sakralni objekti bili izloženi znatnim promjenama od strane vlasnika/držalaca, često bez poštovanja pravila struke i uz zabrinjavajuće promjene autentičnosti i integriteta.

„Poštujući međunarodna i nacionalna zakonska rješenja u zaštiti kulturne baštine, Ministarstvo kulture u kontinuitetu postupa po zahtjevima predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija koje djeluju na teritoriji Crne Gore. Isticanje optužbi za „ćutanje“ stručnih službi, kao izgovor za devastaciju kulturnih dobara, ne može da bude opravdanje“, ocijenio je Bogdanović. 

Napomenuo je i da država nije uvijek imala odgovarajući nadzor nad tom vrstom nasljeđa, pa shodno tome nije efikasno spriječeno narušavanje izvornih kulturnih vrijednosti sakralnih objekata. 

Kazao je i da SPC, kao vlasnik odnosno držalac brojnih kulturnih dobara, nije adekvatno sarađivala sa stručnim službama i institucijama zaštite. 

„Njihovo nepoštovanje konzervatorskih principa prilikom obnove sakralnih objekata u znatnom dijelu rezultiralo je narušavanjem onih vrijednosti zbog kojih su zakonom zaštićeni i stekli status kulturnog dobra. Pritom, devastacije se nijesu odnosile samo na arhitekturu objekata, već i na živopis, ikonostase, kao i na neposredno okruženje. Poseban problem bilo je i unošenje novih elemenata koji su materijalizacijom, izgledom i formom, često mijenjali autentični izgled sakralnog objekta i time negativno uticali na njihove izvorne vrijednosti“, kazao je Bogdanović.

Ukazao je i na podatke iz Izvještaja o stanju nepokretne kulturne baštine Ministarstva kulture iz 2005, koji govore da devastacija ima na svim vrstama i kategorijama spomenika kulture. 

„Evidentirane su posljedice nelegalno i nestručno izvedenih radova na sakralnim objektima, a od ukupnog broja, 80% odnosi se na pravoslavne bogomolje. Nažalost, ilegalni radovi se nastavljaju, o čemu smo takođe izvještavali u postupku revalorizacije“, dodao je ministar Bogdanović.

Na konstataciju novinara da nijesu rijetki oni koji za devastiranje kulturnog nasljeđa krive nekadašnji Zavod za zaštitu spomenika, odnosno današnju Upravu za zaštitu kulturnih dobara, ministar Bogdanović napominje da su stručne službe postupale na zahtjeve stranaka u skladu sa nadležnostima i kapacitetima. 

„Činjenica je da je za neke postupke potrebno više vremena, u zavisnosti od stanja i kompleksnosti kulturnog dobra, kao i procesa istraživanja, ali to ne daje za pravo podnosiocu zahtjeva da uzme zakon u svoje ruke i samostalno obavi sanaciju kulturnih dobara“, ocijenio je ministar Bogdanović. 

U kontekstu aktuelne priče o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ministar Bogdanović napomenuo je da ovaj Zakon dodatno unapređuje i normativni okvir zaštite nematerijalnog i materijalnog nasljeđa. 

„To je još važnije kada znamo da se kulturna dobra štite u skladu sa nacionalnim i međunarodnim propisima o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov svjetovni ili vjerski karakter, vrijeme, mjesto i način stvaranja, porijeklo, ili u čijem su vlasništvu. S druge strane, Zakon o zaštiti kulturnih dobara isključivo tretira zaštitu valorizovane kulturne baštine, dok postoji i nevalorizovani dio – počev od potencijalnih kulturnih dobara, sve do sakralnih objekata, na koji se ovaj Zakon ne odnosi. Iz tog razloga, upravo Zakon o slobodi vjeroispovijesti daje nam mogućnost za osjetnija ulaganja u sakralne objekte“, kazao je Bogdanović.

Osvrnuo se i na najsvježiji u nizu vandalizama koji prate održavanje litija u gradovima Crne Gore, a koji se dogodio na ostacima Duklje.

„Čin vandalizma na Duklji nije jedini vandalski pohod na naše kulturno nasljeđe. Njihova meta bila je i Spomen grobnica posvećena poginulim borcima iz NOB-a u Golubovcima, koji su dali živote za slobodu svih građana Crne Gore. Odgovor na to zašto baš Duklja ili zašto baš Spomen grobnica, razuman čovjek, a naročito vjerujući, ne može dati. Ali, primjeri vandalizma na stožerima naše prošlosti, kao prateća scenografija litija u crnogorskim gradovima svakako pokazuju šta im je primarna misija – nipodaštavanje istinskih tekovina i vrijednosti Crne Gore i njenog istorijskog i kulturnog nasljeđa“, kazao je Bogdanović.

RAONIĆ OCJENJUJE

Boris Raonić iz crnogorske Građanske alijanse ocijenio je razgovor premijera Duška Markovića i mitropolita Amfilohija kao “pomjeranje sa pat pozicije”. Dodaje da konačno počinju da se spuštaju tenzije u Crnoj Gori.

“Ono što brine jeste da se ovo nije desilo prije usvajanja zakona. Jer, da se sjelo i razgovaralo prije pola godine vjerovatno bi se došlo do nekog rješenja koje bi bilo prihvatljivo obijema stranama”, smatra on.

Raonić smatra da su obje strane shvatile da se mora doći do kompromisa i očekuje da do njega dođe relativno brzo.

“Jer crkvi ne odgovara da se to rešenje traži nakon izbora, a Vladi odgovara da se što prije protesti prekinu”, smatra on.

BOGOJESKI U “ŽIVOJ ISTINI”

Predsjednik Unije evropskih federalista Sjeverne Makedonije i bivši funkcioner VMRO DPMNE Petar Bogojeski kazao je u “Živoj istini” da Srpska pravoslavna crkva pokušava da se stavi iznad države Crne Gore.

Uporedio je crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti sa rješenjima u njegovoj državi:

“Crnogorska država dozvoljava da na svojoj teritoriji ima registrovanu SPC. Veći ste demokrate od Sjeverne Makedonije! U Sjevernoj Makedoniji ne mogu da imaju dvije pravoslavne crkve, kod nas je dozvoljena samo jedna. Vaš zakon je najliberalniji u regionu. Pokušaj da se crkva stavi iznad države direktni je akt da se sruši autoritet crnogorske države”.

Objašnjavajući zašto je potpisao Apel 88, Bogojeski napominje da ga dešavanja u Crnoj Gori podsjećaju na ono što se ne tako davno dešavalo u Makedoniji i kaže:

“Sve nas je iznenadio pokušaj srpskih nacionalista u zemljama gdje žive, da se organizuju i ospore legitimno pravo da crnogorski parlament donese neki zakon. Srpska država na neki način insistira da bude umiješana u unutrašnje stvari Crne Gore, Makedonije ili Bosne i Hercegovine. Dio tih svetinja koje se brane su crnogorske i njih je izgradio crnogorski narod. Mislim da SPC nema nikakvih prava na tu imovinu. Tako je bilo i u S. Makedoniji… Svi mi na Balkanu koji podržavamo evropeizaciju i pravo na samoopredjeljenje, prirodno je da podržimo crnogorsku stranu jer Crna Gora ima legitimno pravo da zakone, ne samo donosi već ih i primjenjuje“.

Bogojevski ukazuje da je crkva emocija, te da, kada se uključi u političke procese, ta borba nije ravnopravna.

„Ako vaš oficijalni mitropolit Amfilohije ima skrivenu političku agendu i ako to utiče na ljude, posebno na one koji su sa srpskim identitetom, to nije ravnopravan politički proces u Crnoj Gori… I u Makedoniji imamo posljednjih godina pojavu etničkih partija i zalažemo se da to Ustavom zabranimo. Pojavila se religiozna partija Besa! To je neprijatan proces ako dobijemo partije sa religioznim predznakom. Isto je i u Crnoj Gori, vi imate veliku partiju SPC“!

Komentarišući sjutrašnji skup Srba iz regiona u Beogradu, koje će primiti predsjednik Aleksandar Vučić, Bogojeski ističe neprincipijelnost u reagovanju:

“Kada albanski lideri idu na slične skupove koje organizuje Edi Rama, u Makedoniji je to katastrofa. Kad srpski lideri idu kod Vučića ili Dačića, to nije problem u makedonskoj javnosti! To je dvojni aršin protiv koga se ja borim”.

Upitan da li je optimista da će Zapadni Balkan, ipak, biti dio EU i zapadnog civilizacijskog kruga, Bogojeski poručuje da Beograd i Moskva moraju da shvate da je prozapadni, evropski put slobodna volja građana tih država.

“Ako se Rusija umiješa u naredne izbore, to će biti akt neprijateljstva prema Makedoniji” – jasan je Petar Bogojeski.

VUČIĆ

Srbija nije napadala, niti će napadati Crnu Goru, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i poručio da neće dozvoliti da se neko “iživljava nad srpskim narodom”.

On je novinarima u Minhenu kazao da Srbija ne napada Crnu Goru ni na jedan način, i da ne bi želio da govori da li je „u prošlosti bilo obrnutih slučajeva“.

„Srbija ima pravo da postavi pitanje prava svog naroda u Crnoj Gori i nastaviće na racionalan i legitiman i civilizovan način to da radi“, rekao je Vučić.

On je kazao da je danas više puta postavio pitanje i unaprijed konstatovao da nema odgovora, prenosi Tanjug.

Pitanje je, kako je naveo, zašto Srbi u Crnoj Gori nemaju ni približno ista prava kao Albanci u Sjevernoj Makedoniji, i zašto za njih „ne postoji želja da se postigne neki Ohridski sporazum“.

„Da djeca koja to hoće uče srpski, a ima ih više od 50 odsto, da srpski bude jedan od oficijelnih jezika, da imamo predsjednika parlamenta ili potpredsjednika Vlade, kao što je to predviđeno Ohridskim sporazumom, jer je Srba više proporcionalno u Crnoj Gori nego Albanaca u Sjevernoj Makedoniji”, naveo je Vučić.

Prema njegovim riječima, odgovora nema, ali će, ako se pitanje postavlja sve više, neko morati da ga pruži.

On je kazao da Beograd želi najbolje odnose i saradnju sa Podgoricom, i dodao da neće dozvoliti da neko vrijeđa, ili učini bilo šta protiv Crnogoraca, građana Srbije.

“Oni moraju da se osjećaju slobodno, i zato ću očitati bukvicu svima koji misle nešto protiv Crnogoraca u Srbiji. Ali nećemo dozvoliti da se neko iživljava nad srpskim narodom i da misli da ne mora da poštuje osnovna prava, ne samo u Crnoj Gori, već i bilo gdje u Evropi“, poručio je Vučić.

ĐUKANOVIĆ U MINHENU

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović se na marginama Minhenske konferencije sastao sa predsjednikom Vlade Slovenije Marjanom Šarecom, ministrom vanjskih poslova Republike Slovačke Miroslavom Lajčakom i sa predstavnikom Fonda braće Rokfeler Stivenom Hejncom.

Đukanović je razgovarao je u Minhenu i sa ministrom vanjskih poslova Slovačke Miroslavom Lajčakom.

Oni su istakli važnost dinamičnog nastavka politike proširenja uz ocjenu da su poruke nove briselske Komisije ohrabrujuće, u susret očekivanoj odluci za početak pregovora za Sjevernom Makedonijom i Albaniju tokom hrvatskog predsjedavanja i Zagrebačkom samitu.

Evropska perspektiva ZB nema alternativu, zajednički su ocijenili Đukanović i Lajčak i pohvalili odlične odnose dvije države uz podsticaj njihovom daljem razvoju u obostranom interesu.

Đukanović se u Minhenu sastao i sa predstavnikom Fonda braće Rokfeler Stivenom Hejncom.

Hejnc je iskazao visoke ocjene za strateški pogled predsjednika Đukanovića na ZB i istakao da je Rokfeler fond veoma aktivan u Regionu, uključujući i kroz uticaj na formiranje politika Evrope i SAD prema Balkanu, i da će tako biti i ubuduće.

Đukanović i Hejnc su podsjetili i na zajednički projekat u Crnoj Gori, Građanska kuća, i saglasili se da je i puna realizacija tog projekta od značaja za jačanje demokratije i građanskog koncepta društva.

Đukanović se sastao i sa predsjednikom Vlade Slovenije Marjanom Šarecom.

Šarec je poručio da Slovenija vidi Crnu Goru kao partnera i prijatelja i jedina agenda između dvije države je dobra saradnja zato što razumijemo jedni druge. Uz ocjenu da i Slovenija kao i međunarodna zajednica u cjelini moraju biti aktivniji na ZB, Šarec je naglasio da će svi biti jači kada Crna Gora i region uđu u EU.

Predsjednik Đukanović je zahvalio Sloveniji na kontinuiranoj i prijateljskoj podršci razvoju Crne Gore i njenim integracionim procesima. Naša želja je još snažnija ekonomska saradnja poručio je Predsjednik

NA POZIV IŠINGERA

Predsjednik Crne Milo Đukanović prisustvuje 56. Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti, na poziv predsjedavajućeg Volfganga Išingera.

Teme 56. Minhenske konferencije su politički i bezbjednosni izazovi sa kojima se suočavaju Evropa i međunarodna zajednica, sa ključnim akcentom na analizi evropskog projekta, odbrambene saradnje i liberalnog međunarodnog poretka u cjelini.

Podsjetimo, Đukanović je po dolasku u Minhen održao sastanke sa učesnicima najznačajnijeg svjetskog bezbjednosnog foruma, koji i ove godine okuplja šefove država i vlada, ministre vanjskih poslova i odbrane, visoke predstavnike međunarodnih organizacija, civilnog sektora i medija, kao i eksperte iz raznih oblasti.

TRUDO I ĐUKANOVIĆ

Premijer Kanade Džastin Trudo pohvalio je napredak Crne Gore na modernizaciji društva i usvajanju evropskih i evroatlantskih standarda. Predsjednik Milo Đukanović se, na na marginama Minhenske konferencije, sastao sa Trudoom, koji je ukazao na važnost saradnje u okviru NATO-a i saglasio se da zajedno radimo na unapređenju ekonomske saradnje.

Đukanović se sastao se sa premijerom Kanade na njegovu inicijativu.

Predsjednik Crne Gore je saopštio da dvije zemlje imaju odlične odnose i da dijele ključne ciljeve u vanjskoj politici, kao i posvećenost multilateralizmu i transatlantskom zajedništvu.

Potvrdio je i podršku Crne Gore kandidaturi Kanade za Savjet bezbjednosti za period 2021-2022.

Pozitivnim su ocijenili saradnju u okviru NATO-a, što potvrđuje između ostalog, angažovanje Crne Gore u Letoniji u borbenoj grupi pod komandom Kanade u okviru Unaprijeđenog prisustva na istoku.

Premijer Kanade Trudo pohvalio je napredak Crne Gore na modernizaciji društva i usvajanja evropskih i evroatlantskih standarda. Ukazao je na važnost saradnje u okviru NATO-a i saglasio se da zajedno radimo na unapređenju ekonomske saradnje.