O ZAKONU

Premijer Duško Marković i mitropolit Amfilohije razgovaraće sjutra, 14. februara. To je prvi sastanak na inicijativu premijera povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica nakon stupanja Zakona na snagu.

Podsjetimo, Marković je krajem januara uputio Amfilohiju poziv na dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica navodeći da je Zakon stupio na snagu i da rokovi za njegovu primjenu teku.

VUJOVIĆ

Izjavom da sa ulice treba da se poruči da razilaska nema dok se Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne povuče, lider DF-a Andija Mandić želi da kapitalizuje i radikalizuje litije, kaže analitičar Zlatko Vujović. On smatra da je posrijedi strateška igra Aleksandra Vučića koji, u susret povećanju pritiska da prizna Kosovo, pokušava da pošalje poruku da je on taj koji može da utiče na destabilizaciju država regiona i to koristeći one koji se osjećaju kao Srbi.

Gostujući u emisiji Fokus na Televiziji O2, jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić kazao je da građani koji protestuju protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti treba da saopšte koji je to dan do kada će čekati da se Zakon povuče.

“Mislim da tog datuma treba svi da se okupimo u Podgorici i da sa ulice poručimo da se nećemo razilaziti dok se taj Zakon ne stavi van snage”, kazao je Mandić u emsiji na Televiziji O2.

Ova Mandićeva izjava, za analitičara Zlatka Vujovića, pokušaj je DF-a da uoči predstojećih parlamentarnih izbora homogenizuje biračko tijelo, a litije kako kaže kapitalizuje u korist tog političkog saveza.

“Vidjeli smo kako to izgleda u organizaciji DF-a, tako da ne treba isključiti ni scenario da se ti protesti presele ispred skupštine, da budu dugoga trajanja, možda u intervalima kakve su danas litije, možda nalik onome što su nekad bili protesti df-a da se ne razilaze dok ne dođe do očekivanje odluke Skupštine za njih. Tako da mislim da je gospodin Mandić najavio, makar njihovu namjeru, DF-a da se kompletan proces i dešavanja ubrzaju i jednim dijelom radikalizuju”, ocjenjuje Vujović.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorkse nijesmo dobili komentar na Mandićevu izjavu.

Na pitanje kakvu reakciju Mitropolije ocjenjuje, Vujović je kazao:

“Ona zavisi od toga za kakvu će se strategiju zvanini Beograd opredijeliti, gospodin Vučić koji ima veliki uticaj, da ne kažemo kontrolu nad DF-om, pojačava ga i na Mitropoliju koja je ranije imala jasna otklon od Vučića. Zbližavaju se i dosta su mekše reakcije al u odnosu Amfilohije – Vučić i obrnuto.”

Svjedočimo, kaže Vujović, strateškoj igri Vučića koji u susret povećanju pritiska da prizna Kosovo pokušava da pošalje poruku da je on taj koji može da utiče na destabilizaciju država regiona i to koristeći one koji se osjećaju kao Srbi.

Zato, smatra Vujović, da je Vučić Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori iskoristio kao povod za veću igru, odnosno za jačanje svoje pozicije u pregovorima sa Amerikom.

KARPENTER

Situacija u Crnoj Gori, poslije usvajanja Zakona o slobodi vjerispovijesti, postala je dio propagande i kampanje dezinformisanja koju vodi Rusija, rekao je u intervjuu za Glas Amerike Majkl Karpenter, bivši zvaničnik Pentagona i sadašnji direktor Pen Bajden centra. Karpenter ocjenjuje i da je Sprska pravoslavna crkva korišćena kao instrument za promociju ruskih i srpskih interesa u regionu. Karpenter međutim ističe da je neophodan dijalog sa SPC o zakonu koji je, kako smatra, izazvao polarizaciju u crnogorskom društvu.

Zakon o slobodi vjeroispovjesti produbljuje podjele u Crnoj Gori između, kako kaže Majkl Karpenter, onih koji se deklarišu kao Srbi i ostatka crnogorskog društva.

“To je je za žaljenje jer je Crna Gora jedna od malobrojnih primjera multietničkih demokratskih država, u kojoj je situacija uglavnom bila mirna posle odvajanja od Srbije, ali I prije toga. Ovo što se sada dešava – etničke ili religijske tenzije, zovite ih kao hoćete, treba pažljivo posmatrati jer ima potencijal da uzdrma stvari u društvu”, kazao je Karpenter.

Tenzije koje je usvajanje zakona izazvalo između Crne Gore i Srbije, a posebno oštru retoriku pojedinih srpskih zvaničnika, bivši zvaničnik Pentagona posmatra u kontekstu izborne godine u obje zemlje. Poručuje međutim da u obzir treba uzeti I širi geopolitički aspekt spora.

“SPC je korišćena kao alat “meke moći” za promociju srpskih i ruskih interesa u regionu. Prava svih religijskih zajednica treba da budu uzeta u obzir, treba poštovati imovinska prava, ali postoji i to hibridno takmičenje koje se ovde odvija iza kulisa”, ocjenjuje Karpenter.

Na pitanje da li vidi ulogu Rusije u tome, Karpenter odgovara da vidi da se u ruskim medijima i na društvenim mrežama manipuliše tom situacijom.

“Čak sam vidio i da je ruska agencija TASS prenijela da su SAD iza ovog zakona i da je američka vlada navodno natjerala vlasti u Crnoj Gori da usvoje zakon – što je besmislica. Ali, pokazuje da se sve politizuje i sve postaje dio propaganda I operacije dezinformisanja koju sprovodi ruska strana. Dakle, postoji jasan ruski uticaj u protivljenju ovom zakonu, kao I pokušaj da se pokaže da zakon ima nekakve veze sa Zapadom. Ruske diplomate i političari smatraju da mogu da pokušaju da manipulišu Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori ili da je koriste da ostvare svoje ciljeve. To ne znači da je SPC saučesnik u tome, ali je Rusi vide kao sredstvo za promovisanje njihovih interesa”, ocjenjuje Karpenter.

A hibridno takmičenje, kako ga naziva Karpenter, ogleda se u propagandi, širenju uticaja preko organizacija koje isto razmišljaju, uplivu prljavog ruskog novca da bi se ostvarili određeni politički ciljevi, ali i sajber napadima iz Rusije kojih u Crnoj Gori ima više nego u bilo kojoj drugoj državi u regionu.

“Moskva ima jasan interes da pokuša da podrije aktuelnu crnogorsku vlast. Što nije izgovor za sve što vlast radi i sigurno je da ima još puno posla u unapređivanju vladavine prava. Ali, činjenica je da Rusija želi da smijeni aktuelnu vlast i da neke više proruske opozicione grupe dođu na vlast“, kaže Karpenter.

Preko Crne Gore, Moskva želi da oslabi i NATO savez, smatra direktor Pen Bajden centra. Naglašava međutim da uprkos snažnoj propagandi koja dolazi iz stranih zemalja, sloboda medija u Crnoj Gori mora biti zaštićena po svaku cijenu.

“Ako Crna Gora želi da zabrani Russia Today ili Sputnik, to je jedna stvar, ali kada su lokalni novinari meta – to je druga stvar. To je neprihvatljivo i ne smije se tolerisati”, ocjenjuje on.
Majkl Karpenter očekuje da će Rusija i dalje pokušavati da širi uticaj u Crnoj Gori preko takozvane meke moći jer, kako ističe, smatra da je u prednosti na Zapadnom Balkanu zbog toga što Amerika obraća manju pažnju na region nego ranije. 

DEMOKRATE

Novim povećanjem akciza na duvanske proizvode sa početka ove godine, Vlada Crne Gore je sasvim sigurno ojačala ionako jako crno tržište i time osnažila uvjerenje velikog broja građana, ocjenjuju iz Demokratske Crne Gore.

Iz partije navode da povećanje akciza, tj. konačne cijene duvanskih prozvoda ima preventivnu svrhu u cilju smanjenja broja korisnika duvanskih proizvoda u sređenim zemljama u kojima, kako navode, ne možete kupiti cigarete na svakom koraku po višestruko nižoj cijeni.

“Povećanjem akciza, koje direktno znači povećanje cijena duvanskih proizvoda, u finansijskom smislu se ne dobija ništa, već naprotiv. Zbog visoke cijene proizvoda koja ne odgovara platežnoj moći prosječnog građanina, korisnici se odvraćaju sa legalnog i upućuju na crno tržište. To navodi na zaključak da ekonomska politika Vlade nema za cilj da poveća poreski zahvat, čime bi se nesumnjivo ostvarili i veći akcizni prihodi u kumulativnom smislu, već da novac koji bi trebao ići u državnu kasu usmjeri ka onima koji kontrolišu nelegalno tržište”, piše u saopštenju Demokrata.

Dodaju da su proizvodi iz sive zone sumnjivog porijekla i neprovjerenog kvaliteta, te, kako navode, kao takvi dodatno utiču na zdravlje građana.

“Iz svega ovoga se nameće ključno pitanje – Ko je omogućio da se na sivom tržištu u svakom trenutku nađu dovoljne količine duvanskih proizvoda koje će zadovoljiti potrebe potrošača u Crnoj Gori”, pitaju iz Demokrata.

KONGRES CRNOGORSKE

Kongres Crnogorske, na kojem će biti izabrano novo rukovodstvo, biće održan u ponedjeljak u Budvi, a jedini kandidat za predsjednicu stranke je Anđela Ivanović.

Ivanović je bila potpredsjednice budvanske skupštine.

Dosadašnji predsjednik Vladimir Pavićević, podnio je ostavku na tu funkciju.

Na četvrtom kongresu Crnogorske biraće se predsjednik i tri potpredsjednika stranke.

Na kongresu će biti izabrani i predsjednici Programskog savjeta i Nadzornog odbora.

Pored potvđivanja Cetinjske rezolucije u kojoj je sadržan projekat zasnivanja Crne Gore na ustavnom patriotizmu, kako je saopšteno, biće donijet novi statut i rezolucije o liberalnom demokratskom kontinuitetu, o ekonomiji i druga dokumenti i programska rješenja.

PKCG

Privredna komora Crne Gore (PKCG) podržala je inicijativu premijera Duška Markovića za dijalog, ocjenjujući da političke tenzije ne mogu da budu u funkciji ekonomskog prosperiteta.

Navodi se da su mir i stabilnost neodvojivo vezani za osnove države i njenih institucija.

“A samo i nagovještaji suprotnih tendencija mogu ugroziti funkcionisanje pojedinih privrednih djelatnosti, posebno turizma kao naše strateške grane”, kaže se u saopštenju Upravnog odbora PKCG.

Navodi se da crnogorska ekonomija kontinuirani značajan rast domaćeg bruto proizvoda u velikoj mjeri zasniva na direktnim stranim investicijama, a da je percepcija Crne Gore kao sigurne i politički stabilne države osnov ovih ulaganja.

“Evropske integracije predstavljaju cilj kome su podređene politike i strategije svih naših ekonomskih reformi, a širok društveni konsenzus je
osnov opredijeljenog puta prema Evropi”, kaže se u saopštenju;

Crna Gora je, kako se navodi, ekonomski upućena prvenstveno na region i saradnja ekonomskih subjekata se razvija zajedničkim interesom
poslovnih partnera.

“Političke tenzije ne mogu da budu u funkciji ekonomskog prosperiteta”, navode iz PKCG.

Navodi se da je inicijativa predsjednika Vlade usmjerena u ovom pravcu od izuzetne važnosti za pojedinačna preduzeća, privredu u cjelini i društvo.

“Zato je podržavamo uvjereni da će svi politički i drugi činioci iznaći kapaciteta da daju doprinos da ona zaživi u potpunosti”, kaže se u saopštenju.

DPS GLAVNOG GRADA

Uništavanje državne zastave u Osnovnoj školi “Vlado Milić” u Donjoj Gorici je sramotan i protivzakonit čin i direktna je posljedica napada na državu Crnu Goru, kamufliranog u litije Srpske crkve i prosrpske opozicije, poručeno je iz Podgoričkog odbora DPS-a.

Najveća je krivica za cijepanje zastave je onih koji su, kako kažu u DPS-u, bez hrabrosti da sami to učine i snose odgovornost, prvo stvorili atmosferu u kojoj je dozvoljeno uništavati državne simbole, a potom gurnuli djecu u bezakonje i politički ih zloupotrijebili, bilo da je riječ o roditeljima, političarima.

“Sramota je jednaka za sve njih, a najlakše će je shvatiti i ispraviti djeca. Odraslima koji su ih gurnuli u nečasne rabote teško da ima ikakve pomoći. Jer, vaspitavati djecu na mržnji i destrukciji, kršenju zakona i pohvalama tome, problem je čitavog društva, koje će dugo morati da ispravlja posljedice takvog ponašanja”, stoji u saopštenju DPS Glavnog grada.

Još opasnija je, kako kažu, evidentna zloupotreba djece u političke svrhe kojoj, u različitim oblicima, svjedočimo ovih dana.

“Nemoć da se bore političkim argumentima u areni predviđenoj za to, očigledno je natjerala našu političku konkurenciju da koristi najniža sredstva manipulacije i propagande. Osim što je protivzakonito, sramota je u bilo kom kontekstu isturati djecu ispred sebe za ostvarivanje političkih ciljeva i nikad nije bilo svojstveno građanima Crne Gore”, navode u DPS-u.

U podgoričkom Odboru DPS-a, kažu da su sigurni da će nadležne državne institucije obaviti svoj posao do kraja i utvrditi ko su počinioci i ko su inspiratori ovakvog vandalizma i huliganstva među maloljetnicima.

“Ovo nije mladost Crne Gore, i sigurni smo da će ova sramota poslužiti kao oponema svima. Uvjereni smo da ovakav izuzetak zapravo potvrđuje pravilo da crnogorska omladina oduvijek okuplja umjesto dijeli, brani umjesto napada, uvažava umjesto vrijeđa i voli svoju državu umjesto da je ruši, te da će i roditelji maloljetnih izgrednika shvatiti da su im djeca zloupotrijebljena za tuđe interese”, navodi se u saopštenju Demokratske partije socijalista Glavnog grada.

BRAJOVIĆ U BRATISLAVI

Nove okolnosti, a sa njom i nova pravila politike proširenja moraju potvrditi sadašnje stanje i tretirati dostignuti stepen reformi, što Crnu Goru gotovo izvjesno čini prvom narednom članicom Unije, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović učestvovao je na sastanku predsjednika parlamenata Slavkovskog formata u Bratislavi koji čine Slovačka, Češka i Austrija. Pored zemalja učesnica sastanku su prisustvovali i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, kao zemlje predsjedavajuće Savjetom Evropske unije i predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Maja Gojković.

Nakon briselskog samita koji je Evropski parlament organizovao u januaru, neke od država članica preuzele su inicijativu da u okviru regionalnih formata detaljnije razmotre pitanja daljeg širenja Evropske unije, uz učešće zemalja kandidata, naveo je domaćin skupa u Bratislavi Andrej Danko predsjednik Nacionalnog savjeta Slovačke Republike.

“Sljedeći mjeseci su od ključnog značaja da razmotrimo sve izazove evropske budućnosti regiona, a budući proces proširenja direktno će uticati na dalji razvoj Evropske unije. S toga je u interesu naših država da proces proširenja dobije potrebnu dinamiku, a tome značajno može doprinijeti unaprjeđenje parlamentarne diplomatije”, kazao je Danko.

U svom izlaganju predsjednik Brajović je istakao zadovoljstvo potvrđivanjem dobrih rezultata Crne Gore u procesu evropske integracije, kao i spremnošću država članica da vrjednuju njen doprinos regionalnoj saradnji i stabilnosti. Međutim, neophodno je da politika i podrška Evropske unije bude jasnija i dinamičnija, kako bi joj vjerovali ne samo predstavnici vlasti, već i građani zemalja kandidata.

“Nove okolnosti, a sa njom i nova pravila politike proširenja moraju potvrditi sadašnje stanje i tretirati dostignuti stepen reformi, što Crnu Goru gotovo izvjesno čini prvom narednom članicom Unije”, rekao je Brajović.

Istakao je važnost ekonomskog plana Evropske komisije koji će pratiti politiku proširenja i koji će pomoći prevazilaženju postojećih ekonomskih razlika. Podrška u oblastima infrastrukture, energetike i saobraćaja mora biti snažnija, zaključili su predsjednici parlamenata.

Govoreći o poziciji Crne Gore predsjednik Skupštine podsjetio je da su od obnove nezavisnosti 2006. postignuti ogromni uspjesi, da smo 2017. postali članica NATO i da građani konstantno daju punu podršku daljoj izgradnji moderne, evropske i građanske Crne Gore.

“Naša obaveza je da ispunimo njihova očekivanja, da nastavimo da unaprjeđujemo zakonodavni okvir u svim oblastima, jačamo institucije sistema i demokratiju, poštujemo i promovišemo vladavinu prava i evropske vrijednosti. Vrijednosti Crne Gore su i njene različitosti, multietnički i multikulturalni sklad. Te vrijednosti beskompromisno čuvamo i dobrim odnosima sa susjedima promovišemo ih i u regionu. Te naše vrijednosti će obogatiti i Evropsku uniju”, zaključio je Brajović.

Sastanak u Bratislavi bio je i prilika za razgovore sa predsjednikom Nacionalnog vijeća Austije Volfangom Sobotkom i predsjednikom Predstavničkog doma Parlamenta Republike Češke Radekom Vondračekom.

Predsjednik Sobotka je naglasio da mnogo očekuju od Samita u Zagrebu, jer Evropska unija mora da govori jednim glasom i pošalje jasnu poruku zemljama Jugoistočne Evrope. On je objasnio da Austrija želi da bude aktivnija jer ima veliku odgovornost da se integracija Crne Gore i drugih aspriranata dogodi što prije.

Predsjednik Vondraček je rekao da je neophodno što prije postići konsenzus ne samo oko dalje dinamike proširenja, već i u kom pravcu treba da se razvija Evropska unija. Zato je neophodno da se i Skupština Crne Gore jače uključi u raspravu o budućnosti Evrope, imajući u vidu da će i ona uskoro biti njena članica, naglasio je Vondraček.

Na kraju sastanka predsjednici parlamenata Slovačke, Češke, Austrije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije složili su se da je zajednički cilj stabilna, prosperitetna i demokratska Evropa, obogaćena zemljama Jugoistočne Evrope.

BOŠKOVIĆ

Zakon o slobodi vjeroispovijesti iskorišćen je kao okidač za brutalno obračunavanje sa Crnom Gorom, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković, nakon sastanka Sjevernoatlantskog savjeta u Briselu.

Upitan da li je Crna Gora sposobna da se u ovom trenutku izbori sa izazovima i prijetnjama, Bošković je odgovorio da je, iako mala zemlja sa ograničenim resursima, Crna Gora pokazala da može da se kvalitetno suprotstavi svim izazovima.

Bošković je kazao crnogorskim novinarima da je u septembru najavio da će u susret izborima ta kampanja početi da se intenzivira.

On je rekao da je uzet Zakon o slobodi vjeroispovijesti kao okidač za brutalno obračunavanje sa Crnom Gorom.

„Vidjeli smo da se u poslednje vrijeme sve više pokazuje da ti protesti imaju najmanje veze sa Zakonom, već prije svega sa političkim željama određenih političkih subjekata u Crnoj Gori i van nje da se obračunaju sa državom i legitimno izabranom vlašću“, rekao je Bošković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je naučila određene lekcije i na osnovu njih, znaće da se izbori sa svim izazovima.

„Da Crna Gora opet bude primjer suživota i svih nacija i svih vjera i to je osnovna i ključna definicija Crne Gore da bude jednako mjesto za življenje za sve njene građane“, rekao je Bošković.

CG spremna da se sama odupre izazovima

Na pitanje da li je sa NATO zvaničnicima razgovarao o novom angažovanju kontra-hibridnog tima Alijanse uoči izbora, Bošković je odgovorio da je već sada Crna Gora, zahvaljujući podršci saveznika, spremna da se sama odupre takvim izazovima.

„Što se tiče samog odgovora na maliciozne prijetnje koje dolaze sa određenih strana, mi smo odavno u komunikaciji sa našim partnerima“, kazao je Bošković.

On je dodao da su razgovarali o raznim dešavanjima od 2014. godine, od kada je Crna Gora postala izložena uticajima trećih strana.

„Koji se pogotovo intenzivirao pred izbore 2016. a zatim nakon izbora, pa do učlanjenja u NATO i naravno poslednjih nekoliko mjeseci kako se približavaju izbori“, rekao je Bošković.

On je kazao da zbog ograničenih materijalnih, finansijskih i ljudskih resursa, država nije mogla sama da se izbori sa takvim izazovima.

„Zato smo tražili pomoć i ekspertizu od naših partnera kada je u pitanju sajber odbrana. Imali smo odličnu saradnju sa SAD i već dvije godine koristimo njihove resurse i znanje da odgovorimo na te prijetnje. Mislim da je danas Crna Gora i sama sposobna da se odupre sajber izazovima“, poručio je Bošković.

On je rekao da se, kada je u pitanju kompetan hibridni uticaj na Crnu Goru gdje se u poslednje vrijeme manifestuje poplava lažnih informacija, država prošle godine dogovorila saradnju sa Alijansom.

Bošković je kazao da je formiran NATO kontra-hibridni tim iz raznih država, i da je njihova prva posjeta bila Crnoj Gori.

„Ono što smo tada razmijenili kao iskustva sada pokušavamo da implementiramo u Crnoj Gori. Pratićemo situaciju i naravno da ćemo, ako bude potrebno, tražiti pomoć naših prijatelja“, rekao je Bošković.

Govoreći o jačanju NATO misije u Iraku, Bošković je kazao da će Crna Gora implementirati odluke na terenu na osnovu saradnje sa Alijansom.

On je naveo da je dobra strana u vezi sa tom misijom što su razjašnjene sve nedoumice od iračke strane i koalicije i NATO-a, kao jednog od članova te koalicije.

Bošković je rekao da je irački premijer pozvao NATO da bude dio snaga koje će vršiti obuku i aktivnosti.

„Mi smo u decembru donijeli odluku, spremni smo da učestvujemo u toj misiji i zavisiće od same dinamike na terenu kako bude implementirano od strane NATO tako će biti i implementirana u Crnoj Gori“, kazao je Bošković.

On je dodao da je najrealnije da u drugom dijelu godine prvi crnogorski vojnik bude dio misije.

Dogovorena dinamika trgovine četiri nova „Bell 505“ helikoptera

Bošković je kazao da dogovorena dinamika trgovine četiri nova „Bell 505“ helikoptera.

“Oni, zavisi od opreme, obuke, rezervnih djelova, koštaju po helikopteru negdje između milion i po i dva miliona EUR. Zavisi kakav će biti konačni dogovor sa Bellom. U tom rasponu će se kretati i konkretna cijena svakog helikoptera,“ kazao je Bošković.

On je naveo da bi trebalo, ako sve bude kako je dogovareno, da jedan “Bell” dođe sredinom, a drugi do kraja godine.

„Dva u 2021. godini. Sve bismo to finansirali iz našeg redovnog budžeta, tako da mislim da je na taj način, što se tiče helikopterskih jedinica, završen proces modernizacije za jedan period,“ kazao je Bošković.

On je objasnio da bi nakon završetka procesa modernizacije pješadijski, na red trebalo da dođe Mornarica, koja je, prema riječima ministra, i najizazovnija.

„S obzirom i na naslijeđene probleme i koncepciju koja još uvijek nije definisana na koji način razvijati Mornaricu u sljedećem nekom srednjeročnom ili dugoročnom razdoblju, kad je Crna Gora u pitanju,“ kazao je on.

OO DPS BUDVA

Budvanski odbor DPS-a saopštio je da je predsjednik te opštine Marko Carević priznao da DF ne želi da Crna Gora uđe u Evropku uniju.

Predsjednik Opštine Budva Marko Carević naveo je da je dobro da građani Budve kroz ponašanje njemačko – austrijske kompanije WTE/EVN, koja je napustila postrojenje za tretman otpadnih voda u Bečićima, vide “šta su i ko su ti evropski partneri iz tako najrazvijenijih zemlja”.

“Šta će nas sve čekati ako jednog dana uđemo u, ne daj Bože, Evropsku uniju”, poručio je Carević gostujući sinoć na Televiziji Budva.

“Umor od neprestanog političkog iscrpljivanja sa koalicionim partnerima, i brojne obaveze koje ima kao “dupli” predsjednik opštine (do 16h svjetovne a od 16h duhovne), uzrokovao je kod gospodina Carevića očigledan pad koncentracije u sinoćnjem nastupu na TV Budva, pa je konačno javno izgovorio ono što DF već dugo nevješto prikriva – “ne daj bože da uđemo u EU”, poručuju iz OO DPS Budva.

Vjeruju da je Carevićev, kako navode, izliv iskrenosti konačno i do kraja ogolio pred građanima Budve i Crne Gore “navodnu privrženost DF-a vrijednostima EU, koju su više puta saopštavali istovremeno kritikujući članstvo Crne Gore u NATO”.

“Nakon posljednjeg intervjua odlazaćeg predsjednika Opštine Budva, svima treba da bude jasno za koje se političke i civilizacijske vrijednosti zalažu on i DF. Biće posebno interesantno da gospodin Carević odgovori na pitanje šta nudi kao alternativu EU?”, zaključuje se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Budva.