Vukotic izdrzava zatvorsku kaznu zbog koriscenja falsifikovanih dokumenata koja su kod njega pronadena
Apelacioni sud u Beogradu uvazio je zalbu branilaca i ukinuo prvostepeno rjesenje Viseg suda u Beogradu da Jovan Vukotic bude izrucen pravosudnim organima Crne Gore koji ga potrazuju, pisu “Novosti”.
Takode, Apelacioni sud je predmet vratio na ponovno odlucivanje prvostepenom sudu na ponovnu odluku,
Vukotic izdrzava zatvorsku kaznu zbog koriscenja falsifikovanih dokumenata koja su kod njega pronadena, dok ga sud u Podgorici tereti za neovlasceno posjedovanje oruzja i pokusaj ubistva.
Gazda Napolija odustaje, prodaje klub vlasnicima PSZ-a?
Istaknuti filmski producent posljednjih je dana odradio nekoliko rundi pregovora s katarskom kraljevskom porodicom Al Tani koja preko fonda “Qatar Sports Investments” vodi PSZ
Predsjednik tNapolija Aurelio de Laurentis spreman je da proda klub za 900 miliona eura, prenose italijanski mediji.
De Laurentis je nakon nedavne svade sa igracima i trenerom Karlom Ancelotijem porucio kako bi najradije prodao cijelu ekipu, a sada je otisao korak dalje. Razmislja o prodaji kluba.
Istaknuti filmski producent posljednjih je dana odradio nekoliko rundi pregovora s katarskom kraljevskom porodicom Al Tani koja preko fonda “Qatar Sports Investments” vodi PSZ.
Prema pisanju italijanskih medija, Katarci su spremni ponuditi da ponude 560 miliona eura, medutim De Laurentis trazi skoro dvostruko vise.
“Osjecaj je da je Aurelio izgubio zelju za ulaganjem u Napoli”, kazao je za Andelo Pizani, bivsi advokat Diega Maradone.
De Laurentis drzi i treceligasa Bari, pa se nagada kako ce se u potpunosti posvetiti tom klubu.
Itlijanski mediji navode kako je u Napoliju i dalje napeto. Do sukoba izmedu predsjednika s jedne, te igraca i trenera s druge strane doslo je nakon utakmice Lige sampiona protiv Salcburga koja je zavrsila 1:1.
Predsjednik je zatrazio od igraca da nakon utakmice odu u karantin kako bi se u miru pripremili za utakmicu protiv Denove, ali igraci su otisli svojim kucama, a Anceloti im je pruzio podrsku.
De Laurentis je kupio Napoli 2004. godine kao treceligasa i spasio ga od stecaja. Klub je ubrzo iz Serije C stigao do vrha Serije A, a pod njegovim vodstvom osvojio je dva italijanska Kupa.
Skandal u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota i dalje pod lupom kotorskog tuzilastva i policije
Uprava policije jos nije utvrdila da li ce neko krivicno odgovarati zato sto je omogucavajuci osudeniku D. P. da se u jednoj od soba Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti fotografise sa dvije zenske osobe, a potom eksplicitne zajednicke snimke objavi na drustvenoj mrezi Fejsbuk.
Iz te bezbjednosne institucije “Vijestima” du odgovorili da “u koordinaciji i po nalogu drzavnog tuzioca u Osnovnom drzavnom tuzilastvu u Kotoru preduzimaju sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadleznosti u cilju utvrdivanja da li se u radnjama nekoga lica sticu elementi bica krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti”.
Oni, medutim, nijesu odgovorili sto su do sada preduzeli da utvrde na koji nacin je, ko, kada i pod kojim uslovima omogucio dvjema zenskim osobama da borave kod zatvorenika D.P., koji je hospitalizovan na Sudskom odjeljenju te zdravstvene ustanove.
Bez odgovora ostala su i pitanja da li su izuzeli snimke nadzornih kamera postavljenih na tom odjeljenju, jesu li saslusali v.d. direktora te bolnice, zdravstveno osoblje i sluzbenike firme “Vector system security” koji su angazovani na poslovima obezbjedivanja.
6. novembar 2019
8. novembar 2019
5. novembar 2019
Objava sa Fejsbuka (Foto: Facebook)
Vrsilac duznosti direktora Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota, dr Aleksandar Tomcuk, prosle sedmice “Vijestima” je odgovorio da policiji jos nisu dostavljeni snimci sa nadzornih kamera.
Par dana prije toga “Vijestima” je nezvanicno receno da su iz kompanije Vector security system, koja obezbjeduje zatvorenike smjestene u bolnici u Dobroti, saopstili nadleznima da odgovorno tvrde da gosce osudenika nisu usle na glavni ulaz Sudskog odjeljenja i da nijedna od 16 kamera kojima rukovode, nije zabiljezila njihov dolazak u tu ustanovu.
Prema nezvanicnim informacijama, policija je saslusala nekoliko osoba tim povodom, a medu njima i pacijenta koji je mimo protokola ugostio dvije djevojke.
Jedan od sagovornika “Vijesti” nezvanicno je kazao da djevojke sa kojima se D. P. fotografisao nisu jedine koje su ga posjecivale, kao i da ga tog dana nisu prvi put posjetile.
Iz kotorskog Osnovnog drzavnog tuzilastva ranije su kazali da zbog istrage ne mogu da odgovore – da li su tacne informacije da je neko od zaposlenih uzeo novac od pacijenta D.P. kako bi mu dozvolio da organizuje proslavu krajem oktobra, kojoj su prisustvovale i dvije zenske osobe sa fotografije.
Objasnili su da ispituju zbivanja u Specijalnoj bolnici za psihijatriju, kako bi utvrdili da li je neko pocinio krivicno djelo, omogucavajuci posjete zatvoreniku.
Tuzioci, medutim, nijesu odgovorili na pitanje – da li su utvrdili identitet gostiju osudenika.
Tomcuk je u ranijem odgovoru “Vijestima” kazao da ce bolnica hitno preduzeti sve neophodne korake na ispitivanju okolnosti, mjesta i vremena nastanka fotografije.
On je 3. novembra, kada su mu “Vijesti” poslale pitanja i fotografiju koju je D.P. objavio na drustvenoj mrezi Fejsbuk, rekao da odgovorno tvrdi da zenske osobe sa fotografije nisu zaposlene u Specijalnoj bolnici i da nisu pacijentkinje te ustanove.
D. P., koji je osuden na zatvorsku kaznu od pet godina i sedam mjeseci, jula 2018. pobjegao je iz psihijatrijske bolnice u Kotoru, gdje je boravio po naredbi Viseg suda u Podgorici.
Desetak dana kasnije uhapsen je na Kosovu, sa Mariom Milosevicem.
Pocetkom te godine pravosnazno je osuden kao organizator otmice Predraga Mirkovica i pokusaja iznude 100.000 eura. Za to djelo pravosnazno su osudeni i njegovi sugradani Marko Perovic i Vladan Mijuskovic.
FOTO PRICA Venecija poplavljena, voda prelazi metar i po
Crna Gora je bila samo usputna tema u najavi velikog jubileja, sukoba Sterlinga i Dzoa Gomesa, te odluke Gareta Sautgejta da asa Mancester sitija odstrani iz nacionalnog tima
Od specijalnog izvjestaca “Vijesti”
Veliki spektakl se sprema, veliki incident se dogodio – engleski mediji napunili su pres centar Vemblija na pres konferenciji pred 1.000 mec u istoriji “gordog Albiona”, u kome nece igrati Rahim Sterling, trenutno prva zvijezda tima.
Jasno, Crna Gora je bila samo usputna tema, tek toliko da se konstatuje ko je suparnik u velikom jubileju, dok je u centru paznje bio sukob Sterlinga i Dzoa Gomesa, te odluka Gareta Sautgejta da asa Mancester sitija odstrani iz nacionalnog tima.
“Znam da je moja odluka podijelila zemlju, ali kada si lider ili menadzer moras da donosis velike odluke. Samo oni koji znaju detalje znaju i kako je kompleksna odluka je bila ispred mene. Mislim da sam donio ispravnu, znajuci da nece svi biti zadovoljni. Bio sam igrac, moji odnosi sa trenerima su varirali, tako je uvijek u fudbalu, ali prioritet je uvijek isti – tim. I moja odluka je bila u skladu sa tim prioritetom”, kazao je Sautgejt.
Selektor Engleske je priznao da ce Sterling nedostajati.
“Kako nece, on je fantastican igrac u fantasticnoj formi”.
U narednoj recenici je objasnio kakvog ce protivnika imati Crna Gora.
“Izaci ce tim koji moze da uzbudi navijace, koji moze da igra sa mnogo energije, brzine, tehnike. Mi smo najefikasnija ekipa u Evropi i zelimo da nastavimo tako – u visokom ritmu, sa presingom i konstantnim napadima”.
Sautgejt je najavio da ce izvesti izuzetno mlad sastav.
“Odavno razmisljamo o buducnosti. Mislim da ce sastav biti najmladi ikada, takav osjecaj imam, ali vidjecemo… To donosi odredene slabosti, ali i nevjerovatnu snagu u entuzijazmu, energiji, motivaciji… To ce biti super-atraktivan tim”, rekao je Sautgejt.
Mec Engleska – Crna Gora igra se u cetvrtak od 20 i 45.
Juve planira kupovinu u januaru: Paratici krece po Vilijana i Kumbulu
Kumbula je visoko na listi prioriteta Stare dame, a njegovim partijama Paratici je ocaran
Vezista Celsija, Vilijan i stoper Verone, Maras Kumbula zelje su Juventusa u zimskom prelaznom roku.
Vilijanu ugovor sa Celsijem istice sljedeceg ljeta i “Korijere delo Sport” pise da ce sportski direktor Juvea, Fabio Paratici u januaru pokusati da dovede Brazilca po nizoj cijeni.
Vilijan je prosle godine saradivao sa sadasnjim trenerom Juventusa, Sarijem u Celsiju. Prije Celsija igrao je za Sahtjor, a upravo je trener ukrajinskog kluba Mircea Lucesku juce izjavio da bi Vilijan bio idealno rjesenje za Juventus.
Osim Vilijana, Juve u januaru krece i po mladog defanzivca Verone, Marasa Kumbulu. Albanski reprezentativac je visoko na listi prioriteta Stare dame, a njegovim partijama Paratici je ocaran.
Juventus trenutno ima dosta opcija na stoperskoj poziciji – osim Matijasa de Lihta, tu su i Leonardo Bonuci, Danijele Rugani, Merih Demiral i povrijedeni Dordo Kjelini, pa bi dolazak Kumbule dodatno pojacao konkurenciju u zadnjoj liniji.
Skoro trecina ukupnog broja diploma do 2018. je stizala iz inostranstva, uglavnom iz drzava okruzenja. Polovina tih isprava je sa privatnih fakulteta. Ove podatke “Vijestima” su saopstili iz Ministarstva prosvjete.
“Broj zahtjeva za priznavanjem u svrhu zaposljavanja ne opada, a rijec je u velikom broju diploma sa privatnih ustanova visokog obrazovanja, tacnije o gotovo 50 odsto. Interesantan je ipak podatak da je prosle godine opao broj zahtjeva za priznavanje sa privatnih visokoskolskih ustanova”, kazala je sefica Biroa za odnose sa javnoscu u Ministarstvu Milica Lekic.
Prosvjetni resor je prosle sedmice utvrdio i na javnu raspravu stavio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija.
Izmjenama je predvideno da, ukoliko diploma iz inostranstva nema uskladen obrazovni program, ishode ucenja, nivo vjestina i prakticne nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, nece biti priznata u Crnoj Gori.
Izmjenama je jos predvideno i da jedna nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa odredenog studijskog programa inostrane ustanove.
Najvise iz Srbije i BiH, i to menadzera i pravnika
Lekic porucuje da u Ministarstvu ne zele i ne mogu da procesu priznavanja diploma sa inostranih privatnih fakulteta pristupe “sa pretpostavkom o gorem kvalitetu”.
“Ali mozemo da taj kvalitet dodatno provjerimo u granicama svojih zakonskih ovlascenja. Dakle, mi ne mozemo uticati na kvalitet diploma u drugim zemljama i rad ustanova iz tih zemalja, ali mozemo ih staviti na dodatnu provjeru. Iz tog razloga smo i usli u izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava”, istice Lekiceva.
Podsjeca da, prema vazecim propisima, priznavanje diplome u svrhu nastavka obrazovanja vrsi ustanova na kojoj se nastavlja skolovanje, a priznavanje zbog zaposlenja Ministarstvo.
“Na primjer, 2013. je bilo 2.298 zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stecenom visem i visokom obrazovanju radi zaposljavanja. Tokom 2017. smo imali 2.368. Svakako, ubjedljivo najvise zahtjeva odnosi se na osnovne akademske studije, a drasticno manje na master i doktorske. I svakako, ne rijese se svi zahtjevi pozitivno, vec okvirno 70 do 80 procenata, ali i to opet znaci da na trziste ulazi znacajan broj diploma koje je, cijenimo, potrebno dodatno provjeriti”, tvrdi Lekiceva.
Lekic(Foto: Ministarstvo prosvjete)
Istice da podaci Zavoda za statistiku Crne Gore pokazuju da je 2017. broj diplomiranih studenata na univerzitetima u zemlji bio 5.041 diplomirani student, a da je priznato ukupno oko 2.000 diploma inostranih diploma.
“Tako dolazimo do podatka da je broj inostranih diploma predstavljao oko 28 odsto od ukupnog broja novih diploma u zemlji tokom 2017. Govorimo o znacajnom broju diploma, sto nas je, izmedu ostalog, podstaklo da se dodatno pozabavimo kvalitetom obrazovnih isprava koje stizu iz drugih zemalja”, kaze Lekiceva.
Lekiceva naglasava da je od pocetka primjene Zakona o priznavanju, konkretno za pet godina (od 2008. do 2013) najvise zahtjeva za priznavanje diploma je bilo iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, SAD, Turske, Albanije.
“Za tih pet godina bilo je dosta zahtjeva i iz drugh zemalja, ali smo naveli one sa najvecim brojem pojedinacno. Struktura priznatih obrazovnih isprava prema oblastima nam ukazuje na to da je najveci broj obrazovnih isprava iz oblasti menadzmenta, iz ekonomije, prava, te visih ili visokih tehnickih skola, sto, u nacelu, ukupno pokriva preko polovine zahtjeva za priznavanjem. Lekiceva istice da proces priznavanja diploma niti moze, niti smije biti blokiran.
“Ali, svakako, uz detaljnije kontrole u odnosu na ranije, a koje ce svoje uporiste naci u Zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava. Cilj svih ovih aktivnosti i izmjena Zakona jeste da se stane na put losoj praksi”, zakljucila je ona.
Kaluderovic: Galopirajuci rast sumnjivih ustanova
Visa pravna savjetnica u Centru za gradansko obrazovanje (CGO) Snezana Kaluderovic, clanica radne grupe za izmjenu zakona, kaze da ta nevladina organizacija godinama upozorava Ministarstvo prosvjete da mora preduzeti nesto kako bi se adekvatno uredio postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava.
“Svjedoci smo galopirajuceg rasta broja tih priznatih isprava sa cesto sumnjivih obrazovnih ustanova iz regiona, ali i sire, a sto sve ne doprinosi unapredenju niti naseg obrazovnog sistema, niti trzista rada.Znamo da su neki od slucajeva sumnjivih diploma bili i predmet discliplinskih, ali i krivicnih prijava. Imali smo i paradoksalne situacije. Na primjer, u jednom periodu su crnogorske obrazovne vlasti uredno priznavale sve diplome sa Univerziteta koji je u Novom Pazaru, koji osnovao muftija Muamer Zukorlic, iako on u tom trenutku nije imao vise akreditacije niti za jedan studijski program osim za engleski jezik. Na nasu upit, Ministarstvo prosvjete je tada tvrdilo da nema zakonski osnov da takve diplome ne prizna. Slicnih je primjera bilo jos mnogo”, kaze Kaluderovic.
Kaluderovic(Foto: Savo Prelevic)
Ona vjeruje da Nacrt donosi znacajna unapredenja, ali istice da CGO insistira na vecoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na odrziv nacin.
“Konkretno, to znaci da Ministarstvo prosvjete, kada ima nedoumicu, treba misljenje o validnosti obrazovne isprave traziti od Agencije za kontrolu i obezbjedenje kvaliteta visokog obrazovanja jer Agencija tu vrstu kontrole vrsi i u Crnoj Gori, a ne od pojedinacnih eksperata, jer to kreira prostor za diskreciono odlucivanje i moguce koruptivne radnje. Cilj ovog Nacrta jeste da efikasnije doprinese suzbijanju priznavanja sumnjivih diploma i on ima preventivni karakter sto znaci da ce se svaki podnosilac prijave prvo zamisliti da li ispunjava sve uslove. Nazalost, stvari se ne mogu unazad rijesavati, ali je i na poslodavcima da nadu mehanizme pa da one koji su pribjegli neetickim i nezakonitim radnjama procesuiraju. Mislim da ce ovaj zakonski tekst u samoj primjeni izdiferencirati neke bijele i crne liste fakulteta, sto ce takode biti znacajno”, zakljucila je Kaluderovic.
Nijesmo mi izazvali problem, ne mozemo ga i susjedima rjesavati
Lekiceva ocjenjuje da je Ministarstvo prvo ukazalo na problem sa priznavanjem, koji je uzrokovan manje kvalitetnim diplomama sa pojedinih privatnih fakulteta van zemlje.
“Nijesmo ga mi izazvali, vec drugi nijesu u stanju da se izbore sa njima u sopstvenim drzavama. Kad vec oni to nijesu uradili, mi cemo. Novim zakonom cemo znacajno obeshrabriti one koji misle da mogu precicom doci do diplome, a pritom necemo prekrsiti Lisabonsku konvenciju. To je nas odgovoran odnos prema ovom pitanju. Sve ostalo je populizam”, porucila je ona.
Reagujuci na zahtjev predsjednice SDP-a Draginje Vuksanovic za smjenu ministra zdravlja Kenana Hrapovica, Socijaldemokrate su saopstile da su funkcioneri SD-a u fokusu SDP-a iz razloga sto zahavljujuci rezultatima tih funkcionera, SD raste, a SDP nestaje.
“Iako su se nakon naseg odgovora koji je obilovao argumentima i podacima o tome sta je za vrijeme mandata ministra Hrapovica ucinjeno u zdravstvenom sistemu “pokrili usima” i ucutali, izgleda im nije dosta. Uprkos tome sto je svakom dobronamjernom gradaninu jasno da se, i pored stanja kojim ni mi nijesmo zadovoljni, u zdravstvu nikad vise nije radilo i ulagalo nego u posljednje 3 godine, ono malo pripadnika partije u nestajanju i dalje pokusavaju da rezultate rada resornog ministra predstave drugacijim nego sto jesu”, navodi se u saopstenju SD-a.
Oz te partije kazu da je smijesno da partija koja je 18 godina bila u vlasti nekom drzi lekcije.
“Rekli bismo, da nije smijesno, bilo bi tragicno”, navodi se u saopstenju.
Iz SD-a se pitaju da li postoji gradanin Crne Gore kojem nije jasno zasto su u fokusu upravo funkcioneri SD-a.
“Odgovor je jasan – iz prostog razloga sto, zahvaljujuci rezultatima nasih funkcionera mi rastemo, a oni slabe. A o tome sta misle o rezultatima rada Ministarstva zdravlja jasno su im stavili do znanja i gradani, postavivsi zdravstveni sistem na trece mjesto kada je u pitanju povjerenje u institucije”,navodi se u reagovanju.
Iz SD-a su naglasini samo dvije stavke – da ce u mandatu ministra Hrapovica plate zdravstvenim radnicima biti povecane i da se trenutno na specijalizaciji i uzoj specijalizaciji nalazi 405 ljekara iz Crne Gore, koji ce svi raditi upravo u Crnoj Gori.
“Na kraju, kada je rijec o ostavkama, ostavljamo im da se unutar sebe dogovore da li njihova predsjednica treba da podnese ostavku ili ne, s obzirom da su misljenja unutar partije u nestajanju po tom pitanju prilicno podijeljena. A sto se zdravstva tice, pred ministrom Hrapovicem i njegovim timom je jos jedna godina krupnih investicionih projekata i mukotrpnog rada na poboljsanju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koja ce, kao i ove tri do sada, biti uspjesno zavrsena”, zakljucuje se u reagovanju SD-a.
Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najvisa dnevna od 9 do 21 stepen
U Crnoj Gori ce u cetvrtak biti promjenljivo oblacno, uglavnom u juznim i centralnim predjelima mjestimicno kisa, prvenstveno tokom prvog dijela dana.
Ujutru, na sjeveru, po kotlinama magla.
Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju, ponegdje kratkotrajno pojacan, juznih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najvisa dnevna od 9 do 21 stepen.
Podgorica: Promjenljivo oblacno uz uslove za kisu, prvenstveno tokom prijepodneva. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13, najvisa dnevna oko 16 stepeni.
Poslanik SD-a Boris Mugosa, u toku rasprave na plenumu o strategiji razvoja, osvrnuo se na odluku SDP-a da trazi smjenu ministra zdravlja Kenana Hrapovica. Potez SDP-a nazvao je jeftinim politickim profitiranjem i zloupotrebom zaposlenih u zdravstvu.
”Ovo cudo sto se desava oko zdravstva je jeftino politicko profitiranje i klasicna zloupotreba zdravstvenih radnika, jer su ih se sjetili oni koji se 18 godina nijesu sjetili ni ”z” od zdravstva, koje je 18 godina bilo briga za ”p” od plata zdravstvenih radnika, koje je 18 godina bilo briga za ”s” od stambenih potreba zdravstvenih radnika”, rekao je Mugosa.
Poslije serije izjava i prijetnji Teheranu o tome šta čeka Iran ako ne otvori Ormuski moreuz, Donald Tramp je postavio krajnji rok za utorak u 20 časova po istočnoameričkom vremenu. Objavio je i da je spašen i drugi član posade aviona F-15 koji je oboren u petak duboko na teritoriji Irana. Iz Teherana odgovaraju da će otvoriti Moreuz kada od tranzitne takse naplate ratnu štetu.
Predsjednik Evropskog saveta Antonio Košta rekao je da se poslije pet nedjelja rata na Bliskom istoku "jasno vidi da će samo diplomatsko rješenje otkloniti njegove osnovne uzroke".
Laureati prestižnih nagrada Privredne komore Crne Gore za 2025. godinu su kompanije “Azmont Investments” iz Herceg Novog, “Trony Network” iz Kotora, Industrija piva i sokova “Trebjesa” iz Nikšića, “Mivex Food” iz Pljevalja, Crnogorska komercijalna banka iz Podgorice, “LLucka organic extra virgin olive oil” iz Tuzi i DigitalDen Hub” iz Podgorice, kao i Martin Leberle - predsjednik Upravnog odbora NLB Banke, Ana Radonjić - izvršna direktorica kompanije “Entext” iz Podgorice i Vukić Stanić, osnivač Remid Vis DOO Podgorica.
Erol Mask, otac američkog preduzetnika Ilona Maska, izjavio je da vjeruje da je američki finansijer i osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin još uvijek živ.
Njemačko Ministarstvo odbrane saopštilo je da oružane snage rade na razjašnjenju odredbe nedavno revidiranog zakona o vojnoj službi koja zahtjeva od vojno sposobnih muškaraca da dobiju dozvolu za napuštanje zemlje za period duži od tri mjeseca, prenijela je danas britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Jedna osoba je poginula i pet je povrijeđeno u ruskom napadu na Slavjansk u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštile su večeras ukrajinske vlasti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Sjeverne Makedonije saopštilo je danas od 10. aprila počinje puna primjena Sistema za ulazak u Evropsku uniju (EES – Entry/Exit System), kojim se na spoljnim grancama uvodi digitalizovani način evidentiranja i kontrole građana koji nisu iz zemalja Unije.
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković istakao je u emisiji "Naglas" da je postrojenje za tretman nus proizvoda životinjskog porijekla u fazi pripreme i lokacija još nije određena. Napominje da je ovakvo postrojenje neminovnost bez obzira na njegovu ekonomsku neisplativost. Ekološki aktivisti Aleksandar Perović i Vuk Vujisić pozivaju da svi činiovci društva sjednu, konsultuju struku i nađu najbolje rješenje, te da se ovakva pitanje ne politizuju.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i direktorica Vesna Nikolić obišle su dio vaspitnih jedinica JPU „Ljubica Popović“, gdje su predstavljeni rezultati trogodišnjih ulaganja u infrastrukturu, opremu i kvalitet vaspitno-obrazovnog rada, uključujući otvaranje novih objekata i unapređenje bezbjednosti i uslova za boravak djece.
Ministarka turizma Simonida Kordić istakla je da Crna Gora ima priliku da se bolje i kvalitetnije predstavi na svjetskom turističkom tržištu i privuče goste i kroz EXIT festival koji će se ovog ljeta održati u Ulcinju i u Budvi. Dolazak Wizzaira, kako je naglasila Kordić gostujući u Dnevniku 2, takođe je jedna od prednosti, kao i globalne prilike, jer su predviđanja da će turisti ove godine zbog sukoba na Bliskom istoku birati bliže i bezbjednije destinacije, u tu se Crna Gora dobro kotira.
"Lik i djelo Jelene Petrović Savojske nadilaze vrijeme, granice i uloge koje joj je istorija dodijelila. Rođena kao crnogorska princeza, a živjela kao italijanska kraljica, Jelena je bila mnogo više od titule", riječi su Srđana Lubarde, predsjednika Modne komore Crne Gore koja organizuje crnogorsku Nedjelju mode
"U druženju sa domaćinima, skoro 100 djece i njihovi vaspitači obišli su prostorije, upoznali se sa ulogom i načinom rada Saveza, kao i osnovama košarkaškog sporta"
U posljednje tri godine, JPU „Ljubica Popović“ realizovala je značajne infrastrukturne, organizacione i razvojne aktivnosti, usmjerene na unapređenje uslova boravka djece i kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada, podsjeća se u saopštenju resora kojim rukovodi Jakšić-Stojanović
"Nama niko nije zvanično došao i objasnio zbog čega Igor Božić više nije programski direktor i šta ovo znači za dalji rad redakcije", rekao je novinar N1 Mladen Savatović
„Ljudi Prava i Pravde i Karola Navrockog žele da uvuku Poljsku u rat na Bliskom istoku. Neću to dozvoliti. Valjala bi vam, ne samo danas, kofa ledene vode na glavu“, poručio je Tusk na mreži Iks
"Dakle, riječ je o snimanju javnih površina sa privatnim kamerama iz privatnih posjeda fizičkih lica, na što je Uprava policije ukazala", piše u odgovoru Uprave policije
Iz Opštinskog odbora DPS-a Rožaja kritikuju ministra energetike Admira Šahmanovića zbog višednevnih nestanaka struje u gradu, poručujući da umanjeni računi i socijalna davanja ne mogu nadoknaditi nefunkcionalnost sistema i nezadovoljstvo građana pred lokalne izbore.
Iz Nove srpske demokratije Podgorica su saopštili da pružaju podršku doktorki Jeleni Borovinić Bojović u obavljanju funkcije predsjednice Skupštine Glavnog grada.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Luksemburgu, u cilju dodatnog jačanja bilateralnih odnosa, produbljivanja političkog dijaloga i unaprjeđenja saradnje u kontekstu evropskih integracija.
Potpredsjednik Opštine Pljevlja Darko Gazdić podnio je ostavku na tu funkciju. To je na sjednici Skupštine opštine Pljevlja saopštio predsjednik opštine Dario Vraneš.
Povodom inicijative koju je pokrenula Stranka evropskog progresa za smjenu predsjednice Skupštine Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović, Socijalistička narodna partija jasno saopštava da neće pružiti podršku ovom predlogu, kazao je poslanik te partije, Bogdan Božović.
Stranka evropskog progresa je danas predala Skupštini Glavnog grada Podgorice Prijedlog inicijative za razrješenje dr Jelene Borovinić Bojović dužnosti predsjednice Skupštine Glavnog grada Podgorice.
Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije (ASD) Dušan Drakić, Vladimir Stanišić, Kristina Braletić, nekadašnji v. d. sekretara Tužilačkog savjeta Mithat Kuč i advokatica Nina Radulović kandidati su za direktora Agencije za antikorupciju.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je da Crna Gora sebe vidi kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije (EU), podržavajući regata princip proširenja, zasnovan na zaslugama.
Odbornik u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac kaže da uvijek preispituje svoje stavove i trudi se da razumije drugačije mišljenje. Loše komentare na mrežama oprašta, ali zato ga najlakše iznerviraju dvolične osobe i one koje često mijenjaju mišljenje. U emisiji “Upoznajte parlamentarce” otkriva da voli iskrene i lojalne ljude.
Laureati prestižnih nagrada Privredne komore Crne Gore za 2025. godinu su kompanije “Azmont Investments” iz Herceg Novog, “Trony Network” iz Kotora, Industrija piva i sokova “Trebjesa” iz Nikšića, “Mivex Food” iz Pljevalja, Crnogorska komercijalna banka iz Podgorice, “LLucka organic extra virgin olive oil” iz Tuzi i DigitalDen Hub” iz Podgorice, kao i Martin Leberle - predsjednik Upravnog odbora NLB Banke, Ana Radonjić - izvršna direktorica kompanije “Entext” iz Podgorice i Vukić Stanić, osnivač Remid Vis DOO Podgorica.
Nakon višegodišnjih finansijskih izazova, Institut „Dr Simo Milošević“ iz Igala biljezi značajan poslovni preokret. Nakon što su prošle godine ispilvali iz dugova prema privatnim povjeriocima, nakon drugog kruga dokapitalizacije izmirene su obaveze i prema državi, kazao je u emsij "Link" direktor Instituta Zoran Kovačević.
Sve vrste robnih rezervi predstavljaju važan sigurnosni mehanizam koji omogućava ublažavanje šokova i kontinuitet snabdijevanja, kako u trenutnim, tako i u budućim globalnim poremećajima i krizama, ocijenio je jedan od autora Studije opravdanosti formiranja robnih rezervi, Bojan Pejović.
Po novo aktuelnosti iz naše zemlje, pozitivna je vijest da će ove sezone biti otvoren grad Hotel Sveti Stefan, ocjenjuju za radio Crne Gore turizmolog Ivo Županović i Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu. Ipak očekuju da vlada što prije objelodani usaglašeni ugovor sa zakupcem, kako bi se znali svi finansijski, ali i detalji o kompleksu Kraljičina plaža. Mrdović je stava da je trebalo dobiti države vezati za poslovni prihod, da ne profit koji ističe, nerijetko zakupci ne prikažu u punom iznosu.
Dešavanja na svjetskom tržištu prati i maloprodajna cijena u našoj zemlji tako od utorka, kako je saopšteno TVCG iz Ministarstva energetike i rudarstva, cijena dizala biće skuplja za 10 centi, eurosuper 95 i 98 prodavaće se po cijeni od euro 59 centi odnosno euro 63 centa.
U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju marta u blokadi bilo 21,11 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,1 odsto manje nego na kraju februara.
Poseban oprez vozača potreban je i na bulevaru Tivat - Jaz, gdje su u toku radovi na izgradnji puta. Prije 15 dana u potpunosti je završena eksproprijacija zemljišta, što je bila jedna od prepreka za uvođenje 3. smjene, kaže direktor Vuksanović. Uklonjeni su svi objekti koji su bili na trasi. Dobar dio budućeg bulevara je pod asfaltom u širini 4 trake, ali se kroz 8. dionicu, zbog zemljanih radova, vozi lošim putem u dužini od 800 metara. Uskoro bi to trebalo da se promijeni, dodaje direktor Uprave za saobraćaj.
Restrukturiranje Instituta u Igalu teče po planu, a prema riječima izvršnog direktora Zorana Kovačevića, otplaćeni su svi dugovi iz ranijeg perioda. Najavljuje značajna ulaganja u kapacitete Instituta.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
