Prosle godine, kao i 2017, za nabavku novogodisnjih ukrasa iz budzeta Glavnog grada izdvojeno je pedeset hiljada eura

Novogodisnji gradski ukrasi ce ove godine Podgoricane kostati 100.000 eura, odnosno dvaput vise nego 2018. i 2017. godine.

Preduzece Komunalne usluge potpisalo je ugovor o nabavci novogodisnjih ukrasa sa kompanijom “Sole food & beverages” iz Podgorice, vrijedan stotinu hiljada eura.

Za taj novac, izmedu ostalog, kupice razne novogodisnje figure, tri svjetleca irvasa, zvijezde, LED reflektore, transformatore.

Garantni rok, kako se navodi, na ponudenu robu je minimum 24 mjeseca, a pocinje od dana potpisivanja zapisnika o primopredaji robe.

Prosle godine, kao i 2017, za nabavku novogodisnjih ukrasa iz budzeta Glavnog grada izdvojeno je pedeset hiljada eura.

Kako se navodi u dokumentaciji, predstavnici preduzeca “Sole food & beverages”, svoju ponudu posljednjeg dana tendera, sat vremena prije isteka roka, odnosno 6. novembra.

Iz Budzeta Glavnog grada prosle godine je za nabavku novih dekorativnih ukrasa potroseno 50.000, a kupljeno je 304 komada LED svjetlecih lampica u nizu i 135 komada LED svjetlecih zavjesa.

Tada je saopsteno da ce ih uz ukrase nabavljene prethodnih godina montirati u uzem dijelu grada kako bi i “nasa Podgorica blistala u ruhu modernog i savremenog evropskog grada”.

Tradicionalno ukrasavanje treba da pocne uskoro, a taj posao da bude zavrsen do 19. decembra, Dana oslobodenja Podgorice.

Radnici “Komunalnih usluga” prethodnih godina ukrasavali su Trg nezavisnosti, Trg Becir Bega Osmanagica i Rimski trg, gradske ulice, bulevare i kruzne tokove.

Na centralnom gradskom i na Rimskom trgu tradicionalno se postavljaju novogodisnje jelke.

Iz Glavnog grada su prethodnih godina pozivali sve zainteresovane privredne subjekte da ucestvuju u kicenju Podgorice.

”Na nacin sto ce ispred svojih objekata okititi javne povrsine, a samim tim doprinijeti ljespem izgledu Glavnog grada za predstojece novogodisnje praznike. Napominjemo da cemo im pruziti svu neophodnu tehnicku logistiku u vidu radne snage, opreme i mehanizacije koja je neophodna za montazu i demontazu”.

“Uvijek sam znao da sam stvoren za nesto vise”, porucio je Kalezic sa bine na kojoj se nasao u crno-narandzastom kostimu, ovaj put bez slavne pletenice na glavi

Kada je prije osam godina promovisao svoj prvi singl i spot “Muza”, Slavko Kalezic je ustanovio sebe kao multimedijalnog umjetnika, a sve ono sto je pokazao te veceri bilo je prisutno i sinoc u podgorickom hotelu Ramada, gdje je predstavio svoj multimedijalni projekat “Moja istina”, svojevrsnu adaptaciju svoje istoimene autobiografske knjige.

Kao i prije osam godina, ali sad na vecem produkcijskom nivou, Kalezic je izveo svoje pjesme medu kojima su se nasle dvije nove, uz prateci video sadrzaj, koreografiju i monologe izmedu numera u kabaretskom stilu.

Bio je to njegov umjetnicki manifest, u koji je uklopio sve ono sto zna i voli da radi, od ljubavi prema glumi do zelje da svoje nastupe koliko je moguce priblizi stadionskim performansima svojih muzickih uzora poput Bijonse, izmamvsi osmijehe prisutnih i ovacije na kraju, uz duplu porciju aplauza.

Slavko Kalezic na predstavljanju projekta "Moja istina"
Slavko Kalezic na predstavljanju projekta “Moja istina”(Foto: Savo Prelevic)

“Uvijek sam znao da sam stvoren za nesto vise”, porucio je Kalezic sa bine na kojoj se nasao u crno-narandzastom kostimu, ovaj put bez slavne pletenice na glavi.

Podgorickom umjetniku nikad nije falilo samopouzdanja u javnim nastupima.

Moze da zvuci prepotentno kada, kao sinoc, sebe opisuje kao “zrtvu preko koje se prelamaju koplja za bolje”, tvrdeci da “samo izuzetno inteligentni ljudi mogu da ga razumiju”, ali je Kalezic neko ko svoj posao shvata vrlo ozbiljno i ko je sposoban da duboko podijeli publiku, ali i natjera svakoga da ima misljenje o tome sto radi.

U periodu kada je pop scena u Crnoj Gori zivahna koliko i grobnica Tutankamona, on je tu jedan od rijetkih koji je sposoban da uzburka duhove, cega je svjestan i uziva u tome.

Tako je nakon izvodenja pjesama “El Ritmo”, “Ljuljaj me njezno” i evrovizijske “Space” uslijedila premijera nove “Love Letter” (u prevodu – ljubavno pismo), za koju je porucio da je njegov odgovor na sve negativne komentare koje je izazvao.

Slavko Kalezic na predstavljanju projekta "Moja istina"
Slavko Kalezic na predstavljanju projekta “Moja istina”(Foto: Savo Prelevic)

Sa onima koji ga ne vole obracunao se i u jednom od svojih monologa, a nije stedio ni svoje kolege, “umjetnike praznih dusa” koji se, kako rece, kompromituju radi materijalnih dobiti.

Medu pricama koje je servirao sa bine nasao se i triler o tome kako je zakasnio na let za Stokholm, gdje je imao nastup, zbog neimenovanog saputnika koji se prezderavao.

Prikazan je snimak njegovog ucesca u britanskom X Factoru, dotakao se i Evrovizije za koju je kazao da mu je donijela sve, a vrhunac je ostavio za kraj kada je pjesmu posvetio “heroini svog vremena, zeni lavljeg srca i istancane duse” – svojoj majci.

Balada koju je izveo, ovaj put u novom kostimu, vjerovatno je i najzrelija pjesma do sad u njegovom opusu, kojom je rasplakao mnoge od prisutnih.

CESTITKA LIBERALA

Cetinje kao temelj i istorijske i danasnje Crne Gore, u svakom vremenu predstavljalo je lucu njene slobode i mjesto koje je taj status ljubomorno cuvalo sa svojim casnim i nepokornim ljudima. Preko Cetinja prelamala se sudbina Crne Gore svakog vremena i ono zato jeste simbol njenog trajanja, razvoja i ukupnog postojanja, navodi se u cestitki Liberalne partije povodom Dana prijestonice, koju je potpisao predsjednik Andrija Popovic.

Kako se dodaje, Cetinje i njegov narod bili su uvijek pokretacka snaga razvoja drzave koja je zasluzila mnogo vise paznje koja ce biti upregnuta u sto snazniji napredak i poboljsanje kvaliteta zivota gradana prijestonice.

“Uz dugorocnu viziju odrzivog razvoja i pametna ulaganja u kulturne, privredne, ali i ljudske kapacitete ovaj grad ima ogromne potencijale da bude obnovljeno jezgro ovog dijela drzave. Liberali ce kao i uvijek biti snazna podrska Prijestonici na takvom putu. Gradanima i gradankama Cetinja, gradonacelniku Prijestonice Aleksandru Kascelanu, predsjednici Skupstine Maji Cetkovic i odbornicima u svoje licno i u ime Liberalne partije Crne Gore cestitam 13. novembar Dan prijestonice Cetinje”, istice Popovic.

BRAJOVIC-MALIS

Izmedu Crne Gore i Republike Ceske vladaju tradicionalno dobri odnosi i otvorena saradnja i vazno je dalje snazenje parlamentarne saradnje, istakao je predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic na sastanku sa delegacijom Odbora za evropske poslove Poslanickog doma Parlamenta Republike Ceske.

Tokom razgovora, Brajovic je istakao da Crna Gora izuzetno cijeni podrsku drzava Visegradske grupe, sa kojima nasa drzava dijeli dobre politicke i ekonomske odnose, kao i saradnju u okviru NATO.

Predsjednik Brajovic je kazao da Crna Gora svojim postignucima nastoji da pruzi snazne argumente za podrsku tih zemalja nasem evropskom putu.

Potpredsjednik Odbora za evropske poslove Premisl Malis, naglasio je da ce Republika Ceska, kao i Visegradska grupa nastaviti snazno da podrzavaju proces prosirenja i prikljucenje Crne Gore Evropskoj uniji, imajuci u vidu znacajan doprinos koji Crna Gora daje stabilnosti regiona.

Uz zahvalnost na kontinuiranoj podrsci Ceske u dostizanju strateskih ciljeva Crne Gore, predsjednik Skupstine je istakao da politika prosirenja, postujuci princip regate, treba da ostane visoko na listi prioriteta Evropske unije i u novom sastavu njenih institucija. Sagovornici su razmijenili misljenja i o aktuelnim politickim pitanjima na medunarodnom planu.

U sastavu delegacije Poslanickog doma Parlamenta Republike Ceske bili su i potpredsjednik Odbora za evropske poslove Frantisek Kopriva i potpredsjednik Odbora za evropske poslove Jirzi Valenta.

Sastanku je prisustvovao predsjednik Odbora za evropske integracije Skupstine Crne Gore Slaven Radunovic.

RADUNOVIC SMATRA

Pristupanje Crne Gore inicijativi Mali Sengen ne bi ugrozilo njen put ka Evropskoj uniji (EU), ocijenio je predsjednik skupstinskog Odbora za evropske integracije Slaven Radunovic, i dodao da je svaka inicijativa, koja olaksava zivot gradanima i privrednicima, dobrodosla.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vucic, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama su 10. oktobra u Novom Sadu potpisali Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju Malog Sengena izmedu te tri drzave.

Radunovic je rekao agenciji MINA da pozdravlja svaku inicijativu, koja olaksava zivot gradanima i privrednicima.

“Naravno, podrazumijeva se da se to ne odnosi na inicijative koje prouzrokuju neku drugu vrstu stete, koja je mozda veca od te dobijene koristi”, naveo je Radunovic.

U inicijativi Mali Sengen, kako je naveo, ne prepoznaje slucaj da bi mogla da steti vise nego sto bi mogla da koristi.

“Priblizavanje izmedu drzava regiona i otvaranje granica definitivno ne moze da bude razlog da se proces integracija uspori”, smatra Radunovic.

On bi, dodao je, volio da se Crna Gora prodruzi tom sporazumu.

“Jer granice, posebno prema Srbiji su zagusene, postoji ogroman problem sa protokom roba a povremeno i sa protokom ljudi”, dodao je Radunovic.

On je rekao da nema bojazni da bi pristupanje Crne Gore tom savezu moglo da je uspori na putu ka EU.

“Ta bojazan je bez osnova jer Crna Gora je clanica i potpisnica jos nekih sporazuma, kojih ce morati da se odrekne onog dana kada bude u prilici da postane punopravni clan Evropske unije”, pojasnio je Radunovic.

On je upitao zasto se ne bi uzivalo u plodovima zajednickog trzista do momenta do kad Crna Gora ne dobije sansu da postane clanica EU, “a sto svakako nece biti u neko doglednoj buducnosti”.

To, rekao je on, sve treba da prouzrokuje jeftinije cijene roba, sto je potrebno gradanima Zapadnog Balkana, pa i gradanima Crne Gore.

Pitanje Malog Sengena, rekao je, moze biti usko povezano sa odsustvom odluke o otpocinjanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Kako je kazao, ta odluka ni na jedan nacin ne ugrozava sve ono sto su pojedine drzave do sada postigle za implementaciju pravne tekovine EU.

Upitan da li postojanje takve i slicnih inicijativa moze da ukaze na pad entuzijazma kod zemalja na Zapadnom Balkanu, odgovorio je da je ustvari doslo do osvjescivanja.

“I da ono sto je EU cesto slala kao signale zemljama evropskog regiona samo da bi ih ,,nagradila” za pojedine poteze koji su, kada je Crna Gora u pitanju, bili nepopularni u njihovim drzavama, poput priznanja Kosova ili ulazak u NATO”, naveo je Radunovic.

Kako je naveo, sada gradani tih drzava imaju jasnu perspektivu i receno im je da ne mogu da se jedan izvjesni broj godina nadaju clanstvu.

“Tako da ovaj potez Vucica, Rame i Zaeva mozemo da dozivimo kao vid otrjeznjenja i poruke gradanima da ne vjeruju bas svemu sto cuju”, zakljucio je Radunovic.

RAONIC PREPORUCUJE

Rok za zavrsetak rada Odbora za izborne reforme realan je, ali su potrebni ozbiljnost i posvecenost kvalitetnom radu, ocijenio je predsjednik Gradanske alijanse Boris Raonic i dodao da treba ukljuciti konsultante iz medunarodnih organizacija.

Skupstina Crne Gore podrzala je sinoc, vecinom glasova, predlog da rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva bude produzen do 18. decembra.

Raonic je agenciji Mina kazao da je treci rok koji je u ponedeljak postavljen realan, kao i prethodna dva.

“Jedino sto treba da uradimo je da se uozbiljimo i posvetimo kvalitetnom radu. U suprotnom i sva nova pomjeranja nemaju smisla”, istakao je Raonic.

On je ocijenio da je u rad Odbora potrebno ukljuciti konsultante iz medunarodnih organizacija, dobro izanalizirati sve modele, kako bi se prvih par mjeseci sljedece godine posvetili implementiranju tih rjesenja i kako bi izborna kampanja bila posvecena sustina politike i politicke borbe.

“Iako pomjeranje tog roka i ulazak u Novu godinu, ako bi bio predmet konsenzua, ne bi bilo nista strasno, smatram da ne treba pomjerati rokove, jer ocigledno bi to znacilo da nema politicke zrelosti za taj iskorak”, naveo je Raonic.

Zbog toga, kako je istakao, Evropska unija (EU) ovih dana treba maksimalno da ulozi napore i dodatno pogura proces, kako bi se doslo do odrzivih rjesenja.

“Neprihvatljivo je da ta tema dominira javnim diskusrom u posljednjoj godini mandata Vlade i da pojedine partije smatraju da je to tema na kojoj mogu da politicki profitiraju”, naveo je Raonic.

DRLJEVIC SA ITALIJANSKIM MINISTROM

Integracija u Evropsku uniju nema alternativu za Zapadni Balkan, i sve drzave regiona, ali i clanice EU moraju zajednicki da rade na ostvarenju tog cilja, ocijenjeno je tokom razgovora glavnog pregovaraca Aleksandra Drljevica sa italijanskim ministrom za evropske poslove Vincencom Amendolom.

Kako je saopsteno iz generalnog sekretarijata Vlade, Drljevic je istakao da je Crna Gora, bez obzira na razlicite signale koji u posljednje vrijeme stizu iz pojedinih drzava clanica EU, odlucna u namjeri da bude dio EU.

“Nepovoljne okolnosti na evropskom planu u kojima se odvijaju pregovori u ovom momentu potvrduju da postoji rezerva odredenih drzava clanica prema politici prosirenja EU. Ipak, teznja regiona ka EU je uvijek aktuelna, jer je to vazno ne samo za napredak drzava Zapadnog Balkana, vec i stabilnost cijele Evrope”, rekao je Drljevic.

On je naglasio da je cilj cjelokupnog procesa pregovora prvenstveno kvalitetniji zivot crnogorskih gradana, istakavsi da ce citavo drustvo nastaviti konstruktivno da doprinosi procesu i da odrzava zivom evropsku ideju.

Amendola je naglasio da pripadnost evropskoj porodici znaci postojanje demokratije, postovanje ljudskih prava i sloboda i visokih standarda u oblastima od zivotnog znacaja. Pohvalio je napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU, uz ocekivanje da ce nasa drzava odrzati dinamiku pristupanja i nastaviti sa sprovodenjem reformi u svim oblastima, a posebno u vladavini prava, kao kljucnoj za pomak prema EU.

“Vjerujem da je EU svjesna da je vazno da njena vrata budu otvorena i da je politika prosirenja jedna od njenih najuspjesnijih. Pristupanje drzava Zapadnog Balkana evropskoj zajednici, u skladu sa sopstvenim rezultatima, od koristi je za sve, zbog cega moramo nastaviti sa podrskom ovom dijelu Evrope i ne okretati im leda, uprkos unutrasnjim izazovima i reformskim modelima o kojima mnogi razmisljaju i o kojima ce sigurno biti rijeci u predstojecem periodu”, rekao je italijanski ministar za evropske poslove.

Naglasena je spremnost Italije da nastavi da podrzava Crnu Goru, kroz integracioni proces, kao i putem ekonomske saradnje koja je jako vazna za dalje unapredenje bilateralnih odnosa. U tom cilju je posebno istaknuta vaznost energetskog povezivanja Italije i Crne Gore podvodnim kablom, sto je projekat od velike vaznosti za obje drzave. Razgovorima sa Amendolom je prisustvovala i ambasadorka Crne Gore u Republici Italiji Sanja Vlahovic.

BRAJOVIC PORUCIO

Kvalitetna kontrolna i nadzorna uloga parlamenta jedan je od preduslova za razvoj istinske parlamentarne demokratije, a na tom zadatku saradnja sa vrhovnim revizorskim institucijama je od velikog znacaja, ocijenio je predsjednik crnogorske Skupstine Ivan Brajovic.

On je na otvaranju zavrsne regionalne radionice o strategijama i tehnickim pristupima jacanju saradnje izmedu parlamenata i vrhovnih revizorskih institucija, koja je odrzana u hotelu Hilton, kazao da mu je drago sto je crnogorska Skupstina domacin tog vaznog skupa.

Trodnevni dogadaj organizuje crnogorska Skupstina, odnosno njen Odbor za ekonomiju, finansije i budzet i Svjetska banka (SB). Dogadaj se odrzava uz podrsku Povjerenickog fonda jacanja odgovornosti i fiducijarnog okruzenja (SAFE), koji su osnovali Svajcarski drzavni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO) i Evropska komisija (EK).

,,Zelio bih da istaknem znacaj aktivnosti Mreze parlamentarnih odbora za ekonomiju, finansije i evropske integracije, koja je u prethodnom periodu znacajno doprinijela povezivanju parlamentaraca u nasem regionu. Kada je rijec o crnogorskoj Skupstini i Drzavnoj revizorskoj instituciji (DRI), nas dosadasnji zajednicki rad zasnovan je na principima uzajamnog povjerenja, nezavisnosti i obostranom interesu, u skladu sa Ustavom i zakonom definisanim nadleznostima”, saopstio je Brajovic.

On je podsjetio da su Skupstina i DRI u maju prosle godine potpisale Protokol o saradnji.

,,Tim protokolom, izmedu ostalog, izrazena je spremnost za dalje unapredenje medusobne saradnje, u cilju ostvarivanja djelotvorne budzetske kontrole i promovisanja odgovornosti, transparentnosti i dobrog rukovodenja u oblasti javnih finansija”, kazao je Brajovic.

Predstavnici SB smatraju da je vazno da se obezbijedi da se novac koristi na jasan i transparentan nacin.

Oni su zakljucili da su, u tom smislu, u prethodnih nekoliko godina vidjeli zanacajan napredak u brojnim zemljama, ukljucujuci Crnu Goru.

Ucesnici, clanovi odbora nadleznih za finansije i budzet i predstavnici vrhovnih revizorskih institucija Zapadnog Balkana, razgovarace u narednim danima o jacanju veza institucija koje predstavljaju, u cilju unaprjedenja ucinka eksterne revizije.

BRAJOVIC

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic cestitao je gradanima i lokalnom rukovodstvu Dan Prijestonice 13. novembar.

“Dan Prijestonice 13. novembar, vazno je obiljezje oslobodenja grada 1944. godine i pocetka novog doba oporavka i razvoja Cetinja. Vise od hiljadu zivota koje je tokom Drugog svjetskog rata za slobodu dalo stanovnistvo cetinjskog sreza, obavezuju nas na istorijsko pamcenje i njegovanje vrijednosti za koje su se borili. Gradani Prijestonice dostojni su nastavljaci slobodarskog crnogorskog Cetinja, ali i prethodnog bogatog istorijskog nasljeda ovoga grada”, porucio je Brajovic.

Danas je, kako navodi, Cetinje univerzitetski centar umjetnosti, nezaobilazna turisticka destinacija, sa potencijalom da postane perspektivni privredni ambijent za preduzetnike iz zemlje i inostranstva.

“Uz podrsku drzave, realno je ocekivanje da Prijestonica u periodu pred nama biljezi sve bolje ekonomske pokazatelje, a time i postane sve ugodnije mjesto za zivot svojih gradana. Cestitam Dan prijestonice Cetinje!”, zakljucio je Brajovic.

BRAJOVIC PORUCIO

Produzenje roka Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva jos jedan je pokusaj znacajnijeg ukljucivanja opozicije u rad odbora i stvaranje uslova za izbore ciji ce rezultati biti prihvatljivi svim stranama, kazao je u “Intervjuu” Radija Crne Gore lider Socijaldemokrata i predsjednik Skupstine Ivan Brajovic.

Ipak upozorava, da ako ne bude dovoljno posvecenosti svih strana i novi rok 18. decembar, ali i svi naredni bice kratki.

Iako, vjeruje Brajovic, mogucnost za dogovor postoji posebno je vazno voditi racuna o interesima gradana koji su im dali povjerenje.

“Zadatak je da napravimo dogovor, naravno ne odstupajuci ni od programskih stavova politickih partija.”

Uvjeren je da je dogovor u parlamentu uvjek moguc, sto se pokazalo i u slucaju bojkota koji je, kako kaze, sada proslost. Prema rijecima Brajovica velika vecina poslanika ucestvuje u svim plenarnim raspravama, a oni koji nijesu na plenumu sjede u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Podsjetio je da je uvijek govorio da je bojkot promasaj i da su na to ukazivali i medunarodni partneri. Mjesto u izvrsnoj vlasti se zasluzuje na izborima pa zato treba staviti tacku na pricu o tehnickoj Vladi, saopstio je Brajovic.

“Takode , iskustvo iz prethodne Vlade izbronog povjerenja pokazalo je da to nije model prihvatljiv za demokratska drustva.”

Na pitanje kako do dvotrecinske vecine za izbor Vrhovnog drzavnog tuzioca Brajovic kaze da treba pokusati sve “pa cemo vidjeti sta ce taj rad donijeti”.

Da optuzbe Duska Knezevica da mu je davao novac nijesu tacne lider SD-a spreman je da dokaze pred tuzilastvom.

“Ja sam uvijek dobro saradivao sa tuzilastvom, odazivao sam se na njihove pozive i cinicu to i ubuduce jer prije svega cijenim institucije ove drzave.”

Brine Socijaldemokrate to sto su, kako vjeruju, koncesioni dokumenti za Aerodrome u jednom dijelu nezakoniti, sto privatnik ne moze biti bolji menadzer od drzave i sto bi u toj partiji zeljeli da Vlada odustane od projekta. Iako ce i dalje istrajavati u tome da dokazu da Aerodromi moraju ostati u drzavnom vlasnistvu, to ni na koji nacin nece ugroziti koalicionu vlast.

“Ocekujem jos jednu uspjesnu godinu do novih parlamentarnih izbora. Ocigledno da u ovom pitanju nijesmo postigli kompromis, ali podsjeticu da to nije prvi put. Nije bilo kompromisa ni kada se radilo o Jugoperolu, Telekomu, KAP-u… Mi cemo i dalje vrlo otvoreno ukazivati na manjkavosti ponudenog koncesionog modela”, kazao je Brajovic.

Komentarisuci najavljene proteste Demokratskog fronta predsjednik Skupstine Ivan Brajovic porucio je da je iako demokratsko sredstvo, to pogresan izbor koji u dosadasnjoj praksi nije donio nista dobro. Ako ih bude, najvaznije je da budu mirni i kontrolisani od strane organizatora, zakljucio je Brajovic.

Miljana Markovic, Radio Crne Gore

  • Sindikalna potrošačka korpa 2,17 hiljada eura
    on 01/10/2026 at 21:11

    Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za treći kvartal ove godine iznosi 2,17 hiljada eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sndikata (USSCG).

  • AmCham Future Lab – AI&Tech: AI je pitanje konkretne poslovne vrijednosti
    on 01/10/2026 at 16:13

    Crna Gora možda nema veličinu najvećih svjetskih tržišta, ali može imati poslovnu zajednicu koja razumije promjene, brzo ih usvaja i zna da ih pretvori u priliku, zaključak je drugog izdanja AmCham Future Lab-a, posvećenog vještačkoj inteligenciji i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje. Najveća prilika koju donosi vještačka inteligencija nije da postojeće procese radimo brže i jeftinije, već da preispitamo pravila po kojima poslujemo, saopšteno je na konferenciji.

  • Spajić: "Euro model" priprema Crnu Goru za ulazak u EU
    on 01/10/2026 at 15:48

    Premijer Milojko Spajić poručio je da je "Euro model" osmišljen kako bi Crna Gora spremno dočekala ulazak u Evropsku uniju (EU) 2028. godine, ističući da je cilj da građani ostanu u zemlji, da se oni koji su otišli vrate i da žive po standardu razvijene Evrope.

  • MF: Za kapitalne projekte u 2027. godini 78 miliona eura
    on 01/10/2026 at 15:24

    Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Kapitalnim budžetom za 2027. godinu obuhvaćeno 28 novih projekata, čija ukupna procijenjena vrijednost za višegodišnje finansiranje iznosi oko 78 miliona eura.

  • Prodaja imovine „Vektre Jakić“ neuspješna, nije pristigla nijedna ponuda
    on 01/10/2026 at 12:41

    Prodaja imovine stečajnog dužnika „Vektra Jakić“ kao pravnog lica nije uspjela, jer do roka određenog za prijem ponuda u Privredni sud Crne Gore nije pristigla nijedna ponuda, saopštio je za RTCG stečajni upravnik Dejan Keković.

  • Potpisan kredit EBRD-a od 50 miliona eura za modernizaciju pruge Golubovci-Bar
    on 01/10/2026 at 12:26

    Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su ugovor o kreditu vrijedan 50 miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju 39 kilometara željezničke pruge na dionici Golubovci-Bar, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Harasani: Veća plata ne znači bolji standard ako cijene rastu brže od zarada
    on 01/10/2026 at 11:50

    Realne zarade u avgustu pale su 0,9 odsto, jer su cijene rasle brže od plata. Dok je neto zarada na mjesečnom nivou porasla 0,3 odsto, potrošačke cijene porasle su 1,2 odsto. To znači da građani imaju više eura na papiru, ali za njih mogu kupiti manje, istakao je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.

  • Krivokapić: Korist od reformi moraju osjetiti svi
    on 01/10/2026 at 10:34

    Najavljeni Euro model treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić i dodao da korist od reformi moraju osjetiti zaposleni, penzioneri i mali privrednici.

  • Milatović: Tri ključna pitanja o Euro modelu i dalje bez odgovora
    on 01/10/2026 at 09:33

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Euro model prati nedostatak jasnih podataka i javne rasprave, navodeći da su ključna pitanja održivosti programa, politike zarada i budućnosti penzionog sistema ostala bez odgovora.

  • Privredna komora CG: Veće zarade da, ali uz održiv model i dogovor sa privredom
    on 01/10/2026 at 08:14

    Privredna komora Crne Gore od najave „Euro modela“ intenzivno komunicira sa privrednicima i sektorskim udruženjima, kako bi sagledala očekivane efekte predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede, naveli su iz PKCG. Pojašnjavaju da privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i unapređenja životnog standarda građana. Međutim, kako kažu, održiv rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnošću kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada.