RADULOVIC

Potencijalno prikljucenje Crne Gore takozvanom “Malom Sengenu”, koji su kao novi model regionalne saradnje osmislili predsjednici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije mogao bi da bude korak unazad i skretanje sa puta evropskih integracija, ocijenio je lider Evropskog pokreta Momcilo Radulovic.

Radulovica je rekao da ga cudi i sto tu ideju sada pokusavaju da proguraju neki koji su godinama bili odgovorni za zastoj u regionalnoj saradnji.

“Potpuno prikljucenje ovakvoj nejasnoj vrsti inicijative bio bi zapravo korak unazad za Crnu Goru i skretanje sa puta evropske integracije u nejasnu izmaglicu partikularnih interesa pojedinih autoritarnih lidera iz regiona i njihovih ambicija, koje pomalo mirisu na podjele interesnih zona baziranih na nacionalnom principu”, ocijenio je Radulovic za Pobjedu.

On je istakao da inicijativa, ko god je zapoceo i ako “unosi toplu vodu u hladne balkanske medudrzavne odnose”, je dobrodosla.

Radulovic je dodao da je “topla voda vec izmisljena”.

“Svaki segment ove inicijative vec dugo postoji u razlicitim regionalnim inicijativama, koje su pojedini sadasnji incijatori “malog Sengena” godinama blokirali ili otezavali rad na njihovoj implementaciji u formalnim radnim tijelima ili na terenu”, istakao je Radulovic.

Sve sto se predlaze u “malom Sengenu”, prema njegovim rijecima, vec postoji u CEFTA-i, i u REA-i (Regionalna ekonomska oblast) i u aktivnostima obuhvacenim Berlinskim procesom i radom Regionalnog savjeta za saradnju (RCC), ali i u drugim inicijativama ili oblicima regionalne saradnje.

Kako je dodao, sve to postoji i u jednom non-paperu Vlade Crne Gore, od 2013. godine, a govori “o novom konceptu zajednickog nastupa zemalja Zapadnog Balkana u pravcu snaznije evropske integracije”, a ticao se takozvane Zapadno-balkanske sestorke (G6).

“Ova rjesenja je Crna Gora predlagala prije sest punih godina, ali mnogi su cutali ili blokirali takve progresivne ideje, dok smo mi mnoge od njih vec odavno samostalno ili bilateralno implementirali”, rekao je Radulovic.

On je dodao da je dobrodosla svaka vrsta razgovora i koraci medu stranama koje su donedavno imale razlicite i tesko pomirljive stavove.

IZBORNO ZAKONODAVSTVO

Parlament je kasno sinoc usvojio Odluku o produzenju roka za rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Za odluku da rok bude produzen do 18.decembra glasala su 44 poslanika, a dva su bila protiv.

Prethodno se dugo i ostro polemisalo o tom predlogu. Predsjednik Skupstine Ivan Brajovic kazao je da je uvjeren da, ukoliko svi zele da unaprijede izborni ambijent, posao moze biti uraden u planiranom roku. Iz DPS-a su zatrazili predloge opozicije.

Nezavisni poslanici rad Odbora ocijenili su uzaludnim, a Demokrate, koje nijesu prisustvovale sjednici, nijesu saglasne ni sa kakvim produzavanjem rokova.

Demokratski front je ponovo pozvao na proteste.

Ranije juce, Zakonodavni odbor je podrzao je da se rad produzi do 18. decembra.

Drugi produzetak rada Odbora dogovoren je na sjednici Kolegijuma, a predlog o tome su procesirali poslanici Ivan Brajovic i Genci Nimanbegu.

U obrazlozenju se navodi da se predlozenom izmjenom zeli omoguciti da Odbor, u dodatnom vremenu, pripremi i podnese Skupstini na usvajanje zakone i druge akte.

Odbor za politicki sistem, pravosude i upravu danas je, vecinom glasova, podrzao predlog da se rad Odbora produzi do 18. decembra.

IZBORNO ZAKONODAVSTVO

Parlament je veceras usvojio Odluku o produzenju roka za rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Za odluku da rok bude produzen do 18.decembra glasala su 44 poslanika, a dva su bila protiv.

Ranije danas dugo se i ostro polemisalo o tom predlogu.

Predsjednik Skupstine Ivan Brajovic kazao je da je uvjeren da, ukoliko svi zele da unaprijede izborni ambijent, posao moze biti uraden u planiranom roku. Iz DPS-a su zatrazili predloge opozicije.

Nezavisni poslanici rad Odbora ocijenili su uzaludnim, a Demokrate, koje nijesu prisustvovale sjednici, nijesu saglasne ni sa kakvim produzavanjem rokova.

Demokratski front je ponovo pozvao na proteste.

Ranije danas, Zakonodavni odbor je podrzao je da se rad produzi do 18. decembra.

Drugi produzetak rada Odbora dogovoren je na sjednici Kolegijuma, a predlog o tome su procesirali poslanici Ivan Brajovic i Genci Nimanbegu.

U obrazlozenju se navodi da se predlozenom izmjenom zeli omoguciti da Odbor, u dodatnom vremenu, pripremi i podnese Skupstini na usvajanje zakone i druge akte.

Odbor za politicki sistem, pravosude i upravu danas je, vecinom glasova, podrzao predlog da se rad Odbora produzi do 18. decembra.

U prvom mecu grupe Andre Agasi, Stefanos Cicipas je bio bolji od Medvedeva 7:6, 6:4

Rafael Nadal je u posljednji cas odlucio da dode u London i pokusa da se, uprkos povredi trbusnog zidam bori za jedini veliki trofej koji mu nedostaje, ali je vec nakon prvog meca jasno da je Spanac daleko od forme i maksimalne spremnosti.

Aleksandar Zverev je, uz to, odigrao odlican mec, bio je i stabilan i pun samopouzdanja, pogadao je dobro, uz dosta spina i slavio lijepu pobjedu – 6:2, 6:4.

U prvom setu, branilac titule u Londonu je dominirao, u drugom odmah oduzeo servis Rafi, mogao do dva brejka prednosti u petom gemu, ali je Spanac potvrdio karakter sampiona i nije zelio da se preda bez borbe.

Bio je, ipak, daleko od preokreta, u dva seta nije imao nijednu brejk loptu…

Tek je prvo kolo, ostala su jos dva meca, a Nadal se sprema za duel sa Danilom Medvedevim.

“Nisam osjecao bol nijednog trenutka i to je jedina dobra vijest”, rekao je Nadal.

U prvom mecu grupe Andre Agasi, Stefanos Cicipas je bio bolji od Medvedeva 7:6, 6:4.

Sjutra se igraju mecevi drugog kola u grupi Bjern Borg.

Od 15 sati sastaju se Rodzer Federer i Mateo Beretini, od 21 sat igraju Novak Dokovic i Dominik Tim, koji su ostvarili pobjede na startu.

Tramp je rekao da SAD aplaudiraju narodu Bolivije jer su se izborili za slobodu i vojsci Bolivije koja postuje zakletvu da ce stititi Ustav svoje zemlje

Predsjednik Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD) Donald Tramp rekao je danas da je ostavka predsjednika Bolivije Eva Moralesa znacajan trenutak za demokratiju na zapadnoj hemisferi.

“Za korak smo blizi potpuno demokratskoj, naprednoj i slobodnoj zapadnoj hemisferi”, rekao je predsjednik SAD.

Tramp je rekao da SAD aplaudiraju narodu Bolivije jer su se izborili za slobodu i vojsci Bolivije koja postuje zakletvu da ce stititi Ustav svoje zemlje.

On je rekao je Bolivija poslala jak signal Venecueli i Nikaragvi “da ce demokratija i volja naroda uvijek preovladivati” za sta je put otvorio Moralesov odlazak.

Prvi domorodacki predsjednik je juce podnio ostavku posto ga je vojska pozvala da to uradi i nakon visenedjeljnih protesta izazvanih spornim rezultatima izbora.

Nakon izbora 20. oktobra predsjednik Evo Morales proglasio je pobjedu, sto bi bio njegov cetvrti mandat. On je na vlasti vec 14 godina.

Njegovi oponenti tvrde da je rezultatima manpulisano.

Nakon toga u toj juznoamerickoj zemlji poceli su neredi u kojima je zivot izgubilo troje ljudi dok je oko 200 povrijedeno.

U izvjestaju se navodi da je 10 starijih pacijenata primljeno u bolnicu s mentalnim poremecajima i poremecajima u ponasanju zbog upotrebe te droge

Penzioneri stari 90 i vise godina sve vise bivaju hospitalizovani zbog upotrebe kokaina, pokazalo je istrazivanje britanske Nacionalne zdravstvene sluzbe, prenosi Tanjug.

U izvjestaju se navodi da je 10 starijih pacijenata primljeno u bolnicu s mentalnim poremecajima i poremecajima u ponasanju zbog upotrebe te droge.

Analiza pokazuje porast broja ljudi starih 60 godina i vise koji su se lijecili od poremecaja povezanih s kokainom za 88 odsto od 2009. godine, kada je zabelezeno 45 prijavljenih, u odnosu na 379 ljudi ove godine.

Prema podacima Sluzbe, broj maloljetnih osoba hospitalizovanih zbog koriscenja kokaina isti je kao prosle godine, ali je pet puta veci nego prije deset godina.

Doktorka Emili Finc, sa Fakulteta za zavisnost Kraljevskog koledza za psihijatriju, kaze da je porast broja penzionera koji uzimaju drogu povezan s dugim zivotnim vekom, povecanjem cistoce droge i padom njene cijene.

Ona istice da je ovaj trend “duboko zabrinjavajuc”.

“Mnogi ljudi ne shvataju da upotreba kokaina moze da izazove probleme s mentalnim zdravljem, zbog kojih ljudi mogu da zavrse i u bolnici”, rekla je doktorka Finc.

“Crna Gora kao clanica CEFTA-e nema otvorena pitanja ni sa jednom zemljom regiona, posebno ne se zemljama koje su inicijatori ove inicijative sto nije slucaj sa njima medusobno. Tako da je potpuno jasno da je Crna Gora vec otvorila svoje granice”, rekla je Sekulic gostujuci veceras u Dnevniku Televizije Crne Gore

Ministarka ekonomije Dragica Sekulic saopstila je veceras da je Crna Gora u okviru medunarodnih organizacija i inicijativa vec ispunila veliki dio onoga sto sadrzi najnovija incijativa lidera Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije (“Mali Sengen”) i da nasa zemlja nema nikakvih trgovinskih i drugih barijera prema drugim drzavama, ali da razumije potrebu onih zemalja koje su jedne drugima postavljale barijere da izadu sa novom inicijativom, saopsteno je iz Vlade Crne Gore.

“Cinjenica je da smo se mi prvi put sa tekstom, kako su oni nazvali, ‘akcionog plana za ubrzanje slobodnog protoka roba, ljudi, usluga i kapitala’ upoznali juce ujutro na samom sastanku. U tom papiru nema nista novo sto mi do sad vec nijesmo imali u razlicitim deklaracijama i sporazumima. Crna Gora kao clanica CEFTA-e nema otvorena pitanja ni sa jednom zemljom regiona, posebno ne se zemljama koje su inicijatori ove inicijative sto nije slucaj sa njima medusobno. Tako da je potpuno jasno da je Crna Gora vec otvorila svoje granice”, rekla je Sekulic gostujuci veceras u Dnevniku Televizije Crne Gore.

Sekulic je rekla da je Crna Gora ispunila sve preporuke Berlinske inicijative, da gradani nase zemlje vec putuju koristeci kao dokument licnu kartu u sve drzave regiona osim u Hrvatsku.

“Nema tu nista novo sto mi vec nijesmo uradili. Ja sam danas konsultovala kolege i pitala kako izgleda provjera toga akcionog plana. Oni su mi sa strane napisali: CEFTA, mjera ta i ta – realizovana, Berlinska inicijativa, mjera ta i ta – realizovana”, kazala je Sekulic.

Dodala je da bi eventualno nase prikljucenje ovoj inicijativi predstavljalo samo trosenje energije na nesto sto smo vec uradili.

“Ja razumijem inicijatore, to su zemlje kojima je zbog razlicitih trgovackih barijera koje su postavljale jedne drugima, mozda potrebna nova inicijativa kako bi opet iznova obecali da ce raditi ono sto smo mi vec odavno uradili”, zakljucila je Sekulic.

Dodaje se da su Putin i Merkel do detalja razmotrili pitanja u vezi sa rjesenjem ukrajinske krize, sa posebnim akcentom na Stajnmajerovu formulu, koju su potpisali predstavnici Kijeva, Donjecka i Luganjska u Kontakt grupi

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemacka kancelarka Angela Merkel istakli su znacaj uvodenja specijalnog statusa Donbasa u ukrajinske zakone, prenosi Tanjug.

Kako je saopstio Kremlj, oni su o tome razgovarali u telefonskom razgovoru u ponedjeljak.

Kako se navodi, obije strane su istakle znacaj pune primjene Sporazuma iz Minska i ostalih sporazuma za rjesenje ukrajinskog konflikta.

“Sagovornici su ponovili posvecenost daljoj koordinaciji naporima Rusije i Njemacke u okviru Normandijske cetvorke, ukljucujuci pripreme za samit u tom formatu”, navodi se u saopstenju.

Dodaje se da su Putin i Merkel do detalja razmotrili pitanja u vezi sa rjesenjem ukrajinske krize, sa posebnim akcentom na Stajnmajerovu formulu, koju su potpisali predstavnici Kijeva, Donjecka i Luganjska u Kontakt grupi.

U saopstenju stoji da je bilo reci i o uslovima za tranzit ruskog gasa kroz ukrajinsku teritoriju, o cemu se vode trilateralni pregovori izmedu Rusije, Ukrajine i Evropske komisije.

“U djelu razgovora posvecenom Siriji, sagovornici su istakli znacaj rjesavanja humanitarnih problema, ukljucujuci povratak izbjeglica svojim domovima”, kaze se u saopstenju Kremlja.

Vise roditelja “Vijestima” je kazalo da se sa uputom, preko Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), ceka vise od godinu, dok se pregled zakazuje veoma brzo kada uslugu placaju iz svog dzepa

Roditelji iz Podgorice tvrde da djeca na pregled za uzimanje otisaka za protezu u stomatoloskoj ordinaciji supruge ministra zdravlja – Maide Hrapovic moraju da cekaju 15 mjeseci.

Vise roditelja “Vijestima” je kazalo da se sa uputom, preko Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), ceka vise od godinu, dok se pregled zakazuje veoma brzo kada uslugu placaju iz svog dzepa.
U FZO tvrde da je duze vrijeme cekanja na ortodonske aparate nastupilo ljetos, ali da vec ovog mjeseca ocekuju rjesavanje problema.

“Duze vrijeme cekanja od uobicajenog na ortodonske aparate nastupilo je od kraja jula, odnosno vezano je za pocetak radova na renoviranju i adaptaciji stomatoloske poliklinike. Nasi osiguranici iz Podgorice pravo na ortodontske aparate ostvaruju u dvije stomatoloske ambulante i poliklinici. Na poliklinici ortodontske usluge pruza osam ortodonata, gdje se radi znacajan broj ortodontskih proteza. Dobra vijest je da stomatoska poliklinika pocinje sa radom krajem ovog mjeseca i samim tim ce se vrijeme cekanja smanjiti”, odgovorili su “Vijestima” iz FZO.

Ortodonske usluge se o trosku Fonda, odnosno drzave, pruzaju pacijentima u ambulanti “DENT-ES”, cija je vlasnica Maida Hrapovic, supruga ministra Kenana Hrapovica, i “Dr Raznatovic”.

Hrapoviceva “Vijestima” nije odgovorila kako komentarise to sto se sa uputom ceka preko godinu na pregled, dok se mnogo brze zakazuje kada pacijenti ne dolaze preko FZO…

Jedan od roditelja “Vijestima” je kazao da im je u ordinaciji “DENT-ES” receno da dijete na pregled za uzimanje otisaka za protezu moze doci tek za 15 mjeseci.

“Posto je to predugo, a za 15 mjeseci ce vec biti kasno jer je poznato kolike promjene mogu nastati na djecjim zubima za toliki period, pitali smo sta je alternativa. Rekli su nam da mozemo kod njih privatno uraditi protezu, koja kosta 180 eura i tu nema cekanja jer se sve brzo zavrsava”, kazala je sagovornica.

Ona je istakla da se, osim proteze, u tom slucaju placaju i kontrolni pregledi u prvoj godini za svaki mjesec:

“Roditelji su na velikoj muci da li da plate protezu i kontrole oko 400 eura ili da cekaju godinu i vise na protezu koju bi platio Fond i da im tada stomatolog kaze da je kasno i da je jedini spas fiksna proteza koja ce ih kostati skoro duplo vise ako zele kvalitet, a koju Fond ne pokriva. To je nedopustivo”.

Sagovornica je kazala da su stotine malisana koji imaju velike probleme sa nepravilnim rastom zuba upucene na dvije privatne ordinacije u Podgorici, dok se renovira stomatoloska poliklinika.
Slican problem pocetkom ove godine imali su i pacijenti koji su zakazivali preglede u privatnim oftalmoloskim ordinacijama o trosku FZO, sa uputom izabranog doktora.

Pojedine ocne ordinacije u Podgorici pacijentima su zakazivali preglede sa uputom izabranog doktora za mjesec i po do dva, dok su istu uslugu mogli dobiti za najvise desetak dana, ako se pregled plati, bez uputa.

Iz FZO je tada saopsteno da osiguranici imaju pravo da biraju ordinaciju u kojoj ce da budu pregledani. Ugovorima su i definisani rokovi do kojih treba pruziti uslugu o trosku FZO, od dana javljanja pacijenta negdje su sedam dana, a u pojedinim 15 ili 30.

“Do sada nismo imali prituzbe osiguranika na duzinu cekanja, ali smo na osnovu obima pruzenih usluga u pojedinim ordinacijama zakljucili da neke od njih ne mogu u toku radnog vremena ispostovati rokove. Posebno jer se osiguranici opredjeljuju za pregled kod njih…”

Ocne preglede gradani o trosku FZO mogu da obave u pet privatih ordinacija u Podgorici i po jednoj u Beranama i Baru.

“Zamislite to – doveli ste trenera usred sezone koji kaze da je gledao jednu utakmicu Buducnosti. Nemojmo ljudi da se igramo sa ovakvim stvarima, sa ovakvim klubom, kazao je Pekovic.

Nekadasnji fudbaler Buducnosti, sada fudbalski menadzer Dejan Pekovic, gostujuci na emisiji “Fudbal fest” na RTCG, komentarisao je aktuelna desavanja u podgorickom klubu.

Nova uprava Buducnosti smijenila je prije dvije sedmice trenera Branka Brnovica, koji je bio prvi na tabeli, u seriji pobjeda, i to 20-ak dana posto mu je dala punu podrsku.

Njegov nasljednik, 51-godisnji Loznicanin Mladen Milinkovic, predstavljen je proslog petka na konferenciji za novinare koju je svojim “bravurama” obiljezio izvrsni direktor podgorickog kluba Njemanja Ivanovic.

“Gledao sam cijelu pres konferenciju, cuo sam i pitanje novinara da li je upravni odbor jednoglasno donio odluku da se smijeni trener. Direktor Ivanovic je, koliko sam shvatio, i sam bio protiv odluke da se smijeni trener koji je prvi”, kazao je Pekovic.

“Vjerujte mi, da sam ja direktor FK Buducnost i da mi dode upravni odbor sa takvim predlogom – da smjenjuju trenera koji je prvi na tabeli, koji je bivsi selektor, koji je legenda kluba, i umjesto njega dovedu trenera koji je nepoznanica za sve nas, koji do sada nije vodio neke ozbiljne ekipe, koji bi bio Brnovicu pandan – vjerujte mi, zakljucao bih vrata od kancelarije, otvorio prozor, i rekao: ‘Na ova vrata se ne izlazi sa ovakovom odlukom. Ko hoce ovakvu odluku da donese, neka izade kroz prozor’, kazao je Pekovic, nekadasnji napadac Buducnosti, Partizana, Standarda iz Lijeza, meksicke Puelbe…

Dejan Dzaja Pekovic
Dejan Dzaja Pekovic(Foto: Privatna arhiva)

“Ne mogu da shvatim ko je u upravom odboru mogao da digne ruku za to da se smijeni trener koji je prvi na tabeli, a da se dovodi trener koji je, iako mu zelim sve najbolje i da napravi najbolje moguce rezultate, nepoznanica za sve nas. Buducnost je najveci klub u drzavi, ona mora da bude primjer i ne smije da vuce ovakve poteze. Ne svodi se ovo na to da li ja Brnovica volim ili ne volim, pa i ja sam jedno vrijeme bio jedan od njegovih najvecih kriticara. Pricam ono sto vidim. Jednostavno, svi mi koji radimo u crnogorskom fudbalu moramo da imamo vise osjecaja, sentimentalnosti, odgovornosti”, kazao je Pekovic.

On je prokomentarisao i Milinkovicevu izjavu da je odgledao samo jednu utakmicu Buducnosti – poraz protiv Zete proslog vikenda.

“Zamislite to – doveli ste trenera usred sezone koji je gledao jednu utakmicu Buducnosti. Danas postoji instant-skaut sistem, gdje mozete u svakom momentu da gledate utakmicu bilo kojeg tima. Ne znam prosto kako da definisem izjavu da covjek dode, da preuzme najvecu ekipu u drzavi, usred sezone, i da kaze da je odgledao samo jednu utakmicu. Pa mogao je 100 utakmica da odgleda za 15 dana, otkada je znao da je trener. Nemojmo ljudi da se igramo sa ovakvim stvarima, sa ovakvim klubom, kazao je Pekovic.

“Moramo da shvatimo da je Buducnost drzavni klub i da ona predstavlja drzavu – ne smijemo, uz svo duzno postovanje prema Milinkovicu i upravi, da vucemo ovakve. I cudi me da Brnovic, koji je bio selektor, jos nije sazvao konferenciju i iz svog ugla rekao svoje misljenje”, zakljucio je Dejan Pekovic.

  • Sindikalna potrošačka korpa 2,17 hiljada eura
    on 01/10/2026 at 21:11

    Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za treći kvartal ove godine iznosi 2,17 hiljada eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sndikata (USSCG).

  • AmCham Future Lab – AI&Tech: AI je pitanje konkretne poslovne vrijednosti
    on 01/10/2026 at 16:13

    Crna Gora možda nema veličinu najvećih svjetskih tržišta, ali može imati poslovnu zajednicu koja razumije promjene, brzo ih usvaja i zna da ih pretvori u priliku, zaključak je drugog izdanja AmCham Future Lab-a, posvećenog vještačkoj inteligenciji i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje. Najveća prilika koju donosi vještačka inteligencija nije da postojeće procese radimo brže i jeftinije, već da preispitamo pravila po kojima poslujemo, saopšteno je na konferenciji.

  • Spajić: "Euro model" priprema Crnu Goru za ulazak u EU
    on 01/10/2026 at 15:48

    Premijer Milojko Spajić poručio je da je "Euro model" osmišljen kako bi Crna Gora spremno dočekala ulazak u Evropsku uniju (EU) 2028. godine, ističući da je cilj da građani ostanu u zemlji, da se oni koji su otišli vrate i da žive po standardu razvijene Evrope.

  • MF: Za kapitalne projekte u 2027. godini 78 miliona eura
    on 01/10/2026 at 15:24

    Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Kapitalnim budžetom za 2027. godinu obuhvaćeno 28 novih projekata, čija ukupna procijenjena vrijednost za višegodišnje finansiranje iznosi oko 78 miliona eura.

  • Prodaja imovine „Vektre Jakić“ neuspješna, nije pristigla nijedna ponuda
    on 01/10/2026 at 12:41

    Prodaja imovine stečajnog dužnika „Vektra Jakić“ kao pravnog lica nije uspjela, jer do roka određenog za prijem ponuda u Privredni sud Crne Gore nije pristigla nijedna ponuda, saopštio je za RTCG stečajni upravnik Dejan Keković.

  • Potpisan kredit EBRD-a od 50 miliona eura za modernizaciju pruge Golubovci-Bar
    on 01/10/2026 at 12:26

    Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su ugovor o kreditu vrijedan 50 miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju 39 kilometara željezničke pruge na dionici Golubovci-Bar, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Harasani: Veća plata ne znači bolji standard ako cijene rastu brže od zarada
    on 01/10/2026 at 11:50

    Realne zarade u avgustu pale su 0,9 odsto, jer su cijene rasle brže od plata. Dok je neto zarada na mjesečnom nivou porasla 0,3 odsto, potrošačke cijene porasle su 1,2 odsto. To znači da građani imaju više eura na papiru, ali za njih mogu kupiti manje, istakao je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.

  • Krivokapić: Korist od reformi moraju osjetiti svi
    on 01/10/2026 at 10:34

    Najavljeni Euro model treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić i dodao da korist od reformi moraju osjetiti zaposleni, penzioneri i mali privrednici.

  • Milatović: Tri ključna pitanja o Euro modelu i dalje bez odgovora
    on 01/10/2026 at 09:33

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Euro model prati nedostatak jasnih podataka i javne rasprave, navodeći da su ključna pitanja održivosti programa, politike zarada i budućnosti penzionog sistema ostala bez odgovora.

  • Privredna komora CG: Veće zarade da, ali uz održiv model i dogovor sa privredom
    on 01/10/2026 at 08:14

    Privredna komora Crne Gore od najave „Euro modela“ intenzivno komunicira sa privrednicima i sektorskim udruženjima, kako bi sagledala očekivane efekte predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede, naveli su iz PKCG. Pojašnjavaju da privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i unapređenja životnog standarda građana. Međutim, kako kažu, održiv rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnošću kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada.