Zbog planiranih radova na mrezi, u srijedu 13. novembra, bez napajanja elektricnom energijom ce ostati:

Podgorica

– u terminu od 10 do 15 sati: Mosor, Peuta, Gornja i Donja Vrbica, Repetitor Sjenica i dio Meduna; dio Zlatice oko restorana Smederevo
-u terminu od 08 do 15 sati: Ul. Slavonska, Dragoljuba Milacica, Hercegnovska, Andrijevicka, Danilovgradska,dio ul. Ive Andrica, Vita Nikolica i Ludviga Kube; dio ul. Milana Raickovica i dio Kotorske ulice; dio Kuca Rakica; dio ul. Generala Sava Orovica i dio Goranske ulice
-u terminu od 08:30 do 10 sati: dio zgrada na Bulevaru Vojvode Stanka Radonjica

Tuzi

-u terminu od 08:30 do 14 sati: Aksabanovici, Vulevici, Sipcanik, Gornji i Donji Miljes, Tuski Rogami, Krsevo, Gurec, dio Kakaricke gore, Omerbozovici, Kuce Rakica, Dinosa, Seliste, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adzaj i Ljuljanovici

Danilovgrad

– u terminu od 07:30 do 17 sati : Bare Sumanovica, Sobajici, MMijokusovici, Boronjina, Mandici, Ostrog, Kupinovo i Motel Sokolina
-u terminu od 07:30 do 17 sati: Valeta, Vinici i Rova

Niksic

– u terminu od 08:00 do 17:00 sati: Tospude, Tresnjevo, Rokoci
-u terminu od 08:00 do 17:00 sati: Kaptaza Vidrovan, Orah, Sipacno, Pisteta, Praga, Dubrave, Jasenovo Polje, Lipova Ravan
-u terminu od 09:00 do 11:00 sati: Metalik Miljanic, Buda Tomovica(Janjusevic), Zirovnica, Mljekara Srna, Gracanica (Romsko Naselje), Rampa Boksita, Ozrinici, Ramond, Brsno
-u terminu od 12:00 do 14:00 sati: Staro Selo, Jugovici, Miolje Polje

Kotor

– u terminu od 09 do 15 sati: Morinj, naselja Svrcak, Gornji Morinj, Bunovici, Bakoci i Repaje
– u terminu od 09 do 12 sati – Lastva Grbaljska dio potrosaca

Herceg Novi

– u terminu od 07 do 15 sati – naselja Kameno, Zlijebi, Ubli, Mokrine, Krusevice i Vrbanj
-u terminu od 08 do 09 sati: naselja Topla 2 i Topla 3, Dom Zdravlja, potrosaci oko Doma zdravlja u H.Novom
-u terminu od 09 do 10 sati: opstina Herceg Novi, naselje Savina, soliteri na savini, potrosaci oko Djecijeg Vrtica na savini, Bolnica Meljine, dio potrosaca oko Osnovne Skole Milan Vukovic i Skolskog centra

Ulcinj

– u terminu od 08:00-14:30 sati: Fraskanjel
-u terminu od 09:00-14:30 (povremeno): dio naselja Pinjes od vojnih zgrada do hotela Albatros
-u terminu od 11:30 – 13:00 sati: Hotel Belvi
-u terminu od 10:00 – 11:30 sati: Hotel Lido
-u terminu od 15:00 – 16:30 sati: Hotel Otrant
-u terminu od 13:30 – 15:00 sati: dio Pinjesa i hotel Albatros
-u terminu od 11:30 – 12:30 sati: Hotel Otrant i dio velike plaze
-u terminu od 11:30 – 13:30 sati: Solana
-u terminu od 13:30 – 15:00 sati: Supermarket Voli
-u terminu od 10:00 – 11:30 sati: Drobilana u Gacu

Bijelo Polje

-u terminu od 07:30 do 08:30: DV 10 kV Tomasevo (Tomasevo, Muslici, Skocigorina, Drndari, Selakovici, Obod, Zaljevo, Lijeska, Sokolac, Cokrlije-Cerovici, Grancarevo, Ujnice, Pisana jela, Sljemena, Barice-skola, Reljin kamen, Kameno polje, Dzukeljska jama);
-u terminu od 10:00 do 15:00: DV 10 kV Srdevac (Srdevac, Poda, Bioca, Lozna, Jagoce, Crnis, Trubina);
-u terminu od 10:00 do 15:00: DV 10 kV Zurena (Pasica polje, Zurena, Brzava, Femica krs, Prijelozi, Zagrad, Laholo, Kostici, Kasevari, Potoci, Dubovo);
-u terminu od 07:30 do 17:00: Barice skola, Reljin kamen, Dzukeljska jama, Kameno polje;
-u terminu od 09:00 do 14:00: Loznice, Ravna Rijeka, Gevcina;
-u terminu od 09:00 do 12:00: Sokolac;
-u terminu od 09:00 do 15:00: Bliskovo;
-u terminu od 09:00 do 11:00: Grancarevo;
-u terminu od 12:00 do 15:00: Lijeska;
-u terminu od 16:00 do 17:00: DV 10 kV Tomasevo (Tomasevo, Muslici, Skocigorina, Drndari, Selakovici, Obod, Zaljevo, Lijeska, Sokolac, Cokrlije-Cerovici, Grancarevo, Ujnice, Pisana jela, Sljemena, Barice-skola, Reljin kamen, Kameno polje, Dzukeljska jama);

Mojkovac

-u terminu od 09:00 do 14:00: DV 10 kV Biogradsko jezero (Cetkovici, Podbisce, Feratovo polje, Gacka, Kovijanici, Kraljevo kolo, Pejovici, Stitarica, Baza-Stitarica, Mrdo, Naselje Baza);

Kolasin

-u terminu od 08:00 do 16:00: DV 10 kV Skrbusa (Dulovine, Sljivovica, Izlasci, Manastir Cirilovac, Smrcje, Recine, Skrbusa, Bijeli potok, Planinica, Padez, Matesevo, Jabuka, Drcka, Dekic, Sunga, Vranjestica, Suva gora, Bare Kraljske, Vukicevica lug, Drndari);
-u terminu od 09:00 do 15:00: Bojici.

Berane

– u terminu od 09 do 14:30 sati (kratkotrajno): Dapsice,Tmusice i planinski prevoj Lokve

Andrijevica

-u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Slatina
-u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Kralje

Plav

– u terminu od 09 do 14:30 sati – dio sela Pepice
-u terminu od 09 do 12:30 sati: dio sela Sarkinovica Lakat

Rozaje

– u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Basca
-u terminu od 09 do 14:30 sati: gornji dio naselja Bandzovo Brdo
-u terminu od 09 do 16 sati: Dacice,Halilovici,Majdan,Kozare;Bandzov,Betonjerka,Bukelj,Kaluderski Laz,Kamenolom,Kula i dio naselja Carine

Savnik

– u terminu od 07:30-17:30 sati: Prekornjaca, Poscenje, Petnjica

Pljevlja

– u terminu od 08:00-17:00 sati: Krupice, Rzav, Odzak, Dolovi, Vrulja
-u terminu od 9:00-11:00 sati: Rudnica

Zabljak

– u terminu od 08:00 – 17:00 sati: Uskoci

Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja elektricnom energijom. U slucaju losih vremenskih uslova radovi ce biti odgodeni.

REVITALIZACIJA SREDNJENAPONSKE I NISKONAPONSKE MREZE

Zbog radova na revitalizaciji energetskih objekata, u terminu od 07 do 17 sati, bez napajanja elektricnom energijom ce ostati:
Danilovgrad (od 11.11. do 16.11.)
Srijeda – Petak: Bare Sumanovica, Sobaici, Kupinovo, Boronjina, Mandici i Miokusovici.
Berane (od 11.11. do 16.11.)
Ponedeljak, utorak i petak: Kurikuce, Vuca, Jelovica, Glavaca, Crni Vrh, Velide, Dolac, Pracevac i vodo-zahvat Pracevac, Bastahe, dio Lubnice i Vuca;
Srijeda i cetvrtak: djelovi sela Luzac i Buce, kao i kratkotrajna iskljucenja za podrucje Banjevca, Jugovine, Vinicke, Navotine, Rijeke Marsenic, Gradine, Lukinog Vira, Trepce i Sekulara.
Niksic (od 11.11. do 16.11.)
Ponedjeljak: Donja Zagora;
Utorak: Rokoci;
Srijeda: Tospude, Tresnjevo, Repetitor i Rokoci;
Cetvrtak – Zaslap i Nudo;
Petak: Tospude, Tresnjevo, Repetitor i Rokoci.
Savnik (od 11.11. do 16.11.)
Rudo Polje, Dubrovsko, Gornje Polje, Duzi, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjaca, Poscenje, Petnjica, Gradac, Mokro, Bijela, Milosevici i Krusevice.
Bijelo Polje (od 11.11. do 16.11.)
– Strojtanica, Kisjela Voda, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Oluja, Donja, Unevina Nova, Metanjac, Kanje, Dobrinje, Mioce, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja, Pecarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici, Kok, Hasanbegovici, Bistrica, Dolac, Mojstir, Solje, Jablanovo i Pozeginja;
– Barice.
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja elektricnom energijom. U slucaju losih vremenskih uslova radovi ce biti odgodeni.
NOVA BROJILA
Nova elektronska brojila od ponedeljka 11. novembra do petka 15. novembra, bice ugradivana na sljedecim lokacijama:
Danilovgrad 11.11. – 15.11.
Ponedeljak: Adzin Most, Dobro Polje, Sobajici i Bare Sumanovica;
Utorak: Bare Sumanovica, Vinici i Sobajici;
Srijeda: Kula Vinici;
Cetvrtak: Rova i Veleta;
Petak: Kujava.

U toku radova na ugradnji novih brojila, objekti u kojima se vrsi ugradnja ce biti bez napajanja elektricnom energijom od 08 do 18 sati. Detaljnije informacije o terminu izvodenja radova potrosaci mogu dobiti i od ekipa na terenu.

Zbog planiranih radova na mrezi, u srijedu 13. novembra, bez napajanja elektricnom energijom ce ostati:

Podgorica

– u terminu od 10 do 15 sati: Mosor, Peuta, Gornja i Donja Vrbica, Repetitor Sjenica i dio Meduna; dio Zlatice oko restorana Smederevo
-u terminu od 08 do 15 sati: Ul. Slavonska, Dragoljuba Milacica, Hercegnovska, Andrijevicka, Danilovgradska,dio ul. Ive Andrica, Vita Nikolica i Ludviga Kube; dio ul. Milana Raickovica i dio Kotorske ulice; dio Kuca Rakica; dio ul. Generala Sava Orovica i dio Goranske ulice
-u terminu od 08:30 do 10 sati: dio zgrada na Bulevaru Vojvode Stanka Radonjica

Tuzi

-u terminu od 08:30 do 14 sati: Aksabanovici, Vulevici, Sipcanik, Gornji i Donji Miljes, Tuski Rogami, Krsevo, Gurec, dio Kakaricke gore, Omerbozovici, Kuce Rakica, Dinosa, Seliste, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adzaj i Ljuljanovici

Danilovgrad

– u terminu od 07:30 do 17 sati : Bare Sumanovica, Sobajici, MMijokusovici, Boronjina, Mandici, Ostrog, Kupinovo i Motel Sokolina
-u terminu od 07:30 do 17 sati: Valeta, Vinici i Rova

Niksic

– u terminu od 08:00 do 17:00 sati: Tospude, Tresnjevo, Rokoci
-u terminu od 08:00 do 17:00 sati: Kaptaza Vidrovan, Orah, Sipacno, Pisteta, Praga, Dubrave, Jasenovo Polje, Lipova Ravan
-u terminu od 09:00 do 11:00 sati: Metalik Miljanic, Buda Tomovica(Janjusevic), Zirovnica, Mljekara Srna, Gracanica (Romsko Naselje), Rampa Boksita, Ozrinici, Ramond, Brsno
-u terminu od 12:00 do 14:00 sati: Staro Selo, Jugovici, Miolje Polje

Kotor

– u terminu od 09 do 15 sati: Morinj, naselja Svrcak, Gornji Morinj, Bunovici, Bakoci i Repaje
– u terminu od 09 do 12 sati – Lastva Grbaljska dio potrosaca

Herceg Novi

– u terminu od 07 do 15 sati – naselja Kameno, Zlijebi, Ubli, Mokrine, Krusevice i Vrbanj
-u terminu od 08 do 09 sati: naselja Topla 2 i Topla 3, Dom Zdravlja, potrosaci oko Doma zdravlja u H.Novom
-u terminu od 09 do 10 sati: opstina Herceg Novi, naselje Savina, soliteri na savini, potrosaci oko Djecijeg Vrtica na savini, Bolnica Meljine, dio potrosaca oko Osnovne Skole Milan Vukovic i Skolskog centra

Ulcinj

– u terminu od 08:00-14:30 sati: Fraskanjel
-u terminu od 09:00-14:30 (povremeno): dio naselja Pinjes od vojnih zgrada do hotela Albatros
-u terminu od 11:30 – 13:00 sati: Hotel Belvi
-u terminu od 10:00 – 11:30 sati: Hotel Lido
-u terminu od 15:00 – 16:30 sati: Hotel Otrant
-u terminu od 13:30 – 15:00 sati: dio Pinjesa i hotel Albatros
-u terminu od 11:30 – 12:30 sati: Hotel Otrant i dio velike plaze
-u terminu od 11:30 – 13:30 sati: Solana
-u terminu od 13:30 – 15:00 sati: Supermarket Voli
-u terminu od 10:00 – 11:30 sati: Drobilana u Gacu

Bijelo Polje

-u terminu od 07:30 do 08:30: DV 10 kV Tomasevo (Tomasevo, Muslici, Skocigorina, Drndari, Selakovici, Obod, Zaljevo, Lijeska, Sokolac, Cokrlije-Cerovici, Grancarevo, Ujnice, Pisana jela, Sljemena, Barice-skola, Reljin kamen, Kameno polje, Dzukeljska jama);
-u terminu od 10:00 do 15:00: DV 10 kV Srdevac (Srdevac, Poda, Bioca, Lozna, Jagoce, Crnis, Trubina);
-u terminu od 10:00 do 15:00: DV 10 kV Zurena (Pasica polje, Zurena, Brzava, Femica krs, Prijelozi, Zagrad, Laholo, Kostici, Kasevari, Potoci, Dubovo);
-u terminu od 07:30 do 17:00: Barice skola, Reljin kamen, Dzukeljska jama, Kameno polje;
-u terminu od 09:00 do 14:00: Loznice, Ravna Rijeka, Gevcina;
-u terminu od 09:00 do 12:00: Sokolac;
-u terminu od 09:00 do 15:00: Bliskovo;
-u terminu od 09:00 do 11:00: Grancarevo;
-u terminu od 12:00 do 15:00: Lijeska;
-u terminu od 16:00 do 17:00: DV 10 kV Tomasevo (Tomasevo, Muslici, Skocigorina, Drndari, Selakovici, Obod, Zaljevo, Lijeska, Sokolac, Cokrlije-Cerovici, Grancarevo, Ujnice, Pisana jela, Sljemena, Barice-skola, Reljin kamen, Kameno polje, Dzukeljska jama);

Mojkovac

-u terminu od 09:00 do 14:00: DV 10 kV Biogradsko jezero (Cetkovici, Podbisce, Feratovo polje, Gacka, Kovijanici, Kraljevo kolo, Pejovici, Stitarica, Baza-Stitarica, Mrdo, Naselje Baza);

Kolasin

-u terminu od 08:00 do 16:00: DV 10 kV Skrbusa (Dulovine, Sljivovica, Izlasci, Manastir Cirilovac, Smrcje, Recine, Skrbusa, Bijeli potok, Planinica, Padez, Matesevo, Jabuka, Drcka, Dekic, Sunga, Vranjestica, Suva gora, Bare Kraljske, Vukicevica lug, Drndari);
-u terminu od 09:00 do 15:00: Bojici.

Berane

– u terminu od 09 do 14:30 sati (kratkotrajno): Dapsice,Tmusice i planinski prevoj Lokve

Andrijevica

-u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Slatina
-u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Kralje

Plav

– u terminu od 09 do 14:30 sati – dio sela Pepice
-u terminu od 09 do 12:30 sati: dio sela Sarkinovica Lakat

Rozaje

– u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Basca
-u terminu od 09 do 14:30 sati: gornji dio naselja Bandzovo Brdo
-u terminu od 09 do 16 sati: Dacice,Halilovici,Majdan,Kozare;Bandzov,Betonjerka,Bukelj,Kaluderski Laz,Kamenolom,Kula i dio naselja Carine

Savnik

– u terminu od 07:30-17:30 sati: Prekornjaca, Poscenje, Petnjica

Pljevlja

– u terminu od 08:00-17:00 sati: Krupice, Rzav, Odzak, Dolovi, Vrulja
-u terminu od 9:00-11:00 sati: Rudnica

Zabljak

– u terminu od 08:00 – 17:00 sati: Uskoci

Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja elektricnom energijom. U slucaju losih vremenskih uslova radovi ce biti odgodeni.

REVITALIZACIJA SREDNJENAPONSKE I NISKONAPONSKE MREZE

Zbog radova na revitalizaciji energetskih objekata, u terminu od 07 do 17 sati, bez napajanja elektricnom energijom ce ostati:
Danilovgrad (od 11.11. do 16.11.)
Srijeda – Petak: Bare Sumanovica, Sobaici, Kupinovo, Boronjina, Mandici i Miokusovici.
Berane (od 11.11. do 16.11.)
Ponedeljak, utorak i petak: Kurikuce, Vuca, Jelovica, Glavaca, Crni Vrh, Velide, Dolac, Pracevac i vodo-zahvat Pracevac, Bastahe, dio Lubnice i Vuca;
Srijeda i cetvrtak: djelovi sela Luzac i Buce, kao i kratkotrajna iskljucenja za podrucje Banjevca, Jugovine, Vinicke, Navotine, Rijeke Marsenic, Gradine, Lukinog Vira, Trepce i Sekulara.
Niksic (od 11.11. do 16.11.)
Ponedjeljak: Donja Zagora;
Utorak: Rokoci;
Srijeda: Tospude, Tresnjevo, Repetitor i Rokoci;
Cetvrtak – Zaslap i Nudo;
Petak: Tospude, Tresnjevo, Repetitor i Rokoci.
Savnik (od 11.11. do 16.11.)
Rudo Polje, Dubrovsko, Gornje Polje, Duzi, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjaca, Poscenje, Petnjica, Gradac, Mokro, Bijela, Milosevici i Krusevice.
Bijelo Polje (od 11.11. do 16.11.)
– Strojtanica, Kisjela Voda, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Oluja, Donja, Unevina Nova, Metanjac, Kanje, Dobrinje, Mioce, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja, Pecarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici, Kok, Hasanbegovici, Bistrica, Dolac, Mojstir, Solje, Jablanovo i Pozeginja;
– Barice.
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja elektricnom energijom. U slucaju losih vremenskih uslova radovi ce biti odgodeni.
NOVA BROJILA
Nova elektronska brojila od ponedeljka 11. novembra do petka 15. novembra, bice ugradivana na sljedecim lokacijama:
Danilovgrad 11.11. – 15.11.
Ponedeljak: Adzin Most, Dobro Polje, Sobajici i Bare Sumanovica;
Utorak: Bare Sumanovica, Vinici i Sobajici;
Srijeda: Kula Vinici;
Cetvrtak: Rova i Veleta;
Petak: Kujava.

U toku radova na ugradnji novih brojila, objekti u kojima se vrsi ugradnja ce biti bez napajanja elektricnom energijom od 08 do 18 sati. Detaljnije informacije o terminu izvodenja radova potrosaci mogu dobiti i od ekipa na terenu.

EVROKUP – 7. KOLO

“Plavi” su pobijedili Trento 76:69, vise nisu jedina ekipa bez trijumfa u ovom takmicenju

Kosarkasi Buducnost Volija konacno su se pomjerili s nule u Evrokupu, a konacno su ostvarili i evropsku pobjedu u gostima, bas tamo gdje su slavili i prije skoro dvije godine – januara 2018.

“Plavi” su pobijedili Trento 76:69, vise nisu jedina ekipa bez trijumfa u ovom takmicenju.

“Ovo je bila takmicarski mnogo vaznija utakmica za Trento. Za nas je ovo pitanje ponosa, pitanje kosarke. Bili smo bez pobjede, ali sve utakmice, osim utakmice sa Trentom u Podgorici, izgubili smo u finisu, na jednu loptu. Zeljeli smo da to promijenimo”, rekao je trener Petar Mijovic.

Nije izgledalo da ce biti tako nakon prvog dijela meca, u kome je domacin kostantno vodio. Buducnost je u trecoj cetvrtini odigrala kao u transu, u oba pravca, dobila taj dio meca 31:8…

“U prvom dijelu smo igrali lose, bez fokusa. U nastavku smo bili mnogo bolji, posebno u defanzivi. Nasli smo nacin kako da branimo skok i njihove kontanapade, a pronasli smo i napadacki ritam u trecem periodu. Mislim da smo zasluzeno slavili”, rekao je Mijovic.

EVROKUP – 7. KOLO

“Plavi” su pobijedili Trento 76:69, vise nisu jedina ekipa bez trijumfa u ovom takmicenju

Kosarkasi Buducnost Volija konacno su se pomjerili s nule u Evrokupu, a konacno su ostvarili i evropsku pobjedu u gostima, bas tamo gdje su slavili i prije skoro dvije godine – januara 2018.

“Plavi” su pobijedili Trento 76:69, vise nisu jedina ekipa bez trijumfa u ovom takmicenju.

“Ovo je bila takmicarski mnogo vaznija utakmica za Trento. Za nas je ovo pitanje ponosa, pitanje kosarke. Bili smo bez pobjede, ali sve utakmice, osim utakmice sa Trentom u Podgorici, izgubili smo u finisu, na jednu loptu. Zeljeli smo da to promijenimo”, rekao je trener Petar Mijovic.

Nije izgledalo da ce biti tako nakon prvog dijela meca, u kome je domacin kostantno vodio. Buducnost je u trecoj cetvrtini odigrala kao u transu, u oba pravca, dobila taj dio meca 31:8…

“U prvom dijelu smo igrali lose, bez fokusa. U nastavku smo bili mnogo bolji, posebno u defanzivi. Nasli smo nacin kako da branimo skok i njihove kontanapade, a pronasli smo i napadacki ritam u trecem periodu. Mislim da smo zasluzeno slavili”, rekao je Mijovic.

Uvodenje neoporezivog dijela zarade uzrokovalo bi znacajno povecanje prosjecne zarade, sto bi za posljedicu imalo znacajno povecanje davanja iz budzeta (penzije, socijalne naknade) koja se uskladuju sa prosjecnom zaradom, navedeno je u informaciji Ministarstva finansija na temu “Razmatranje polozaja poslodavaca u svjetlu poreskih opterecenja po osnovu rada”, kojom se odbija takav zahtjev.

Ova analiza poslata je poslanicima prosle sedmice nakon zahtjeva poslanika SDP-a da se na ovu temu odrzi konsultativno saslusanje, sto su prihvatile i Unija poslodavaca i Privredna komora koje su u svojim analizama upravo trazile manje dazbine da bi se mogle povecati zarade radnicima jer “pobjegose u inostranstvo” zbog boljih plata.

“Uvodenje neoporezivog dijela zarade dovelo bi do znacajnog pada prihoda budzeta, sto u vrijeme fiskalne konsolidacije predstavlja visok rizik po odrzivost javnih finansija u srednjem roku”, istakli su iz Ministarstva finansija.

Visoke dazbine

Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema neoporezivi dio zarade, zbog cega ima vece ukupne dazbine iako su neke stope formalno nize nego kod susjeda. U obrazlozenju resor Vlade navodi da bi da ta norma uticala na povecanje prosjecne zarade jer je porez opterecenje na teret zaposlenog cijim smanjenjem se povecava neto zarada, ali to “ne bi bilo dobro” jer bi uticalo i na povecanje penzija i socijalnih naknada koje su Vladi trosak u budzetu.

Privredna komora u svojoj analizi kao jednu od komplementarnih mjera navodi uvodenje neoporezivog dijela zarade sto na duzi rok povecava drzavne prihode. Taj neoporezivi dio u Hrvatskoj sada iznosi 514 eura, Srbiji 130, FBiH 153, Republici Srpskoj 255 eura… a godisnje ga povecavaju. Takve norme postoje i u zemljama EU.

“Zagovornici uvodenja ovakve mjere polaze od stanovista da ne treba oporezovati dohodak koji sluzi za pokrivanje egistencijalnog minimuma”, naveli su iz PKCG.

Iz Unije poslodavaca takode isticu da je nepostojanje ove norme glavni razlog sto su u Crnoj Gori visoko dazbine na zaradu i sto na 100 eura neto zarade poslodavac treba da plati 68 eura dazbina. Oni podsjecaju da je i Crna Gora imala neoporezivi dio zarade do 2010. godine koji se odnosio na dio plate koji se zvao topli obrok, regres i prevoz, ali je tadasnjim antikriznim mjerama ubacen u zaradu i oporezovan.

“Pa smo tako postali jedina drzava u regionu i u EU koja nema neoporezivi dio licnog dohotka”, ukazuju u analizi Unije poslodavaca.

novac
Ilustracija(Foto: Shutterstock)

Gusi crno trziste

Ministarstvo u svojoj analizi nijednom nije pomenulo crno trziste rada i izbjegavanje placanja poreza i doprinosa na zarade, dok Unija poslodavaca i Privredna komora to isticu kao veliku mogucnost za punjenje drzavne kase ali i podrsku privrednicima koji postuju zakon i placaju sve dazbine.

“Sve analize koje je uradila UPCG, ali i brojna istrazivanja drugih subjekata ukazuju da visoko fiskalno opterecenje zarada otezava poslovanje i povecava troskove kompanija i poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom, a time se svi oni koji posluju u neformalnoj zoni ‘podsticu’ da i dalje ostanu u takvom rezimu, van domasaja poreskih i drugih inspekcijskih organa, cineci time nelojalnu konkurenciju formalnoj privredi i uskracujuci na taj nacin i samu drzavu po svim oblicima fiskalnih i parafisklanih prihoda”, smatraju u Uniji poslodavaca.

Oni navode da imaju razumijevanje za trenutnu fiskalnu situaciju u zemlji i neophodnost obezbjedivanja prihoda za stabilnost budzeta i socijalnih fondova.

“Ipak moramo ukazati da zadrzavanje visokih ili, pak, povecanje troskova za one koji regularno posluju, uz istovremeno nepreduzimanje efektivnih mjera (sto privrednici tumace kao tolerisanje) za suzbijanje sive ekonomije, neosporno doprinosi padu poslovanja i zaposlenosti u formalnoj, te povecanje obima sive ekonomije i neformalne zaposlenosti”, smatra UPCG, navodeci da bi smanjenje dazbina imalo pozitivne efekte jer bi povecalo zaposlenost i smanjilo sivo trziste rada.

Privredna komora podsjeca na istrazivanje UNDP-a iz 2016. godine prema kojem crno trziste rada iznosi trecinu ukupnog broja zaposlenih.

“Sve prethodno navedeno ukazuje na cinjenicu da i dalje visoka opterecenost troskova rada u Crnoj Gori za posljedicu ima nisku stopu formalne zaposlenosti, visoku nezaposlenost, te znacajan obim sive ekonomije na trzistu rada”, naveli su iz PKCG.

Isplati se sivo trziste jer su kazne male i da vas uhvate

Privredna komora osim smanjenja dazbina predlaze istovremeno pojacanu borbu protiv sive ekonomije kroz vece kazne i efikasnost inspekcijskih sluzbi.

“Veliki broj poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zaposljavanja vece od rizika, bilo da se radi o kaznenoj mjeri ili vjerovatnoci da ce uopste biti kaznjeni. S tim u vezi, potrebno je jacati kapacitete nadleznih inspekcijskih organa i insistirati na vecoj transparentnosti njihovog rada, cime bi se dodatno destimulisalo neformalno poslovanje”, pise u analizi Privredne komore.

Oni navode da osim represivnim mjera treba podsticati “poreski moral” obveznika, koji “u velikoj mjeri zavisi od dobara koje im pruza drzava” kao sto je efikasna administracija i sigurnost poslovanja.

Priznaju da nemaju obrazovane kadrove kada su u pitanju poreske utaje

Proporcijalni porezi su manje zahtjevni u administrativnom pogledu. Primjena progresivnog oporezivanja zahtjeva bolje obrazovanu i tehnicki opremljeniju poresku administraciju, navelo je MF glavni problem crnogorske poreske administracije, ali u analizi ne nudi nacin poboljsanja vec ostaje na “manje zahtjevnoj” metodi.

Ministarstvo finansija se u svojoj analizi protivi progresivnoj stopi poreza na zaradu, koja se primjenjuje u vecini zemalja EU.

Ovaj princip podrazumjeva da su za niske plate poreske stope male ili ih nema, dok one postepno rastu sto je i zarada veca. Medutim, u tim uspjesnim zemljama postoje i jaka kontrole i visoke kazne. Za razliku od njega postoji proporcionalni porez gdje je stopa ista bez obzira na visinu zarade.

Ministarstvo u analizi navodi da progresivni model izaziva razlicite vidove izbjegavanja poreza, kao i da destimulise one koji rade i dobro zaraduju jer ce im vise novca otici na porez pa ce oni “smanjiti svoj radni napor za zaradom”.

Uvodenje neoporezivog dijela zarade uzrokovalo bi znacajno povecanje prosjecne zarade, sto bi za posljedicu imalo znacajno povecanje davanja iz budzeta (penzije, socijalne naknade) koja se uskladuju sa prosjecnom zaradom, navedeno je u informaciji Ministarstva finansija na temu “Razmatranje polozaja poslodavaca u svjetlu poreskih opterecenja po osnovu rada”, kojom se odbija takav zahtjev.

Ova analiza poslata je poslanicima prosle sedmice nakon zahtjeva poslanika SDP-a da se na ovu temu odrzi konsultativno saslusanje, sto su prihvatile i Unija poslodavaca i Privredna komora koje su u svojim analizama upravo trazile manje dazbine da bi se mogle povecati zarade radnicima jer “pobjegose u inostranstvo” zbog boljih plata.

“Uvodenje neoporezivog dijela zarade dovelo bi do znacajnog pada prihoda budzeta, sto u vrijeme fiskalne konsolidacije predstavlja visok rizik po odrzivost javnih finansija u srednjem roku”, istakli su iz Ministarstva finansija.

Visoke dazbine

Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema neoporezivi dio zarade, zbog cega ima vece ukupne dazbine iako su neke stope formalno nize nego kod susjeda. U obrazlozenju resor Vlade navodi da bi da ta norma uticala na povecanje prosjecne zarade jer je porez opterecenje na teret zaposlenog cijim smanjenjem se povecava neto zarada, ali to “ne bi bilo dobro” jer bi uticalo i na povecanje penzija i socijalnih naknada koje su Vladi trosak u budzetu.

Privredna komora u svojoj analizi kao jednu od komplementarnih mjera navodi uvodenje neoporezivog dijela zarade sto na duzi rok povecava drzavne prihode. Taj neoporezivi dio u Hrvatskoj sada iznosi 514 eura, Srbiji 130, FBiH 153, Republici Srpskoj 255 eura… a godisnje ga povecavaju. Takve norme postoje i u zemljama EU.

“Zagovornici uvodenja ovakve mjere polaze od stanovista da ne treba oporezovati dohodak koji sluzi za pokrivanje egistencijalnog minimuma”, naveli su iz PKCG.

Iz Unije poslodavaca takode isticu da je nepostojanje ove norme glavni razlog sto su u Crnoj Gori visoko dazbine na zaradu i sto na 100 eura neto zarade poslodavac treba da plati 68 eura dazbina. Oni podsjecaju da je i Crna Gora imala neoporezivi dio zarade do 2010. godine koji se odnosio na dio plate koji se zvao topli obrok, regres i prevoz, ali je tadasnjim antikriznim mjerama ubacen u zaradu i oporezovan.

“Pa smo tako postali jedina drzava u regionu i u EU koja nema neoporezivi dio licnog dohotka”, ukazuju u analizi Unije poslodavaca.

novac
Ilustracija(Foto: Shutterstock)

Gusi crno trziste

Ministarstvo u svojoj analizi nijednom nije pomenulo crno trziste rada i izbjegavanje placanja poreza i doprinosa na zarade, dok Unija poslodavaca i Privredna komora to isticu kao veliku mogucnost za punjenje drzavne kase ali i podrsku privrednicima koji postuju zakon i placaju sve dazbine.

“Sve analize koje je uradila UPCG, ali i brojna istrazivanja drugih subjekata ukazuju da visoko fiskalno opterecenje zarada otezava poslovanje i povecava troskove kompanija i poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom, a time se svi oni koji posluju u neformalnoj zoni ‘podsticu’ da i dalje ostanu u takvom rezimu, van domasaja poreskih i drugih inspekcijskih organa, cineci time nelojalnu konkurenciju formalnoj privredi i uskracujuci na taj nacin i samu drzavu po svim oblicima fiskalnih i parafisklanih prihoda”, smatraju u Uniji poslodavaca.

Oni navode da imaju razumijevanje za trenutnu fiskalnu situaciju u zemlji i neophodnost obezbjedivanja prihoda za stabilnost budzeta i socijalnih fondova.

“Ipak moramo ukazati da zadrzavanje visokih ili, pak, povecanje troskova za one koji regularno posluju, uz istovremeno nepreduzimanje efektivnih mjera (sto privrednici tumace kao tolerisanje) za suzbijanje sive ekonomije, neosporno doprinosi padu poslovanja i zaposlenosti u formalnoj, te povecanje obima sive ekonomije i neformalne zaposlenosti”, smatra UPCG, navodeci da bi smanjenje dazbina imalo pozitivne efekte jer bi povecalo zaposlenost i smanjilo sivo trziste rada.

Privredna komora podsjeca na istrazivanje UNDP-a iz 2016. godine prema kojem crno trziste rada iznosi trecinu ukupnog broja zaposlenih.

“Sve prethodno navedeno ukazuje na cinjenicu da i dalje visoka opterecenost troskova rada u Crnoj Gori za posljedicu ima nisku stopu formalne zaposlenosti, visoku nezaposlenost, te znacajan obim sive ekonomije na trzistu rada”, naveli su iz PKCG.

Isplati se sivo trziste jer su kazne male i da vas uhvate

Privredna komora osim smanjenja dazbina predlaze istovremeno pojacanu borbu protiv sive ekonomije kroz vece kazne i efikasnost inspekcijskih sluzbi.

“Veliki broj poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zaposljavanja vece od rizika, bilo da se radi o kaznenoj mjeri ili vjerovatnoci da ce uopste biti kaznjeni. S tim u vezi, potrebno je jacati kapacitete nadleznih inspekcijskih organa i insistirati na vecoj transparentnosti njihovog rada, cime bi se dodatno destimulisalo neformalno poslovanje”, pise u analizi Privredne komore.

Oni navode da osim represivnim mjera treba podsticati “poreski moral” obveznika, koji “u velikoj mjeri zavisi od dobara koje im pruza drzava” kao sto je efikasna administracija i sigurnost poslovanja.

Priznaju da nemaju obrazovane kadrove kada su u pitanju poreske utaje

Proporcijalni porezi su manje zahtjevni u administrativnom pogledu. Primjena progresivnog oporezivanja zahtjeva bolje obrazovanu i tehnicki opremljeniju poresku administraciju, navelo je MF glavni problem crnogorske poreske administracije, ali u analizi ne nudi nacin poboljsanja vec ostaje na “manje zahtjevnoj” metodi.

Ministarstvo finansija se u svojoj analizi protivi progresivnoj stopi poreza na zaradu, koja se primjenjuje u vecini zemalja EU.

Ovaj princip podrazumjeva da su za niske plate poreske stope male ili ih nema, dok one postepno rastu sto je i zarada veca. Medutim, u tim uspjesnim zemljama postoje i jaka kontrole i visoke kazne. Za razliku od njega postoji proporcionalni porez gdje je stopa ista bez obzira na visinu zarade.

Ministarstvo u analizi navodi da progresivni model izaziva razlicite vidove izbjegavanja poreza, kao i da destimulise one koji rade i dobro zaraduju jer ce im vise novca otici na porez pa ce oni “smanjiti svoj radni napor za zaradom”.

Ovakva nagrada predstavlja zajednicku odluku zirija koji su cinili istoricarka umjetnosti Anastazija Miranovic koja je bila i predsjednica i clanice istoricarka umjetnosti Maja Cetkovic i umjetnica i kustoskinja Natalija Vujosevic koja je bila i selektorka ovogodisnjeg Salona

Nagradu Crnogorskog likovnog salona “13. novembar” ravnopravno su dobili svi ucesnici Salona: Dante Buu, Srda Dragovic, Lenka Dorojevic, Matej Stupica, Adrijana Gvozdenovic, grupa KANA / Ko ako ne arhitekt, Irena Lagator Pejovic, Danilo Prnjat i Mirko Radonjic.

Tradicionalna izlozba otvorena je veceras na Cetinju u galeriji Miodrag Dado Duric.

Ovakva nagrada predstavlja zajednicku odluku zirija koji su cinili istoricarka umjetnosti Anastazija Miranovic koja je bila i predsjednica i clanice istoricarka umjetnosti Maja Cetkovic i umjetnica i kustoskinja Natalija Vujosevic koja je bila i selektorka ovogodisnjeg Salona.

“U fokusu 41. Crnogorskog likovnog salona “13. novembar” su umjetnice/i i kolektivi cije prakse, kroz razlicite pristupe i poetike, od instalacije, fotografije, video rada, ilustracije, socijalnog eksperimenta do javnih akcija “seciraju” postojeci kulturno-umjetnicki diskurs i promisljaju drustvenu stvarnost”, navodi Vujosevic.

Svi predstavljeni radovi su drustveno angazovani, nastali iz potrebe umjetnika da govore o stvarima, situacijama, problemima koji, prema njihovom misljenju, zasluzuju vecu paznju javnosti.

Dante Buu predstavio se serijom od pet crno-bijelih fotografija, postera, razglednica razlicitih dimenzija, a objedinjeni pod nazivom “Mi nikada nismo bili” … ortaci, kumovi, jarani, drugovi i braca…

Srda Dragovic predstavio se ilustracijom “Ljuljaska”.

Dorojevic i Stupica video performansom “Slobodan pad”, Gvozdenovic listom pojmova “What artist has to do besides making an artwork” koja je nastala internet pretragom na engleskom jeziku i koja se mijenja i raste tokom vremena.

Kana je prikazala kolaz fotografija i publikacije “Sistem: rusenje”.

Lagator Pejovic je predstavila rad “Objekat turisticke namjene. Gdje je spomenik?” koji je nastao 2019. godine, a u pitanju je sklop instalacije, fotografija, teksta.

Prnjatov performans “Wedding Pieces” prebacen je na DVD i video i traje 8,34 minuta u produkciji “Akademie Schloss Solitude” iz Stutgarta u Njemackoj.

Mirko Radonjic je prikazao prostornu instalaciju – performans “Mjesto zlocina”.

EVROKUP (7. KOLO)

Italijani su mec zavrsili serijom 10:0

Buducnost Voli je prokockala mnogo sansi za prvu pobjedu u Evrokupu, ali u Trentu nista nije moglo da ode naopako nakon fantasticne igre u drugom poluvremenu.

“Plavi” su pobijedili na sjeveru Italije 76:69 i nagovijestili da su spremni da se, ako nista drugo, bore do kraja za prolaz u drugu fazu nakon sest startnih poraza.

Malo ko je mogao da predvidi ovakav trijumf nakon prvih 20 minuta, u kojima je Trento konstantno vodio, imao i 13 poena prednosti (33:20 u drugoj cetvrtini).

Ali, Buducnost ove sezone moze i da nadoknadi i da uprska svaku razliku, pokazala je to i veceras.

Cak 31 poen postigao je tim Petra Mijovica u trecoj cetvrtini (primio svega osam), imao je i seriju od 14:0 kojom je dosao do prednosti od 58:45.

U toj dionici je crnogorski sampion nagovijestio trijumf, a u posljednjoj ga osigurao kada je “pobjegao” na plus 17 na cetiri minuta prije kraja (76:59).

Trento je mec zavrsio serijom 10:0 i dobio ono sto je zelio, jer kad je vec izgubio, makar je to uradio s manjom razlikom nego sto je slavio u “Moraci” – u Podgorici je 9. oktobra rezultat bio 77:68 za italijanski tim.

Hasan Martin je sa 18 poena i sedam skokova bio najefikasniji u Buducnosti, Danilo Nikolic je postigao 13, Martins Mejers 11, a Nikola Ivanovic 10…

Dzastin Kobs je imao samo pet pogodaka (sut iz igre 10-2), ali je i podijelio 11 asistencija.

Najbolji u Trentu, koji je upisao cetvrti poraz, bio je Dzejms Blekmon sa 16 koseva (trojke 7-4).

TRENTO – BUDUCNOST VOLI 69:76 (22:13, 19:20, 8:31, 20:12)

Trento – ,,BLM grup arena”. Gledalaca: 1.859. Peruda (Spanija), Haliko (Estonija), Van den Brek (Belgija).

Trento: Keli 12, Blekmon 16, Kraft 10, Dentile 4 (2-2), Paskolo, Mian 8 (1-0), Foraj 4, Noks 8 (4-4), Mecanote, Ladurner, King 7 (2-2), Lehtaler.

Buducnost Voli: Kobs 5 (2-1), Ivanovic 10 (8-7), Bamfort 9, Sehovic 4 (6-4), Martin 18 (6-4), Ilic 4, Z. Nikolic, Bozic, Popovic 2, Mejers 11 (2-1), D. Nikolic 13, Zugic.

Poslodavac i agencija za privremeno ustupanje zaposlenih kazu da je Bjelopoljki Snezani Femic ugovor istekao po sili zakona, iz Sindikata upozoravaju na ucestalu zloupotrebu propisa

Radnica kioska “Tobacco S Press” d.o.o. Podgorica, Bjelopoljka Snezana Femic (51) tvrdi da je poslije tri i po godine rada u toj firmi nezakonito otpustena sa posla i to dok je bila na bolovanju zbog operisanog kancera.

Iz te firme kazali su da oni nisu njen poslodavac od ljeta 2017. godine i da je Femicevu nakon toga Agencija ustupila na rad kod njih. Oni su proslijedili odgovor Agencije, u kojoj tvrde da Femiceva nije dobila otkaz, vec joj je istekao ugovor o radu na odredeno, koji su produzavali vise puta: “U skladu sa Zakonom o radu, bolovanje ne sprecava da radni odnos prestane, ako je bio zasnovan na odredeno vrijeme, pa se unaprijed zna kada ce isteci”.

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) potvrdili su da na prestanak ugovora o radu na odredeno vrijeme, “nazalost, ne utice otvoreno bolovanje i da ostaje samo nada da ce poslodavci osjetiti ljudsku i moralnu obavezu koja nije zakonska”. Istakli su i da radnici sa ugovorom na odredeno i neodredeno vrijeme samo “na papiru” imaju jednaka prava.

Femic je kod “Tobacco S Press” zvanicno radila sedam mjeseci tokom 2017. godine, a onda je preko dvije agencije za privremeno ustupanje zaposlenih, “Explorer” i “VS Solution”, ustupljivana toj firmi na rad.

Ona je “Vijestima” ispricala da joj je bolest otkrivena u decembru prosle godine i da je na bolovanju bila od sredine januara kada je operisana zbog teske bolesti.

,,Krajem decembra otkrivena mi je bolest, a 15. januara sam operisana u Beogradu. Dok sam bila u Beogradu, sef firme koji radi u mom gradu pozvao me je telefonom da pita kako sam. U aprilu me ponovo pozvao i pitao kada planiram da pocnem da radim, na sta sam mu odgovorila da cu poceti kad mi dozvole ljekari”, prica ona i navodi da je zbog ovako teske bolesti imala pravo bolovanja deset mjeseci.

Ona navodi da je bas dok se vracala sa zracenja u Podgorici, sef pozvao i saopstio da je dobila otkaz.

“Na kucnu adresu sam 30. juna dobila rjesenje o otkazu, u kojem stoju da je prestala potreba za mojim daljim angazovanjem. Nije jasno zbog cega su morali da mi daju otkaz, kada od 15. marta cijelu moju platu refundira Fond zdravstva”, kazala je ona.

Femic je rekla da “Tobacco S Press” radnike zaposljava na ugovor od tri mjeseca godinama, a kada istekne zakonski rok kada treba da dobiju ugovor za stalno – jednostavno promijene agenciju za privremeno ustupanje zaposlenih.

Snezana Femic je sada nezaposlena, zivi sa majkom i odlucila je da tuzi bivsu firmu. Najteze joj, kako kaze, pada neljudski odnos poslodavaca koji se za vrijeme njene teske bolesti nisu sjetili ni da je pitaju kako je.

Savjetnica za pravna pitanja USSCG Ivana Mihajlovic “Vijestima” je odgovorila da su agencije od 2011. godine, kada su prvi put uvedene u zakonodavstvo, jedan od najcesce zloupotrebljavanih instituta.

“… Iz razloga sto ih vecina poslodavaca koristi iskljucivo u cilju izbjegavanja obaveze da nakon 24 mjeseca transformisu ugovore o radu sa odredenog na neodredeno vrijeme i pored nesporne cinjenice da imaju potrebu za odredenim radnim mjestom i radnikom”, kazala je ona.

Mihajlovic je istakla da su ugovori na odredeno vrijeme u odnosu na ugovore na neodredeno u Crnoj Gori, nazalost, pravilo.

“Zakon o radu propisuje da se ugovor na odredeno vrijeme moze zakljuciti radi obavljanja poslova cije je trajanje iz objektivnih razloga odredeno ili uslovljeno nastupanjem okolnosti i dogadaja koji se nisu mogli predvidjeti. Kod nas se ovakvi ugovori zakljucuju za gotovo sva ona sistematizovana radna mjesta iz osnovne djelatnosti poslodavca, odnosno za sva radna mjesta za kojima postoji stalna potreba”.

Mihajlovic je zakljucila da zaposleni na odredeno vrijeme, osim nesigurnosti, ne mogu ostvariti brojna druga prava, pa ni pravo na pruzenje ugovora o radu u slucaju da u toku trajanja privremeno odsustvuju zbog bolesti i trudnoce. Ti radnici nemaju pravo ni na otpremninu po prestanku radnog odnosa, mogucnost da se kreditno zaduze, a cesto ni da se sindikalno organizuju.

Iz firme “Tobacco S Press” kazali su da je Femicevoj radni odnos prestao 31. jula 2017. godine istekom ugovora na odredeno vrijeme i da je od 1. avgusta iste godine njima ustupljena na rad od agencije. Rekli su da je u toj firmi radila sve do 15. januara ove godine kada su obavijesteni da je na bolovanju, da nikada nijesu upoznati sa razlozima zasto je sprijecena za rad.

U odgovoru Agencije, koji su proslijedili iz “Tobacco S Pressa”, pise da je radni odnos mogao da prestane 28. februara ove godine, ali da joj je tri puta nakon toga produzavan, iako je na bolovanju, sve do kraja juna ove godine.

Rekli su da su time ucinili sve sto je bilo do njih, da se stvore uslovi da se zaposlena vrati na rad “kod nekog od korisnika”, iako im to nije bilo u koristi jer moraju da prate potrebe poslodavaca za zaposlenima koji su dostupni da efektivno rade.

“Daljim cekanjem bismo samo dosli u situaciju da zaposlenu moramo da uputimo na invalidsku komisiju”, pise u odgovoru.

“Svi se vracaju u SAD. Vrlo je jednostavno – zele da budu tamo gdje se sve desava. Sastajem se sa liderima cijelog svijeta – sa kraljicama, kraljevima, premijerima, predsjednicima i diktatorima, sa svima”, rekao je americki predsjednik

Americki predsjednik Donald Tramp ponovio je danas da je spreman da razgovara sa svima, cak i sa diktatorima ako to moze da bude od koristi za americku privredu.

Tramp je u govoru u Njujorku hvalio “zdravo stanje privrede” kao i svoju sposobnost da privuce strane investicije.

“Svi se vracaju u SAD. Vrlo je jednostavno – zele da budu tamo gdje se sve desava. Sastajem se sa liderima cijelog svijeta – sa kraljicama, kraljevima, premijerima, predsjednicima i diktatorima, sa svima”, rekao je americki predsjednik.

“Svi hoce da dodu. I diktatori hoce, to je u redu, dodite sve dok je to dobro za SAD”, rekao je Tramp smijuci se i dodajuci kako mu svi njegovi sagovornici cestitaju na rezultatima u privredi.

  • Sindikalna potrošačka korpa 2,17 hiljada eura
    on 01/10/2026 at 21:11

    Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za treći kvartal ove godine iznosi 2,17 hiljada eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sndikata (USSCG).

  • AmCham Future Lab – AI&Tech: AI je pitanje konkretne poslovne vrijednosti
    on 01/10/2026 at 16:13

    Crna Gora možda nema veličinu najvećih svjetskih tržišta, ali može imati poslovnu zajednicu koja razumije promjene, brzo ih usvaja i zna da ih pretvori u priliku, zaključak je drugog izdanja AmCham Future Lab-a, posvećenog vještačkoj inteligenciji i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje. Najveća prilika koju donosi vještačka inteligencija nije da postojeće procese radimo brže i jeftinije, već da preispitamo pravila po kojima poslujemo, saopšteno je na konferenciji.

  • Spajić: "Euro model" priprema Crnu Goru za ulazak u EU
    on 01/10/2026 at 15:48

    Premijer Milojko Spajić poručio je da je "Euro model" osmišljen kako bi Crna Gora spremno dočekala ulazak u Evropsku uniju (EU) 2028. godine, ističući da je cilj da građani ostanu u zemlji, da se oni koji su otišli vrate i da žive po standardu razvijene Evrope.

  • MF: Za kapitalne projekte u 2027. godini 78 miliona eura
    on 01/10/2026 at 15:24

    Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Kapitalnim budžetom za 2027. godinu obuhvaćeno 28 novih projekata, čija ukupna procijenjena vrijednost za višegodišnje finansiranje iznosi oko 78 miliona eura.

  • Prodaja imovine „Vektre Jakić“ neuspješna, nije pristigla nijedna ponuda
    on 01/10/2026 at 12:41

    Prodaja imovine stečajnog dužnika „Vektra Jakić“ kao pravnog lica nije uspjela, jer do roka određenog za prijem ponuda u Privredni sud Crne Gore nije pristigla nijedna ponuda, saopštio je za RTCG stečajni upravnik Dejan Keković.

  • Potpisan kredit EBRD-a od 50 miliona eura za modernizaciju pruge Golubovci-Bar
    on 01/10/2026 at 12:26

    Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su ugovor o kreditu vrijedan 50 miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju 39 kilometara željezničke pruge na dionici Golubovci-Bar, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Harasani: Veća plata ne znači bolji standard ako cijene rastu brže od zarada
    on 01/10/2026 at 11:50

    Realne zarade u avgustu pale su 0,9 odsto, jer su cijene rasle brže od plata. Dok je neto zarada na mjesečnom nivou porasla 0,3 odsto, potrošačke cijene porasle su 1,2 odsto. To znači da građani imaju više eura na papiru, ali za njih mogu kupiti manje, istakao je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.

  • Krivokapić: Korist od reformi moraju osjetiti svi
    on 01/10/2026 at 10:34

    Najavljeni Euro model treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić i dodao da korist od reformi moraju osjetiti zaposleni, penzioneri i mali privrednici.

  • Milatović: Tri ključna pitanja o Euro modelu i dalje bez odgovora
    on 01/10/2026 at 09:33

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Euro model prati nedostatak jasnih podataka i javne rasprave, navodeći da su ključna pitanja održivosti programa, politike zarada i budućnosti penzionog sistema ostala bez odgovora.

  • Privredna komora CG: Veće zarade da, ali uz održiv model i dogovor sa privredom
    on 01/10/2026 at 08:14

    Privredna komora Crne Gore od najave „Euro modela“ intenzivno komunicira sa privrednicima i sektorskim udruženjima, kako bi sagledala očekivane efekte predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede, naveli su iz PKCG. Pojašnjavaju da privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i unapređenja životnog standarda građana. Međutim, kako kažu, održiv rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnošću kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada.