U PARIZU

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Parizu da je s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom razgovarao o proširenju EU i o promjeni metodologije pristupnog procesa, što je preduslov da Francuska pristane na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Želimo da se i prije samita (Evropske unije i Zapadnog Balkana u maju) u Zagrebu stvori atmosfera kako bi one zemlje koje su imale rezerve mogle da pristanu na nastavak pristupnog procesa. To je bila suština našeg razgovora o toj temi”, rekao je Plenković koji je s Makronom imao radni ručak u Jelisejskoj palati, prenosi Hina.

Makron je kazao da želi da samit u Zagrebu bude uspješan i da je promjena metodologije pregovaračkog procesa preduslov za otvaranje pregovora sa zemljama kandidatima za članstvo u Uniji.

“Dijelim vaše nastojanje da na samitu u maju u Zagrebu bude postignuto jedinstvo i da bude uspješan za Evropu. Francuska je predložila nov metod, da proces proširenja ne bude samo birokratski proces, nego istinski politički put naprijed koji se može i ubrzati i učiniti reverzibilnim, koji sadrži uslove, ali i konkretne koristi za zemlje kandidate”, naveo je Makron.

Francuska je na samitu EU u oktobru blokirala, zajedno s Holandijom, otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Hrvatska, koja je 1. januara preuzela šestomjesečno predsjedavanje Unijom, želi da deblokira taj proces.

“Drago mi je što je predsjednik Makron izrazio optimizam u pogledu uspjeha zagrebačkog samita. Za nas je taj sastanak izuzetno bitan. U našem je interesu da te države budu stabilne, da preduzimaju ekonomske i socijalne reforme”, dodao je Plenković.

On je rekao da je s Makronom razgovarao i o glavnim izazovima hrvatskog predsjedavanja, pripremama za majski samit, Bregzitu, o pripremi Konferencije o budućnosti Evrope i o bilateralnim odnosima.

Makron je kazao da želi da radi na jačanju bilateralnih odnosa i najavio da, osim dolaska u Zagreb na majski samit, namjerava da dođe i u uzvratnu bilateralnu posjetu Hrvatskoj.

Plenković je rekao da je današnji sastanak prilika da dvije zemlje dodatno osnaže odnose i da unaprijede visok stepen međusobnog poštovanja i dijaloga.

“Hrvatska i Francuska imaju godišnju razmjenu vrijednu oko milijardu eura, Francuska je deveti investitor u Hrvatskoj, a prošle je godine u Hrvatsku došlo 650.000 francuskih turista”, naveo je hrvatski premijer.

POVODOM BOŽIĆA

Pravoslavni vjernici u regionu proslavljaju Božić, a liturgije su služene u hramovima u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu.

Liturgiju je Hramu Svetog Save u Beogradu služio patrijarh SPC Irinej, koji je istakao da “glavna poruka i ovogodišnjega Božića treba da bude da pravoslavnu vjeru treba čuvati i sačuvati po svaku cijenu”.

“Našoj duhovnoj djeci, našem i danas mnogostradalnom srpskom narodu u Otadžbini i rasijanju, mi, njegovi duhovni pastiri, želimo da se blagočestive misli i osjećanja i ovog Božića obilno i trajno usele u nas i da se sav naš život zbiva u Bogu i sa svima svetima”, naveo u Irinej.

U Hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu liturgiju je predvodio mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, koji je upozorio na egoizam, mržnju i nasilje, te na važnost ljubavi unutar porodice.

Mitropolit Porfirije Perić poželio je u svojoj propovijedi svim vjernicima dobro u Novoj godini te ukazao na potrebu potrage za ličnim mirom koji će preći na cijeli svijet: “Taj mir ne dolazi od ovoga svijeta, taj mir zove se Hristos koji je potrebniji od svega u našem vremenu”.

Upozorio je na sukobe, nasilje i nepravde u današnjem svijetu, na egoizam i sebičnost “uz koje nema mira niti prisutnosti Boga, istinske i prave ljubavi ni prepoznavanja bližnjega kao našeg brata”.

Božićna liturgija služena je i u crkvama širom Bosne i Hercegovine, te u Sabornoj crkvi Presvete Bogorodice u Sarajevu. Liturgiju je služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom.

S liturgije se ukazalo na značaj hrišćanskog blagdana kojim pravoslavci slave rođenje Isusa Hrista.

U DRUGOM KRUGU

Trećina birača predsjedničkog kandidata iz prvog kruga u Hrvatskoj, Miroslava Škora, uopšte nije izašla na birališta, a od onih koji su izašli 68 odsto dalo je glas Kolindi Grabar-Kitarović, dok je Zoranu Milanoviću otišlo 32 odsto, prenio je Index.

Od 300.000 birača Miroslava Škora koji su u nedjelju izašli na izbore, 200.000 glasova dobila je Grabar-Kitarović, a 100.000 Zoran Milanović.

Zoran Milanović je uspio da prikupi glasove ostalih predsjedničkih kandidata, uglavnom populističko-centrističko lijevih, što je otprilike još 200.000 birača koje je Milanović uspio da pridobije između prvog i drugog kruga izbora.

Dogodio se, kako prenose zagrebački mediji, još jedan novi fenomen, a to su novi birači. To su birači koji nijesu izašli na birališta u prvom krugu, ali su izašli sada. Njih je nekoliko desetina hiljada i 56 odsto glas je dalo Milanoviću, a 44 posto Kolindi Grabar-Kitarović.

Milanović ima i veću podršku starije populacije – dobio je 57 odsto glasova birača starijih od 60 godina. Takođe, 61 posto birača s visokom stručnom spremom glasalo je za njega, dok je među biračima koji su završili samo osnovnu školu 59 odsto glasalo za Kolindu Grabar-Kitarović. Veću popularnost ima i kod birača mlađih od 30 godina, a od kojih je 51 odsto glasalo za HDZ-ovu kandidatkinju.

MOSTARSKA KOMPANIJA

Većina radnika mostarskog Aluminija već je dobila otkaze, a do sredine januara njima će biti isplaćene i otpremnine.

Kompanija će dalje zapošljavati oko 15 radnika neophodnih za osiguranje imovine, prenosi Klix.ba.

Uprava bivšeg giganta, kako ju je obavezao Nadzorni odbor, uručila je otkaze velikoj većini preostalih radnika, a osigurana su i sredstva za isplatu otpremnina.

Iznos otpremnina utvrdiće se na osnovu zakonskih određenja, kao što je to bilo i u septembru kad su otpremnine isplaćivanje za oko 500 radnika kojima su tada uručeni otkazi.

Za 17. januar zakazana je Skupština akcionara Aluminija koja bi trebalo da odluči o novoj, revidiranoj, ponudi izraelske Abraham grupe, koja zastupa kinesku kompaniju CMEC.

Ponuda Abraham grupe bazirana je na iznajmljivanju postrojenja, prvenstveno livnice i ne predviđa kupovinu kompanije.

Aluminiju, kojem je sredinom prošle godine isključena struja, je najvjerovatnije namijenjen stečaj.

VIŠI SUD NIŠ

Viši sud u Nišu odredio je danas pritvor do 30 dana Ninoslavu Jovanoviću iz niškog sela Malča, osumnjičenom za otmicu i silovanje 12-godišnje Monike Karimanović.

Sud je odluku o pritvoru donio na predlog Višeg javnog tužilaštva pred kojim je Jovanović danas saslušan kao osumnjičeni za krivična djela otmica i silovanje, za koja je kazna najmanje 10 godina zatvora ili doživotno.

U Višem sudu je agenciji Beta rečeno da je sudija za prethodni postupak odredio pritvor Jovanoviću zbog opasnosti od bjekstva, okolnosti koje ukazuju da će ponoviti krivično djelo, kao i jer se tereti za krivično djelo za koje je propisana kazna stroža od 10 godina zatvora, a i zato što je usled izvršenja tog dijela “došlo do uznemirenja javnosti, koje može ugroziti nesmetano vođenje krivičnog postupka”.

Ninoslav Jovanović (47) uhapšen je juče na groblju u selu Malča kod Niša poslije 17 dana policijske potrage.

Osumnjičen je da je 12-godišnju Moniku Karimanović iz Suvog Dola oteo na putu do škole u Brzom Brodu 20. decembra. Ona je nađena u jednoj kući u selu Pasjača 29. decembra.

Jovanović je zbog otmica i silovanja koje je ranije počinio, u zatvoru proveo 22 godine.

TAČI DAO ROK

Predsjednik Kosova Hašim Tači dao je Albinu Kurtiju, lideru pokreta Samoopredjeljenje, 48 sati da nominuje kandidata za premijera buduće Vlade Kosova, a “prije nego što preduzme sljedeće ustavne i zakonske korake”, saopštio je Tači putem Fejsbuka.

Konsultativni sastanak Tačija i Kurtija u ponedjeljak završen je bez zvaničog predloga o budućem mandataru vlade Kosova. Kurti je kazao da će njegova stranka naknadno podnijeti predsjedniku pismeni predlog o imenu budućeg mandatara, a očekuje se da će to biti sam Kurti.

“Potreba za formiranjem vlade od suštinskog je značaja za državu i građane Kosova. Kurti danas nije bio spreman da ponudi predlog za kandidata iz pokreta Samoopredjeljenje”, naveo je Tači, i dodao da će kao predsjednik Kosova sprovoditi ustavni i zakonski autoritet za očuvanje i negovanje političkog i građanskog jedinstva, i evroatlanske orjentacije države Kosovo.

Kurti je u izjavi za novinare nakon sastanka rekao da je na osnovu Ustava Kosova i presude (Ustavnog suda), potrebno da se taj zahtjev o mandataru podnese pismeno.

“Prema tome, o tom zahtjevu predsjednika sa ovog konsultativnog sastanka, ja ću izvijestiti predsjedništvo Samoopredjeljenja i što prije možemo donijećemo predlog o budućem premijeru koga će on da mandatuje na osnovu ustavnih obaveza”, kazao je Kurti.

On je dodao da onda kada Samoopredjeljenje pošalje pismeni dopis predsjedniku o budućem mandataru, počinje da teče rok od 15 dana za predstavljanje nove vlade Kosova Skupštini.

Kurti je nakon sastanka još jednom rekao da želi da se što prije sastane sa Demokratskim savezom Kosova, a kako bi počela nova faza okončanja pregovora, u cilju postizanja konačnog dogovora o zajedničkoj vladi. Kako je kazao, DSK i Samoopredjeljenje imaju jedinstvenu i istorijsku šansu da zajedno formiraju vladu.

Kurti je rekao da je uvjeren da bi bilo bolje da se o poziciji predsjednika Kosova pregovara onda kada za to dođe vrijeme, 2021.

U međuvremenu, očekuje se i da Demokratski savez Kosova izađe sa svojim stavom, a nakon održanih sastanaka parlamentarne grupe i predsjedništva te partije.

DIK SAOPŠTIO

Državna izborna komisija proglasila je danas Zorana Milanovića pobjednikom predsjedničkih izbora u Hrvatskoj pošto su prebrojani glasovi sa svih 6.533 biračkih mjesta.

Milanović je u drugom izbornom krugu dobio 1.034.389 glasova, a njegova protivkandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović 929.488 glasova.

Od 3.734.115 birača na izbore je izašlo 2.053.848 birača, što je 55 odsto.

Nevažećih glasačkih listića bilo je 89.415 odnosno 4,35 odsto.

Predsjednik DIP Đuro Sesa rekao je na konferenciji za novinare da su sedmi predsjednički izbori prošli uredno, mirno, “zakonski potpuno perfektno”, prenijela je Hina.

VUČIĆ SA DJECOM IZ HRVATSKE

Predsednik Srbije izjavio je danas da će “kao pristojan čovjek” uputiti čestitku Zoranu Milanoviću, kad budu zvanični rezultati na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, kao i da toj zemlji želi svako dobro ali Srbiji “duplo veći rast” u razvoju.

“To je pozitivna konkurencija, bez ičeg lošeg”, rekao je Vučić, nakon prijema djece iz Hrvatske.

Na pitanje da li će uzvratiti na uvrede koje su se mogle čuti iz Hrvatske, on je rekao da je natjerao sebe da ćuti, mada bi možda kao običan čovjek odgovorio, i da ne kaže ni jednu riječ.

Govoreći da nije želio da odgovori na optužbu da je “ratni kabadahija” ili tvrdnju da je Srbija mnogo slabija od Hrvatske, on je naveo da je odlučio da ćuti na to i da još više radi za napredak Srbije.

On je rekao da neće da govori o svojim političkim protivnicima, koji će, kako je naveo, sigurno probati da se istaknu nečim i tokom praznika, ali “jedino ne mogu da se istaknu na izborima”.

STRANI MEDIJI

Pobjeda Zorana Milanovića na hrvatskim predsjedničkim izborima predstavlja udarac konzervativnoj vladi premijera Andreja Plenkovića i njegovoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) uoči parlamentarnih izbora kasnije ove godine, ali i rijetku pobjedu kandidata ljevice u centralnoj Evropi gdje preovlađuju populističke snage, ocjene su svjetskih medija koje prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Milanovićeva pobjeda je rijedak trijumf kandidata ljevice na izborima za važnu funkciju u centralnoj Evropi gdje populisti i konzervativci pobjeđuju posljednjih godina, ističe Asošiejted pres (AP) i dodaje da se on nada da će vratiti određeni uticaj liberalima u pretežno konzervativnoj državi gdje Rimokatolička crkva ima znatan uticaj.

Iako je funkcija predsjednika u Hrvatskoj uglavnom ceremonijalna, izbori u nedjelju su bili važan test uoči parlamentarnih izbora koji se očekuju kasnije ove godine, ocjenjuje AP i ukazuje da bi Milanovićeva pobjeda mogla da omete konzervativnu vladu tokom predsjedavanja Evropskoj uniji u prvoj polovini godine, kao i da smanji njenu kontrolu vlasti u izbornoj godini.

Bivši ljevičarski premijer je pobijedio dosadašnju konzervativnu predsjednicu, poslije obećanja da će od Hrvatske napraviti tolerantnu zemlju okretanjem stranice njene ratne prošlosti, navodi agencija Frans pres (AFP) i ukazuje da se poraz dosadašnje predsjednice smatra teškim udarcem za vladajuću partiju.

Dok se najmlađa članica EU suočava s masovnim egzodusom, korupcijom i slabom ekonomijom, Grabar-Kitarović je vodila kampanju pod sloganom koji promoviše “pravu Hrvatsku”, sugerišući da samo konzervativni HDZ može istinski predstavljati zemlju.

Milanović je, ističe AFP, takve izjave nazivao “veoma opasnim” i zalagao se za “normalnu Hrvatsku” kao liberalnu demokratiju koja promoviše ravnopravnost svih građana.

Grabar-Kitarović je pokušavala da privuče desno orijentisane birače koji su u prvom krugu glasali za nacionalističkog narodnog pjevača, a Milanović je insistirao da je “rat završen” i da zemlja treba da se bori za svoje mjesto u Evropi, podvlači AFP.

Tijesna pobjeda Milanovića je ukor desničarskoj politici koja je u nedavnoj istoriji uglavnom dominirala u Hrvatskoj, piše portal Politiko.

Grabar-Kitarović je tokom kampanje pokušala da udovolji patriotskim osjećajima, dok je kao predsjednica, navodi Politiko, povremeno izražavala krajne desne stavove veteranskih organizacija i televizijskih ličnosti koje podržavaju revizionističku istoriju Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata.

S druge strane, Milanović dolazi iz Socijaldemokratske partije koja zastupa proevropske socijalno progresivne stavove i liberalnu politiku.

Ipak, dok rezultati izbora mogu ukazivati na odbacivanje ekstremno desnih osjećanja koje je prihvatio vladajući HDZ, promjena u stavovima nije radikalna, kaže politikolog Dejan Jović. On dodaje, navodi Politiko, da su glasači izabrali umjerenu promjenu i da se može reći da u sljedećih četiri godine Hrvatska neće krenuti putem Poljske ili Mađarske.

Jedno od glavnih pitanja prije glasanja je bila korupcija i kampanja Grabar-Kitarović je ušla u probleme pošto je ona snimljena kako pjeva rođendansku pjesmicu i daje tortu zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je suočen s optužbama za korupciju, navodi Blumberg.

Dok je Grabar-Kitarović pokušala da dopre do glasača prihvatajući antiimigrantsku poziciju kakva je u drugim državama EU poput Poljske i Madjarke, Milanović je obećao da će odbaciti ekstremizam, da će se boriti protiv korupcije i zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske koji traže bolji život u zapadnoj Evropi.

Optužbe protiv gradonačelnika Zagreba dolaze u osjetljivo vrijeme za Hrvatsku koja je 1. januara preuzela rotirajuće predsjedavanje Evropskoj uniji, ocjenjuje Blumberg i ukazuje da EU ispituje spremnost Hrvatske da usvoji euro i uđe u Šengensku zonu.

Optužbe o korupciji su odložile sličan pokušaj Bugarske, što dodaje pritisak na Hrvatsku, koja je po Transparensi internešenelu (Transparency International) peta najgora članica EU po pitanju korupcije.

Blumberg takođe ukazuje da funkcija predsjednika, iako uglavnom ceremonijalna, obezbjeđuje političku platformu i da će opozicione socijaldemokrate nastojati da iskoriste prednost u suočavanju s Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Pobjeda Milanovića na predsjedničkim izborima donijela je izazov po vlast Plenkovića i na nivou vlade i na nivou HDZ-a, koji je duboko podijeljen izmedju krajnje desnice i desnog centra, ocjenjuje Fajnenšl tajms.

HDZ je bio uzdrman kada je narodni pjevač Miroslav Škoro osvojio 24 odsto glasova u prvom krugu glasanja krajem decembra, pošto je vodio nacionalističku i antiestablišmentsku kampanju.

Očekivalo se, navodi britanski list, da bi Grabar-Kitarović mogla pobijediti na izborima glasovima koji su u prvom krugu otišli Škoru, ali je izlaznost pala u oblastima gdje je Škoro imao dobar rezultat prije dvije nedjelje.

Posmatrači sada kažu, ukazuje Fajnenšel tajms, da bi poraz Grabar-Kitarović mogao osnažiti krajnje desno krilo Hrvatske demokratske zajednice.

Plenković je, međutim, poslije objave rezultata, na pitanje novinara o podjeli u partiji rekao da će HDZ ostati fokusiran na demohrišćanske vrijednosti desnog centra.

PLANIRAO OTMICU NEKE DJEVOJČICE

Direktor policije Srbije Vladimir Rebić izjavio je da je otimičar dvanaestogodišnje djevojčice iz okoline Niša Ninoslav Jovanović uhvaćen na osnovu dojave mještana sela Malča koji su ga primijetili u dvorištu kuće u tom selu, što su prijavili policiji.

Rebić je tokom gostovanja na RTS-u rekao da je Ninoslav Jovanović ” od tog trenutka u narednih sat, sat i po, pronađen na obližnjem groblju gdje je i uhapšen, da nije bio agresivan zato što je shvatio da je u bezizlaznoj situaciji, kao i da nije imao kod sebe lična dokumenta i zbog čega je bilo potrebno vrijeme da se utvrdi da se radi o njemu”, kazao je Rebić”.

Rebić je rekao da na osnovu do sada poznatih informacija i na osnovu izjave date pred nadležnim tužiocem “Ninoslav Jovanović jeste planirao otmicu neke djevojčice ali da to nije bila konkretno Monika Karimanović, već je o tome odluku doneo u trenutku kada je devojčicu vidio”.

“Planirao je otmicu. Na određenim mjestima imao je zalihe hrane i vode gdje je planirao da opstane. Tačno je opisao gdje je ukrao vozilo. Odluku da to bude Monika donio je kada je vidio na ulici. Prevario je da je električar i da treba da obavi neke radove u školi, pitao je da pokaže put do škole i tada je ubacio u kola”, rekao je Rebić.

On je rekao da se “Ninoslav Jovanović očigledno dobro pripremio za skrivanje”, da su njegovi roditelji prijavili njegov nestanak početkom avgusta i da se od tada vodio kao nestalo lice.

“Određeno vrijeme boravio je na području drugih sela knjaževačke i svrljiške opštine u krugu od oko 180 kvadratnih kilometara što nam je otežavalo da ga pronađemo i uhapsimo. Slali smo ljude na mnoge druge lokacije na kojima se on nije pojavljivao”, rekao je Rebić i dodao da “policija zaslužuje sve čestitke prije svega zato što je već poslije dva dana od otmice Monike Karimanović utvrđeno da je otmičar Ninoslav Jovanović”.

Rebić je rekao da je potraga odmah nakon nestanka djevojčice sužena upravo na Ninoslava Jovanovića, što je uspjeh policije s obzirom na to da su u nekim drugim zemljama postojali slučajevi da se nakon takvih otmica žrtve ne pronađu godinama, ali da je problem pronalaženja otmičara i njegove žrtve bilo to što se on unaprijed pripremio tako što je na nekim mjestima bio obezbijedio i zalihe hrane, koristio je napuštene kuće, a sa nekih lokacija, kada je počela policijska potraga, nije se pomjerao po nekoliko dana.

Rebić je rekao i da očekuje da će “tužilac vrlo brzo okvalifikovati krivično djelo koje se stavlja na teret Ninoslavu Jovanoviću”.