POSLJEDICA PANDEMIJE U DUBROVNIKU

Pad i ekonomski gubici zbog pandemije koronavirusa i njom izazvane ekonomske krize, proizvele su izuzetno negativne posljedice za Dubrovnik u kojem je u junu prijavljeno 316 noćenja u odnosu na isti period prošle godine kada su imali više od 18.000 noćenja.

Prema podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika, na dan 1. jun 2020. godine zabilježeno je 86 dolazaka i 316 noćenja na području Dubrovnika. Uporedbe radi, na isti dan lani je ostvareno 6.747 dolazaka i 18.481 noćenja, što su neuporedivo veće brojke.

Kako prenose lokalni mediji, u gradu u kojem gotovo svaka ulica ima svoj ugostiteljski objekat trenutno je otvoreno svega njih 50-ak, u što se ubrajaju kafići, restorani, kao i objekti koji poslužuju brzu hranu.

Trenutno je otvoreno svega sedam dubrovačkih hotela, a to su Dubrovnik Palace, Hilton Imperial, Hotel Lero, Park, Petka, Pucić Palace i Royal Blue, što je bitno drugačija slika dubrovačkog turizma nego što je to bilo slučaj u istom periodu prošle godine.

“Prema podacima Poreske uprave od 24. februara do 17. maja ove godine fiskalizovano je 78 odsto manje računa nego u istom periodu 2019. godine, a ukupan iznos tih računa manji je za 63 procenta u svim djelatnostima Dubrovačko-neretvanske županije. U sektoru turizma, u što spadaju smještaj, ugostiteljstvo i putničke agencije, vrijednost izdatih računa pala je za 92 odsto”, izjavila je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

VOGEL O PREGOVORIMA

Istraživač briselskog Savjeta za politiku demokratizacije Tobi Vogel ocijenio je da je od termina nastavka dijaloga Beograda i Prištine važnija njegova sadržina.

“Nastavak dijaloga Beograda i Prištine mogao bi da se dogodi ubrzo. Medjutim, od toga hoće li se pregovarači sastati za nedjelju, dvije ili pak mjesec dana – važniji je način na koji će se razgovori pokrenuti”, izjavio je Vogel za Glas Amerike.

Stručnjak nevladinog Savjeta za politiku demokratizacije podsjeća da je tokom skoro desetogodišnjeg pregovaračkog procesa jedno vrijeme dijalog vodjen na nivou vlada – dok su premijeri Aleksandar Vučić i Hašim Tači.

“Onda se dogodilo da su njih dvojica postali predsjednici i dijalog su preuzele ličnosti, a ne zvaničnici. Smatrao sam to problematičnim, jer je sugerisalo njihovo uključivanje kao ličnosti… Po mom mišljenju ima mnogo smisla, makar na kosovskoj strani, da dijalog bude vraćen na funkciju koja ga je započela – a to je premijer. U kojoj mjeri izmedju Tačija i Vučića ima razumijevanja na ličnoj osnovi – to ne bih znao”, ukazuje on.

On smatra da SAD vuku u smjeru pronalaženja brzog rješenja, ali da dijalog Beograda i Prištine nije pitanje koje se može riješiti za nekoliko nedjelja.

Vogel je rekao i da pretpostavlja da je sa strane Evropske unije predsjednik Srbije posebno ohrabren da se prekine kampanja povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova.

“Prilično sam siguran da su vlade odredjenih zemalja razgovarale sa predsjednikom Vučićem i ukazale mu da nije dobra ideja nastaviti sa time uoči nastavka dijaloga”, rekao je.

SAVJET MINISTARA

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija (iz SNSD) izjavio je danas da nije realno očekivati da će BiH otvoriti granice prema državama Evropske unije prije kraja juna, uz mogućnost uvođenja restrikcija za neke zemlje ili regione, na osnovu odluka kriznih štabova.

On je rekao da će država pratiti epidemiološku situaciju, jer se upravljanje granicom pokazalo kao važna mjera za kontrolu pandemije korona virusa.

Tegeltija je istakao da se tokom otvaranja granice vodilo računa o zdravstvenim radnicima i oporavku privrede, kao i da su praćene odluke susjednih zemalja i EU.

On je podsjetio da je prvobitno granica otvorena za ulazak poslovnih ljudi uz ograničenja, osobama s dvojnim državljanstvom i gradjanima susjednih zemalja, kako se ne bi narušila epidemiološka situacija.

Najavio da će se i dalje pratiti šta čini i radi EU.

Delegat Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović (SDP) zatražio je danas na sjednici tog doma odgovor od predsjedavajućeg Savjeta ministara na pitanje – kada nadležni državni organi planiraju otvoriti državnu granicu za građane EU poreklom iz BiH.

“Potrebno je što prije to riješiti i regulisati. U pojedinim državama EU žive brojni građana koji su iz BiH i koji žele posjetiti domovinu tokom ljeta, pa im je potrebno poslati jasnu poruku kada mogu doći u BiH, ali to nije jasno iz odgovora predsjedavajućeg”, naveo je Bećirović.

On je kazao da nije zadovoljan radom Savjeta ministara BiH tokom pandemije korona virusa.

IZETBEGOVIĆ TVRDI

Lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je danas da se nije desilo da Savjet ministara bira kandidate na 20 do 30 pozicija bez dogovora vladajuće koalicije BiH.

“Sada Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) to pokušava da uradi jednostrano, bez dogovora kada su u pitanju imenovanja Srba, a to ne može tako”, kazao je Izetbegović novinarima u Sarajevu.

Rekao je da je SDA spremna za dogovor, ali pod uslovom da se prvo imenuje novi ministar bezbjednosti, jer je Fahrudin Radončić (SBB) podnio ostavku, zatim da potom idu imenovanja direktora Agencije za istrage i zaštitu (Sipa), Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

Izetbegović je naveo da na državnom nivou postoji koalicija SDA, HDZ, SNSD i DF, te da mu je žao što u toj koaliciji više nije SBB Fahrudina Radončića.

Po njegovim riječima, atmosfera među partijama partnerima na državnom nivou nije dobra, ali je SDA spremna na rješavanje problema poput budžeta.

Komentarišući rad pravosuđa u BiH, Izetbegović je kazao da postoji ogromna potreba da se napravi kvalitetno, nezavisno i profesionalno pravosuđe.

“Za mnoge od njih zakon ne važi, počevši od predsjedavajućeg Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) Milana Tegeltije, pa do prozvanog tužioca (Oleg Čavka), koji je mobilni telefon nosio kući i pokušao da ga koristi”, naveo je lider SDA.

Izetbegović je juče izjavio da je državni tužilac Oleg Čavka uzeo mobilni telefon od optužene osobe, iz kutije u kojoj su evidencije.

“Svideo mu se mobitel, uzeo sebi i ostao tužilac da nam dijeli pravdu”, kazao je lider SDA.

On smatra da je mnogo šta treba popraviti u Tužilaštvu BiH, dodavši da je krajnje vrijeme da se krene u “čišćenje pravosuđa”, u skladu sa smjernicama izvjestioca EU o stanju u pravosuđu u BiH Rajnharda Pribea.

“Krajnje je vrijeme da se krene u temeljite reforme”, rekao je Izetbegović.

ZABRANA SPOTA

Predsjednik Srbije i lider SNS Aleksandar Vučić izjavio je danas povodom odluke REM-a da zabrani spot izborne liste koju predvodi, da nikakve zloupotrebe djece nije bilo i ocijenio da je suština tih kritika da mu se zabrani pojavljivanje u medijima.

Komentarišući spot u kom razgovara sa djevojčicom, Vučić je rekao da je to “lijep spot sa dobrom porukom koji nikoga nije uvrijedio”. 

“Vjerovatno im je zasmetao jer se ljudima dopao. Nikakve zloupotrebe djece nije bilo, nismo vodili negativnu kampanju, pričali smo o problemima koje djeca imaju od vrtića, škole. A zbog koga se bavite politikom ako ne prvenstveno zbog djece”, rekao je Vučić. 

Naveo je da se SNS-u zabranjuju spotovi a da ta ista pravila ne važe za “drugu stranu”. 

“Čisto licemjeran pristup, ali smo poštovali odluke državnih organa. Htjeli su naši ljude da se pobune protiv takve odluke ali reč nismo rekli. Suština je kako zabraniti meni da se negdje pojavim. Njima smeta samo jedan, razumiju ljudi sve”, kazao je Vučić. 

U BIH

Nekadašnji rukovodilac Odjeljenja za organizovani kriminal i korupciju Tužilaštva Bosne i Hercegovine i državni tužilac Božo Mihajlović osuđen je danas prvostepenom presudom Suda BiH na pet godina zatvora.

Mihajlović je optužen za nesavjestan rad u službi, jer je u periodu od 2006. do 2015. godine kao tužilac i rukovodilac Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH, propustio nadzor nad radom daktilografkinje s kojom je sarađivao, te time omogućio da ona prisvoji 225.762 KM.

Kako je danas istaknuto tokom izricanja presude, dok je bio na funkciji nije provjeravao stanje novca u privremeno oduzetim predmetima i vrećama s dokazima, te je time učinjena teža povreda osoba od kojih je otuđen novac, ali i imovinska šteta BiH.

Prema presudi Mihajlović mora vratiti sav novac koji je daktilografkinja otuđila. Njegovi branioci imaju pravo žalbe na ovu presudu koju moraju podnijeti u roku od 15 dana.

Tužiteljica Ivana Petković ranije je kazala da je dokazano da je u predmetima koje je vodio Mihajlović periodično nestajao novac kada je u kontakt s njim dolazila daktilografkinja. Prema riječima Petković, daktilografkinja je prisvajala novac i neovlašteno otvarala dokaze, što Mihajlović nije ni primijetio.

Podsjećamo, Tužilaštvo BiH je optužnicu protiv Boža Mihajlovića podiglo 19. juna 2018. godine, a suđenje je počelo 11. septembra te godine.

Mihajlović se na ročištu izjasnio da nije kriv za krivično djelo koje mu je na teret stavljala optužnica. On je ranije podnio ostavku na mjesto šefa Odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH.

POČINJE PROCEDURA

Hrvatska će tokom ljetnih mjeseci formalno zatražiti ulazak u bankovnu uniju i ERM II, čekaonicu za ulazak u eurozonu i ulazak eura u svakodnevnu upotrebu, u kojoj mora provesti najmanje dvije i po godine.

Vlada Hrvatske bi uskoro trebala obavijestiti evropske institucije o sprovođenju svih mjera, a ECB bi trebao upoznati zemlje članice eurozone o rezultatima procjene kvaliteta imovine pet hrvatskih banaka.

Njihov pozitivan odgovor očekuje se do sredine jula, piše Jutarnji list, a nakon toga procedura nalaže slanje formalnog zahtjeva za ulazak u ERM II i uspostavu bliske saradnje između HNB-a i ECB-a. Sudeći prema neslužbenim informacijama, taj bi proces trebao biti i završen idućih mjeseci.

Kada Hrvatska uđe u ERM II, to ponajprije znači određivanje kursa po kojem će se u budućnosti obaviti zamjena domaće valute (kune) za euro, kao i raspon dopustivih fluktuacija oko središnjeg pariteta.

Ako Hrvatska ostvari prvi korak na putu prema euru, novo pitanje koje se otvara je koliko će ostati u tečajnom mehanizmu i kada će euro zaista ući u svakodnevnu upotrebu. Iskustva ostalih zemalja pokazuju da taj period može varirati od dvije i po godine, koliko je trebalo Sloveniji, do 11 godina, koje je u tečajnom mehanizmu provela Litvanija od 2004. do 2015. godine.

UKLONJENI SVI IZGOVORI

Predsjednik Kosova Hašim Tači izjavio je danas da je Priština spremna da nastavi dijalog sa Beogradom i da je uklonjen bilo kakav “izgovor koji je Srbija koristila da izbjegne dijalog”.

“Kosovo je jasno u onome što želi u dijalogu – traži medjusobno priznavanje i ubrzanje puta ka članstvu u Ujedinjenim nacijama. Iznad svega, Kosovo je u ovom procesu zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i svim drugim saveznicima”, rekao je Tači na konferenciji za novinare.

Kazao je da Kosovo nema čega da se ustručava.

“To je sigurno putovanje. Nadamo se i verujemo da će ovo biti zaključeno u skladu sa voljom gradjana zemlje”, rekao je Tači.

Kosovski predsednik je rekao da je potrebno da se Kosovo što pre kreće ka članstvu u NATO, EU i drugim medjunarodnim organizacijama.

“Kosovo je spremno. Radićemo na tome da budemo što jedinstveniji i ujedinjeniji i da se medjusobno dopunjujemo”, rekao je on.

Na pitanje ko će voditi dijalog, Tači je rekao da su svi uvek pred Srbijom jedinstveni.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja koje je objavila agencije “Piper” 15,92 odsto anketiranih stanovnika Kosova je zadovoljno formiranjem nove kosovske vlade, dok se više od polovine učesnika – 62,45 odsto izjasnilo da je razočarano tim epilogom, prenosi Kosovo online pozivajući se na pisanje portala Telegrafi.

Pored toga, istraživanje je pokazalo da formiranje vlade Avdulaha Hotija za 66,75 odsto anketiranih predstavlja nepoštovanje volje građana.

Istraživačka kompanija “Piper” sprovela je, navodi se, anketu putem slučajnog uzorka sa oko 1.140 ljudi širom Kosova, a takođe, prema podacima, učesnici smatraju da budućnost vlade “nije dobra” i da ona neće donijeti rezultate.

Osim malog broja njih – 6,95 odsto, koji su optimistični da će vlada Hotija ispuniti mandat, 69,39 odsto smatra drugačije, dodaje se u tekstu.

Navodi se da anketirani u 42,44 odsto slučajeva smatraju da će se nivo korupcije povećati.

Što se tuče eventualnog sporazuma Beograda i Prištine 29,73 odsto ispitanih smatra da neće biti postignut tokom mandata Avdulaha Hotija, dok 14,34 odsto procjenjuje da će takav sporazum biti postignut, ali neće biti sproveden.

“Pored toga, 13,02 odsto procjenjuje da će sporazum biti postignut i primijenjen. Međutim, jedna trećina od njih smatra da taj sporazum neće biti koristan za Kosovo”, dodaje se.

Izostanak imenovanja funkcionerke Demokratske savez Kosova Vjose Osmani na bilo koju poziciju u Vladi ocijenjeno je kao neprihvatljivo za gotovo polovinu učesnika – 46,53 odsto, dok 32,98 odsto procjenjuje da će predsjednik Hašim Tači imati drugi mandat zahvaljujući Vladi Hotija, dok 30,08 odsto ne misli tako.

Peticiju Samoopredjeljenja za raspisivanje izbora, prema toj anketi, podržava 58.05 odsto.

MOGU U CG?

U Srbiji je danas svega šest aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, što je deset puta manje u odnosu na petak, kada ih je bilo 64 na 100 hiljada.

Prema podacima objavljenim na covid.rs, u posljednja 24 sata u Srbiji su se od koronavirusa oporavile 4.052 osobe.

Smanjenjem broja aktivno oboljelih ispod 25 na 100 hiljada stanovnika stekli su se uslovi da Crna Gora otvori granicu za građane Srbije.

Broj novozaraženih se od 1. maja u prosjeku kretao oko 70,3, a u posljednjih sedam dana oko 50.

Broj novozaraženih u posljednjih 14 dana bio je nešto više od 650.

Srbija je do sada testirala ukupno 269.185, ili 38.676 na milion.

U Srbiji je od početka epidemije koronavirusom inficirana ukupno 11.741 osoba, a preminulo ih je 248.