KOSOVO

Mandatar za sastav nove vlade Kosova, Avdulah Hoti izjavio je danas da će vlada imati 15 ministarstava, jedno više od prethodne.

Razlika će biti u podijeli aktuelnog ministarstva ekonomskog razvoja koje je u dosadašnjoj vladi objedinjavalo pet resora.

Hoti je rekao da još uvijek nijesu određena imena ministara, ali da su postignuti koalicioni sporazumi sa svim strankama.

Vanredna sednica Skupštine Kosova na kojoj je planiran izbor vlade na čelu sa Hotijem zakazana je za sjutra u 13 časova.

Juče je pokret Samoopredjeljenje podnio Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti ukaza predsjednika Kosova Hašima Tači za imenovanje Hotija za mandatara za sastav nove vlade.

Ustavni sud je odmah poslije prijema zahtjeva zatražio od svih zainteresovanih strana da do danas u 12 sati dostave komentare u vezi sa zahtevom za određivanje privremene mjere.

Komentare su dostavili Kabinet predsjednika Kosova, predsjednica Skupštine, dosadašnji premijer Aljbin Kurti, Poslanički klub Demokratskog saveza Kosova (DSK) i poslanici DSK Škemb Demaj i Artab Abraši, rečeno je u Ustavnom sudu za agenciju Beta.

“Poslanicima Srpske liste je na njihov zahtjev produžen rok za predaju komentara do danas u 16 časova, zbog vremena koje je bilo potrebno da se zahtjev, ranije predat na albanskom, prevede na srpski”, piše u odgovoru kancelarije Ustavnog suda Kosova za medije.

“Ustavni sud u skladu sa svojim odgovornostima i funkcijom, tretiraće ovaj predmet urgentno i kao prioritet”, kaže se u saopštenju Ustavnog suda Kosova.

“NEPRIMJEREN POTEZ”

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas nije dobro što je predsjednik države Zoran Milanović napustio skup povodom 25. godišnjice vojno-policijske akcije Bljesak u Okučanima, jer su pojedinci nosili majice s ustaškim natpisom “Za dom spremni”.

“Ovo što je predsjednik napravio nije dobro jer došli smo odati počast poginulima”, rekao je Plenković novinarima u Okučanima ističući da su oni ovdje “u ime institucija”.

Na pitanje je li riječ o smišljenoj provokaciji, kako tvrdi Milanović, odnosno da li je on znao da će neki u Okučane doći u majicama na kojima je oznaka paravojne jedinice iz rata ’90-tih, Hrvatskog vijeća odbrane (HOS) sa spornim ustaškim pozdravom, Plenković je odgovorio da nije.

“Vidjeli ste da je prije nekoliko dana u Jasenovcu za onu ploču (HOS-a) koja je bila u Jasenovcu, a danas više nije tamo, Milanović rekao da ju treba baciti. Nikada od bilo koga od nas ovdje nećete čuti da ploču s imenima branitelja koji su poginuli za slobodu Hrvatsku treba baciti”, rekao je Plenković.

On je dodao i da svi koji su dali život za Hrvatsku imaju njegovo poštovanje, pa tako i pripadnici HOS-a.

Plenković je rekao da se njegova vlada jasno odredila u vezi pozdrava “Za dom spremni” i da pravi razliku između ustaškog pokreta iz Drugog svjetskog rata, koji oštro osuđuje i “nekih oznaka” koje su korišćene ratu ’90-tih.

“Vijeće koje smo osnovali za suočavanje s prošlošću je iznjedrilo dokument koji vrlo precizno identifikuje trenutke u kojima se neka obilježja koja su korišćena u Domovinskom ratu mogu koristiti, a to su komemoracije i trenuci u kojima se prisjećamo žrtava”, dodao je premijer.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ocijenio je da je Milanovićev potez neprimjeren. On je novinarima rekao da je Milanović izjavom u Jasenovcu “otvorio svetonazorske ideološke sukobe”.

Premijer i predsjednik Sabora dolaze iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice, a predsjednik Hrvatske iz opozocione Socijaldemokratske partije. Milanović je u drugom krugu predsjednočkih izbora početkom godine pobijedio dotadašnju predsjednicu i kandidatknju HDZ Kolindu Grabar-Kitarović.

OBILJEŽAVANJE “BLJESKA”

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović napustio je danas obilježavanje akcije “Bljesak” u Okučanima zbog natpisa “Za dom spremni”.

Milanović je odlučio da napusti Okučane nakon što je jedan muškarac istakao majicu s ustaškim natpisom.

“Pristali smo na sve elemente protokola, ali na ovo nismo pristali. Ovdje je jedan sudionik bio obučen u odoru s porukom “Za dom spremni” i ja u tome ne želim sudjelovati”, kazao je Milanović, prenosi hrvatski N1.

On je ocijenio da je to bila namjerna provokacija.

“Smatram to gaženjem žrtava i sjećanja na ovaj događaj. Ubuduće gdje god bude ovakva situacija ja u tome neću učestvovati. Premijera i predsjednika Sabora razumijem, oni moraju”, rekao je Milanović.

Upitan je li razgovarao s premijerom o tome, hrvastki predsjednik je kazao:

“Jesam. On je slegnuo ramenima. Imam razumijevanja za premijera, ali pozdravu za Dom spremni ovdje nije mjesto”, kazao je Milanović.

SASTAV NOVE VLADE

Predsjednik Kosova Hašim Tači objavio je da je potpisao ukaz o imenovanju novog mandatara za sastavljanje vlade, Avdulahu Hotiju iz Demokratskog saveza Kosova.

Tači je objavio da je od predsjednika DSK, Ise Mustafe, danas dobio pismo kojim ga obavještava da prihvata uslove za imenovanje premijera, da su obezbijedili potreban broj glasova poslanika i da je shodno tome potpisao ukaz o imenovanju Avdulaha Hotija za mandatara za sastav nove vlade.

Mandatar ima 15 dana da pred Skupštinom predstavi program i sastav vlade.

Ukaz predsjednika se dostavlja sekretarijatu Skupštine Kosova, kao i zahtjev za održavanje vanredne sjednice Skupštine na kojoj će se glasati o novoj vladi kada se za to obezbijede potpisi 40 poslanika, a potom rukovodstvo Skupštine u roku od 48 sati treba da odredi datum održavanja sjednice na kojoj će se izabrati nova vlada.

Današnja “Koha ditore” je najavila mogućnost da Tači i DSK izbor nove vlade organizuju tokom vikenda, u vrijeme kada ne radi Ustavni sud, kako bi se onemogućilo podnošenje zahtjeva za ocijenu ustavnosti Tačijevog današnjeg ukaza.

To je za taj dnevnik izjavio dobro informisani izvor, dodavši da bi se time omogućilo glasanje za novu vladu na čelu s Hotijem, prije no što Ustavni sud bude mogao da donese privremenu mjeru koja bi blokirala to glasanje.

Takav scenario bi mogao da počne da se sprovodi već danas, po završetku radnog vremena, pošto je petak neradni dan, te Ustavni sud ne radi do ponedjeljka.

RANO JUTROS

Novi slabiji zemljotres pogodio je Markuševec, sedam kilometara sjeverno od centra Zagreba.

Potres je zabilježen u 5.38 sati, prenosi portal Indeks.

Prema prvim informacijama, zemljotres je bio jačine 1,7 po Rihteru.

SUOČAVANJE S KRIZOM

Evropska unija (EU) priprema veliki finansijski paket za Zapadni Balkan kako bi se zemljama regiona pomoglo u suočavanju sa krizom nastalom zbog koronavirusa, kao i ekonomskim posljedicama ove krize, saznaje Radio Slobodna Evropa iz pouzdanih izvora unutar Evropske komisije EK.

Poseban projekat Evropske komisije se odnosi na veliki ekonomski investicioni plan za region, koji bi ova institucija trebala predstaviti ove jeseni.

EK bi trebalo da predstavi finansijski paket u narednim danima. Prema saznanjima RSE, obuvatiće podršku zdravstvenom sektoru, posebno isporukom osnovnih zaliha za spašavanje života i značajnu podršku socijalom i ekonomskom oporavku.

Finansijsku podršku će region dobiti od dvije institucije odvojeno: Evropske komisije sa jedne strane i Evropske investicione banke sa druge. Tačna suma cjelokupnog paketa za sada nije poznata ali se govori o “milijardama eura” koje će izdvojiti ove dvije institucije.

Ovaj finasijski paket će biti dio rasprave na Zagrebačkom samitu koji će se održati 6. maja, u formatu video konferencije, a gdje će učestvovati lideri EU i lideri zemalja Zapadnog Balkana.

U nacrtu zajedničke deklaracije koja će biti usvojena na kraju samita, navodi se između ostalog da, kada evropski kontinet izađe iz restriktivnih mjera zbog pandemije COVID-19, “uslijediće nova faza tijesne saradnje u rješavanju značajnog društveno-ekonomskog uticaja krize”.

Prema nacrtu zajedničke deklaracije u koji RSE ima uvid, lideri EU će pozvati Evropsku komisiju, da, na jesen, predstavi veliki ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, koji ima za cilj ponovno pokretanje ekonomija, istovremeno poboljšavajući konkurentnost njihovih ekonomija, kako bi ih što bolje povezali unutar regiona i EU.

U nacrtu dokumenta se podvlači da su ulaganja od presudne važnosti za podsticanje dugoročnog oporavka cijelog regiona i za podržavanje potrebnih reformi za kretanje na evropskom putu.

“Zapadni Balkan treba da se transformiše u funkcionalne tržišne ekonomije koje su u stanju da se potpuno povežu u jedinstveno tržište EU, da stvore radna mjesta i preduzetničke mogućnosti za poboljšanje poslovne i investicione klime i da promovišu vladavinu zakona”, piše u nacrtu zajedničke deklaracije.

SIRIJA

Izraelski borbeni avioni rano jutros iznad Libana ispalili su rakete na područja kraj Damaska, saopštila je sirijska vojska.

Sirijska vojska tvrdi da je protivvazdušna odbrane te zemlje oborila većinu tih raketa.

U vojnom saopštenju koje su prenijeli državni mediji navodi se da su neke rakete koje su stigle do meta kraj sirijskog glavnog grada pričinile materijalnu štetu ali da žrtava nije bilo.

Kako se dodaje, napad se dogodio u zoru, a sirijska vojska nije objavila druge detalje ni šta je zapravo ciljano.

Sirijska državna televizija je javila da je napadnuta okolina Damaska, a Izrael nije komentarisao sirijski izvještaj.

Ta zemlja je ranije potvrdila da je tokom godina izvela stotine udara iz vazduha uglavnom na iranske isporuke oružja za koje se vjeruje da su namijenjene libanskom ekstremističkom Hezbolahu.

U posljednjih nekoliko mjeseci izraelski zvaničnici su izrazili zabrinutost da Hezbolah pokušava da izgradi postrojenja za izradu precizno navođenih raketa.

Iranske i snage Hezbolaha se u Siriji bore na strani sirijskih vladinih snaga. Izrael je takode ranije koristio libanski vazdušni prostor za napade na Siriju.

Prošle nedjelje su u izraelskom udaru ciljani iranski i borci koje podržava Iran u pustinji kraj sirijskog grada Palmira.

Sirijska opoziciona organizacija koja nadgleda rat u toj zemlji je rekla da je ubijeno devet boraca, uljučujući šest stranaca.

ĆOSIĆ ZA TVCG

U Srbiji se vode dvije epske bitke, jedna za zdravlje građana, druga za rejting predsjednika Aleksandra Vučića, kaže za Jutarnji program TVCG, novinar i programski direktor Televizije N1 Jugoslav Ćosić.

On navodi da u Srbiji nema političkog dijaloga, a opozicija je ušla u krizu sa stavom da neće ići na izbore.

“U Srbiji se vode dvije epske bitke. Jedna za zdravlje građana, druga za rejting predsjednika Aleksandra Vučića i SNS-a, pred očigledno izvjesne izbore. Naravno da će tu biti postavljena mnoga pitanja ako dođe do izbora na koji način će se voditi predizborne radnje”, navodi Ćosić.

Činjenica je, kako navodi, da se u trenutku pandemije korona virusom, vodi računa koliko o kampanji toliko i o rejtinzima.

“Ne znam ljekara koji se u ovoj pandemiji više pojavljivao od predsjednika Vučića”, naveo je Ćosić i takvo stanje uporedio sa Hrvatskom, gdje je predsjednik Zoran Milanović kazao da se ne pojavljuje u medijima, jer se drži ustavnih ovlašćenja.

“Meni se čini da je ovo, u metaforičkom smislu san koji se ostvario, svakog autokratskog i nedemokratskog režima, da kontroliše kretanje ljudi njihovo ponašenje, da kontroliše medije”, navodi Ćosić.

Kao primjer, podsjeća na uredbu Vlada Srbije kojom su potpuno zaustavljene sve informacije iz bolnica i sve informacije su centralizovane ka kriznom štabu. Ta odluka je, kako kaže, ukinuta nakon 24 sata.

TV N1 je, ističe Ćosić, izvještavala i o slučajevima hapšenja. Istraživali su, navodi, slučajeve dvoje mladih ljudi koji su ušli u Srbiju prije uvođenja mjera, nijesu dobili naredbu o izolaciji, a potom su bili uhapšeni.

“Oboje su poslije nekoliko dana uhapšeni, proveli su po tri nedjelje u pritvoru sa drugim pritvorenicima za koje nijesu znali u kakvom su stanju”, navodi Ćosić.

Postavlja se pitanje i opsega mjera, koje daju rezultate.

“Ali je pitanje da li je bilo potrebe za mjerama u ovakvom intezitetu”, kaže Ćosić i dodaje da je za Prvi maj u Srbiji planiran karantin od oko 80 sati.

“Mislim da je Vlada Srbije pametno procijenila da ne može da se osloni na zdravstveni sisitem koji je omanuo u mnogim procjenama i da se sistem kao autoritaran oslanja na policijske mjere”, kaže Ćosić.

Ističe i da se u Srbiji nastavljaju pritisci na medije, te da nema u Evropi primjera hapšenja novinara zbog pisanja o korona virusu, kao što se to dogodilo sa novinarkom Anom Lalić.

Navodi i da je vlast u tom slučaju popustila pod pritiskom.

“Razlog pritisaka je da te informacije ne dođu do javnosti”, navodi Ćosić. 

On je kazao i da vlast u Srbiji već šest godina pokušava da vrši pritisak na TV N1.

“Sve je fokusirano na to da se naša uređivačka politika na neki način smekša, da se smanji ta kritička nota. To je u suštini cilj ove vlasti”, zaključio je Ćosić.

MILANOVIĆ POZVAO

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pozvao je danas Sabor da zakonom zabrani veličanje ustaštva.

“Pozivam Hrvatski sabor da zakonom zabrani i propiše sankcije za veličanje ustaštva kao što su to učinile druge demokratske i civilizovane evropske države. Siguran sam da u Hrvatskom saboru danas postoji potrebna većina za donošenje takvog zakona i siguran sam da će i predsjednik vlade Andrej Plenković to podržati”, napisao je predsjednik na Fejsbuku.

Milanović, koji je prije dva mjeseca stupio na funkciju predsjednika i dolazi iz opozicione Socijaldemoktratske partije (SDP), oglasio se povodom niza kritika s desnog i krajnje desnog političkog spektra zbog njegove jučerašnje izjave u Jasenovcu da treba “maknuti i baciti” spomen-ploču s uklesanim ustaškim pozdravom “Za dom spremni”.

Tu ploču su prije nekoliko godina u Jasenovcu postavili pripadnici zagrebačkog Udruženja dobrovoljaca Hrvatskih odbrambenih snaga (HOS) iz rata 90-tih u čast poginulim pripadnicima te jedinice. Poslije pritiska javnosti, tabla je, u dogovoru s vladom, iz Jasenovca premještena u Novsku.

Predsjednik Hrvatske je u odgovoru na Fejsbuku objasnio da svojom izjavom nije htio da obezvrijedi ili umanji žrtvu poginulih prpadnika HOS čija su imena na toj ploči.

“Ono što jesam htio, i na čemu neću prestati da istrajavam, jeste prokazivanje onih likova koji politički i neljudski zloupotrebljavaju poginule branitelje da bi relativizovali zločinački karakter NDH i da bi se narugali žrtvama ustaškog terora i u Jasenovcu i širom Hrvatske”, istakao je aktuelni predsjednik i bivši premijer vlade lijevog centra.

On je poručio da “neće ćutati prema onima koji misle da su u poginulim pripadnicima HOS-a pronašli sredstvo za slobodno veličanje ustaštva i za neometano širenje mržnje i laži”.

“Neću ustuknuti pred javnom agresivnošću političkih štetočina koji misle da mogu doveka parazitirati na afirmaciji NDH, najstrašnijeg moralnog i političkog posrnuća u modernoj hrvatskoj istoriji”, napisao je Milanović.

On je podsjetio da se čast braniteljima HOS, ako se to želi, može odati i bez ustaškog pokliča, o čemu svjedoči i spomen-ploča na Trgu Francuske republike u Zagrebu, koja je postavljena prije desetak godina.

Milanović je objavio link na video isječak iz 1992. iz intervjua tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franja Tuđmana koji, među ostalim, rekao da ne zanemaruje doprinos HOS, jer zna da je među njima bilo “hrvatskih fanatika”, ali da je začuđujuće da “nasijedaju onima koji im oblače crne košulje i fašističke oznake iz izgubljenog Drugog svjetskog rata”.

Takođe je rekao da su te oznake bile jedna od glavnih smetnji za međunarodno priznanje Hrvatske.

Inače, Milanovićevu jučerašnju izjavu kritikovali su ministri branitelja Tomo Medved i odbrane Damir Krstičević, obojica iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), stranke iz koje je i premijer Andrej Plenković.

U drugom krugu predsjedničkih izbora početkom ove godine, Milanović je kao kandidat SDP pobijedio na izborima tadašnju predsjednicu i kandidatkinju vladajućeg HDZ Kolindu Grabar-Kitarović.

USPJEŠAN ZAHVAT

Predsjednik Kosova Hašim Tači danas je operisan u Urološkoj klinici KBUC Kosova, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Kako se navodi, operacija je bila uspješna a predsjednik Kosova je pod stalnim nadzorom stručnog ljekarskog osoblja.

Tači je u ponedjeljak i utorak bio na pregledima u Urološkoj klinici, dok se ranije danas sastao sa ambasadorima zemalja Kvinte koje je informisao o aktuelnoj situaciji na Kosovu nakon odluke da od Demokratskog saveza Kosova zatraži ime mandatara za sastav nove Vlade.