PISONERO SAOPŠTILA

Evropska unija zabrinuta je zbog hapšenja novinarke portala Nova.rs Ane Lalić, izjavila je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero.

Novinarka portala Nova.rs sinoć je privedena nakon što je objavila tekst o o problemima zaštitne opreme Kliničkog centra Vojvodine.

“Jučerašnje hapšenje novinarke portala Nova.rs Ane Lalić izaziva zabrinutost. Pozdravljamo njeno puštanje na slobodu jutros. Sloboda medija je ključna u svim vremenima i mora biti sačuvana. Od suštinske je važnosti da hitne mjere nijesu na štetu osnovnih principa i vrijednosti”, saopštila je Pisonero.

Takođe, navela je da EU pozdravlja oduku Vlade Srbije da povuče najavljene mjere o centralizaciji javnih informacija u vezi sa pandemijom koronavirusa tokom vanrednog stanja i obezbijedi slobodu medija.

UZ NADZOR PARLAMENTA

Vanredno stanje koje uvode vlade širom regiona OEBS-a mora da bude vremenski ograničeno i da sprovođenje nadgleda parlament, saopštila je direktorka Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Ingibjerg Soulrun Gisladetir uoči glasanja u Mađarskoj o proširenju vanrednih mjera.

ODIHR sistematski prati sadržaj i posledice proglašenja vanrednog stanja kao odgovor na pandemiju korona virusa.

“Jasno je da države moraju da brzo djeluju kako bi zaštitile stanovništvo od pandemije korona virusa i shvatam da će to možda zahtjevati vanredno stanje. Međutim, vanredno stanje – bez obzira gdje je proglašeno i iz kojeg razloga – mora da bude proporcionalno njegovom cilju i da ostane na snazi onoliko dugo koliko je apsolutno neophodno”, navela je direktorka ODIHR.

Sve zemlje OEBS-a obavezale su se da će podržavati demokratiju i vladavinu prava, uključujući i tokom vanrednog stanja. To znači da zakon o vanrednom stanju može biti samo privremen i treba da ga provjerava parlament.

Direktorka ODIHR-a je, kako je navela, izrazila “zabrinutost mađarskoj vladi vezano za kontekst današnjeg glasanja i za mjere koje su obuhvaćene nacrtom zakona. ODIHR je ponudio podršku i pomoć kako bi se na ovu krizu reagovalo u potpunosti u skladu sa obavezama OEBS-a i sa međunarodnim pravom.

Mađarska vlada je 20. marta predložila nacrt zakona kojim se produžava trenutno “stanje opasnosti” i vladi daju ovlašćenja da donosi dekrete bez nadzora parlamenta i bez određenog vremenskog ograničenja.

Prema međunarodnom pravu, vanredno stanje i mjere treba da budu samo one neophodne i srazmjerne, a sprovođenje pod parlamentarnim i sudskim nadzorom, uz redovno revidiranje kako bi se osiguralo da su i dalje potrebne, proporcionalne i odgovarajuće za rješavanje prijetnje koja je dovela do njihovog uvođenja.

Sve zemlje OEBS-a obavezale su se da pribjegavanje proglašenju vanrednog stanja “ne može da bude iskorišćeno za podrivanje demokratskog ustavnog poretka, niti za uništavanje međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda”.

STOLTENBERG POŽELIO DOBRODOŠLICU

Zastava Sjeverne Makedonije podignuta je danas popodne pred zgradom NATO u Briselu, čime je svečano označeno njeno zvanično pristupanje toj alijansi kao 30. članice.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je s malom grupom zvaničnika prisustvovao podizanju zastave, ocijenio je da je to istorijski trenutak za Sjevernu Makedoniju poslije godina njene posvećenosti i zalaganja za reforme.

“Mi smo se danas ovdje okupili da poželimo dobrodošlicu Sjevernoj Makedoniji u porodicu NATO podizanjem zastave pred našim sjedištem. Tridest zastava se sada zajedno vijori, kao simbol našeg jedinstva i solidarnosti”, rekao je on.

Stoltenberg je istakao da je pridruživanja NATO važno za Sjevernu Makedoniju, da je dobro za stabilnost Zapadnog Balkana i za međunarodni mir i bezbjednost.

Zbog pandemije koronavirusa, svečanost su posredstvom video-veze iz Skoplja pratili premijer Oliver Spasovski i ministri.

Soasovski je izjavio da je stanje u NATO največi uspjeh od proglašenja nezavisnosti zemlje do danas, i istakao da je podizanje zastave “simbol bezbjedne, sigurne i prosperitetne budućnosti” Sjeverne Makedonije.

“Zastava Sjeverne Makedonije ponosno se vije u krugu zastava porodice saveznika u NATO. Put je bio dug, a nagrada koja je stigla danas, kada vidimo našu zastavu pred sjedištem NATO-a u Briselu, zaslužena je”, ocijenio je Spasovski.

Zastava je istovremeno podignuta i u Savezničkoj komandi za operacije u Monsu u Belgiji i u Savezničkoj komandi u Norfolku u Virdžiniji, SAD.

Sjeverna Makedonija je u petak 27. marta postala punopravna članica NATO-a. Postupak priključenja NATO-u počela je u drugoj polovini 2018, pošto je 12. jula te godine na samitu Alijanse u Briselu dobila poziv da postane članica.

14. ŽRTVA

Žena zaražena koronavirusom umrla je u Kliničkom centru Vojvodine. Ona je 14. žrtva koronavirusa u Srbiji.

U Kliničkom centru Vojvodine jutros je preminuo četvrti pacijent zaražen koronavirusom na teritoriji AP Vojvodine.

”Riječ je o ženi iz Temerina, rođenoj 1939. godine”, izjavio je danas predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović, saopštivši u svoje ime, i u ime Pokrajinske vlade, saučešće porodici.

OD KORONA VIRUSA

U Federaciji BiH zabilježena su još dva nova smrtna slučaja od Kovid-19. Preminuo je muškarac iz Mostara i muškarac iz Gornjeg Vakufa.

Preminuli muškarac iz Mostara bio je prvi oboljeli u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a kasnije je objavljeno da su zaražene i njegova supruga i zaposlene u njegovoj firmi sa kojima je bio u kontaktu.

Ovaj 53-godišnjak je po povratku iz Italije dobio temperaturu i respiratorne tegobe.

Oboljeli muškarac je bio u teškom stanju, s obostranom upalom pluća, a danima je njegovo zdravstveno stanje bilo teško.

Muškarac iz Gornjeg Vakufa je preminuo u vozilu Hitne pomoći.

Direktor Zavoda za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona (SBŽ) Sead Karakaš izjavio je da preminula osoba nije imala epidemiološki pozitivnu sliku i nije bio u samoizolaciji, te da je na korona virus testiran nakon smrti.

“Nije imao potvrđene kontakte s nekim ko je pozitivan na koronavirus. Na nama je da istražujemo koji je to nulti slučaj od kojeg se on zarazio i koji su eventualni kontakti”, kazao je Karakaš novinarima.

U Federaciji BiH danas je registrovano 13 novih slučajeva zaraze korona virusom.

Radi se o sedam slučajeva iz Zenice, po jedan iz Bihaća, Cazina i Zavidovića, jedan iz Žepča i jedan službenik EUFOR-a.

U protekla 24 časa u Republici Srpskoj je testiranjem potvrđeno prisustvo korona virusa kod još jedne osobe, potvrdio je ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić.

U RS je do sada potvrđeno ukupno 201 slučaj zaraze korona virusom.

Novozaražena osoba je muškarac starije životne dobi iz Bijeljine.

“U RS se liječi 71 osoba, od čega 70 u UKC RS, a jedna u Doboju. Imamo 33 pacijenta sa teškom kliničkom slikom, a četiri na respiratoru, koji imaju višestruke komorbiditete, odnosno udružene bolesti”, naveo je ministar zdravlja.

U UKC RS u izolaciji je 20 ljudi, koji čekaju na analizu i potvrdu, a na pulmologiji je na liječenju 13 osoba sa lakšim simptomima.

On je istakao da je pod zdravstvenim nadzorom u RS trenutno 15.105 ljudi, a iz nadzora je izašlo 4.669 osoba.

U RS se od korona virusa do sada oporavilo 11 osoba, kojima je dva puta uzastopno potvrđen negativan nalaz, nakon što su prethodno bili pozitivni.

U BiH je ukupno korona virusom zaraženo 340 osoba, a šest osoba je preminulo.

NIKOLAIDIS

Vrijeme je izolacije, a ljudi i dalje imaju potrebu da komuniciraju. Zato, razumio sam, cvjeta fejsbukčenje. Kažem: razumio sam, jer u toj disciplini ne učestvujem – radije bih živio u Kongu nego na fejsbuku. Ali, imam vajber. Jer, ono malo Grka u meni nije moglo odoljeti ponudi da besplatno telefonira. Što kaže narodna: “Što je džabe, i Bogu je drago…”

Piše Andrej Nikolaidis

Elem… Stiže mi vajberom fotografija. Tito u plavom, radničkom odijelu, nešto radi na, čini mi se, strugu. Uz sliku ide i tekst: “Druže Tito, šta to radiš?” “Respiratore, m… vam Božju nesposobnu!” Što bi rekao Emir Imamović: “1989. smo razvijali nadzvučni avion. 2020. uvozimo gumene rukavice. Mi ne znamo ni čačkalicu napraviti.” Ali se trudimo: Ovdašnje vlade poduzimaju očajničke mjere ne bi li, nekako, za šivenje pamučnih maski osposobile nešto što je ostalo od negdašnjih tvorničkih pogona. Ali, hajde, nađi ti mašinu za šivenje…

Nismo jedini. Ispostavilo se da maski fali u čitavoj Evropi i Americi. Šta ćete, sve tekstilne pogone premjestilo u Aziju, da im tamo za dva dolara mjesečno šiju šestogodišnja djeca, pa sad, kad se zakuhalo, nema na čitavom Zapadu niti jedne tvornice koja bi mogla opšiti komad platna. Prave vještačku inteligenciju, robote i letjelice za Mars, ali nisu u stanju zakrpiti gaće.

A nije valjala socijalistička privreda?

Pa Njemačka, pored sve svoje moćne privrede, maske uvozi. Za nabavku maski zadužena je njemačka vojska. Koja ih, šest miliona komada, uspije izgubiti na nekom aerodromu u Africi. Da je Tito ratovao protiv takve njemačke vojske, pobijedio bi ih do kraja juna četresprve – djeca bi regularno krenula u školu 1. septembra. Sad, kad fali maski, odjednom više nije smiješna socijalistička planska privreda, a? Sad, kad valja deverati sa ovim virusom, odjednom više nije smiješna civilna zaštita?

Nego, da se vratimo na respiratore. Donald Trump je naredio da se fabrike automobila pretvore u pogone za proizvodnju havamata. Ostali se tuku za njih i moljakaju Kineze da im ih pošalju. Prava diplomatska tragikomedija, u čijem središtu su bili respiratori, desila se između Crne Gore i Srbije. Dozvolite da vas, štono kažu, uvedem u priču…

Aleksandar Vučić je ostvario dječiji san. Legenda kaže da je još za sedmi rođendan rekao da neće biciklo i, umjesto toga, poželio “jafa keks” i da proglasi vanredno stanje. Vučić sada vlada slobodan od Skupštine i Ustava, bori se protiv korone, čak je naredio i ofanzivu na virus (“Noćas virus mora pasti!”), ali veći dio onoga što je prošlo od 2020. godine proveo je u pokušajima da sruši vlast u Crnoj Gori. Ne bi li u tome uspio, naredio je – od ratova devedesetih neviđenu – medijsku paljbu po zvaničnoj Podgorici. U sklopu akcije “Srpski Lovćen 2020”, mediji pod njegovom direktnom kontrolom ispalili su nekih pedesetak hiljada eksplozivnih “medijskih sadržaja” po Crnoj Gori.

Kratak i jasan odgovor: Mrš!

To ostavlja posljedice. Poslije takve zaglušujuće paljbe, čak i Vučićeve patetične izjave – zapravo: naročito one – o bratskim narodima i dobrim namjerama zvuče kao prijetnja. Kupi Crna Gora od skandinavske firme, koja ima predstavništva u Zagrebu i Beogradu, pet respiratora. Dva, kupljena u Hrvatskoj, stignu u Podgoricu. Tri, kupljena u Beogradu, ne stignu. Vučić ih zadrži, pa ih on kupi. Crnogorska strana to objavi.

Vučić se na konferenciji za novinare požali kako to nije tačno. Evo, kaže, spreman sam dva respiratora pokloniti Crnoj Gori. Onda Crna Gora Vučiću poruči kako ne želi da joj on pokloni dva od tri respiratora koja joj je ukrao. Crnogorska strana izda opširno saopštenje, čija poenta staje u samo jednu riječ: mrš!

Onda Vučić kaže: Evo, sad vam poklanjam pet respiratora, a njegov ambasador u Podgorici, ne štedeći riječi hvale o veličanstvenom činu “Vođe”, u saopštenju kojim bi bio zadovoljan i Kim Jong-un, pozove da respiratori budu začetak nove bratske ljubavi između dvije zemlje. Da misli ozbiljno, Vučić je dokazao naslovnom stranom svog tabloida Alo, kojom je dominirala lažna vijest da je brat Mila Đukanovića na samrti.

Tako se to radi – kad nekoga želiš uvjeriti u svoje dobre namjere, udariš mu na familiju. Evo još jednog odabranog naslova “bratske ljubavi” iz srpskih tabloida: “Crna Gora se izgubila u paklu smrtonosnog virusa korona! Tim doktora mora javno da kaže na šta ih tera diktator Milo”. I, napokon, Vučićeva topla poruka Đukanoviću: “Srbija Milu treba poslati mišomor, a ne brašno…” Crna Gora je, na ljubaznu Vučićevu ponudu, odgovorila: Hvala, nećemo, Srbiji su respiratori potrebniji. Što se, opet, može reći i nešto kraće: mrš!

Biti čovjek znači – cjenkati se

Vučićev “poklon”, dakako, nije bio poklon. Njegova je namjera bila da, sa jedne strane, ponizi onoga kome poklanja (a koga je, neposredno prije toga, opljačkao) te da, sa druge strane, demonstrira “veličinu” onoga koji poklanja – dakle sebe. “Poklon“ je bio garniran laži o 40 tona hrane koje je on “poslao” u Crnu Goru. Ništa nije “poslao” – Crna Gora je sve kupila i platila.

U Kopolinoj Apokalipsi danas pukovnik Kurc, tokom epskog monologa na kraju filma, govori o trenutu kada je shvatio da će američka vojska izgubiti rat. On i drugi vojnici ušli su u vijetnamsko selo i vakcinisali tamošnju djecu. Kada su se sutradan vratili u selo, zatekli su gomilu bačenih dječijih ruku: seljani su odsjekli svaku ruku u koju je ubrizgana američka vakcina.

Razumijem taj koncept, no ja bih drugačije. Možda je to zato što meni svijet, prije nego na poprište bitke između dobra i zla, liči na golemu pijacu. A na pijaci, kao što je poznato, nema boljih od nas Grka i komšija Turaka.

Život se ne sastoji od pobjeda i poraza, nego od kompromisa i zaborava, tvrdila je Margerit Jursenar. Biti čovjek, živjeti, znači – cjenkati se. Oni doista nepokolebljivi, oni koji na kompromise ne pristaju, ovim svijetom ne upravljaju, nego sa njega rano odlaze – najkasnije onda kada je to učinio i Isus.

Evo ti zauzvrat par tona knjiga…

Budući da Vučić ono što ti navodno daje ne daje zbog tebe, nego zbog sebe, ti, zapravo, od njega ne dobijaš poklon, nego od njega kupuješ. On ti respiratore, zapravo, prodaje. Njegovu cijenu objavila je njegova ambasada u Podgorici: da prihvatiš da učestvuješ u igrokazu o njegovoj “veličini”. Budući da je tako, kada Vučić ponudi dva respiratora, to, naravno, valja odbiti. Svaki grčki i turski trgovac zna da samo budala prihvata prvu cijenu.

Vučić potom nudi više: pet respiratora. Sad je momenat da procijeniš koliko je on spreman dati. I ja bih odbio pet respiratora, jer sam siguran da je on za iluziju o svojoj veličini spreman platiti više – tim prije što se ne gađa svojim, nego narodnim parama. Ali, ako ponudi deset respiratora – to bih uzeo.

Ako će ti respiratori ne spasiti nečiji život, nego omogućiti da samo jedan građanin Crne Gore pet minuta lakše diše – pustio bih Vučića da misli da je pobijedio u poremećenoj igri koju je nametnuo. A onda bih mu, u ime novog početka u odnosima dvije države – a bolji donosi znače bolje razumijevanje – poslao par tona knjiga za biblioteke u Srbiji, za vrijeme kada se i ovaj virus bude zvao juče.

Recimo, par tona Istorije Crnogorske pravoslavne crkve.

SEDMORO U TEŠKOM STANJU

Na Kosovu je od korona virusa oboljelo 88 osoba, od kojih su 33 smještane na Infektivnoj klinici Kliničko bolničkog centra Kosovo dok su ostali u izolaciji u svojim kućama.

Prema riječima doktora Salji Ahmetia, sedam oboljelih su u teškom stanju, tri u veoma teškom.

“Oni su pod terapijom, da vidimo kako će se stvari dalje odvijati”, kazao je Ahmeti.

Od 88 obolelih korona virusom na Kosovu do sada je jedna osoba preminula dok je jedna osoba izlečena i otpuštena sa Infektivne klinike.

TRAJALA 51 DAN

Skupština Kosova izglasala je večeras nepovjerenje Vladi premijera Aljbina Kurtija.

Za pad Vlade glasala su 82 poslanika, dok su 32 bila protiv. Vlada Kosova, sa Kurtijem na čelu, trajala je svega 51 dan.

Zahtjev za izglasavanje nepovjerenja je pokrenuo Demokratski savez Kosova, koji je bio koalicioni partner u Vladi.

DSK je tražio smjenu Vlade zbog dva pitanja: neukidanja takse od sto odsto na robu iz Srbije i BIH, bez uvođenja “reciprociteta” i s tim povezanog navodnog rušenja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i zbog smjenjivanja Agima Veljiua s položaja ministra unutrašnjih poslova i javne uprave.

Premijer Kurti je, u raspravi prije glasanja, ocijenio da je pravi razlog smjene Vlade “gotov sporazum Kosova i Srbije o razmjeni teritorija”.

“Za tu predsjedničku trgovinu zahtjev je pad Vlade. Predsjednička trgovina s Vladom koju ja vodim je nemoguća. Pokušao je (Hašim Tači) da proglasi vanredno stanje, zašto ga nije proglasio? Otišao je u Bijelu kuću da postigne sporazum, zašto ga nije sproveo?”, kazao je Kurti.

“Sa mnom kao premijerom i sa ovom vladom se ne može proglasiti vanredno stanje dok se ne stvori vanredno stanje i nema sporazuma ni u Bijeloj, niti Zelenoj ili Crvenoj kući o razmjeni teritorija Kosova i Srbije. Zato je potrebno smijeniti ovu vladu, da mene uklone da bi se otvorio put proglašavanju vanrednog stanja i istovremeno toj predsjedničkoj trgovini s razmjenom teritorija”, rekao je Kurti.

On je poručio da je više nego ikad ubijeđen da postoji gotov sporazum sa Srbijom i da mu je to indirektno potvrdio i sam Tači.

SJEVERNA MAKEDONIJA

U nekoliko gradova Sjeverne Makedonije Povardarska eparhija Makedonske pravoslavne crkve održala je litiju za prestanak pandemije koronavirusa.

Kako je prenio portal “Sakam da kažam” (sdk.mk), po ulicama Velesa, Negotina, Kavadaraca i Đevđelije sveštenici su sa kamiona svetom vodom prskali ulice, a sa razglasa je puštana crkvena muzika.

“U svim gradovima i naseljenim mjestima Povardarske eparhije svetom vodom su poprskane ulice, pročitana je molitva i zatražen je blagoslov od Boga za prestanak globalne pandemije ove pogubne zaraze”, saopštila je ta eparhija MPC, dodajući da je blagoslov za litiju, bez prisustva građana, dao povardarski vladika Agatangel.

PUT KA JAČOJ UNIJI

Evropski savjet danas je zvanično usvojio zaključke o politici proširenja EU i procesu stabilizacije i pridruživanja koji se odnose na Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

Evropska komsija pozdravila je odluku Savjeta o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koja bi trebalo da se sjutra nađe pred liderima zemalja EU.

“EU ispunjava svoja obećanja. Sjeverna Makedonija i Albanija uradile su sve što se od njih tražilo i nastavile su napredak u neophodnim reformama. Danas počinje put ka većoj i jačoj Evropskoj uniji. Ova odluka je u geostrateškom interesu EU”, kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Komesar za proširenje Oliver Varhelji naveo je da se otvaranjem pregovora šalje glasna i jasna poruka ne samo tim dvjema zemljama, već Zapadnom Balkanu kao cjelini.

“Time se jača i ispunjava posvećenost EU evropskoj perspektivi regiona: region je sada sa EU, a njegova budućnost je u EU. Komisija će brzo raditi i predložiti nacrt pregovaračkog okvira sa dvjema zemljama, integrišući elemente nove metodologije. Današnja odluka potvrđuje geostratešku važnost Zapadnog Balkana i pokazuje da Evropa ima želju i mogućnost da donosi geopolitičke odluke i u izazovnim vremenima pandemije koronavirusa”, kazao je Varhelji.

Prva međuvladina konferencija trebalo bi da bude održana što je prije moguće, nakon što Savjet i zvanično usvoji pregovarački okvir.

Prije prve međuvladine konferencije, od Albanije je zatraženo dalje napredovanje u izbornim i sudskim reformama, i u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“Rješavanje fenomena neutemeljenih zahtjeva za azil i izmjena zakona o medijima takođe ostaju važni prioriteti. Komisija će o tim pitanjima izvijestiti tokom predstavljanja pregovaračkog okvira za Albaniju”, navodi se u saopštenju EK.

Ivan Mijanović, TVCG