U BEOGRADU

Beogradska policija uhapsila je tri osobe, državljanina Crne Gore, zbog sumnje na neovlašćenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga, saopšteno je danas u MUP-u Srbije.

Osumnjičeni državljani Crne Gore N.D. (21), D.B. (22) i S.R. (24), uhapšeni su prilikom primopredaje droge, a policija je prilikom pretresa stanova koje su koristili osumnjičeni pronašla kilogram marihuane, laboratoriju za proizvodnju ovog narkotika, dvije električne vagice za precizno mjerenje i određenu svotu novca.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će uz krivičnu prijavu biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, navedeno je u saopštenju.

3.5 RIHTERA

Novi zemljotres jačine 3.5 stepeni Rihterove skale pogodio je danas Zagreb.

EMSC javlja kako je potres oko 9 sati i 50 minuta bio jačine 3.5 po Rihteru, a osjetili su ga građani širom Zagreba.

Hrvatski glavni grad se zatresao mjesec i jedan dan nakon razornog potresa.

RADONČIĆ PORUČIO

Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić izjavio je da BiH migrantima neće biti parking za Evropu i da će 10.000 njih biti deportovano.

“Moj stav je precizan, ja sam juče direktoru Službe za poslove sa strancima Slobodnu Ujiću uputio zahtjev da bude popisano 9 do 10 hiljada ilegalnih ekonomskih migranta da vidimo kako da ih deportujemo iz BiH. To je ogroman sigurnosni problem, to ruši život naših građana”, rekao je sinoć Radončić, gostujući na Federalnoj televiziji.

Kako prenosi klix.ba, on je istakao da se sada neće baviti izbjeglicama iz Sirije, jer je to drugi problem.

Tvrdi i da je svjestan da se odluka o deportaciji neće dopasti nekim zemljama EU, ali ističe da to nikako ne znači da je BiH nehumana.

PROCIJENJENO

Hrvatski ministar građevine Predrag Štromar rekao je jutros da se šteta od zemljotresa koji je pogodio Zagreb i okolinu prije mjesec dana procjenjuje na oko 42 milijarde kuna (oko 5,5 milijardi eura).

“Stručnjaci Građevinskog fakulteta komunicirali su s evropskim kolegama i iznijeli procjenu štete. Napravili su pet verzija procjene i odabrali onu za koju misle da je najrealnija”, rekao je Štromar, gostujući na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), gdje je prvi put iznio podatke o procjeni štete.

On je naveo da je pri kraju izrada zakona kojim bi trebalo da bude uređen postupak obnove zemljotresom uništenih stambenih i drugih objekata.

“Izgradićemo hitno stanove gdje bi ljudi kojima su nastradali objekti u potresu bili nekoliko godina, a onda bi se te zgrade iskoristile kao studentski dom”, objasnio je ministar.

On je dodao da će se tražiti novac od EU, Svjetske banke, ali i da će se održati donatorska konferencija.

Najvažnije je, kako je istakao, da se srede dimnjaci, topla voda i grijanje kako bi se ljudi mogli vratiti u stanove koji nijesu uništeni, a potom se kreće u sanaciju škola, bolnica i ostalih objekata.

EU-Z.BALKAN

Hrvatska je fokusirana na održavanje Samita EU – Zapadni Balkan u Zagrebu, i ulaže sve napore da osigura okupljanje na najvišem nivou tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, poručila je hrvatska ministrica evropskih poslova Andreja Metelko-Zgombić.

“Veoma smo fokusirani na samit u Zagrebu, on je obilježen u našem kalendaru, za sada smo morali da ga odgodimo, ali vidjećemo kako će se okolnosti i epidemiološka situacija u Evropi razvijati. Naš premijer je juče razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom kako bi utvrdili na koji način će Samit biti organizovan. Još je rano da kažemo, ali ulažemo sve naše napore da osiguramo okupljanje na najvišem nivou tokom našeg predsjedavanja, zato što zaista znamo koliki je značaj i važnost, ne samo za zapadnobalkansku šestorku već i za EU zemlje članice“, kazala je Metelko-Zgombićeva nakon video sastanka ministara evropskih poslova EU.

Ivan Mijanović, TVCG

LAJČAK

Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak izjavio je danas da Kosovo i Srbija sa dijalogom koji posreduje EU imaju platformu za prevazilaženje problema iz prošlosti i okretanje ka boljoj budućnosti.

“Sa dijalogom koji vodi EU Kosovo i Srbija imaju platformu da prevaziđu zaostavštinu iz prošlosti i krenu ka boljoj, sigurnijoj i prosperitetnijoj budućnosti za svoje ljude, zajednice i društva kao dio naše evropske porodice”, objavio je Lajčak na svom Tviter nalogu.

On je pozdravio i izjavu šefova misija na Kosovu u kojoj se poziva na regionalnu saradnju.

Šefovi misija EU, ambasadori Velike Britanije, Švajcarske i Norveške, šef Euleksa i koordinator UN za razvoj pozvali su političke lidere i lidere institucija na Kosovu da se uzdrže od politizacije vrijedne i neophodne međunarodne pomoći.

Kako je navela u saopštenju šefice Kancelarije EU, specijalne predstavnice EU na Kosovu, kosovske vlasti pozvane su da podrže sve nacionalne i međunarodne napore za ublažavanje socijalnog i ekonomskog uticaja korona virusa.

“U zdravstvenoj krizi bez presedana zbog virusa COVID-19, vi, narod Kosova, pokazujete izdržljivost i odgovornost. Suočeni sa ovom globalnom pandemijom, politiku moramo da ostavimo po strani, a politički akteri moraju da rade zajedno kako bi obezbedili da svi građani, bez razlike, dobiju potrebnu medicinsku pomoć i ekonomsku podršku”, navodi se u saopštenju šefova misija.

Zbog pošiljke od 1.000 testova na korona virus iz Srbije, dostavljene u petak kosovskom Institutu za javno zdravlje u Prištini, odlazeća vlada Aljbina Kurtija ponovo se našla na meti kritike kosovske opozicije i dijela javnosti.

Pokrenuta je i peticija da se pošiljka odbije, a zamjenik predsjednika Udruženja veterana OVK Nasim Haradinaj zatražio je hitnu istragu i pozvao Institut da testove “baci u smeće”.

DODIK

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je vrijeme epidemije korona virusa pokazalo da Bosna i Hercegovina ne može da funkcioniše i da je najbolje da se “raziđe”.

“Za BiH je najbolje da se raziđe i to je ovo vrijeme pokazalo. Mnogo čvršća zajednica bila je EU, pa kada je došao virus korona sve zemlje su se zatvorile, niko nikome neće da pomogne, razbile su slobodu kretanja, Šengenski sistem je pukao i rekli su nema prodaje medicinske opreme drugim zemljama ni u okviru EU, a kamoli nama na zapadnom Balkanu”, kazao je Dodik, gostujući na Radio-televiziji RS (RTRS).

Prema njegovim riječima, kao što EU nije uspjela da pokaže solidarnost, tako ni BiH nije pokazala solidarnost prema RS.

Još je rekao da Republika Srpska u borbi protiv epidemije virusa korona nije mogla da računa na institucije BiH, jer su, kako je naveo, najčešće bile protiv RS, koja, “uprkos tome, prednjači u preduzimanju mjera”.

“BiH se pokazala potpuno suvišnom i od nje nijesmo imali nikakve koristi”, istakao je Dodik.

Dalje je ocijenio da je BiH “okupirana od stranaca”, a optužio je i opoziciju u RS koja, kako je kazao, “ništa ne predlaže, već samo galami i obmanjuje javnost tvrdnjama da se ništa ne radi”.

DAVOR GJENERO

Još je početkom ožujka, kad je kriza izazvana pandemijom kovida-19 tek počinjala, društvenim mrežama u Hrvatskoj kružila karikatura na kojoj dva stara cinika, lutka iz lože kazališta u kome se odvija Muppet show, komentiraju novonastalo stanje. Waldorf kaže: „Otkad su Hrvati preuzeli predsjedanje EU, sve je otišlo k vragu: migranti, korona virus, pad burze i cijene nafte, upitan je Euro, turistička sezona, pa čak i Eurosong!”, a Statler dodaje: „A tek su na polovini mandata!”.

Piše: Davor Gjenero

NADANJA

Hrvatska Vlada polagala je velike nade u prvo hrvatsko predsjedanje Unijom. Svi su potiho strepili hoće li Hrvatska imati dovoljno kapaciteta da korektno usklađuje rad Europskog vijeća, Vijeća ministara, hoće li hrvatski veleposlanici diljem EU, ali i u svijetu, uspjeti koordinirati odnose europskih diplomatskih predstavništava i zemlje primateljice…

Postavljalo se i pitanje hoće li Hrvatska biti sposobna tijekom svog predsjedanja doprinijeti osnaženju procesa proširenja EU na takozvani „Zapadni Balkan”, a u zemlji se nagađalo hoće li premijeru Plenkoviću poći za rukom staviti u prvi plan europskih procesa neke vitalne interese Hrvatske. Prije svega, razmatralo se, hoće li mu uspjeti otvoriti prostor zemljama iz skupine „prijatelja kohezije” za ravnopravan razgovor o oblikovanju višegodišnjega financijskog okvira EU sa zemljama koje zagovaraju proračunsku štednju.

Bilo je jasno da je malo vjerojatno da bi proračunski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. mogao biti definiran još u vrijeme hrvatskog predsjedanja, nego se očekivalo da to bude za njemačkoga, a premijer predsjedateljice Europskog vijeća ionako više nema ulogu kakvu je nekad imao u usvajanju tog okvira, jer je glavni pregovarač, stalni Predsjednik Europskog vijeća Čarls Mišel, koji se kao sjajan pregovarač u nemogućim uvjetima afirmirao kao premijer Belgije.

Međutim, vjerovalo se da će u toku hrvatskog predsjedništva razgovori o višegodišnjem financijskom okviru biti intenzivni, da će se dogovoriti principi i da će uglavnom biti definirano buduće značenje kohezijskih fondova, onih koji osiguravaju brži razvoj manje razvijenih članica Unije.

BAJKA O TRŽIŠTU RADA

Premijer Plenković nadao se da će u toku predsjedanja moći otvoriti i ozbiljnu raspravu unutar EU o demografskoj politici i politici tržišta rada u Uniji. Prije pandemije, naime, privreda ekonomski najsnažnijih članica snažno je privlačila radnu snagu iz siromašnijih članica i iz europskog susjedstva, pa je taj prostor ostajao ispražnjen od stanovništva i suočavao se s demografskim slomom.

Naglo ispuhavanje nekih od najvažnijih europskih privreda već je izazvao pomutnju. Pokazalo se, na primjer, da je oko 400 tisuća građana Srbije ilegalno, bez dozvola i prijave, radilo u razvijenim europskim državama, a ti neprijavljeni radnici odmah s izbijanjem krize našli su se bez posla, na ulici, bez stanova i socijalne sigurnosti, i morali su se odmah vratiti u domovinu, koja ih baš i nje primila raširenih ruku.

Druge države u regiji nisu imale tako snažan udar povratka, ali, po svemu sudeći, recesijska situacija koja će dočekati sve europske privrede izazvat će i drugi val povratka, sada onih koji su u Zapadnoj Europi imali reguliran boravak. Dakle, problem koji se činio sudbonosnim za manje razvijene države istoka i jugoistoka Europe, mogao bi biti riješen „nevidljivom rukom”.

Međutim, pitanje kakva će biti Europska unija u narednim godinama važnije je i otvorenije nego ikad. Ono se, međutim, neće rješavati raspravom o kohezijskim fondovima, a kohezijska politika, iako je utemeljena na jednom od stupova EU, načelu ravnomjernoga i održivog razvoja, više neće biti glavni iskaz solidarnosti među članicama Europske Unije.

EU I KRIZA

U prvim trenucima krize činilo se da Unija ne djeluje, a da su suverene nacionalne države superiorne Uniji. Riječ je o posve apsurdnoj pretpostavci (o superiornosti zatvorene države) budući da pandemija ne poznaje granice. Jedno od načela upravljanja unutar EU je načelo supsidijarnosti, naime, načelo da probleme valja rješavati na najnižoj razini na kojoj ih je moguće efikasno riješiti.

Zato se na razini Unije kreiraju tek neke restriktivno odabrane javne politike, a zdravstvena politika do sada nije bila jedna od njih. Zato je Unija reagirala presporo, nije imala pripremljene fondove niti zalihe medicinske opreme i zaštitnih sredstava.

U takvim okolnostima reakcija je bila zakašnjela, ali ti fondovi sada nastaju, a predsjednica Europske komisije, barem prema onome što je napisala u svom autorskom tekstu objavljenom u svim državama članicama Unije, vrlo dobro razumije ovaj deficit Unije i zna kako ga otkloniti. Unija je možda izgubila propagandnu utrku s Rusijom, koja je Italiji poslala uglavnom beskorisnu i neupotrebljivu „pomoć” tokom vrhunca pandemijske krize, a sad jednaku propagandnu akciju vodi i u Srbiji, ali solidarnost je profunkcionirala.

Italija, koja je bila u najgoroj krizi nije više sama, a solidarnost su pokazale i najbogatije i najsiromašnije članice Unije, i njene osnivačice i posljednje pristupnice.

Predsjednica Europske komisije Ursula van der Linden u svom programskom tekstu kaže ključnu rečenicu za razumijevanje smisla Europske unije: „…prava se Europa vratila u igru: Europa koja surađuje u ostvarenju onoga što nitko od nas ne bi mogao ostvariti sam”.

SOLIDARNOST

A izlaz iz krize nakon pandemije ono je što niti jedna država ne bi mogla sama. Samo iz zajedničkog budžeta bit će moguće financirati taj novi „Maršalov plan za Europu”. Snažno političko otrežnjenje, koje se događa u državama članicama, otrežnjenje koje je na margine, kamo i spadaju, potisnula populističke i radikalske pokrete, za koje se donedavno činilo da postaju sve snažnijima.

Brza prilagodba europskih monetarnih vlasti novim okolnostima već se vidi u daleko fleksibilnijem odnosu prema javnoj potrošnji i omogućavanju financiranja protukriznih politika zemalja članica. Otvorene su i prve financijske tranše za države u procesu proširenja. Javna potrošnja u Uniji nakon krize će se bitno reformirati, a vjerojatno je izrazito dobro to što racionalna Njemačka, s Angelom Merkel koja je snažnija nego ikad, preuzima od Hrvatske predsjedanje Europskim vijećem.

Autoritet njemačke kancelarke mogao bi pomoći da se uspostavi konsenzus o višegodišnjem financijskom okviru, koji neće biti niti pobjeda zagovornika štednje, a niti „prijatelja kohezije”. Umjesto investicija u infrastrukturu, koje prevladavaju među onim što se financira iz kohezijskih fondova, slijedi, po svemu sudeći, investiranje u restrukturiranje privrede, „resetiranje” onih privreda koje su bile temeljito pogrešno koncipirane, ali i odustajanje od nekih elemenata globalizacije.

Prije svega, seljenja sve proizvodnje u Aziju, zbog čega se u krizi u zemljama članicama često mnoge jednostavne stvari nisu mogle proizvesti.

Javna se uprava u ovoj krizi našla pod neočekivanim udarom, pokazalo se koji su njeni dijelovi suvišni, pokazala se potreba za temeljitom digitalizacijom, čime se otvara prostor za smanjenje broja ljudi zaposlenih u javnoj upravi.

U svim zemljama članicama pokazalo se koje su privredne grane otporne, koje su u krizi poslovale bolje nego ikad, a koje su ugrožene. Određeno ispuhivanje najjačih gospodarstava, posebno onih koja su privlačila velik broj radnika iz siromašnih članica Unije i iz europskog susjedstva, može i za te države biti korisno, a načelo održivoga i ravnomjernog razvoja mora se odraziti na politiku jačanja slabijih privreda unutar Unije.

BRISEL IPAK POSMATRA

Činjenica da je u jeku krize Sjeverna Makedonija postala članicom NATO, ključne euroatlantske organizacije, a da je donesena i dugo odgađana odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o članstvu u Uniji, može biti puka podudarnost, ali može govoriti i o svijesti o potrebi jačanja europskih bokova. U ovoj situaciji proširenje neće biti prioritet, ali neće biti ni na margini europskog interesa, a novi principi će se morati uspostaviti, između ostaloga, i zbog unutarnjih odnosa u Uniji.

Odnos prema „iliberalnim demokracijama” problem je koji se zaoštrio tijekom krize, posebno zbog politike ograničavanja temeljnih ljudskih prava i potiskivanja institucija kontrole u nekim državama članicama.

U takvim uvjetima, autoritarni režim Aleksandra Vučića, koji protuustavno uvodi izvanredno stanje, raspušta parlament i onemogućuje kontrolu, progoni novinare, dakle, gazi temeljna zajednička načela Unije – načelo vladavine prava i načelo zaštite ljudskih prava i sloboda – neće moći imati šansu za napredak u institucionalnom dijalogu.

Pitanje sjedenja na dvije ili tri stolice, s ulizivanjem Kini i Rusiji, sada postaje tek groteskni cirkus, a ne više privid politike ostvarivanja maksimalnih dobiti. U novim okolnostima činjenica da Crna Gora vodi vanjsku politiku posve usklađenu s EU mora postati argument za ubrzanje pristupnog procesa, dok god ta država poštuje temeljna europska načela i dok harmonizira svoje zakonodavstvo i unutarnji poredak sa zajedničkom baštinom Europskih zajednica.

Jednako je i sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Novi pristupni okvir bit će tegoban i zahtjevan, ali po svemu sudeći od članica EU shvaćen kao ambiciozniji nego što je bio nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske 2007.

Hrvatsko presjedanje Vijećem EU neće ostaviti onakav trag kakvom su se u Zagrebu nadali, neće čak biti niti pravi test kapaciteta hrvatske diplomacije i javne uprave, jer se tijekom hrvatskog predsjedanja nisu odvijali uobičajeni politički procesi i procesi oblikovanja javnih politika unutar EU, ali paradoksalno, unatoč nepovoljnim okolnostima, na kraju tog predsjedanja, mimo hrvatskih zasluga, Europska će unija, čini se, ostati zrelija, reaktivnija asocijacija, spremnija na dijalog sa susjedima i na ozbiljno promišljanje o proširenju.

LAJČAK

Specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak izjavio je da je njegov zadatak da uspješno okonča dijalog Kosova i Srbije i da osigura da dvije strane zauvijek riješe sva sporna pitanja.

Lajčak je, za Radio Slobodna Evropa, rekao da postoji samo jedan dijalog Beograda i Prištine, u kojem je EU posrednik, ali je dodao da će nastaviti da usko sarađuje s američkim kolegama jer “SAD i EU dijele zajedničku agendu za region”.

“SAD su bile glavni partner EU na Zapadnom Balkanu i glavni partner EU u dijalogu Beograda i Prištine”, kazao je Lajčak, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana.

On je naveo da je dijalog do sada dao značajne rezultate po pitanju kretanja robe i ljudi između Kosova i Srbije, međunarodnog pozivnog broja za Kosovo, integracije srpske policije, sudija i tužilaca u kosovski sistem, redovnog održavanja izbora na cijelom Kosovu, uključivanja Kosova u regionalne inicijative.

Lajčak je rekao da dijeli frustraciju Kosova zbog nedostatka napretka po pitanju vizne liberalizacije i dodao da je njegova poruka članicama EU da Unija, ukoliko zahtijeva od partnera da ispune obaveze, mora da ispuni svoje.

Budući da je Evropska komisija saopštila da je Kosovo ispunilo sve obaveze, Lajčak je kazao da nije pitanje ‘da li’ već ‘kada’ će doći do vizne liberalizacije za kosovske građane.

“Desiće se, ne sumnjam u to”, dodao je Lajčak koji je 3. aprila imenovan za specijalnog predstavnika za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, sa mandatom od 12 mjeseci.

Zvaničnik američke vlade kojeg je RSE kontaktirao nije imao šta da kaže povodom Lajčakovih izjava, niti da li bi konačni dogovor Srbije i Kosova trebalo da bude postignut u SAD ili u Briselu.

PRIJETILO URUŠAVANJE

Dio sjevernog tornja Zagrebačke katedrale danas je u kontrolisanoj eksploziji odvojen i dizalicom spušten na tlo, jer je prijetilo da se uruši zbog oštećenja koja je pretrpio u nedavnom zemljotresu u Zagrebu.

U nesvakidašnjoj akciji izvedenoj na visini od oko 100 metara odvojen je vrh tornja visok 13 i po metara i težak oko 30 tona.

Kako je ranije objašnjeno novinarima, za eksploziju je korišćena manja količina plastičnog eksploziva.

Odluka o odvajanju i spuštanju vrha tornja zagrebačke katedrale, koja je jedan od simbola glavnog grada Hrvatske, donijeta je da bi se otklonila opasnost od rušenja pošto je toranj oštećen u nedavnom zemljotresu.

U potresu 22. marta srušen je južni toranj katedrale, a naknadno je ustanovljeno da je oštećen i sjeverni.

Akcija je bila planirana za četvrtak, ali je zbog vjetra odložena za danas. Postupak detonacije vodila je vojska, a u cijeloj akciji pomagali su i alpinisti.

Zagrebačka katedrala obnavljana je posljednjih 30 godina, a rekontrukcija je bila pri kraju kada je glavni grad 22. marta pogodio jak potres. U zemljotresu je poginula 15-godišnja djevojčica, a povrijeđeno je 27 osoba, od kojih 17 teže.

Najviše je stradao strogi centra grada i područje Markuševca, gdje je bio epicentar potresa. Oštećene su brojne stambene zgrade, kuće, bolnice, škole, muzeji, vjerski objekti, ali i automobili na koje su padali djelovi fasada i krovova.