11 KANDIDATA

U Hrvatskoj se danas održavaju predsjednički izbori na kojima će oko 3,9 miliona glasača birati novog šefa države između 11 kandidata, od kojih čak troje ima šansu za ulazak u drugi krug.

Prema predizbornim anketama, novi predsjednik neće biti izabran u prvom krugu, jer nijedan od kandidata ne može da osvoji 50 odsto plus jedan glas izašlih na birališta.

Posljednje ankete govore da će se tijesna borba za ulazak u drugi krug, 5. januara, voditi između aktuene predsjednice i kandidatkinje vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinde Grabar-Kitarović i kandidata Socijaldemokratske partije (SDP) i bivšeg premijera vlade levog centra Zorana Milanovića.

Na trećem mjestu je kandidat desnice, popularni pjevač Miroslav Škoro, kojem ankete takođe daju mogućnost ulaska u drugi krug.

Birališta u Hrvatskoj i inostranstvu otvorena su od sedam do 19 časova.

Po zatvaranju birališta očekuju se prve izlazne ankete, a Državna izborna komisija će već od 20 časova početi da objavljuje nepotpune privremene rezultate izbora i oni će biti ažurirani svakih deset minuta.

NAJNEIZVJESNIJI

U Hrvatskoj će sjutra biti održani predsjednički izbori, a 3,85 miliona građana biraće ko će od 11 kandidata narednih pet godina biti na čelu te države.

Analitičari ocjenjuju da je riječ o najneizvjesnijim predsjedničkim izborima i da bi u drugi krug, koji će biti održan 5. januara, mogla ući tri kandidata.

Poslednje ankete govore da će se tijesna borba za ulazak u drugi krug voditi između aktuelne predsjednice i kandidatkinje vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinde Grabar-Kitarović i kandidata Socijaldemokratske partije (SDP) i bivšeg premijera vlade lijevog centra, Zorana Milanovića.

Na trećem mjestu je kandidat desnice, pjevač Miroslav Škoro.

Birališta će biti otvorena u sedam, a zatvorena u 19 sati.

Prvi preliminarni rezultati se očekuju oko 20 sati.

Predsjednik Hrvatske bira se na pet godina.

Poslednji izbori održani su 28. decembra 2014, odnosno 11. januara 2015. godine, kada je u drugom krugu Kolinda Grabar Kitarović pobijedila dotadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića.

11 KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA

U Hrvatskoj je u ponoć počela izborna tišina uoči sjutrašnjih predsjedničkih izbora na kojima će oko 3,9 miliona birača birati novog šefa države između 11 kandidata od kojih čak troje ima šansu za ulazak u drugi krug.

Prema predizbornim anketama, novi predsjednik neće biti izabran u prvom krugu, jer ni jedan od kandidata ne može da osvoji 50 odsto plus jedan glas izašlih na birališta.

Posljednje ankete govore da će se tijesna borba za ulazak u drugi krug, 5. januara, voditi između aktuene predsednice i kandidatkinje vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinde Grabar-Kitarović i kandidata Socijaldemokratske partije (SDP) i bivšeg premijera vlade lijevog centra, Zorana Milanovića.

Na trećem mjestu je kandidat desnice, popularni pjevač Miroslav Škoro, kojem ankete takođe daju mogućnost ulaska u drugi krug.

Birališta u zemlji i inostranstvu biće otvorena u nedjelju od 7 do 19 časova, kada se završava i izborna tišina. Po zatvaranju birališta očekuju se prve izlazne ankete, a Državna izborna komisija će već od 20 časova početi da objavljuje nepotpune prijevremene rezultate izbora i oni će biti ažurirani svakih deset minuta.

Prethodno će tokom dana dva puta biti objavljeni podaci o izlaznosti na birališta i eventualnim nepravilnostima.

Pravo glasa na nedjeljnim izborima ima oko 3,9 miliona birača i oni će među 11 kandidata birati novog predsjednika čiji mandat traje pet godina. S prebivalištem u Hrvatskoj je oko 3,7 miliona birača, a aktivno registrovanih za glasanje u inostranstvu oko 177.000, najviše u susjednoj BiH, njih 93.000.

U Srbiji je nešto manje od 30.000 birača, a u Njemačkoj oko 29.000.

U inostranstvu će se glasati na 124 biračka mjesta u 47 država, najviše u BiH – 44. U Njemačkoj će biti otvoreno 17 mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavnišvima širom zemlje, a u Srbiji dva – u Beogradu i Subotici.

Moći će da glasaju hrvatski državljani koji tamo imaju prebivalište i aktivno su se registrovali ili imaju hrvatske lične karte s upisanim prebivalištem u inostranstvu na osnovu kojih su automatski registrovani za glasanje. U inostranstvu mogu da glasaju i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ako imaju potvrdu za glasanje van mjesta prebivališta.

Posljednji predsjednički izbori održani su 28. decembra 2014, odnosno drugi krug 11. januara 2015.

Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zvanično je stupila na funkciju 19. februara 2015. Ona je tada kao kandidatkinja HDZ na izborima s malom razlikom u broju glasova pobijedila kandidata koalicije lijevog centra, dotadašnjeg predsjednika Iva Josipovića, kojem su ankete predviđale pobjedu.

3,5 PO RIHTERU

Zemljotres jačine 3,5 po Rihteru registrovan je na području Nevesinja nešto poslije ponoći, prenose mediji u BiH.

U zemljotresu nema povrijeđenih, a nije zabilježena ni materijalna šteta.

Nakon razornog potresa koji je pogodio Albaniju prošlog mjeseca, tlo Nevesinja je od tada najaktivnije na podrucju BiH i registrovano je nekoliko slabijih zemljotresa, prenosi portal Klix.

Posljednji registrovani zemljotresi pogodili su BiH prije desetak dana kada je podrhtavanje tla zabilježeno kod Zenice i Goražda.

SKOPLJE

Hiljade građana Skoplja učestvovalo je večeras u protestnom maršu za čist vazduh.

Glavni grad Sjeverne Makedonije je, tokom jeseni i zime, uvijek među gradovima sa najzagađenijim vazduhom na svijetu.

Građani Skoplja su sa zaštitnim maskama na licima i transparentima na kojima se traži da vlast riješi problem enormnog zagađenja, prošetali od Ministarstva za životnu sredinu, pored parlamenta, do zgrade vlade.

Ekološki marš u Skoplju i gradovima u unutrašnosti zajednički je organizovalo više od 30 građanskih organizacija, koji su Vladi Sjeverne Makedonije dali rok do 31. decembra da ispuni više od 100 zahtjeva vezanih za životnu sredinu.

Maršu je prethodio protest učenika više gimnazija, koji su poslijepodne bojkotovali nastavu i okupljali se u školskim dvorištima, a gradonačelnik Skoplja Petre Šilegov je odmah razriješio direktorku jedne srednje škole koja je prijetila učenicima ako se priključe protestima protiv zagađenja.

Kako je prenio portal Sakam da kažam, ministar za životnu sredinu Sjeverne Makedonije Naser Nuredini podržao je proteste građana za čist vazduh.

“Apsolutno podržavam pravo građana da protestuju za čist vazduh i čistu životnu sredinu”, rekao je Nuredini, prije skopskog marša koji je dio globalnog protesta protiv zagađenja i otopljavanja.

RASPRAVA U PONEDJELJAK

Mediji u Bosni i Hercegovini danas su objavili Program reformi, čiji je sadržaj držan u tajnosti od kada ga je 19. novembra usvojilo Predsjedništvo BiH.

Dokument je objavljen pošto ga je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik podijelio poslanicima na Kolegijumu Narodne skupštine RS.

To tijelo bi o tom dokumentu trebalo da raspravljaju u ponedjeljak, 23. decembra.

U Programu reforimi na 21 stranici navodi se da je pristupanjem NATO programu “Partnerstvo za mir”, BiH “pokazala svoju predanost za postizanje pune interoperabilnosti sa zemljama članicama NATO što prije i u svim segemntima”.

“BiH je prepoznala evroatlantske integracije kao jedan od svojih spoljnopolitičkih ciljeva. Kako bi se postigao traženi nivo interoperabilnosti, BiH koristi mehanizme dostupne preko NATO programa PARP i IPP”, piše u tom dokumentu.

Dalje se navodi da “članovi Zajedničke Komisije za odbranu i bezbjednost definišu ciljeve u ovoj oblasti kroz Godišnji plan rada”.

“Izgradnja održivih vojnih snaga zahtijeva poštovanje i implementaciju važećih pravnih angažmana. Članovi Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost zaduženi su za usklađivanje sa NATO standardima i izradu nacrta i izmjene i dopune kompatibilnih zakona”, piše u dokumentu.

U programu reformi navedeno je da se “odnosi sa NATO kontinuirano razvijaju kroz razne programe i mehanizme saradnje u kojima učestvuje BiH”.

“Uključivanje BiH u savremene ekonomske, evropske, političke i procese bezbjednosne saradnje, potvrđuju njenu predanost principima demokratije, zaštite ljudskih prava, tržišne ekonomije i vladavine prava”, piše u dokumentu.

Navodi se da je BiH predana poboljšanju odnosa sa NATO, bez, kako je navedeno, prejudiciranja konačne odluke o članstvu.

“Sve aktivnosti su u skladu s pređašnjim odlukama Predsjedništva, Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH”, piše u tekstu.

Opozicija u Republici Srpskoj je od usvajanja Programa reformi tražila da se taj dokument objavi, tvrdeći da je u suštini riječ o Godišnjem nacionalnom planu (ANP) kojim se aktivira Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP).

Dodik je to demantovao i tvrdi da se ne radi o ANP-u.

Originalna verzija Programa reformi je na engleskom jeziku, a objavljeni dokument je materijal koji je preveden za potrebe posebne sednice parlamenta RS, zakazane za ponedjeljak.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović usvojili su, uz posredovanje međunarodne zajednice, krajem prošlog mjeseca Program reformi koji će odrediti NATO put BiH.

Na istoj sjednici Zoran Tegeltija iz SNSD-a imenovan je za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Po dogovoru članova Predsjedništva BiH, Program reformi će biti poslat u sjedište NATO-a u Briselu dan poslije imenovanja novog saziva Savjeta ministara BiH.

Po najavama, novi Savjet ministara trebalo bi da bude imenovan 23. ili 30. decembra.

VUČIĆ U TIRANI

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Tirani da razgovore o takozvanom Malom Šengenu smatra vizionarskim i da je ta saradnja dobra za sve zemlje koje u njoj učestvuju. Dodao je da će sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem sjutra otvoreno razgovarati, i ocijenio da svako može da odbije saradnju, ali “da bi saradnja bila dobra i za Crnu Goru i za region”.

On je istakao da je zadovoljan razgovorima sa albanskim premijerom Edijem Ramom i premijerom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevim, da očekuje dobre razgovore sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem i da mu nikako nije jasno zašto se Bosna i Hercegovina nije odazvala pozivu na sastanak o takozvanom Mini Šengenu.

“Mislim da ovo što radimo jeste vizionarski put, nešto što će i Beogradu i Skoplju i Tirani donijeti viši rast, više novca i bolji životni standard i značajniji ostanak i opstanak ljudi u svojim kućama, a ne samo odlazak u inostranstvo trbuhom za kruhom”, istakao je Vučić.

Odgovarajući na pitanja novinara poslije sastanka o tome što je delegacija Prištine takođe odbila da učestvuje u razgovorima, Vučić je izrazio mišljenje da neki ljudi ne razumiju realnost, ne žive u sadašnjosti i nemaju viziju budućnosti.

“Mogu da razumijem kad vam iz Prištine kažu da neće da učestvuju, da mrze Srbiju jer neće da prizna Kosovo; ne mogu da opravdam, ali razumijem da se nalaze u produžetku izborne kampanje, a da me pitate zašto Bosna i Hercegovina neće da učestvuje, moja pamet ne dopire dotle oni su mnogo pametniji od mene”, rekao je predsjednik Srbije i dodao da je on zadovoljan sastankom, i da je dobro izračunao srpske interese.

Na pitanje da prokomentariše protest nekolicine građana koji su uzvikivali parole protiv Vučićevog dolaska u Tiranu, on je odgovorio da je na proteste navikao jer ih ima svaki dan ispred predsjedništva.

“To je normalno u demokratijama i ne vidim poseban problem, ali ti ljudi su okrenuti prošlosti; ne mislite valjda da ću zato što su nešto vikali da promijenim odnos, ili da će Rama da promijeni odnos. Ovdje sam se osjećao odlično, donijeli su mi lijep čaj da popijem i svi su bili gostoljubivi”, rekao je Vučić.

Dodao je da će sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem sjutra otvoreno razgovarati, i ocijenio da svako može da odbije saradnju, ali “da bi saradnja bila dobra i za Crnu Goru i za region”.

POVODOM “MINI-ŠENGENA”

Trilateralni sastanak lidera Zapadnog Balkana posvećen jačanju regionalne saradnje i inicjative “mini šengen” počeo je danas u Tirani.

Na Instagram profilu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića objavljene su fotografije Vučića s premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije Edijem Ramom i Zoranom Zaevom.

Trojica lidera će kasnije večeras prisustovati donatorskom koncertu “nikad nećete biti sami” a sjutra će nastaviti sastanke.

Za sjutra je predviđen i obliazak Drača, gdje je bio epicentar zemljotresa koji je pogodio Albaniju krajem novembra.

Sastanak u Tirani treći je susret trojice lidera posvećen jačanju regionalne saradnje i dogovorenoj primjeni sloboda protoka ljudi, robe, usluga i kapitala između tri zemlje.

Kako prenosi Radio-televizija Srbije, nekoliko desetina aktivista Samoopredjeljenja okupilo se u Tirani zbog dolaska predsjednika Srbije, nazivajući “sramotnom” odluku albanskog premijera da ugosti Aleksandra Vučića.

Kako se navodi policija je uspjela okupljene da udalji iz parka preko puta hotela u kojem se održava sastanak trojice lidera.

SASTANAK U DRAČU

Albanski premijer Edi Rama izjavio je da je Priština time što je odbila da učestvuje u regionalnoj inicijativi postala politički gubitnik.

“Dogovorili smo se da održimo ovaj samit u Draču kome će prisustvovati ne samo predsjednici Srbije i Sjeverne Makedonije, već i drugi. Sjedinjene Američke Države poslaće predstavnika Stejt Departmenta da podrži ovaj proces”, rekao je Rama za albansku televiziju i dodao da će na skupu biti prisutni i predstavnici Evropske komisije, EBRD-a i Svjetske banke.

“Svi će doći. Zašto? Zato što je ovo proces koji svi podržavaju”, rekao je Rama.

On je dodao i da se problemi Prištine i Beograda ne rješavaju sukobima, uvođenjem taksi, već kroz dijalog.

Albanski premijer je zaključio i da je regionalna inicijativa “mini Šengen” dio procesa gdje, pored sna, postoji i dobro isplaniran konkretni plan rada.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

U Hrvatskoj je danas posljednji dan kampanje kandidata za predsjedničke izbore uoči izborne tišine, koja će nastupiti u ponoć.

Prvi krug predsjedničkih izbora biće održan u nedjelju, a 3,855 miliona birača odlučivaće o tome ko će od njih ući u drugi krug, za koji se smatra da će izvjesno biti održan.

Gotovo sve ankete kao vodeća tri kandidata izdvajaju – aktuelnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, koju podržava vladajuća HDZ, Zorana Milanovića, kandidata SDP i nezavisnog kandidata Miroslava Škora.

Kandidati za predsjednika su Neđeljko Babić (HŠČKŠ), Anto Ðapić (DESNO), nezavisni Dario Juričan i Mislav Kolakušić, kandidat HSLS-a Dean Kovač, nezavisna Dalija Orešković, Katarina Peović (RF) i Ivan Pernar (SIP).