25 LJUDI VRAĆENO IZ SIRIJE U BIH

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo BiH potvrdili su sinoć kako je u tu zemlju vraćena grupa od 25 njenih državljana koji su ranije boravili u Siriji i Iraku na teritoriji koju je kontrolisala teroristička organizacija Islamska država (IS).

Potvrđeno je kako je u Sarajevo posebnim letom deportovano sedam muškaraca, šest žena i dvanaestoro djece.

Tužilaštvo BiH je potvrdilo i kako su svi deportovani muškarci pod istragom zbog terorizma i protivzakonitog pridruživanja paravojnim grupama u inostranstvu, te su stoga pritvoreni i biće procesuirani.

U saopštenju Ministarstva sigurnosti stoji kako su žene i djeca po dolasku u sarajevsku zračnu luku prošli odgovarajuće provjere Granične policije BiH, pružena im je neophodna pomoć, a nakon toga su transportovani u prihvatni centar zbog daljnjih pregleda i pružanja medicinske pomoći.

“Ministarstvo sigurnosti BiH izražava zahvalnost svim uključenim ministarstvima i agencijama u BiH, a posebno američkoj vladi i ambasadi SAD u Sarajevu za podršku i pomoć u sprovođenju ovih aktivnosti”, stoji u saopštenju u kojem se dodaje kako će Ministarstvo u saradnji s međunarodnim partnerima nastaviti da prati stanje u kampovima u Siriji, gdje se još nalazi izvjestan broj žena, djece i muškaraca iz BiH.

PLENKOVIĆ NA SKUPU

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković pozvao je birače da na predsjedničkim izborima daju glas kandidatkinji te stranke Kolindi Grabar-Kitarović.

Plenković je ocijenio i da od nje nema bolje predsjednice.

Plenković je na predizbornom skupu Grabar-Kitarović u dvorani Cibona rekao da je uvjeren da će hrvatski narod na izborima u nedjelju pokazati mudrost i zrelost i glasati za nju.

On tvrdi da Grabar-Kitarović štiti interese hrvatskog naroda, cijeni rat u Hrvatskoj, poštuje bivšeg hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana “i sve ono što je HDZ postigao u prvih 30 godina slobodne i samostalne Hrvatske”.

Generalni sekretar HDZ-a Gordan Jandroković poručio je okupljenima da svi moraju zajedno da stanu iza Grabar Kitarović zbog, kako je naveo, napada kojima je izložena.

“Do sada ni na jednim izborima nije bilo ovako prljave kampanje, s toliko zla, podmetanja i manipulacija”, tvrdi Jandroković.

On je naglasio da je Hrvatska u svijetu, uz fudbalsku reprezentaciju i lijepu zemlju, poznata i po Grabar-Kitarović, prenosi Hina.

Govoreći o njenom protivkandidatu Zoranu Milanoviću, Jandroković je rekao da predsjednik Hrvatske “ne može biti politički nasljednik Stipe Mesića i Ive Josipovića”.

Podsjećamo, posljednje istraživanje koje je juče objavio HRT pokazuje da Grabar-Kitarović osvaja 28,3 odsto glasova, a kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović 26,6 odsto.

ŠEF KANCELARIJE NATO

Šef Kancelarije NATO u Beogradu Ćezare Marineli ocijenio je da su odnosi Srbije i Sjevernoatlantskog pakta “bolji nego što se to čini običnom čovjeku” i da Beograd postaje “sve važniji partner” Alijanse.

Marineli je za portal European Vestern Balkans rekao da NATO želi da sa Srbijom izgradi “jedinstven odnos” u kom je ona slobodna da izabere sopstvene prirotete za saradnju sa Alijansom.

“Imamo jako partnerstvo i nastavljamo da radimo zajedno u oblastima u kojima i Srbija i NATO vide vrijednost. Trenutno, u skladu sa svojim potrebama i ambicijama, kao i spoljnom politikom, Srbija ima izbor od preko 1.600 različitih aktivnosti koje može raditi sa NATO-om”, naveo je šef Kancelarije NATO u Beogradu.

Upitan da li bi opredjeljenje Srbije da proširi i unaprijedi saradnju sa Organizacijom Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) moglo da bude prepreka u odnosima sa NATO u budućnosti, Marineli je kazao da Alijansa “ne vidi nikakve prepreke za obostrano korisnu saradnju” i da NATO “u potpunosti poštuje politiku vojne neutralnosti Srbije”.

“Srbija ima suvjereno pravo da bira sopstvene bezbjednosne aranžmane za potrebe svojih građana. Dobri odnosi sa NATO i dobri odnosi sa Rusijom ili bilo kojom drugom zemljom ili multinacionalnom organizacijom nijesu u međusobnom konfliktu. Naša partnerstva se oblikuju prema potrebama svake zemlje. Svojim partnerima ne namećemo ništa a, kao što znate, NATO blisko sarađuje sa mnogim vojno neutralnim zemljama, kao što su Finska, Austrija i Švedska, između ostalih”, naveo je Marineli.

Komentarišući nedavno raspoređivanje ruskog sistema PVO S-400 u Srbiji, u okviru srpsko-ruske vježbe “Slovenski štit 2019”, šef Kancelarije NATO u Beogradu je naveo da je stav Alijanse da je izbor sistema naoružanja “suvereno pravo svake zemlje”, što kako je rekao, “uključuje Srbiju”.

Upitan za stav o negativnoj percepciji koja u javnosti Srbije postoji prema NATO, Marineli je kazao da je svjestan da je Alijansa “i dalje kontroverzna tema u Srbiji” ali i dodao da “vazdušna kampanja 1999. godine nikad nije bila usmjerena protiv srpskog naroda” već da je njen cilj bio da se “zaštite civili u širem regionu”.

“Sjećanja na vazdušnu kampanju 1999. su i dalje bolna tačka mnogima, naročito onima koji su izgubili voljene osobe. Svaki izgubljen nedužni život je tragedija, zbog čega mi duboko žalimo. Generalni sekretar NATO-a je izjavio saučešće porodicama i svima koji su izgubili voljene osobe na obje strane. Nikad ne smijemo da zaboravimo prošlost, ali možemo da gledamo unapred”, dodao je šef Kancelarije NATO u Beogradu.

HRT OBJAVIO ANKETU

Tri dana uoči predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, objavljeno je da anketa među biračima ukazuje će biti i drugog kruga glasanja.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) je, po najnovijoj anketi, uz to večeras javila da će se u drugom krugu nadmetati sadašnja predsjednica i kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović i bivši premijer, socijaldemokrata Zoran Milanović.

Mjesečno istraživanja agencije “Promocija plus”, rađeno od 13. do 17. decembra, pokazuje da Grabar-Kitarović osvaja 28,3 odsto glasova, a kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) 26,6 odsto.

Da su izbori bili u vrijeme ispitivanja, treći bi bio kandidat desnice, popularni pevač Miroslav Škoro, za koga bi glasao 20,7 odsto birača.

Po tom istraživanju, u drugom krugu pobjeđuje Grabar-Kitarović. Ona bi tada osvojila 49 odsto glasova, a Milanović 46,9 odsto.

Neodlučno je bilo 4,1 odsto ispitanih.

Po analizi, Škoro bi u slučaju da prođe u drugi krug, pobijedio Grabar Kitarović s 3,6 odsto glasova više (Škoro 48,7 odsto, Grabar-Kitarović 45,1 odsto), a Zorana Milanovića bi – kada bi njih dvojica bili u drugom krugu – pobijedio s 5,6 odsto (Škoro 50,2 odsto, Milanović 44,6%), prenosi HRT.

Od ukupno 11 kandidata koji će učestvovati na nedjeljnim predsjedničkim izborima, još bi samo evroposlanik i bivši sudija Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić osvojio značajniji broj glasova, oko sedam odsto. Svi ostali su ispod tri odsto.

Anketa je rađena na uzorku od 1.400 ispitanika, a sprovedena je prema načelu “cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica”.

HRT je naveo da je statistička greška samo plus/minus 2,62 odsto, a nivo pouzdanosti 95 odsto.

DODIK PORUČIO

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ima pravo da obilježava 9. januar, kao datum svog nastanka i da je u tome niko ne može spriječiti i naglasio da taj praznik ne vrijeđa nikoga.

“Taj praznik će biti obilježen širom opština i gradova Srpske, gdje će biti organizovane manifestacije”, rekao je Dodik sinoć za RTRS.

On je podsjetio da mnoge ulice, trgovi, ustanove u lokalnim zajednicama i auto-put nose naziv 9. januar i dodao da će ta praksa biti nastavljena.

Podsjetivši da je Ustavni sud BiH osporavao 9. januar, Dodik je napomenuo da su neprirodno u tom sudu i strane sudije koje su politički i karijeristički odlučivale protiv Srpske.

“Da su se njegove sudije, poput onih iz Makedonije, držale prava, ne bi tako odlučivale. Ali, mi se nećemo odreći 9. januara”, poručio je Dodik i dodao da taj sud neće više donositi odluke protiv Republike Srpske.

SLOVENIJA

Na graničnom prelazu između Hrvatske i Slovenije granična policija je u teretnom vozilu otkrila osam migranata iz Avganistana i još četiri Avganistanca.

Vozilo na prelazu Bregana/Obrežje bilo je srpskih registarskih oznaka.

Osim toga otkrivena su još četiri migranta iz Avganistana u vozilu sa makedonskim tablicama, a svi su nakon postupka predati hrvatskim organima.

Slovenačka policija zaustavila je u utorak automobil 49-godišnjeg državljanina Austrije u kojem je bilo sedam migranata iz Pakistana i on je predat istražnom sudiji, dok o sudbini migranata još nije ništa odlučeno, prenosi Hina.

Kako se navodi, Slovenija ove godine bilježi povećanje broja ilegalnih ulazaka u zemlju za 70 odsto u odnosu na prošlu.

TAHIRIJEVA SMATRA

Bivša šefica pregovaračkog tima Prištine u dijalogu sa Beogradom Edita Tahiri izjavila da će se dogoditi rat ukoliko Srbija ne prizna nezavisnost Kosova.

Ona je to izjavila na skupu “Put ka konačnom sporazumu Kosova i Srbije” u Prištini, i dodala da “Kosovo i Srbija nijesu dvije Njemačke”, prenosi prištinski Lajmi.

Prema njenim riječima, dijalog Beograda i Prištine nije prekinut zbog uvođenja taksi na robu iz centralne Srbije, već zato što je “Kosovo bilo u opasnosti”.

SUČELJAVANJE NA HRT-U

Tokom sučeljavanja kandidata za budućeg predsjednika Hrvatske na HRT-u, čula su se različita mišljenja o tome da li Srbiji treba blokirati ulazak u EU.

Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je da će Hrvatska insistirati na ispunjavanju svih kriterijuma za Srbiju, koja, kako je rekla, “mora da se suoči sa svojom prošlošću” i da ne vraća Drugi svjetski rat nego “da doživi katarzu onoga što su uradili Hrvatskoj i drugim susjedima”.

“Apsolutno ću insistirati na pronalasku nestalih prije ulaska u EU”, rekla je Kitarović.

Miroslav Škoro je rekao da neće dići ruku za ulazak Srbije u EU dok se ne riješe pitanja nestalih, granice, ratne odštete, kulturnog blaga i arhiva koji se nalaze u Beogradu, prenosi HRT.

Zoran Milanović kazao je da je pitanje da li Hrvatska ima interes da to uradi.

“Sa članicama bivše Jugoslavije u robnoj razmjeni imamo 30 odsto izvoza. Jedno je Vučić, drugo je Srbija”, rekao je Milanović.

Ivan Pernar je kazao je da ne mrzi ni Srbe ni Srbiju i da ih smatra bratskim narodom, već da se protivi ulasku Srbije u EU iz ljubavi prema njima, jer to može da dovede do “demografskog sloma i ekonomskog uništenja”.

Dalija Orešković smatra da Hrvatska treba da se pita o ulasku Srbije u EU jer njenom političkom scenom upravljaju iste strukture kao i u Hrvatskoj.

Anto Đapić rekao je da je srpska politika nepromjenjiva prema Hrvatskog od rata do danas i da o ulasku Srbije treba da se pita narod u Hrvatskoj na referendumu.

Jedno od pitanja za predsjedničke kandidate bilo je i da li treba postaviti ćirilične ploče u Vukovaru, a Grabar Kitarović se upitala zašto se forsira ćirilica prije zadovoljenja pravde i dodala da prvo treba riješiti kažnjavanje ratnih zločinaca, pa onda govoriti o ćirilici.

Miroslav Škoro je rekao da stanovnivi Vukovara o tome moraju da odluče, dok je Zoran Milanović istakao da je to pitanje idealan teren za trgovce mržnjom i da je to prije svega pitanje zakona i vladavine prava.

Anto Đapić smatra da je ćirilica provokacija koja traje godinama i da će taj problem riješiti promjena Ustava, a Dalija Orešković da to nalaže Ustav i da će postavljanje ćiriličnih tabli naučiti mlade da poštuju druge kulture.

Svih 11 kandidata odgovaralo je na različita pitanja, između ostalog i o odnosu prema BiH i migrantima i zaštiti granica.

AKCIJA U SRBIJI I BIH

U paralelnoj istrazi Srbije i Federacije BiH uhapšeno je osam osumnjičenih da su od 17. septembra do 23. novembra prokrijumčarili 203 migranta.

Oni su svoje usluge, sumnja se, naplaćivali od 110 do 130 eura po osobi, prenosi Tanjug.

U saopštenju Tužilaštva za organizovani kriminal se precizira da su BIA, policijski službenici Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, Odjeljenja za suzbijanje trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi, u koordinaciji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal u Beogradu nakon višemjesečne istrage uhapsili šestoro osumnjičenih.

U Federaciji BIH Federalno tužilaštvo i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su dvije osobe zbog više krivičnih dela, nedozvoljenog prelaska državne granice i krijumčarenja ljudi.

Ova kriminalna grupa je organizovala prihvat migranata na teritoriji Beograda i njihov nedozvoljen tranzit kroz Srbiju, a u cilju daljeg nedozvoljenog prelaza državne granice Srbije i BIH i dalje u neku od zemalja Evropske Unije, navodi tužilaštvo.

Nakon saslušanja osumnjičenih, tužilac za organizovani kriminal donijeće odluku o daljem toku krivičnog postupka.

SASTANAK O MINI ŠENGENU

Premijer Albanije Edi Rama je izjavio da je predsjednik Kosova Hašim Tači pozvan na balkanski samit, koji bi trebalo da se održi 21. decembra u Draču.

“Na osnovu izjave kosovskog premijera u ostavci objašnjavamo da, obzirom na format regionalnih sastanaka i činjenicu da na Kosovu još nije formirana nova vlada, Kosovo je pozvano na najvišem nivou baš kao na sastanku u Ohridu, putem poziva upućenog predsjedniku Kosova, Hašimu Tačiju”, navodi se u saopštenju za javnost albanskog premijera Rame.

Vršilac dužnosti premijera Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je ranije danas da nije dobio poziv od premijera Albanije Edija Rame za sastanak o mini Šengenu koji će biti 21. decembra u Draču, ali i da ga je dobio, kako je rekao, ne bi išao.

“Kosovo koliko znam nije pozvano, barem ne dok ovo govorim. Ni u dosadašnjim okolnostima ja ne učestvujem. Ali čak nismo dobili ni pozivnicu”, rekao je Haradinaj.