PICULA

Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula izjavio je danas da je u opticaju nekoliko predloga kako bi se nastavio proces proširenja Evropske unije (EU) i “izašlo iz škripca u koji su članice dovele i sebe i zemlje Zapadnog Balkana”.

“Dobro je što se proces proširenja vratio u centar političke debate”, rekao je Picula u intervjuu za Radio slobodna Evropa (RSE) i dodao se obnovljeni interes za Zapadni Balkan odnosi i na BiH, ali da “pruženu ruku treba znati prihvatiti”.

Picula je krajem novembra dobio zadatak da izradi Izvještaj sa preporukama za otklanjanje blokada u procesu proširenja koji će biti predstavljen na samitu EU-Zapadni Balkan. Samit je najavljen za početak maja 2020. godine, pet mjeseci nakon što Hrvatska preuzme predsjedavanje EU.

Prema Piculi, proces proširenja je u ozbiljnoj krizi “ne samo nekoliko posljednjih mjeseci nego i nekoliko posljednjih godina”.

“Upravo politika proširenja nailazi na otpore unutar same EU, što je kulminiralo stavom francuskog predsjednika Emanuela Makrona koji je blokirao otvaranje pristupnih pregovora dvijema balkanskim državama – Sjevernoj Makedoniji i Albaniji”, rekao je Picula i dodao da je njegov zadatak u Evropskom parlamentu da pronađe način kako da se taj proces odblokira.

“Sve to s ciljem da se za vrijeme hrvatskog predsjedavanja idućih šest mjeseci, odnosno u Zagrebu na Samitu u maju, omogući novi zamah proširenju. To neću moći da napravim bez saradnje sa svim onim koji podržavaju proces proširenja ali moram čuti i kritičare, one koji smatraju da dosadašnja metodologija pregovaranja sa novim kandidatima ne zadovoljava”, rekao je on.

Picula je dodao da treba naći prostora za kritike ali isto biti jasan prema podršci procesu proširenja.

KRIVE IH ZA SMRT 51 OSOBE

Tužilaštvo Albanije izdalo je 17 naloga za hapšenje po optužbama za ubistvo i zloupotrebu službenog položaja zbog smrti 51 osobe u nedavnom, razornom zemljotresu.

Devet osoba uhapšeno je danas, a policija i tužilaštvo navode da su probitne istrage pokazale da je jedan od uzroka stradanja ljudi u urušenim zgradama to što se graditelji, inženjeri i investitori nijesu pridržavali pravila, normi i standarda bezbjedne izgradnje, prenosi Rojters.

Od devetoro uhapšenih, dvoje su vlasnici dva hotela koji su se urušili u Draču, kada su stradale četiri osobe, a treća osoba je menadžer hotela koji je namijenjen policiji za odmor i u kojem je poginuo visoko rangirani policijski zvaničnik.

Policija navodi da su oba hotela na plaži na Jadranskom moru izgrađeni nelegalno, a da je drugi i legalizovan nelegalno. Saopštila je i da su neke od 17 osoba, koje traži tužilaštvo, pobjegle nakon zemljotresa koji se dogodio 26. novembra.

ODRŽALI ČETVRTI SASTANAK

Sastanak lidera Samoopredjeljenja Aljbina Kurtija i Demokratskog saveza Kosova, četvrti po redu, završen je večeras bez dogovora o vladajućoj koaliciji dvije stranke.

To su novinarima potvrdili potpredsjednici PS Glauf Konjufca i njegov kolega iz DSK Avdulah Hoti, koji su poslije tročasovnog sastanka kratko izjavili da nije postignut dogovor, ne dajući detalje o temama o kojima nema saglasnosti.

Prije sastanka dvojice lidera održane su sjednice predsjedništava dvije stranke.

Poslanica PS Aljbuljena Hadžiu izjavila je poslije sastanka da je glavni problem “zacementiranost” DSK u zahtjevima za dobijanje mjesta predsjednika Kosova, kada predsjedniku Hašimu Tačiju 2021. istekne mandat.

Sa druge strane portparol DSK Berian Mustafa je rekao da su spremni da se postigne dogovor i da tome treba da prethode razgovori i kompromisi.

Konufca i Hoti nijesu rekli kada će pregovori biti nastavljeni.

Predsjednik Kosova Hašim Tači zakazao je za 26. decembar ove godine konstitutivnu sjednicu sedmog saziva Skupštine Kosova.

ŠTETA I DO MILIJARDU EURA

Procjena vlasti u Albaniji da će šteta katastrofalnog zemljotresa koji je tu državu pogodio 26. novembra iznositi između pola milijarde i milijardu eura. Odmah nakon potresa, 20 hiljada osoba moralo je napustiti svoje domove, a mnogi se ni danas nijesu vratili. Za njih je vlada obezbijedila alternativni smještaj i kiriju će im plaćati najmanje godinu. Život se u toj zemlji, kako se uvjerila ekipa TVCG, normalizuje, a istražitelji traže odgovorne za 52 žrtve.

Kad zatrese tlo, ledi se krv u žilama, priča Agim Ceka, ugostitelj iz Drača dok gleda svoj porušen hotel uz samu plažu. Prvu noć nakon katastrofalonog potresa prespavao je u automobilu, nakon toga par dana je proveo kod rođaka u Gusinju. Vratio se i sada je vrijeme da se utvrdi šteta.

“Štete ima puno. Sve do trećeg i četvrtog sparata padali su svi zidovi, ali Bogu hvala da smo zdravo”, kaže Ceka.

Istražitelji utvrđuju odgovornost graditelja u Draču i medji u toj zemlji najavljuju hapšenja. U Tirani je druga priča. Stradale su zgrade iz doba kasnog komunizma u Albaniji, dok novogradnja nije pretrpjela oštećenja.

“Ukupno u Tirani imao 1600 stanova u kojima se više ne može živjeti. A u ruralnim djelovima imamo takbih nešto preko 2 hiljade kuća. Tako da će vjerovatno trošak u cijeloj državi iznositi između 500 miliona i milijardu eura. Ali, oporavićemo se”, kaže gradonačelnik Tirane Erion Veliaj.

Kako bi se izbjegao i ekonomski potres koji obično prati prirodnu katastrofu, gradske vlasti uradile su sve da se život što prije vrati u normalne tokove. Ponovo rade škole i vrtići, ulčice su okićene i božićni bazar je postavljen na glavnom gradskom trgu. Cilj je da se podstakne potrošnja građana.

“Ono što želimo na početku vraćanja života u normalne tokove je da podstaknemo građane da troše kao i što je normalno za vrijeme praznika. Zato kažemo, ako želite da pomognete Tiranu, Drač ili Ljež, ili ako neko u Crnoj Gori želi da nam pomogne, neka dođe za vikend i potroši novac ovdje. Jer to je najbolji način pomoći, umjesto slanja garderobe koju niko više ne nosi. Dođite, potrošite malo novca ovdje i pomozite ovoj ekonomiji da ne doživi i ekonomski zemljotres”, poručio je Veliaj.

A kada je u pitanju pomoć, albanski zvaničnici, ali i građani naročito ističu pomoć susjeda, odmah nakon potresa, kada je bila i najpotrebnija.

IZBORI U HRVATSKOJ

Noćas do ponoći, unosom u sistem za kontrolu finansiranja, svi predsjednički kandidati u Hrvatskoj moraju Državnoj izbornoj komisiji da dostave prve izvještaje o finansiranju izborne kampanje.

U izveštaje moraju uključiti sve troškove koje su imali u pretkampanji ili u zvaničnoj kampanji.

Osim podataka o troškovima moraju dostaviti i one o primljenim donacijama, kao i o medijskom oglašavanju i popustima koje su pritom dobili, prenosi Hina.

Ukoliko to ne učine, prIJete im kazne od 2.000 do 20.000 kuna (oko 270 – 2.700 eUra).

Dostavljeni izvJeštaji biće objavljeni na internet stranici Komisije.

Prvi koji je podnio izvještaj je nezavisni kandidat Mislav Kolakušić, koji je prijavio da donacije nije dobio, te da je imao samo 12 kuna (1,6 eura) troškova.

Za konačan sud o finansijskom aspektu kampanje, treba sačekati do 21. januara, do kada će svih 11 predsedničkih kandidata morati da podnesu završni finansijski izveštaj.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Policija Sjeverne Makedonije pronašla je kod bivšeg asmbasadora Tomislava Dimitrovskog “arsenal oružja” sa više pištolja i pušaka, objavio je danas portal “360 stepeni”.

Kako je naveo taj medij, oružje je otkriveno juče popodne kada se Dimitrovski posvađao sa komšijom, koji je policiji prijavio da je bivši ambasador prema njemu u hodniku zgrade uperio automatsku pušku i repetirao.

Policija je u dnevnom biltenu potvrdila taj slučaj, navodeći da je pronađeno više komada oružja i municije koji su oduzeti, ali se ne navodi da li ima dozvolu.

Prema nezvaničnim informacijama “360 stepeni”, u stanu Dimitrovskog u Skoplju su pronađena tri pištolja, tri puške, četiri okvira sa municijom, kesa sa mecima.

Dimitrovski, koji je bio ambasador u Ljubljani i konzul u Solunu, prema informacijama koje je objvio na Fejsbuku, trenutno ne obavlja državnu funciju, a napisao je da je od januara ove godine savjetnik lidera opozicionog VMRO DPMNE Hristijana Mickoskog.

NAKON OSAM SATI

Lideri i pristalice Saveza za Srbiju razišli su se nakon osmočasovne blokade ulaza u zgradu RTS-a.

Ranije danas, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je na konferenciji za štampu da “nema razloga za sjekiraciju” kada je riječ o blokadi ulaza u zgradu RTS-a.

Na pitanje novinarke RTS-a o blokadi koju je najavio Savez za Srbiju Vučić je rekao da “garantuje da niko neće biti ugrožen”.

“Nemojte da se sjekirate za blokadu RTS-a. Garantujem da niko neće biti ugrožen, da ćemo u skladu sa zakonom da postupamo, niti ima bilo kakvih opasnosti. Sačuvaćemo sve što je potrebno da se sačuva”, rekao je Vučić novinarima na zajedničkoj pres-konferenciji sa francuskom ministarkom odbrane.

“Gledaćemo da ne primjenjujemo nikakvu silu ni u skladu sa zakonom”, dodao je on.

“Vjerujem da će sve da prođe demokratski. Srbija je demokratska zemlja. Ne vjerujem da jedna mala grupa ljudi može da pomisli da nešto ozbiljnije može da izazove nasiljem”, rekao je Vučić.

“Ne sjekirajte se, idite na posao slobodno”, rekao je Vučić novinarki RTS-a.

Lideri i pristalice Saveza za Srbiju okupili su se u podne ispred ulaza u zgradu Radio-televizije Srbije, a do 20 sati će, kako su juče najavili, blokirati sva tri ulaza u zgradu javnog servisa do 20 sati, uprkos negativnim reagovanjima na tu akciju.

Okupljeni su blokirali sva tri ulaza u RTS, iz Takovske, Abardareve i tehnički ulaz, a među okupljenima bili su lideri SzS-a Dragan Đilas, Vuk Jeremić, Boško Obradović, Marko Bastać, Borko Stefanović, Marinika Tepić, Nikola Jovanović i drugi.

Od početka blokade niko nije pokušao da uđe u zgradu ili izađe iz zgrade javnog servisa.

NOVA VLADA

Lideri Pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti i Demokratskog saveza Kosova (DSK) Isa Mustafa dogovorili su se večeras o detaljima koalicionog sporazuma za formiranje nove vlade Kosova.

Prema informacijama iz redova DSK-a riješena su sva sporna pitanja kao što je pitanje budućeg predsjednika Kosova nakon isteka mandata aktuelnog predsjednika Hašima Tačija i izvršena je raspodjela ministarstava pet prema pet.

Dogovoreno je da kandidat Srpske liste dobije Ministarstvo za povratak i zajednice, a ministar iz redova drugih manjinskih zajednica resor kulture.

Takođe je dogovoreno da Ministarstvo unutrašnjih poslova dobije DSK, a Ministarstvo spoljnih poslova Samoopredjeljenje.

Predsjednik Skupštine Kosova će, prema svemu sudeći, biti poslanica DSK-a Vljosa Osmani.

Sastanak dvojice lidera je još u toku i očekuje se da se oni nakon sastanka obrate medijima i daju više detalja tog sporazuma.

Dogovori o programu nove vlade Kosova traju još od 6. oktobra, kada su održani vanredni parlamentarni izbori i kada je Samoopredjeljenje osvojilo najviše glasova, a DSK osvojio drugo mjesto.

Kurti i Mustafa su kazali da su programi bili usaglašeni 100 odsto, ali da su bila ostala otvorena pitanja koja su vezana za konkretna kadrovska rješenja i raspodjele ministarstava.

PROTEST ISPRED JAVNOG SERVISA

Lideri Saveza za Srbiju su zajedno sa oko 200 aktivista blokirali ulaze u zgradu RTS-a. Najavili su da će blokada trajati do 20 časova, i da za to vrijeme niko neće moći da uđe u zgradu, ali će svako ko želi moći da izađe.

Predsjednik Narodne stranke Vuk Jeremić rekao je da cilj nije nasilje, već da se simbolički ukaže na to da javni servis, kako je rekao, ne vrši svoju funkciju koja je predviđena zakonom već osam godina.

“Biće mirno i ukoliko ne bude provokacija, razići ćemo se u osam sati”, kazao je Jeremić, novinarima ispred RTS-a. Dodao je da niko od okupljenih neće pokušati da uđe u zgradu.

On je optužio aktuelno rukovodstvo RTS-a da je direktan izvršilac naredbi vrha SNS-a, odnosno predsjednika Vučića i njegovog kabineta.

Upitan da li i SZS današnjom akcijom vrši pritisak na RTS, Jeremić je rekao da su u tom opozicionom savezu “svjesni da ovo neće donijeti rezultat kakav ima jedan telofonski poziv predsjednikove medijske savjetnice ili predsjednika lično”.

“Mi nemamo tu moć koju je nagomilao predsjednik Republike. Ako ovo hoćete da okarakterištete kao pritisak, u redu. Ali ovo je pritisak koji želimo da pružimo da bi se RTS oslobodio”, kazao je.

Na podsjećanje da je aktuelno rukovodstvo RTS-a postavljeno prije dolaska SNS-a na vlast, Jeremić je odgovorio i da je Hitler naslijedio veliki broj generala u njemačkoj vojsci koji su kasnije sprovodili njegove zločine.

“Svi znamo da ova kuća ne radi svoj posao kako treba, jer da radi već bi (uzbunjivač iz ‘Krušika’) Aleksandar Obradović bio intervjuisan. Da vam dam jedan primer, a ima ih sto”, rekao je predsjednik Narodne stranke.

Istakao je da lideri SZS ne traže ništa za sebe, niti zahtijevaju da gostuju na javnom servisu, ali da žele da RTS otvori svoja vrata za ljude poput Aleksandra Obradovića, Marije Lukić koju je seksualno uznemiravao predsjednik opštine Brus, ili novinara Milana Jovanovića kojem je spaljena kuća za šta se trenutno sudi bivšem predsjedniku opštine Grocka.

“Konkretno tražimo da ovo postane javni servis Srbije, da počnu da rade svoj posao i informišu javnost Srbije o svemu što se dešava”, poručio je.

Rukovodstvo RTS-a na najavljenu blokadu reagovalo je juče saopštenjem.

Kako su naveli U posljednjih godinu dana zaposleni na RTS-u izloženi su pritiscima zbog kojih povremeno nijesu u mogućnosti da svoj posao obavljaju na profesionalan način.

“Nije riječ o verbalnim kritikama koje su za medijski javni servis u Srbiji uobičajene, iako su često neopravdane, neprimjerene i uvredljive. Riječ je o akcijama dijela političke javnosti u Srbiji koje prelaze granicu pristojnog građanskog ponašanja i političkog djelovanja. U saopštenju se podsjeća da se zaposleni na javnom servisu fizički sprečavaju u obavljanju posla, a imovina RTS-a se oštećuje i uništava. Zato RTS apeluje na cjelokupnu političku javnost Srbije i svijeta, kao i na i domaće i međunarodne medijske organizacije i udruženja, da ovakvo ponašanje osude, a podstrekače i vinovnike urazume, ukoliko je to moguće, da ne bude kasno”, istakli su u saopštenju RTS-a.

Kako su dodali, posebno je neprihvatljivo i opasno iniciranje talačke krize, što je pravi opis blokade kojoj su izloženi svi koji se zateknu u zgradi.

“Ko to radi ne treba da očekuje da će RTS da mu otvori prostor za promovisanje takvih političkih ideja, nasilničkog ponašanja i pozivanja na kršenje zakona”, zaklučuju u RTS-u.

TEŠKO BOLESTAN

Bivši komandant Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić teško je bolestan i potrebna mu je ljekarska pomoć, pišu “Večernje novosti”.

Prema pisanju tog lista, Rusija je spremna da ga liječi i preduzme sve neophodne mjere bezbjednosti, a to je na zasjedanju Savjeta bezbjednosti UN, gdje se raspravljalo o izvještaju o radu Haškog tribunala, izjavio Genadij Kuzmin, zamjenik predstavnika Rusije u tom tijelu UN.

Kuzmin je i u julu u SB kazao da je Rusija zabrinuta za zdravstveno stanje Mladića, jer nema protvrde iz nezavisnih izvora da on u haškom pritvoru dobija adekvatnu medicinsku pomoć.

Sin Ratka Mladića, Darko Mladić, za “Novosti” kaže da je delegacija parlamentaraca iz ruske Dume prije deset dana bila u posjeti njegovom ocu i da su se lično uvjerili u to da nije dobro.

“Oni ga posjećuju s vremena na vrijeme i, iako nijesu ljekari, mogu da vide da se ne osjeća dobro. Ratku se zdravlje pogoršava, a posljednjih nedjelja je znatno oslabio. Zabrinuti smo zbog toga, naročito što su se svi ljekari do sada složili da mu je neophodno liječenje u bolničkim, a ne u pritvorskim uslovima”, rekao je on.

Mladić ima ozbiljnih problema sa srcem, visokim prtiskom, a preživio je nekoliko moždanih udara. Neki mediji ranije su pisali da su mu na prethodnom snimku glave pronađene promjene na mozgu kojih ranije nije bilo.

O njegovom zdravstvenom stanju, odnosno o tome da li mu se u Hagu pruža adekvatna medicinska pomoć, raspravljalo se u februaru ove godine, na statusnoj konferenciji pred Rezidualnim mehanizmom UN za ratne zločine.

Kako su mediji iz RS tada prenijeli, Mladić je na toj statusnoj konferenciji upozorio Vijeće da za njega sat otkucava i požalio se da ne razumije medicinske nalaze koje mu daju neprevedene, a još više ga zbunjuju, kako je naveo, dijagnoze u kojima piše da mu je stanje stabilno, ali i da mu je čak i izlazak na vazduh rizičan.

Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora 2017, u Hagu, jer je proglašen krivim po svim tačkama optužnice izuzev prve koja se tiče genocida u šest opština u BiH.