SKOPLJE SOFIJI

Zvanicnici Sjeverne Makedonije su danas odbacili stav Bugarske akademije nauka da makedonski jezik “ne postoji”.

Bugarska akademija smatra da je mekedonski “oblik bugarskog jezika”, dok je po bugarskom Instututu za istorijska istrazivanja, makedonski jezik zapravo bugarski, ali “pisan srpskom pisacom masinom”.

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev je novinarima rekao da Bugarska “nije nacisto” s priznavanjem makedonskog jezika i da ocekuje da Sofija prevazide taj problem.

“Mi smo Makedoci koji govorimo makedonski jezik, bar vecina. Ocekujem od prijateljske Bugarske da to prevazide, da to rijesi u djelokrugu rjesavanja problematike koja je sastavni dio Sporazuma o prijateljstvu i dobrosusjedstvu”, rekao je on.

Ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov je na Fejsbuku danas napisao da makedonski jezik ima svoj istorijski razvoj i da ga je priznala medunarodna zajednica lingvista, da je kodifikovan 1945. i da je u UN od 1970-ih godina.

Dimitrov je ukazao da je medusobno prihvatanje preduslov zblizavanja i prijateljstva medu drzavama i narodima, za sta “treba mudrosti i delikatnosti, velicine u razumijevanju i postovanju briga i dostojanstva. Lako je rusiti, tesko je graditi”, napisao je Dimitrov.

SUD ODLUCIO

Visoki prekrsajni sud odlucio je kako uzvik “Za dom spremni” u pjesmi “Bojna Cavoglave” Marka Perkovica Tompsona ne krsi zakon, saznaje nezvanicno Jutarnji list.

Iako je taj sud donio vec pet pravosnaznih presuda u kojima je presudio da uzvik “Za dom spremni” predstavlja nezakonito ponasanje, ovaj put to nije bio slucaj. Medutim, ta presuda jos nije konacna jer je zaustavljena u evidenciji sudske prakse. Visoki prekrsajni sud, naime, nadlezan je i za ujednacavanje sudske prakse u Hrvatskoj.

Odluka jos ide na analizu

U slucajevima kad Odjel evidencije sudske prakse zbog neuskladenosti s ranijim presudama zaustavi novu presudu, a takvi slucajevi u sudskoj praski nijesu cesti, saziva se opsta sjednica sudskog odjeljenja u cijoj nadleznosti je i sporna presuda. U ovom slucaju to je Odjel za prekrsaje javnog reda i mira Visokog prekrsajnog suda.

Presuda kojom se Thompson oslobada prekrsajne odgovornosti navodno je donesena u novembru ove godine.

Uzvik ZDS na koncertima za Oluju

Troclano vijece Visokog prekrsajnog suda odbilo je zalbu sibensko-kninske policije na prvostepenu oslobadajucu presudu Opstinskog suda u Sibeniku donesenu u oktobru 2018. Njome je sibenicki sudija Ivan Lokas nepravosnazno oslobodio Tompsona prekrsajne odgovornosti za uzvikivanje pozdrava “Za dom spremni” na tri koncerta koji su odrzani 5. avgusta 2015., 5. avgusta 2016. i 27. avgusta 2017.

GENERAL KLARK

Prikljucivanjem Zapadu, Srbija bi mogla da prosiri svoje domete mnogo dalje nego sada, smatra general Vesli Klark, bivsi komandant NATO snaga u Evropi.

“Razumijem da nije lako za Srbiju da prevazide zaostavstinu rata, ali po meni njeni pravi interesi leze na Zapadu. Integracija sa zapadom donijela bi Srbiji znatne ekonomske, politicke, pa i diplomatske prednosti. Srbija je poznata i po svojim naucnim dometima, pocevsi od Nikole Tesle pa nadalje. Zapad pruza mnogo veci teren za takva ostvarenja”, rekao je Klark za Glas Amerike.

Dodaje i da razumije animozitet srpske javnosti prema NATO, ali istovremeno ukazuje na dobru vojnu saradnju izmedu Srbije i SAD, kao i na partnerske odnose Srbije sa NATO-om.

Klark tvrdi i da Zapad, posebno Evropska unija, nijesu ispunili svoju obavezu pruzanja konzistentne ekonomske pomoci zemljama Zapadnog Balkana, preuzetu tokom mirovnih pregovora 1995. godine, sto je, smatra, i glavni uzrok nestabilnosti u regionu jugoistocne Evrope.

Nevolje su krenule od samog pocetka, jer od samog pocetka nijesu sprovodene vazne tacke Dejtonskog mirovnog sporazuma, kaze Klark.

“Cim su snage za implementaciju mira (IFOR) bile povucene, poslije cega je doslo i do americkog povlacenja iz BiH, Evropska unija nije u pravom smislu preuzela vodstvo, niti je u pravom smislu ispunila svoj dio obaveza”, rekao je on.

Dugotrajni politicki i ekonomski vakuum doveo je i do mijesanja drugih u regionu, prvo u Republici Srpskoj, dodaje Klark.

“Naravno da Rusija zeli da utice i ocuva svoje uporiste u RS i radi na tome. Sto se tice Evrope, ekonomski napredak je od kljucne vaznosti, Rusija to jednostavno ne moze da pruzi”, kaze on.

GP GOSTUN

Policija Srbije na granicnom prelazu Gostun sa Crnom Gorom zaplijenila je oko 221 kilogram marihuane i uhapsila N.C. (25) zbog proizvodnje i trgovine drogom.

Marihuana je pronadena u kabini teretnog motornog vozila, kojim je upravljao osumnjiceni na ulazu u Srbiju, navodi se u saopstenju MUP-a Srbije.

Osumnjicenom je odredeno zadrzavanje do 48 casova nakon cega ce, uz krivicnu prijavu, biti priveden nadleznom tuzilastvu.

SKUPSTINA KANTONA

Dobitnik ovogodisnje Nobelove nagrade za knjizevnost Peter Handke proglasen je personom non grata u Kantonu Sarajevo.

Ovu odluku koju su inicirali poslanici Stranke demokratske akcije (SDA), jednoglasno je na danasnjoj sjednici donijela Skupstina Kantona Sarajevo.

U deklaraciji o tome se osuduje dodjeljivanje Nobelove nagrade, kako je navedeno, “negatoru genocida u Srebrenici”.

U deklaraciji je navedeno da je “zavrsna faza genocida upravo negiranje genocida”, i konstatuje da je “dobitnik Nobelove nagrade za knjizevnost u svojim javnim istupima za vrijeme agresije na BiH javno podrzavao velikosrpski rezim, sa ratnim zlocincem Slobodanom Milosevicem na celu”.

U deklaraciji pise da Handke “ni danas ne mijenja svoje stavove, vec ide korak dalje, pa najavljuje svoj dolazak u nasu zemlju (BIH) i posjetu majkama iz Kravice i okoline Srebrenice”.

Poslanici Skupstine Kantona Sarajevo su dodjelu Nobelove nagrade Handkeu ocijenili kao “novu uvredu zrtava”, uz ocjenu da bi njegova posjeta BiH i Sarajevu izazvala “dodatno ponizenje zrtava velikosrpske agresije”.

POLITICKI ANALITICAR

U fokusu predsjednicke trke u Hrvatskoj vodi se bitka na desnici, a ne izmedu desnice i ljevice, kao ranije, ocijenio je da je politicki analiticar Ivan Relkovic.

On je posebno ukazao na borbu za glasove biraca Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) izmedu kandidatkinje te vladajuce stranke, aktuelne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovic i kandidata desnice, pjevaca Miroslava Skore.

Relkovic je upozorio da je zbog toga u opasnosti kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanovic, koji bi mogao da ostane bez drugog kruga, pise danas Jutarnji list.

“Dosad smo u kampanjama u pravilu imali lijevo-desnu homogenizaciju birackog tijela, dakle situacije da rastu i lijevi i desni kandidat (ili stranka) kada se dogada velika homogenizacija birackog tijela. Sada to nije tako jer imamo rat na desnici gdje se dogada dvostruka homogenizacija desnog birackog tijela i potencijalna pasivizacija lijevih biraca”, rekao je Relkovic.

On je dodao da Milanovicu prijeti opasnost povecanja ukupnog broja desnih biraca, kao i opasnost izjednacavanja rejtinga Skore i Grabar-Kitarovic.

“Ako se desno biracko tijelo dodatno i znacajno motivise, a lijevo ne izade u punom opsegu, Milanovic ce s danasnjih 24-25 odsto podrske pasti za dva-tri postotna poena u odnosu na Grabar-Kitarovic i Skoru. A kako su sve troje blizu u anketama, za Milanovica postoji opasnost da ga oboje prestignu i da on uopste ne ude u drugi krug”, smatra analiticar.

Uz to, Milanovicev put prema drugom krugu, navodi Relkovic, otezava i to sto ima vise lijevih i kandidata lijevog centra koji mu mogu uzeti manji broj glasova, ali opet dovoljno da zbog male razlike medu vodecim kandidatima ne udd u drugi krug.

Pozivajuci se na izvore u SDP, zagrebacki dnevnik navodi da je Milanovic odlucio da u svjetlu sukoba na desnici djelimicno promijeni taktiku i da u nastavku kampanje ne napada vise toliko aktuelnu predsjednicu i HDZ. Milanovicev izborni stab najavljuje da ce do kraja prvog kruga izbora kandidat SDP i vise manjih stranaka lijevog centra voditi afirmativnu kampanju, svjesni da napadom na HDZ i Plenkovica, Milanovic umjesto sebe gura Skoru u drugi krug.

Predsjednicki izbori u Hrvatskoj odrzavaju se 22. decembra, a ukoliko novi predsjednik ne bude izabran u prvom krugu, drugi krug ce biti 5. januara 2020. godine.

Prema predizbornim anketama, vodeci kandidati su Grabar-Kitarovic, Milanovic i Skoro, a znacajniju podrsku jos ima i nezavisni kandidat, evroposlanik Mislav Kolakusic.

MILANOVIC VJERUJE

Kandidat za predsjednika Hrvatske Zoran Milanovic (SDP) izjavio je da bi nekadasnjeg predsjednika Franja Tudmana danas izbacili iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) zbog njegovih stavova o drustvenim i intimnim pitanjima, pitanjima braka, Blajburga, odnosa prema Titu.

“On bi dobio sut-kartu iz stranke. On je bio Titov general, od Tita je dobio viletinu, luksuzan stan u Nazorovoj, koji je privatizovao preko reda. On je za Hrvatsku bio spreman da provede neko vrijeme u zatvoru, bio je prkosan i imao je gard. Nije cesto bio u pravu, ali je tada u bitnim stvarima bio u pravu, i to su mnogi hrvatski gradani prepoznali”, rekao je Milanovic gostujuci na N1.

Dodao je da je zato Tudman mogao da “kao bivsi Partizan, komunista, Titov general, koji je jako profitirao od tog sistema, ali je i kaznjen, bude prihvacen kao lider i vodi Hrvatsku u to tesko vrijeme”.

“Nazalost dopustio je da ga okruze ljudi najnize moguce kvalitete, a svi ovi koji se danas pozivaju na njega su smijesni ljudi – svi. Na njega se moze pozivati njegov sin i to je to”, rekao je Milanovic.

U BIH

Skoro 350 migranata deportovano je sinoc autobusima iz kampa u Vucjaku, kod Bihaca, u Usivak kod Sarajeva.

Tamo ce boraviti tokom zime, do osposobljavanja kasarne u Blazuju.

Jake policijske snage osiguravale su dolazak migranata u ovaj lokalitet, a sarajevski portal Klix.ba prenosi da je sve proslo bez incidenata.

Medutim, kako dodaje, prvobitno su samo tri autobusa usla u krug kasarne Usivak, dok je pet zaustavljeno u Hadzicima.

Ipak, i oni su potom transportovani u kasarnu Usivak.

Mjesecima je nekoliko stotina migranata zivjelo u nehumanim uslovima improvizovanog kampa Vucjak, nakon sto su zvanicnici Unsko-sanskog kantona i Grada Bihaca odlucili da izmjeste migrante sa gradskih ulica.

Plan izmjestanja migranata s Vucjaka i zatvaranja divljeg migrantskog kampa trajao je duzi period, a nailazio je na razlicite opstrukcije. Posljednjim dogovorom ministra sigurnosti BiH Dragana Mektica i premijera USK Mustafe Ruznica dogovoreno je da pocetkom ove sedmice krene akcija izmjestanja 350 osoba.

Iako je deportacija bila zakazana za ponedjeljak, odgodena je za dan poslije. Tako je danas, oko 12 sati, sedam autobusa u pratnji policije stiglo u kamp Vucjak.

Za postupak izmjestanja angazovano je vise od 100 policijskih sluzbenika, medicinski timovi Doma zdravlja Bihac, volonteri kantonalne i gradske organizacije Crvenog krsta i predstavnici Medunarodne organizacije za migracije (IOM).

Trenutno su u BiH migranti smjesteni u nekoliko prihvatnih centara poput onih u Miralu i Biri na podrucju USK, zatim u Salakovcu na podrucju HNK, te Usivku u Kantonu Sarajevo.

EVROPSKI ZAVOD ZA STATISTIKU

Podaci Evropskog statistickog zavoda pokazuju da Srbiju mjesecno napusti vise od 4.000 ljudi, a godisnje 51.000, uglavnom mladih sto je otprilike jedna cijela opstina u Srbiji, navodi se u zajednickom saopstenju cetiri nevladine organizacije povodom Dana ljudskih prava 10. decembra.

U zajednickom saopstenju tima Ujedinjenih nacija, Kancelarije Savjeta Evrope, Misije OEBS-a i Delegacije Evropske unije u Srbiji navodi se da su nezaposlenost, rizik od siromastva, polozaj marginalizovanih grupa mladih, kao i stanje njihovog mentalnog zdravlja neki od osnovnih problema sa kojima se mladi u Srbiji suocavaju.

“Na Dan ljudskih prava, ove godine posebnu paznju obracamo na mlade osobe koje se suocavaju sa brojnim izazovima u mnogim djelovima svijeta, pa i u Srbiji. Nezaposlenost, rizik od siromastva, polozaj marginalizovanih grupa mladih, kao i stanje njihovog mentalnog zdravlja su neki od osnovnih problema sa kojima se mladi u Srbiji suocavaju”, navodi se u saopstenju.

I pored toga sto se u posljednjih nekoliko godina smanjuje stopa nezaposlenosti, kod mladih nezaposlenost ostaje visoka, a njihov nepovoljan polozaj na trzistu rada ne napreduje i pored postojanja Nacionalne strategije za mlade i mjera koje su u tu svrhu predvidene.

“Kada je u pitanju mentalno zdravlje mladih, cak 45 odsto njih je izjavilo da je konstantno zabrinuto zbog necega, a 28 odsto da im se desava da cesto zaplacu. Cak vise od polovine mladih navodi da je u protekle dvije godine dozivjelo bar jedan stresni dogadaj, a vise od jednog stresnog dogadaja iskusilo je 23 odsto daka. Osjecanje potpune bezvrjednosti navodi cak 12 odsto ucenika, dok 7 odsto ucenika navodi da im se desava da razmisljaju o prekidanju zivota”, navodi se u saopstenju.

Prema posljednjim dostupnim podacima o radnoj snazi, nezaposlenost mladih je dvostruko veca od opste nezaposlenosti, a posebno zabrinjava cinjenica da su mladi uzrasta od 18 do 30 godina u najvecem riziku da budu pogodeni i siromastvom.

Polozaj marginalizovanih grupa mladih, poput mladih Roma i Romkinja posebno je tezak, jer u odredenim propisima, kao u Zakonu o javnom zdravlju, nijesu prepoznati na izricit nacin kao osetljiva grupa.

Zdravstvena zastita, posebno u ruralnim podrucjima, nije jednako dostupna svim gradanima, samim tim ni mladima iz ruralnih sredina a mnogi mladi sa invaliditetom suocavaju se sa dodatnim preprekama u nastavku obrazovanja ili zaposljavanju na otvorenom trzistu rada navodi se u zajednickom saopstenju.

PONOSAN NA OVK

Zavrseno je ispitivanje lidera Demokratske partije Kosova Kadri Veseljija pred Specijalnim tuzilastvom u Hagu koje je trajalo tri sata i poslije cega on nije dao izjavu za medije.

Pristinski mediji javljaju da se Veselji branio cutanjem, jer bi u suprotnom ispitivanje trajalo nekoliko dana.

Sam Veselji je juce prilikom polaska za Hag izjavio da je to ujedno i medunarodni trenutak da se potvrdi, kako je naveo, “cistoca rata” naroda i vojske Kosova.

Ponovio je da je ponosan na borbu OVK.

“Mislim, ne menjam taj dio svog ponosnog zivota ni sa cim. Istorija OVK je prica o nasem narodu i borbi za slobodu i nezavisnost”, rekao je Veselji.

Veselji je prvobitno trebalo da bude saslusan 4. decembra, ali kako je saopsteno iz njegovog kabineta ispitivanje je iz tehnickih razloga odlozeno za 10. decembar.

Za sada nije poznato u kom je svojstvu Veselji pozvan pred tuzioce Specijalnog suda, u svojstvu svjedoka ili osumnjicenog.

Do sada je pred tuzilastvom Specijalnog suda pozvano na razgovor oko 200 osoba, ukljucujuci neke od bivsih visokih licnosti Oslobodilacke vojske Kosova koji su bili i bili dio kosovske politicke scene poslije rata.

Posljednji koji se pojavio pred specijalnim tuzilastvom je bivsi pripadnik OVK, bivsi gradonacelnik Maliseva i aktuelni vrsilac duznosti zamjenika ministra za dijasporu Isni Kiljaj.

Medu onima koji su ispitivani ili dobili pozive za ispitivanje su i bivsi Vrhovni komandanti OVK Sulejman Seljimi i Bisljim Zurapi, bivsi portparol OVK Jakup Krasnici aktuelni premijer u ostavci Ramus Haradinaj i komandanti operativnih zona OVK.