PREDSTAVA

Dokumentarna predstava “RAW PLAY – igra sa sest zivota”, kroz interaktivu i multimedijalu formu, ukazuje na izazove i probleme sa kojima se suocavaju mladi, kao i na odnos drustva prema njima, a gledaoci, izlazeci iz uloge pasivnih posmatraca, odlucuju o zivotima glavnih likova.

Predstava koju je izvela glumacka trupa ApsArt Centar za pozorisna istrazivanja iz Beograda, realizovana je u okviru projekta ”Mladi u riziku od socijalne iskljucenosti” a koji realizuje nevladina organizacija (NVO) Juventas, uz finansijsku podrsku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Pozorisna rediteljka i osnivacica ApsArt Centra za pozorisna istrazivanja, Aleksandra Jelic, kazala je da je predstava “RAW PLAY – igra sa sest zivota”, koja je premijerno izvedena u Podgorici, dokumentarna.

,,Ovo je jedna dokumentarna ili verbatim predstava koju je nastala tako sto je dramaturg, tri mjeseca prije nego sto smo poceli proces sa glumcima, radio i istrazivao na dokumentarnim pricama”, pojasnila je Jelic.

Predstavu odlikuje, kako je kazala, interaktivna i multimedijalna forma.

,,Multimedijalna u smislu da, osim pozorisnih sredstava, koristimo i druga izrazajna i vizualna sredstva. Interaktivna je zato sto gledaoci, u toku cijele predstave, mogu da glasaju, koristeci svoje mobilne telefona i da na taj nacin uticu na sami ishod junaka koji postoje u predstavi”, navela je Jelic.

Ona je kazala da su u predstavi predstavljeni mladi, kako bi drustvu priblizili njihovu svakodnevnicu i probleme.

,,Tema i fokus predstave su mladi. Njihovi problemi, neki problemi koji se ne cuju toliko u javnosti, za koje ne znamo toliko. Zelimo da priblizimo koliko mladim ljudima nije lako da budu mladi i da opstaju u ovakvom drustvu”, pojasnila je Jelic.

Jelic je kazala da je predstava predpremijerno izvedena u Beogradu, a da je planirano da bude izvodena i u regionu.

Koordinatorka programa u NVO Juventas, Maja Markovic, kazala je da su u fokusu projekta ”Mladi u riziku od socijalne iskljucenosti” u okviru kojeg se realizuje predstava, mladi koji koriste droge, koji su u sukobu sa zakonom, bez roditeljskog staranja, djeca iz disfunkcionalnih porodica.

,,Kroz projekat smo htjeli da poboljsamo sistem, odnosno stanje koje je na raspolaganju ovim mladim ljudima. S obzirom na to da postoji mnogo rupa u sistemu, mladi ne dobijaju adekvatnu podrsku, nisu prepoznati od strane institucija koje bi njima trebalo da se bave ali cesto nisu prepoznati ni od strane sugradana”, rekla je Markovic.

Ona je kazala da je u okviru tog cetvorogodisnjeg projekta sproveden veliki broj aktivnosti, a da je jedna od njih predstava zbog, kako je navela, snaznog uticaja koji ostavlja na prisutne.

,,Odlucili smo se da jedna od aktivnosti bude ova predstava, kao i dokumentarni film koji radimo, jer je cinjenica da u poslednje vrijeme umjetnost ima veoma znacajnu ulogu u skretanju paznje na bitne drustvene teme i mislim da je to ova predstava i pokazala. Prisutni su izasli iz sale sa mnogo jacim utiskom, nego da su procitali neki dopis, tekst ili izjavu za medije ili da su prisustvovali nekoj konferenciji”, ocijenila je Markovic.

Ona je kazala da je podgorickoj publici predstavljen jedan drugaciji umjetnicki izrazaj, a da je interesovanje za predstavu bilo veliko.

,,Predstava je jako zanimljiva, jer je potpuno neobican koncept, koji nismo imali prilike da vidimo do sada u Podgorici. Koncept u kom gledaoci ucestvuju, ali ne na neki standardan nacin, vec dobijaju sansu da se igraju zivotima drugih ljudi i da odlucuju o ishodu predstave, sto daje malo cudan osjecaj. Sala Dodesta je bila puna, nama je samo zao sto je ogranicena kapacitetom i sto nismo mogli da izademo u susret svim ljudima koju su htjeli da pogledaju predstavu”, navela je Markovic.

Glumac, Jovan Mijovic, kazao je da koncept predstave nije uobicajan sto, kako je ocijenio, nosi izvjesni rizik kada je u pitanju reakcija publike.

,,Neizvjesne su reakcije publike jer ova predstava nije uobicajni koncept za domaci teatar. Teme su dosta osjetljive i ne moze bas svako da svari tu kolicinu istine, posebno ukoliko uzmemo u obzir da je predstava dokumentarna, likovi stvarni, a da smo mi na sceni predstavili njihove ekstremne zivote”, rekao je Mijovic.

TVCG

Mladen Mijatovic saslusan je sinoc u Osnovnom drzavnom tuzilastvu u svojstvu osumnjicenog za krivicno djelo ugrozavanje sigurnosti novinara. U svojstvu ostecenog pred tuziocem je bio i novinar lista Dan Vladimir Otasevic. Dan je objavio snimak sa druge nadzorne kamere u Delti na kojem se vidi kako je Mijatovic odgurnuo Otasevica.

Sluzbenik MUP-a Mladen Mijatovic koji je prema pisanju Dana napao i udario novinara tog lista Vladimira Otasevica u namjeri da ga sprijeci da fotografise biznismena Zorana Becirovica i tuzioca Milosa Soskica, saslusan je u Osnovnom tuzilastvu.

U odnosu na ono sto je zabiljezeno na snimku do kojeg je dosao Javni servis, pred tuziocem je kazao da je Otasevica dva tri puta dotakao, te da mu je stavio ruku na zadnji dio vrata, ne s namjerom da nasrne na njega. Takode je kazao da je Otasevica dotakao svojim tijelom u predjelu grudi, te da nije napravio nikakav zahvat, niti zalet kako bi ga udario ili bacio.

Na drugoj strani Otasevic je na saslusanju kazao da ga je Mijatovic vrijedao, gurkao rukama, te da ga je i odgurnuo ramenom. Izmedu ostalog je kazao i da ga je Mijatovic uhvatio za vrat i povukao.

Pokusali smo da saznamo sta o dogadaju od 3. decembra, kazu njegovi akteri. Mijatovic je bio nedostupan, a njegov nam je advokat kazao, da je Mijatovic negirao krivicu.

Trazili smo izjavu i od novinara Otasevica, sto je on odbio jer, kako nam je odgovorio nije spreman na saradnju sa RTCG-om poslije jucerasnjeg, kako navodi, neprofesionalnog izvjestavanja i tendencioynog dijela snimka incidenta.

Podsjecamo, do prvog snimka o incidentu dosla je upravo nasa televizija.

Isticemo da smo postupili s duznom paznjom, te da nijesmo imali razlog da van racionalne sumnje vjerujemo kako snimak koji posjedujemo ne odrazava cjelokupnu situaciju u Delti. Tim prije sto su tehnicki strucnjaci nase kuce konstatovali da na snimku nema vidljivih intervencija.

Takode isticemo da je Televizija Crne Gore u svom prvom Dnevniku, istovremeno objavila i snimak iz Delte koji smo posjedovali i reagovanje Otasevica u kome je navedeno da postoji snimak s druge nadzorne kamere, koji je odgledao glavni urednik Dana Nikola Markovic. I taj smo snimak objavili u prvoj informativnoj emisiji, nakon sto ga je jutros Dan objavio.

Televizija Crne Gore je objavila snimak do kojeg je dosla u najboljoj namjeri da se rasvijetli slucaj iz Delte I smatramo da je, posluzio kao jedna od kockica u mozaiku, koji su gradani, mogli da sklope nakon sto smo kontinuirano objavili sve informacije o slucaju iz trznog centra, koje su dostupne cjelokupnoj crnogorskoj javnosti.

STITI PRAVA SVIH

Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti uvazava vjersku i etnicku raznolikost Crne Gore i stiti prava pripadnika svih vjerskih zajednica, ocijenili su iz Bosnjacke stranke (BS) i porucili da ce glasati za usvajanje tog akta u parlamentu.

Iz te partije su naglasili da je veoma vazno da je Vlada prihvatila sve sugestije i preporuke Venecijasnke komisije kada je taj dokument u pitanju.

“Smatramo da je rijec o modernom zakonskom rjesenju, koje uvazava vjersku i etnicku raznolikost Crne Gore i stiti prava pripadnika svih vjerskih zajednica”, kaze se u saopstenju BS.

Kako su naveli, prateci najvise medunarodne standarde u ovoj oblasti, Crna Gora je dobila veoma moderan i liberalan tekst zakona, koji stiti imovinu i kulturno blago drzave.

“Gradanski koncept nase drzave moguce je jacati samo kroz postovanje njene drustvene slojevitosti, vjerskog suzivota i postovanja svih kulturnih identiteta koji cine njeno drustveno bice”, naglasili su iz BS.

Zato je, kako su kazali, i potrebno donosenje zakonskih rjesenja koja ce napraviti realan okvir za nesmetano funkcionisanje svih vjerskih zajednica i definisanje njihovih jednakih prava, kao i obaveza, na temelju Ustava i uz postovanje medunarodnih standarda.

Iz BS su porucili da je veoma vazno da se Predlogom zakona o slobodi vjeroispovjesti garantuje pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici.

IGALO

Kamera citaoca Portala RTCG snimila je popodnevno decembarsko kupanje u Igalu.

Ako ste pomislili da je u pitanja Ruskinja, reci cemo vam da nije.

Radi se o drzavljanki Njemacke koja je kazala da je voda hladna, ali da nije mogla da odoli ljepoti plivanja na izmaku dana.

Temperatura mora u Herceg Novom prema podacima od 14 sati iznosila je 16 stepeni, dok je temperatura vazduha bila 14 stepeni.

PAVICEVIC O NAPADU NA OTASEVICA

Za najostriju je osudu fizicko i verbalno nasilje prema novinaru koji radi za javni interes, a skandalozno je nijemo prisustvo situaciji, bez ikakve reakcije, drzavnog tuzioca”, rekao je predsjednik Crnogorske Vladimir Pavicevic, a povodom napada na novinara “Dana” Vladimira Otasevica.

Pavicevic je rekao da je za crnogorskog gradanina ovo uznemiravajuca situacija.

“U prosvecenom drustvu nije i ne moze biti primjereno da se tuzilac drugarski sastaje sa covjekom protiv kojeg se vodi postupak, da tuzilac mirno posmatra ugrozavanje bezbjednosti novinara, da je drzavni sluzbenik istovremeno i tjelohranitelj, da tjelohranitelj nasrce fizicki i vrijeda na javnom mjestu predstavnika javne rijeci, da biznismen implicitno prijeti ‘rjesavanjem situacije’ na drugi nacin”, izjavio je Pavicevic.

On je zakljucio da je DPS u Crnoj Gori stvorio klimu u kojoj je uobicajeno sve ono sto u prosvecenim drustvima nije primjereno i da opozicione politicke stranke i akteri koji su angazovani u drustvu treba da osnaze svoje uticaje kako bi vladajuce strukture koje kreiraju ovakvo stanje bile razvlascene.

POCETKOM GODINE

Vecina novih mjera protiv vrsnjackog nasilja bice u funkciji pocetkom naredne godine, i ocekuje se da svi nadlezni organi doprinesu borbi protiv tog vida nasilja, kazala je savjetnica za odnose sa javnoscu u Ministarstvu prosvjete Milica Lekic.

Lekic je agenciji MINA kazala da je podrska centara za socijalni rad i policije kljucna.

“Sa individualnog nivoa, podrska roditelja je neophodna. Ako je roditelj pozvan u skolu zbog takvih situacija, najmanje sto se ocekuje jeste da se odazove, a prirodna je i njegova puna podrska i saradnja”, navela je Lekic.

Vrsnjacko nasilje, kako je kazala, tema je za citavo drustvo i samo tako se moze i rjesavati.

“Cak i da se, teoretski, nasilje u potpunosti sankcijama eliminise iz skole, ako dijete van ograde dvorista svjedoci agresivnom ponasanju u okruzenju ili medijima, problem nije eliminisan, vec samo preseljen. Dakle, u borbi protiv vrsnjackog nasilja svi moramo raditi ono sto je do nas, od razumnog i neagresivnog ponasanja u svakodnevnom zivotu, pa nadalje”, rekla je Lekic.

Kako je navela, novi sistem borbe protiv nasilja priprema se vec mjesecima, i plan je bio da se kroz kampanju od naredne godine predstavi javnosti.

“U svjetlu nekoliko nedavnih desavanja u vezi sa vrsnjackim nasiljem, odlucili smo da ubrzamo proces”, kazala je Lekic.

Kako je objasnila, novi sistem pociva na Programu za suzbijanje vrsnjackog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori sa Akcionim planom 2019-2021.

Lekic je podsjetila da je u skladu sa tim planom vec formiran trajni tim za pracenje pojave nasilja i vandalizma, ciji su clanovi predstavnici Ministarstva prosvjete, Zavoda za skolstvo, predstavnik Udruzenja roditelji i Ministarstva rada i socijalnog staranja, sto je, smatra ona, posebno vazno.

Zadatak tog tima, kako je objasnila, je da kontinuirano analizira podatke o nasilju, vrstama nasilja, obuhvatu i u skladu sa tim predlaze mjere i dalje politike u toj oblasti.

Lekic je navela da je SOS telefonska linija za prijavu nasilja otvorena i da je do sada bila u testnoj fazi.

Broj telefona je 080 777 777, a linija ce kroz kampanju naredne godine biti promovisana.

Lekic je kazala da su u vecini skola vec formirani timovi za borbu protiv nasilja, a u njima uglavnom ucestvuje direktor, predstavnik pedagosko-psiholoske sluzbe i/ili predstavnik nastavnog osoblja.

“Do sada su postojali timovi u nekih 40 skola, ali smo cijenili da to nije dovoljno i da bi trebalo da postoje u svakoj skoli, kako bi se u svakom momentu znalo ko je odgovoran za reagovanje na slucajeve vrsnjackog nasilja”, navela je ona.

Kako je dodala, obaveza skola je da u informacioni MEIS sistem unose podatke o nasilju odmah nakon sto se dogodi, sto znaci da ce biti uspostavljen mnogo azurniji sistem evidencije nasilja, a tim podacima Ministarstvo ce imati direktan pristup.

Lekic je kazala da ce biti izmijenjeni i propisi, kako u dijelu odgovornosti direktora, tako i u dijelu odgovornosti ucenika.

“Kada je rijec o direktorima, ekstremi slucajevi u kojima se pritom uprava skola ekstremno oglusila o svoje obaveze, bice osnov za razrjesenje, odnosno promjenu uprave skole”, rekla je ona.

Kako je navela Lekic, i kada je rijec o dacima, propisi se mijenjaju tako da ukljucuju i digitalni apekt tog problema.

“Skloni smo da se tezom povredom duznosti ucenika smatra upravo snimanje neprimjerenog materijala u skoli i njegovo sirenje, ali ubrzo cemo tacno znati za koje rjesenje u tom dijelu cemo se odluciti”, kazala je ona.

Lekic je rekla da ce tokom sljedece godine biti angazovano oko 30 zastitara, odnosno osoba koja ce boraviti u blizini skola i prevenirati kako vrsnjacko nasilje, tako i potencijalne vandalisticke ispade, odnosno stititi sami objekat i imovinu.

Ona je kazala da je u toku razvijanje posebne kvalifikacije za njih, sa obzirom na cinjenicu da rade sa djecom i u blizini djece.

Kako je navela, proces izrade kvalifikacije, koji je opsezan, bice zavrsen sljedece godine, kada ce se znati koje uslove tacno treba da ispunjavaju.

“Citav niz mjera, kao sto je usmjeravanje casova odjeljenske zajednice upravo na tu temu, izmjena pravilnika o postupanju u slucajevima nasilja i mnoge druge, prateci su koraci u citavom novouspostavljenom sistemu borbe protiv nasilja”, dodala je Lekic.

Kako je navela, statisticki gledano vrsnjacko nasilje je prema posljednjim istrazivanjima u padu.

“Medutim, posljednji slucajevi kojima smo svjedocili, jasno nam govore da djeca moraju imati podrsku citavog drustva”, zakljucila je Lekic.

UDRUZENJE CRNOGORACA SRBIJE

Dobitnik najveceg priznanja Udruzenja Crnogoraca Srbije “Krstasa” za 2019. godinu je Olena Papuga, narodna poslanica Lige socijaldemokrata Vojvodine u parlamentu Republike Srbije.

Na Svecanoj akademiji Udruzenja, odrzanoj u Lovcencu, Papugi je urucena godisnja nagrada “Da je vjecna Crna Gora – Milorad Mido Vujosevic”, koja se dodjeljuje za izuzetan doprinos u ocuvanju nacionalnog identiteta crnogorske zajednice u Srbiji.

Papuga, kako je istaknuto u saopstenju “Krsasa”, principijelno i argumentovano zastupa interese gradana Vojvodine i manjinska prava pripadnika svih nacionalnih zajednica.

“U toku 2019. godine poslanica Olena Papuga je svojim dopisima predsjedniku opstine Vrbas, ministru Drzavne uprave i lokalne samouprave i predsjednici vlade Srbije, kao i poslanickim pitanjima u Skupstini Srbije jasno zahtijevala odgovor zbog cega se izbjegava postovanje zakona i crnogorski jezik ne uvodi u sluzbenu upotrebu u opstini Vrbas”, navodi se u saopstenju.

Zahvaljujuci se na nagradi Papuga je istakla da je pocastvovana najvecim priznanjem crnogorske zajednice i da ce ona nastaviti da se bori za ostvarivanje Ustavom i Zakonom garantovanog prava na sluzbenu upotrebu crnogorskog jezika u opstini Vrbas. Podrsku i pomoc za te aktivnosti ima od svoje stranke LSV i prijateljske Crnogorske partije.

Odluku zirija je obrazlozio osnivac “Krstasa” Nenad Stevovic, moderatorka akademije je bila Milena Bulajic, a u programima su ucestvovali hor Crnogorskog kulturno prosvjetnog drustva “Princeza Ksenija”, recitator Miljan Markovic i muzicki umjetnici na flauti i violini, Anita i Andras Tot.

U sklopu programa predstavljen je i prvi broj casopisa crnogorske dijaspore “Identitet”, a izdavac NVO “Crnogorski identitet” sa Cetinja je za sve prisutne obezbijedio po primjerak.

Svecanoj akademiji su prisustvovali generalni konzul Crne Gore Dragan Durovic, predsjednik opstine Mali Idos Marko Lazic i potpredsjednik LSV Robert Kolar.

PEROVIC TVRDI

Predlog predstavnika Vlade da se razgovara o preporukama Venecijanske komisije bio je nekorektan, jer za cetiri godine price o zakonu o slobodi vjeroispovijesti nije odrzan nijedan zvanicni sastanak sa crkvama i vjerskim zajednicama, kazao je rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perovic.

Iz Vlade su ranije saopstili da su imali susret sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, ali da oni nijesu prihvatili dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajuci ga razgovorima i istvoremenim donosenjem zakona o restituciji crkvene imovine.

Perovic smatra da nista u vezi sa Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica ne ide kako treba.

“Cetiri godine price o nacrtu, pa o predlogu zakona, a bez jednog jedinog zvanicnog sastanka predstavnika predlagaca sa zainteresovanim crkvama i vjerskim zajednicama”, naveo je on, komentarisuci inovirani tekst Predloga zakona.

Perovic je agenciji MINA kazao da je zbog toga suvisno pitanje zasto na, kako je naveo, prvom i posljednjem sastanku, jedinom u cetiri godine, od prije neki dan, nije prihvacena prica o venecijanskim preporukama.

On ocjenjuje da je takav predlog bio elementarno nekorektan.

“Kako pricati o bilo kakvim principima zakonskog teksta u danima kada prvi covjek drzave i vladajuce partije najavljuje neustavnu djelatnost po kojoj ce sekularna partija “obnoviti crkvu”, naveo je Perovic.

Perovic je pitao da li se moze vjerovati ministru pravde Zoranu Pazinu da drzava nece ulaziti u hramove.

“Odnosno ko je naivan da mu vjeruje da drzava nece ulaziti u hramove kad njegov pretpostavljeni daje takve izjave? I koga onda briga da analizira pravne finese i dvosmislenosti od kojih vrvi pomenuti Predlog, kada predsjednik tako otvoreno i glasno krsi Ustav koji propisuje odvojenost crkve i drzave”, pitao je Perovic.

Iz Vlade su objasnili da je Predlogom zakona propisano da ce svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu bastinu, a koji su bili imovina drzave Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i kasnije nijesu na odgovarajuci pravni nacin presli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao drzavna imovina.

Perovic je rekao da je odredbe koje u tekst zakona unose 1918. godinu, a za koje smatra da su necivilizovane, trebalo upristojiti.

“Trebalo ih je pravno uobliciti jasnim upucivanjem na pravnu zastitu koje crkve i vjerske zajednice imaju na raspolaganju prilikom dokazivanja “cija je crkvena imovina”, kazao je Perovic.

To je, kako je naveo, i ovaj put izostalo, jer je igra rijeci pri pominjanju upravnog i parnicnog postupka toliko nejasna, da ostavlja utisak “planinske magle”, a ne kvalitetnog zakonskog teksta koji donosi jedna uredena pravna drzava.

DINASTIJA PETROVIC NJEGOS

Strucni tim Ministarstva kulture je nakon razmatranja osam lokacija za grobna mjesta, predlozio da se posmrtni ostaci clanova dinastije Petrovic Njegos sahrane na lokaciji Dvorsko groblje u okviru Novog groblja na Cetinju, sto je prihvatio i Koordinacioni odbor.

To je samo dio aktivnosti koje je Ministarstvo kulture preuzelo kako bi se realizovao istorijski cin prenosenja posmrtnih ostataka clanova dinastije Petrovic Njegos iz Italije, Francuske i Austrije.

Vlada Crne Gore je pocetkom februara zaduzila Ministarstvo kulture da obrazuje strucni tim koji ce predloziti Koordinacionom odboru odgovarajucu lokaciju za grobna mjesta potomaka dinastije. Predvideno je i formiranje organizacione komisije za svecanu ceremoniju doceka i sahrane.

“Strucni tim je nakon razmatranja osam lokacija (Grob vladike Danila na Orlovom krsu, Biljarda, Dvorac kralja Nikole, Crkva na Cipuru sa ostacima Manastira Crnojevica, Vlaska crkva, Cetinjski manastir – Dvorsko groblje, Dvorsko groblje u okviru Novog groblja na Cetinju i lokacije na Njegusima), bio saglasan da to bude lokacija Dvorsko groblje, u okviru Novog groblja na Cetinju”, istice se u informaciji Ministarstva kulture koja je dostavljena Vladi.

Podsjeca se da je princ Nikola Petrovic Njegos, izjavio zelju da posmrtni ostaci potomaka dinastije Petrovic Njegos, budu sahranjeni na cetinjskom groblju na slobodnom, predlozenom mjestu, pored svojih sugradana, kako bi se njihova grobna mjesta adekvatno stitila i odrzavala i bila pristupacna.

“On je istakao da ne zeli vjerske obrede, jer ne zeli da njegova porodica bude izvor podjele u Crnoj Gori, vec zajednistva”, kaze se u Informaciji Ministarstva kulture.

Predsjednik Crne Gore, Milo Dukanovic je u svojstvu predsjedavajuceg sazvao prvu sjednicu Koordinacionog odbora 29. jula.

“Imajuci u vidu kompleksnost buducih aktivnosti na toj lokaciji, na sjednici je podrzan prijedlog za odabir clanova strucnog tima, koji ce sagledati prostorne komponente nove lokacije i pripremiti projektni zadatak za predlozenu lokaciju”, kaze se u Informaciji.

Odbor je donio Rjesenje o obrazovanju strucnog tima kojim se obavezuje da povjereni zadatak izvrsi do kraja godine.

Odbor je razmatrao koncept ceremonije, kada je u pitanju preuzimanje i docek posmrtnih ostataka potomaka dinastije Petrovic Njegos, saglasan da tom dogadaju treba dati drzavni znacaj, a njom ce koordinirati ministar kulture, Aleksandar Bogdanovic.

Clanovi su ministar vanjskih poslova, Srdan Darmanovic, gradonacelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kascelan, profesor Branislav Micunovic i pomocnik generalnog sekretara Vlade i rukovodilac sektora za poslove protokola Simeun Raonic.
Organizaciona komisija se obavezuje, kako se navodi, da povjereni zadatak izvrsi do kraja godine.

NOVI ZAKON

Poslodavac u Crnoj Gori bice duzan da zeni produzi ugovor o radu ukoliko joj istice tokom trudnoce, porodiljskog ili roditeljskog odsustva, dok koristi neko od tih prava, predvideno je Predlogom zakona o radu koji je prosle sedmice utvrdila Vlada.

Koordinatorka radne grupe za izradu Predloga zakona, Vesna Simovic Zvicer, kazala da su tim aktom predvidene znacajne novine u vezi sa zastitom zena tokom trudnoce i porodiljskog odsustva, kao i novine koje se ticu ostvarivanja prava na roditeljsko odsustvo.

Zvicer je u intervjuu agenciji MINA objasnila poslodavac ne moze otkazati ugovor o radu zaposlenoj zeni zbog trudnoce, a ukoliko je otkaz posljedica nepostovanja radnih obaveza, u tom slucaju ce biti duzan da detaljno obrazlozi razloge.

Prema njenim rijecima, zaposlena zena koja je odsutna sa rada zbog odrzavanja trudnoce, porodiljskog ili roditeljskog odsustva ne moze se proglasiti zaposlenom za cijim je radom prestala potreba.

“Ako je zena zasnovala radni odnos na odredeno vrijeme, pa joj ugovor o radu istice tokom trudnoce ili koriscenja porodiljskog ili roditeljskog odsustva, poslodavac ce biti duzan da joj aneksom produzi trajanje ugovora o radu dok koristi neko od navedenih prava”, saopstila je Simovic Zvicer.

Kako je navela, novina u Predlogu zakona je pravo zaposlene na jedan dan placenog odsustva u toku mjeseca radi obavljanja prenatalnih pregleda.

Novina je mogucnost privremenog rasporeda na drugo radno mjesto, uz zadrzavanje prava na zaradu u istom iznosu, na osnovu nalaza i preporuke nadleznog doktora medicine, trudnoj zaposlenoj i dok doji dijete, a koja radi na poslovima koji mogu da ugroze njen zivot i zdravlje, odnosno koji mogu da ugroze zivot i zdravlje djeteta.

“Ukoliko poslodavac nema odgovarajuce radno mjesto, bice duzan da joj isplacuje naknadu zarade kao da je na radu”, rekla je Simovic Zvicer i dodala da je zeni tokom trudnoce zabranjen noci i prekovremeni rad.

Zabrana diskriminacije po osnovu trudnoce

Simovic Zvicer je objasnila da je u pogledu zasnivanja radnog odnosa predvidena zabrana diskriminacije po osnovu trudnoce.

Kako je rekla propisuje se da poslodavac ne moze od osobe koje je kandidat za zaposlenje zahtijevati podatke o porodicnom, odnosno bracnom statusu i planiranju porodice, kao ni dostavljanje isprava i drugih dokaza koji nijesu od neposrednog znacaja za obavljanje poslova za koje zasniva radni odnos, odnosno zakljucuje ugovor o radu.

“Ova pitanja spadaju u domen privatnosti kandidata u postupku zaposljavanja, te je predvideno da poslodavac ne moze traziti da se kandidat o njima izjasnjava, kao ni nakon zasnivanja radnog odnosa”, navela je Simovic Zvicer.

Kako je dodala, poslodavac ne moze da uslovljava zasnivanje radnog odnosa, odnosno zakljucivanje ugovora o radu dokazom o trudnoci niti moze odbiti zakljucivanje ugovora o radu sa trudnom zenom.

Izuzetak od ove zabrane, prema rijecima Simovic Zvicer, predviden je ukoliko se radi o poslovima kod kojih postoji znatan rizik za zdravlje zene i djeteta, a koji utvrdi nadlezni zdravstveni organa.

Ona je kazala da novim zakonom zaposlena zena uziva posebnu zastitu i nakon porodaja.

“Zaposlena zena ima pravo na porodiljsko odsustvo koje je predvideno u obaveznom trajanju od 98 dana, od koji 28 zena koristi prije porodaja i 70 nakon porodaja, pravo na povratak na isto radno mjesto ili odgovarajuce radno mjesto sa najmanje istom zaradom, po isteku porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva”, navela je Simovic Zvicer.

Kako je dodala, zaposlene zene ce imati i pravo na pauzu radi dojenja djeteta po povratku na rad, u trajanju od dva sata u toku rada, koje moze koristiti jednokratno ili dva puta tokom dana.

Da se roditeljsko odsustvo kod viseplodne trudnoce produzava za 180 dana za svako dijete

Iz Udruzenja Roditelji su kazali da je posebno vazno sto je konacno prihvacena odredba da trudnicama poslodavci moraju produzavati ugovore na odredeno do isteka odsustva.

Izvrsna direktorica Udruzenja Kristina Mihailovic, kazala je da im se skoro svakodnevno javi neka trudnica da pita da li je moguce da ni jednim aktom nije zasticena da bi zaustavila poslodavca u nemjeri da joj ne produzi ugovor na odredeno koji istice u toku trudnoce.

“Borba za ovu odredbu je trajala predugo i nadamo se da ce i u konacnom tekstu ostati odnosno da ce kao takva biti prihvacena u parlamentu. Vjerujemo da ce trudnice i porodilje u naredom periodu biti jednako zasticene na trzistu rada”, rekla je Mihailovic agenciji MINA.

Ona je kazala da nije uspjela da se promijeni odredba prema kojoj sada porodilja, a ubuduce ce tako biti i sa trudunicama, ako stekne pravo na transformaciju ugovora na odredeno u na neodredeno u toku porodiljskog, nece moci da na to racuna.

Mihailovic je objasnila da je tumacenje i stav nadleznih da drzava tjera poslodavca da ih na tim pozicijama zadrzava dok su na odsustvu.

Kako je dodala, nije prihvacen ni predlog Udruzenja da se produzava roditeljsko odsustvo za roditelje koji su dobili djecu iz viseplodnih trudnoca.

“Uvazavajuci obaveze i posvecenost i predanost svih roditelja, ipak moramo da primijetimo da nije jednako podizati jedno dijete ili blizance, trojke, cetvorke. Zbog toga smatramo da bi, barem u dijelu koji se odnosi na broj dana roditeljskog odsustva, trebalo mijenjati sadasnju situaciju”, rekla je Mihailovic.

Ona je kazala i da roditelji blizanaca nemaju ni nikakvu dodatnu finansijsku podrsku od drzave, a za roditelje trojki se u posljednje dvije godine ispacuju jednokratne naknade od tri hiljade eura, ali ne kao vrsta podrske koja je definisana odredenim aktom i pod istim uslovima za sve, nego na osnovu odluke premijera.

Mihailovic je rekla da su dostavili molbu nezavisnom poslaniku Nedeljku Rudovicu i tekst amandamana da, kada Predlog zakona ude u skupstinsku procedure, se zalozi da taj predlog ipak bude uvrsten.

“Predlozili smo da se roditeljsko odsustvo kod viseplodne trudnoce produzava za 180 dana za svako dijete posebno. To znaci da bi roditelji blizanaca imali godinu i po odsustva, trojki dvije godine”, objasnila je MIhailovic.

Ona vjeruje da ce nova rjesenja osnaziti porodicu, bar u dijelu planiranja jer ce postojati neka vrsta sigurosti da zena nece ostati bez posla kada se par odluci da ima djecu.