KAMPANJA POKRENI CUTNJU

Organizacija za evropsku saradnju i bezbjednost (OEBS) pokrenula je, u jugoistocnoj i istocnoj Evropi, kampanju protiv nasilja nad zenama, pod nazivom Prekini cutnju.

Kampanja, koju je podrzala i Misija OEBS-a u Crnoj Gori, zasnovana je na rezultatima Studije o dobrobiti i bezbjednosti zena, koju je ta medunarodna organizacija sprovela prosle godine.

Iz Misije su povodom obiljezavanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, pokrenuli kampanju u jugoistocnoj i istocnoj Evropi pod nazivom Prekini cutnju, zasnovanu na rezultatima OEBS-ove Studije o dobrobiti i bezbjednosti zena, sprovedene prosle godine.

“OEBS-ova studija intervjuisala je vise od 15 hiljada zena i obuhvatila Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Moldaviju i Ukrajinu. Istrazivanje je sprovedeno i na Kosovu”, istice se u saopstenju.

Kako su naveli, u Crnoj Gori je u istrazivanju ucestvovalo vise od 1,2 hiljade zena, gdje je anketom utvrdeno da su zene svih uzrasta i krajeva dozivjele ili fizicko ili psihicko nasilje.

“Skoro svaka deseta anketirana zena kazala je da je od svoje 15. godine dozivjela fizicko i/ili seksualno nasilje od nekoga ko nije njihov partner, a skoro svaka peta zena dozivjela je fizicko i/ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera”, kaze se u saopstenju.

Podaci anketa, kako su dodali, pokazuju i da je psiholosko nasilje od strane partnera od njih pet iskusilo vise od dvije zene.

“Iako je vecina zena upoznata sa postojanjem posebnih servisa za zene koje su pretrpjele nasilje, malo njih je pristupilo koriscenju takvih servisa ili prijavilo nasilje policiji. Sramota, ekonomska zavisnost, strah od odmazde pocinioca i nepovjerenje u servise neke su od glavnih prepreka za prijavljivanje”, navodi se u saopstenju.

Podaci iz istrazivanja nijesu samo za politicare i zakonodavce, vec i za gradane, institucije koje sprovode zakone i nevladine organizacije.

“Misija je posvecena radu sa Parlamentom, Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i opstinama u cilju promovisanja rodne ravnopravnosti i spremna je da nastavi takvu saradnju”, dodaje su u saopstenju.

Iz Misije su kazali da je vazno podrzati zene kojima je pomoc potrebna.

“Koristite telefonske linije – javite se i prekinite cutnju. Pozovite 080 111 111”, zakljucuje se u saopstenju.

ZZZ

U Crnoj Gori ove sedmice je 37,56 hiljada nezaposlenih, 0,9 odsto vise nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvjestaju ZZZ, porasla je sa proslosedmicnih 16,05 odsto na 16,19 odsto.

Najveca stopa, 32,7 odsto, zabiljezena je u julu 2000, dok je najniza bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od pocetka godine evidentirao 11,91 hiljadu novozaposlenih.

Od pocetka godine oglaseno je 30,43 hiljade slobodnih radnih mjesta.

ISPOVIJEST

Medunarodni je dan borbe protiv nasilja nad zenama. Ekipa TVCG razgovarala je sa jednom 42-godisnjakinjom koja je bila zrtva. Nakon dvije decenije braka, ohrabrila se da pobjegne i utociste pronade u Sigurnoj zenskoj kuci. Razvela se, a sada pokusava da postane staratelj mladem djetetu i da vrati davno zaboravljeni zivot.

“Od kuce sam otisla nakon noci u kojoj nisam bila sigurna da cu da docekam jutro. To nije bilo prvi put, ali sam tada osjecala najveci strah”, kazala je zrtva nasilja iz Podgorice.

Na napustanje doma odlucila se nakon 20 godina braka. Vec na pocetku zajednickog zivota, kako kaze, suprug je poceo da se ponasa nasilnicki.

“Mislila sam da je greska u meni, da sam glupa, ogranicena. Njegov stav prihvatala sam da je tacan. Gubitak samopouzdanja. Vremenom je dolazilo i do fizickog maltretiranja. Stvar prazne price, da zivim sa strahom 24 sata”, dodala je.

Osim ovog klasicnog tipa nasilja nad zenama, danas je sve zastupljenije onlajn nasilje.

“Vrlo cesto dolazi to tih komunikacija putem drustvenih mreza”, kazao je Slavko Milic iz Uprave policije.

Zrtve su cesto udate zene koje, nezadovoljne bracnim zivotom, stupe u komunikaciju sa drugim muskarcima.

“Upoznaju se sa predatorima. Vrlo cesto su to ucjene novcane prirode. Jedna zena je morala da da 10 hiljada na koliko je bila ucijenjena”, kazala je Ljiljana Raicevic iz NVO “Sigurna zenska kuca”.

Raicevic napominje da nakon pocinjenog djela nasilnici moraju da budu udaljeni, a ne da se poslije zatvora vrate kuci. Nije zadovoljna ni kaznenom politikom.

“Mi nijesmo zadovoljni kaznenom politikom”, istakla je Raicevic.

Da se rane zrtava porodicnog nasilja tesko zacjeljuju, cak i kada nasilnici dobiju zasluzenu kaznu, pokazuje primjer sagovornice s pocetka price. Iako je izasla iz pakla nasilja, i dalje se ne osjeca bezbjedno.

“Ne osjecam se jos uvijek bezbjedno”, kazala je zrtva nasilja.

Nazalost, ona ni slobodu ne vidi kao nesto sto je na dohvat ruke.

“Trenutno nisam sigurna da znam odgovor na to pitanje”, kazala je.

Nemanja Zivaljevic, TVCG

SOCIJALDEMOKRATE PORUCILE

Zastita zena od svih oblika nasilja predstavlja jedan od najvecih izazova danasnjice, a Socijaldemokrate ce u punom kapacitetu podrzati sve aktivnosti i inicijative koje su usmjerene na sprjecavanje krsenja svih oblika ugrozavanja ljudskih prava, a prije svega, na zastitu, podrsku i pomoc potencijalnim zrtvama nasilja, istice se u saopstenju SD-a, povodom Medunarodnog dana borbe protiv nasilja nad zenama.

“Statistika nas opominje – svaka druga zena tokom zivota je bila izlozena nekom obliku nasilja, a tokom prosle godine svaka peta u Crnoj Gori je bila zrtva nasilja. Najveci problem je sto vecina takvih dogadaja ostaje u velikoj tamnoj brojci neprijavljenih djela i sto potencijalne zrtve nasilja nijesu dovoljno ohrabrene da nasilje prijave. Svjesni smo napora koje Crna Gora kao drzava godinama unazad ulaze kako bi se izborila sa ovim problemom, ali isto tako smo svjesni da je neophodno, u cilju sto efikasnijeg sprjecavanja nasilja nad zenama, podsticati medusektorsku saradnju, kao i saradnju sa nevladinim organizacijama koje se bave pruzanjem pomoci zrtvama nasilja, ali i podsticati razvoj interventnih programa i mjera koje se odnose na pocinioce nasilja sa ciljem da se sprijece rizici od njegovog ponavljanja”, napominje se u saopstenju SD-a koje je potpisala Ivana Rascanin.

Insistiraju na stvaranju efikasnijih oblika zastite od nasilja, ali i na stvaranju uslova za prevenciju kroz razlicite oblike edukacije, podrske i pomoci potencijalnim zrtvama nasilja.

Finansijska potpora, kroz osnivanje Fonda za zrtve nasilja, kako kazu, omogucila bi jacanje ekonomske nezavisnosti zena i bolje uslove za njihovo osamostaljenje.

“Ekonomska zavisnost od nasilnika obeshrabruje zene da prijave nasilje, zato cute i trpe, ostajuci godinama u zacaranom krugu. Uvodenje programa edukacije u osnovnim i srednjim skolama o prevenciji nasilja u porodici, ali i podizanje svijesti kompletne javnosti o rasirenosti ovog problema su samo neke od mjera koje ce omoguciti da kao drustvo u cjelini ucinimo sve da se svaka zena u nasoj drzavi osjeca zasticeno uz pruzanje maksimalne zastite, pomoci i podrske. Poostravanje kaznenih mjera kroz promjenu zakonskih rjesenja, omogucice brzi i efikasiji sudski proces, ali bez adekvatnog izricanja, sprovodenja i pracenja zastitnih mjera ne mozemo omoguciti osjecaj sigurnosti zrtvi koja kroz taj mukotrpni proces prolazi. Moramo obezbijediti maksimalnu socijalnu, ekonomsku, zdrastvenu i psiholosku podrsku i pomoc zrtvama nasilja kroz cjelokupni proces kroz koji prolazi od trenutka kada prijavi nasilje. Obaveza svih nas je da ne cutimo, zatvaramo oci i smatramo da nemamo pravo da se mijesamo u nesto sto je ‘porodicna stvar’. Ne, zastita od nasilja i prijavljivanje je obaveza i odgovornost svih nas, nas kao pojedinca, kao dijela institucije, kao clana sire drustvene zajednice”, porucuju u SD-u.

Pozdravili su inicijative Zenske politicke mreze koja je u kratkom periodu od osnivanja preuzela niz aktivnosti u cilju adekvatnijih i efikasnijih mjera u sprjecavanju nasilja nad zenama, te smatraju da je insistriranje na izmjenama zakonskih rjesenja pocetna osnova za dalje unapredivanje zastite zena od svih oblika nasilja.

MLADI I NATO

Mladi treba da prepoznaju da je Crna Gora postala clanica NATO-a kako bi oni mogli da zive i razvijaju se u drzavi koja ce biti bezbjedna, sa mnogo vecim demokratskim kapacitetima i u kojoj ce se na najbolji nacin postovati ljudska prava, saopsteno na zavrsnoj konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koja je organizovana u okviru projekta “Zauzmimo stav za buduce perspektive: savez mladih i NATO-a”.

Direktorica CEDEM-a Milena Besic, istakla je da je bezbjednost jedan od osnovnih preduslova za ostvarivanje demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u svakom drustvu.

“U okviru programa Bezbjednost i odbrana, CEDEM je tokom 20 godina realizovao veliki broj projekata na ovu temu. Dakle, bezbjednost, reforme sektora bezbjednosti i u periodu do samog uclanjenja, NATO integracije, pri cemu smo imali poseban fokus na ucesce mladih”, rekla je Besic.

Ona je ukazala da podaci posljednjeg CEDEM-ovog istrazivanja iz jula pokazuju da je trend podrske NATO-u od strane gradana, umjereno u padu.

“Smanjeno je interesovanje gradana za temu NATO-a, a drustvo je, po nasim istrazivanjima, i dalje duboko podijeljeno po ovom pitanju. Smatramo da je zbog toga jako vazno raditi dalje na edukaciji i podizanju svijesti, kako bi se ovaj trend u buducnosti izmijenio”, kazala je Besic.

Ona je rekla da je prosle godine uradeno i specijalizovano istrazivanje “Mladi u susret savremenim bezbjednosnim izazovima” i da je ono pokazalo da je informisanost na ovu temu, takode na veoma niskom nivou.

“To nam je dalo razlog i motiv da dizajniramo poseban projekat koji ce se baviti podizanjem svijesti i edukacijom mladih na temu NATO-a, sta clanstvo u ovom savezu za nas znaci, koje su prednosti od pristupanja itd”, navela je Besic.

Ministar odbrane Predrag Boskovic, istakao je da NATO nije samo vojska i bezbjednost, vec je NATO najmocniji vojno-politicki savez i sve drzave clanice imaju veoma razvijene domokratske standarde.

“Mladi ljudi treba da prepoznaju da je to sto je Crna Gora 2017. godine postala clanica NATO-a uradeno, prije svega, zbog njih. Mi smo tu odluku donosili da bi oni mogli da zive u mirnom okruzenju, da bi mogli da stvaraju familije, da rade i da se razvijaju u drzavi koja ce biti bezbjedna, koja nece ratovati, koja ce imati mnogo veci demokratski kapacitet, drzavi koja ce na najbolji nacin postovati ljudska prava”, kazao je Boskovic.

On je rekao da su koristi od clanstva u NATO-u brojne, a veoma je bitan bezbjednosni.

“Upravo clanstvo u kolektivnom sistemu bezbjednosti ce omoguciti da teritorija Crne Gore bude zasticena od bilo koga kome bi palo na pamet da pokrene bilo kakvu neprijateljsku akciju protiv Crne Gore”, pojasnio je Boskovic.

Ekonomski razvoj je, kako je kazao, nesto sto je itekako povezano sa bezbjednoscu.

“Da bi neko mogao da investira u neko drustvo, to drustvo mora da bude bezbjedno. Cinjenica je da imamo ogroman porast investicija iz zemalja clanica NATO-a, nakon punopravnog crnogorskog clanstva u NATO-u. Da ne govorim o turizmu kao jednoj od kljucnih grana za Crnu Goru, gdje smo imali veliki broj turista koji dolaze iz zemalja clanica NATO-a. Jer bezbjednost je uslov svih uslova”, kazao je Boskovic.

Clanstvo Crne Gore u NATO-u, kako je rekao, doprinijece da se Crna Gora ubrzano razvija i da raste.

,,Crnogorsko clanstvo u NATO-u je jedna od najispravnijih odluka koje su donesene, jer ce omoguciti Crnoj Gori da bude dio savremene Evrope i bice jedan zamajac citavom regionu Zapadnog Balkana da se ostavi nesporazuma, sukoba i neslaganja i da pokusa da nade zajednicki imenitelj koji ce nas sve odvesti u pravcu evropskih i evroatlantskih integracija”, kazao je Boskovic.

Predavacica na Humanistickim studijama Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Dukanovic, istakla je da su danas bezbjednosni izazovi veoma slozeni, da ih ima jako puno i da su tesko pedvidivi.

“Upravo je zbog toga vazno sto vise isticati i objasnjavati ulogu NATO-a u pocesu suocavanja sa izazovima bezbjednosti. Edukacija mladih je posebno vazna i nakon ulaska Crne Gore u NATO, buduci da se cesto zanemaruje uloga edukacije o NATO-u nakon ulaska, smatrajuci da je taj proces zavrsen”, objasnila je Dukanovic.

Prema njenim rijecima, kada je rijec o NATO-u, u fokusu su tri kljucna segmenta.

“To su prije svega bezbjednost i stabilnost, koji dovode do razvoja. I zato kazem da je uloga NATO-a u procesu demokratske konsolidacije Crne Gore veoma vazna i ona se cesto zanemaruje. Vojna dimenzija takode ima veliki znacaj”, objasnila je Dukanovic.

Vazno je, kako je rekla, ukazivanje gradanima na zajednicke vrijednosti koje NATO dijeli, a to su prije svega mir, stabilnost, bezbjednost, solidarnost, vladavina prava, individualne slobode, blagostanje.

“Danas govorimo o NATO-u kao politickom, vojnom savezu, ali i savezu partnerstava, a ne sukoba”, istakla je Dukanovic.

Koordinator projekta i programski menadzer CEDEM-a Ognjen Markovic, kazao je da je prva i kljucna aktivnost projekta sprovodenje kampanje na drustvenim mrezama.

“Cijeli projektni tim se dubinski bavio nacinima priblizavanja teme NATO-a mladima, kroz brojne vizuale, postere, video snimke, animacije. Nakon toga je krenula jedna od najuspjesnijh aktivnosti, a to je divanjenje mladih sa ambasadorima drzava clanica NATO-a” naveo je Markovic.

On je kazao da su odrzana cetiri skupa kojima je prisustvovalo preko 130 mladih, predstavnici Ministarstva odbrane i ambasada SAD-a, Velike Britanije, Poljske i Bugarske.

,,Realizovali smo i trodnevnu skolu za mlade kadrove ‘Mladi u susret savremenim bezbjednosnim izazovima: sta nam predstoji?’, set interaktivnih radionica ‘Savez za 21. vijek’ u gimnazijama u Mojkovcu, Niksicu, Podgorici, Kolasinu i Bijelom Polju, kao i set intervjua ‘NATO – zajednicke vrijednosti i participacija’ sa onima koji nijesu u samoj oblasti bezbjednosti, ali koji su mogli da kazu sta clanstvo u NATO-u predstavlja za njih i sta im je donijelo, kao sto su pjesnici, modni dizajneri, slikari i slicno.

Studentkinja Humanistickih studija Milica Dukanovic, koja je pohadala skolu u Petrovcu, rekla je da je vazno shvatiti da se integracijski procesi ne odnose samo na politicare, na nosioce vlasti i donosioce odluka vec, prije svega, zahtijevaju aktivno i odgovorno ucesce svih drustvenih grupa, a narocito omladine.

“Ne postoji lojalan gradanin drzave Crne Gore koji ne podrzava njen evropski i evroatlantski put, jer je upravo to garant njene dugovjecne samobitnosti”, istakla je Dukanovic.

Pobjednik konkursa za eseje “Sta je za mene NATO”, student Pravnog fakulteta UCG-a Jovan Dabovic, smatra da NATO pociva na tri fundamentalna principa a to su otvorenost, jednakost i sigurnost, o kojima je detaljno pisao u svom radu.

Takode, Dabovic je naveo da za njega NATO predstavlja garant mira, bezbjednosti, ekonomskog prosperiteta i razvoja.

“Apelujem na mlade da ucestvuju na ovakvim i slicnim konkursima, jer je to od velikog znacaja za drustvo u cjelini”, zakljucio je Dabovic.

Projekat “Zauzmimo stav za buduce perspektive: savez mladih i NATO-a”, sprovodi CEDEM, u saradnji sa PR Centrom i ATAK-om, a finansira ga Odsjek za javnu diplomatiju NATO saveza.

NA SKADARSKOM JEZERU

Dvije osobe su uhvacene u nelegalnom izlovljavanju ribe u Skadarskom jezeru u reonu Pjaca Kurtovica, 23. novembra, i predate Osnovnom drzavnom tuziocu na dalje postupanje, saopsteno je iz Sluzbe zastite Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Kako se napominje, Sluzba zastite NP Skadarsko jezero je u saradnji sa Granicnom policijom kontrolisala nelegalnih aktivnosti u granicama zasticenog podrucja, te oko 21 casa primjetila dvije osobe u metalnom camcu u nezakonitom izlovu ribe.

“Prilikom bjekstva od patrole, krivolovci su izbacivali iz svog plovila u jezero opremu koja im je koristila za nelegalni izlov ribe: akumulator, pretvarac, sondu, te nekoliko komada ribe. Patrola je uspjela da od odbacenih sredstava pronade sondu, dok je ostala oprema potonula u jezero. Od krivolovaca su oduzeta sredstva: motor marke Jamaha, metalni camac, rezervoar za gorivo, sonda za izlov ribe i lampa,” istice se u saopstenju Sluzbe.

Kako napominju, u NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora da se odgovorno odnose prema vrijednostima ovog zasticenog podrucja i isticu da upotreba
nezakonitih sredstava za ulov ribe negativno utice na ocuvanje ribljeg fonda. Pozivaju sve odgovorne gradane da svaki vid nezakonitog djelovanja prijave Sluzbi zastite Parka na dezurni broj 067 342 944.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Profesionalna i moralna obaveza zdravstvenih radnika je da prijave svaki slucaj zlostavljanja djece nadleznim organima, kako bi se na vrijeme sprijecili tezi oblici ugrozavanja zdravlja i razvoja najmladih, poruceno je iz Ministarstva zdravlja.

Smjernice za postupanje pruzalaca zdravstvenih usluga u cilju zastite djece i adolescenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, predstavljene su danas.

Vrsilac duznosti generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zastitu u Ministarstvu, Mevlida Gusinjac je kazala da je jedan od osnovnih zadataka senzibilizacija javnosti i strucnjaka u drugim oblastima.

“Senzibilacija o potrebi zastite djece o zlostavljanju i zanemarivanju moze se realizovati na razlicite nacine, a jedan od njih su i smjernice za postupanje pruzalaca zdravstvenih usluga u cilju njihove zastite i adolescenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja”, rekla je Gusinjac.

Kako je navela, zdravstveni sistem ima znacajnu ulogu u prevenciji svih situacija koje kasnije mogu biti izvan nasilja nad djecom.

“Veliki znacaj imaju savjetovalista u zdravstvenom sistemu, a posebno ona koja se definisu kao specijalizovana savjetovalista za trudnice, brak, pedijatriju i adolescente”, rekla je Gusinjac.

Savjetodavni rad pedijatara, kako je objasnila, ima znacajnu preventivnu ulogu, a sistematski pregledi mogu biti prilika da se otkriju pocetni znaci zlostavljanja i zanemarivanja.

“Tako da se preduzimanjem odgovarajucih mjera koje se odnose na razgovor sa roditeljem, djecom i skolskim psihologom mogu sprijeciti tezi oblici ugrozavanja djetetovog zdravlja i razvoja”, istakla je Gusinjac.

Prema njenim rijecima, do podataka o zlostavljanju i zanemarivanju ljekari i medicinsko osoblje mogu doci neposredno, odnosno prilikom pregleda djeteta i na osnovu identifikovanja simptoma zlostavljanja.

“U svim slucajevima neophodno je svestrano i detaljno ispitati sve okolnosti u kojima dijete zivi, porodicne odnose, kao i eventualne uzroke poremecaja u njegovom ponasanju”, rekla je Gusinjac.

Kako je dodala, iako se duznost prijavljivanja slucaja u necelu odnosi na ustanovu koja se u okvirima svoje djelatnosti bavi zastitom djece, obaveza je ljekara i ostalih zdravstvenih radnika da svaki slucaj zlostavljanja prijave nadleznim organima.

Ona je podsjetila da je jedan od osnovnih prava djeteta pravo na zivot i razvoj, a svi oblici zloupotreba nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja, kojima se ugrozavaju njegovi fizicki i licni integritet predstavljaju povrede tog prava.

“Zastita prava podrazumijeva raznovrsne drustvene aktivnosti usmjerene na sprjecavanje i iskorjenjivanje tih pojava, kao i organizovanje i neposredno sprovodenje Zakona zastitnih intervencija u konkretnim slucajevima zlostavljanja djece”, istakla je Gusinjac.

Zdravlje djece i mladih, kako je navela, najvaznije je kapacitet drzave, a predstavljanje Smjernica nacionalne strategije trebalo bi da pomognu zdravstvenim radnicima u sprjecavanju nasilja nad djecom.

Sefica kancelarije Svjetske zdravstvene u Crnoj Gori Mina Brajovic rekla je da je razlog organizovanja ovih konferencija predstavljanja finalnog nacrta Smjernica za slucajeve zanemarivanja i zlostavljanja djece.

“Od naredne godine nastavljamo sa pruzanjem tehnicke podrske za jacanje timova i centara u Domu zdravlja, kako bi stvorili puni uslovi za implementaciju te nacionalne strategije”, kazala je Brajovic.

Kako je istakla, Ministarstvo zdravlja je preduzelo korake i ulozilo napor uz podrsku SZO-a i UNICEF-a i time je Crna Gora postala prva drzava u svijetu koja je prateci globalne smjernice izradila svoje.

Prema njenim rijecima, izrada nacionalnih Smjernica predstavlja izraz posvecenosti i potvrdu da prevencija i zastita djece predstavlja prioritet.

“SZO je podrzala istrazivanje o zlostavljanju i zanemarivanju djece, koje je sprovedeno 2012/13 godine. Rezultati istrazivanja su pokazali da je ta pojava izuzetno prevalentna i da je dvije trecina ispitanika potvrdilo da su bile zrtve zlostavljanja ili zanemarivanja”, kazala je Brajovic.

Ona je objasnila da je prevencija nasilja i zlostavljanja djece bitna jer traume koje oni dozive uticu na neuroloski razvoj, kognitivne funkcije i usvajanje stetnih stilova zivota, kao i da je primarna zdravstvena zastita cuvar zdravlja djece koji su najranjiviji segment drustva.

Ona je podsjetila i apelovala na kreatore politika na usvojene zakljucke povodom odrzavanja Generalne Skupstine Ujedinjenih nacija, kada su se saglasili da drzave treba da izdvoje jos jedan odsto drustvenog bruto proizvoda za primarnu zdravstvenu zastitu, jer je to investicija ulaganje u bolje zdravlje.

Koordinatorka projekta iz kancelarije UNICEF Nela Krnic kazala je da ni jedan sektor sam ne moze da rijesi taj problem, kao da je sistem zdravstva znacajan, jer su radnici prvi koji primijete znake zanemarivanja i zlostavljanja djece.

“Zbog toga radimo na tome, da u saradnji sa sistemom socijalne djecje zastite, pravosudnim, obrazovnim i zdravstvenim sistemom primijenimo holisticki pristup koji znaci svi sektori oko jednog stola”, rekla je Krnic.

Ekspertkinja SZO-a iz Zeneve Beri Kezelbah kazala je da je taj problem jako rasiren globalno i da su brojke zabrinjavajuce a posledice ozbiljne.

“Zbog svega toga je potrebno ohrabriti djecu da prijave nasilje, a kod manje djece uloziti napor da prepoznaju nasilje”, porucila je Kezelbah.

DAMJANOVIC SAOPSTILA

Ministarstvo nauke ce, zahvaljujuci povecanju budzeta u narednoj godini, nastaviti da podrzava naucnoistrazivacku zajednicu brojnim instrumentima koji su ranije pokrenuti, ali i raspisivanjem novih konkursa za projekte, najavila je resorna ministarka, Sanja Damjanovic.

Ministarstvo nauke iduce godine ce iz drzavne kase dobiti skoro sest miliona, sto je, prema rijecima Damjanovic, uvecanje od 120 odsto od 2017. godine.

Ona je u intervjuu agenciji MINA rekla da je povecanje budzeta rezultat dinamike rada, reformskih mjera i instrumenata gdje su akcenat stavili na jacanje inovacionog ekosistema.

“Zahvaljujuci povecanju u narednoj godini nastavicemo sa podrskom naucnoistrazivackoj zajednici kroz brojne instrumente koje smo ranije pokrenuli, ali i raspisacemo novi konkurs za naucnostrazivacke projekte (do 100 hiljada eura po projektu)”, kazala je Damjanovic.

Ona je je objasnila da mnogi programi i instrumenti koje su pokrenuli u prosloj godini zahtijevaju dvogodisnju ili trogodisnju dinamiku budzeta, pa je znacajan dio budzeta odvojen za trenutno aktivne projekte.

Kada je u pitanju jacanje istrazivackih kapaciteta i podsticanje izvrsnosti u nauci, Damjanovic je rekla da je u narednoj godini planirano i finansiranje dva nova centra izvrsnosti, i da trenutno pregovaraju o finansiranju u iznosu od 1,8 miliona eura.

Prema njenim rijecima, u okviru centara predvideno je angazovanje znacajnog broja istrazivaca s punim radnim vremenom kao i stipendista u perspektivnim oblastima na koje se centri odnose, a u skladu sa strateskim prioritetima Strategije pametne specijalizacije.

“Takode, novim konkursom za atraktivne stipendije za doktorante opredijelili smo u sljedecoj godini dodatna sredstva kojim cemo povecati broj doktoranata sa ovom prestiznom stipendijom na 50”, dodala je ministarka.

Kada je u pitanju jacanje inovativnosti, Damjanovic je kazala da je planiramo finansiranje trenutno aktivnih inovativnih projekata za koje je vec opredijeljeno 1,5 miliona eura i najavila da ce raspisati novi ciklus podrske za inovativne projekte za sta ce biti opredijeljeno dodatnih 750 hiljada eura.

Ona je podsjetila da je ove godine pokrenut novi instrument podrske za ranu fazu razvoja startapova.

“Zahvaljujuci povecanju budzeta ovaj program cemo dodatno snaziti i naredne godine. U pitanju je finansijska podrska za startapove, ali i program intenzivnog mentorstva koji je kljucan kako bi startapovi dosli do faze zrelosti i bili spremni za nastup na sirem trzistu”, precizirala je Damjanovic.

U cilju bolje medunarodne povezanosti, koriscenja EU fondova i krupnih infrastruktura, dodaje ona, znacajna sredstva su opredjelili za intrenacionalizaciju crnogorske naucne-inovativne zajednice.

Damjanovic je rekla da je u narednoj godini planiran dodatni novac za finalizaciju razvojnog infrastrukturnog projekta – Naucno-tehnoloskog parka Crne Gore (NTP), koji ce, kako je kazala, biti kljucna osovina za povezivanje biznis sektora, startapova i akademskog sektora.

“Ukupna vrijednost ovog projekta je 12 miliona eura, do sada je ulozeno cetiri miliona za njegovu izgradnju, a plan je da funkcionise u punom kapacitetu od 2021. godine”, istakla je ona.

Damjanovic je rekla da je Ministarstvo nauke u poslednjih nekoliko godina napravilo proboj u smislu da su se fokusirali ne samo na jacanje izvrsnosti u nauci, vec i na podsticanje inovativnog preduzetnistva i inovativnih startapova koji su kljucni za razvoj moderne ekonomije.

Ona je kazala da su svi instrumenti motivisani jacim povezivanjem privrednog i akademskog sektora i da su na sistematski nacin poceli da podsticu rast inovacija.

“Vec sada, nakon 2017. godine, vide se pomaci, jer rezultati pokazuju da je nasa naucna zajednica konkurentna, sto najbolje potvrduje efikasnije povlacenje sredstava iz veoma konkurentnog EU okvirnog programa H2020”, dodala je Damjanovic.

Na pitanje da li su za nauku u Crnoj Gori potrebna mnogo veca ulaganja, Damjanovicje rekla da je kljucni instrument za dalje efikasnije jacanje inovacionog ekosistema, a samim tim i vecu finansijsku podrsku, orjentisanje privrednog sektora na istrazivanje i inovacije.

“Svi napori Ministarstva nauke, posebno nas doprinos da danas Crna Gora ima Startegiju pametne specijalizacije u kojoj su identifikovane strateske i perspektivne grane nase privrede, usmjereni su na ukljucivanje privrednog sektora da kroz inovacije i nove tehnologije bude konkurentniji i da uz podrsku naucnoistrazivacke zajednice stvara nove vrijednosti i proizvode na domacem i medunarodnom trzistu”, kazala je ministarka.

Prema njenim rijecima, na taj nacin ce nauka i inovacije dati puni doprinos razvoju drustva i ekonomije nase zemlje.

Damjanovic je istakla da je intenziviranje saradnje akademskog i biznis sektora znacajan osnov za veca ulaganja kao i pokretanje donatorske podrske, ukljucujuci i EU fondove.

Na pitanje da li ce za neke projekte nedostajati novac, Damjanovic je kazala da su sve aktivnosti Ministarstva strateski unaprijed planirane i uskladene sa opredjeljenim budzetom.

“U cilju dodatnog snazenja ekosistema za nauku i inovacije, intenzivno saradujemo sa partnerima, EU, Svjetskom bankom, UNDP-em ali i drugim vaznim donatorima, kako bi iz ovih izvora realizovali nove aktivnosti u narednom periodu, koje ce dodatno ucvrstiti sistem i uciniti ga podsticajnim za mnoge mlade ljude da u Crnoj Gori nadu ambijent za rad i napredovanje”, rekla je Damjanovic.

IZMIJENJEN ZAKON

U Crnoj Gori je ukinuto dopunsko zdravstveno osiguranje, na osnovu izmjena Zakona, koje je usvojio parlament.

Obrazlozeno je da je Analiza opravdanosti sprovodenja i ostvarivanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja ukazala na otezane ekonomske mogucnosti i nezainteresovanost gradana za taj oblik osiguranja.

Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju usvojio je parlament u petak.

Navodi se da je primjena Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2016. godine, sa izmjenama iz 2017. i 2018. godine pokazala odredene probleme i nejasnoce.

“Analizom opravdanosti sprovodenja i ostvarlvanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja, koju je uradilo Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje i Agencjom za nadzor oslguranja, utvrdena je opravdanost ukidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja”, kaze se u obrazlozenju.

Vlada Crne Gore je ranije donijela zakljucak da se pristupi izmjenama i dopunama vazeceg Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim treba ukinuti ovaj vid osiguranja.

Kako se navodi, ukazala se potreba zakonskog propisivanja ucesce osiguranika u troskovima koriscenja zdravstvene zastite (participacija), koja se u praksi vec i primjenjuje, na osnovu Odluke o ucescu osiguranika u troskovima koriscenja zdravstvene zastite.

Pocetak sprovodenja ovog oblika osiguranja je dva puta odlagan i jos nije uveden.

“Zakonom o zdravstvenom osiguranju iz 2016. godine propisano je da se na dopunsko zdravstveno osiguranje mogu osigurati lica koja su osigurana u obaveznom zdravstvenom osiguranju i to za iznos 20 odsto cijene zdravstvene usluge, dok 80 odsto cijene zdravstvene usluge pokriva obavezno zdravstveno osiguranje”, kaze se u obrazlozenju izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Ako se osiguranik ne osigura u dopunskom zdravstvenom osiguranju u obavezi je da plati razliku do punog iznosa cijene zdravstvene usluge, po ispostavljenom racunu zdravstvene ustanove, a najvise u visini dvije prosjecne neto zarade u Crnoj Gori.

Uvodenje dopunskog zdravstvenog osiguranja podrazumijeva obezbjedivanje odredenih preduslova, u organizacionom, kadrovskom, tehnickom i prostornom smislu, uz adekvatno obezbjedivanje informaticke podrske.

“Vise od 72 odsto osiguranika su oslobodeni placanja doplate za zdravstvene usluge, pa ne ulaze u dopunsko zdravstveno osiguranje, dok su 27,81 odsto osiguranika potencijalni osiguranici dopunskog zdravstvenog osiguranja, sto je priblizno jednako broju zaposlenih nosilaca osiguranja, kojih je 27,71 odsto”, kaze se u obrazlozenju.

Zakljucuje se da je uvodenje dopunskog zdravstvenog osiguranja finansijski neisplativo, a izazvalo bi, kako se navodi, i odredenu neprihvatljivost od gradana.