ALFA CENTAR

U cilju obiljezavanja Medunarodnog dana ljudskih prava clanovi Volonterskog kluba ALFA Centra juce su organizovali “Skolski cas za ljudska prava” u OS “Braca Ribar” i “Milija Nikcevic” u Niksicu.

Clanovi Ucenickog parlamenta iz pomenute dvije skole imali su priliku da se upoznaju sa temeljnim ljudskim pravima na krajnje zanimljiv nacin.

Kako se navodi u saopstenju, volonteri su u uvodnom dijelu casa odrzali kratko predavanje na temu osnovnih ljudskih prava i njihovog znacaja, zatim je ucenicima prikazan edukativni video snimak. Nakon toga uslijedio je interaktivni dio koji je bio koncipiran u vidu radionice, tokom koje su ucenici govorili o svojim uvjerenjima kada su u pitanju odredene marginalizovane drustvene grupe, sve u cilju prihvatanja razlicitosti i postovanja ljudskih prava.

Volonterski klub ALFA Centra formiran je, kako je podsjetila njegova koordinatorka Marina Dosen, u aprilu ove godine, na prijedlog velikog broja mladih ljudi koji zele kvalitetno da potrose svoje slobodno vrijeme, na dobrobit zajednice u kojoj zive.

“Mozemo se pohvaliti velikim brojem akcija za relativno kratak period. Volonterski klub aktivno djeluje u oblasti izgradnje mira, medusobne tolerancije i nenasilja. Danasnja aktivnost ima svoju posebnu tezinu zbog visoke stope prisustva vrsnjackog nasilja u skolama. Ucenici su iskazali veliku zainteresovanost i zelju za edukacijom kad je u pitanju ova oblast. Nase misljenje jeste da svaki clan nase zajednice treba da se bori za svoja, ali i prava ostalih clanova drustva. Ova borba treba da postane svakodnevna”, istakla je Dosen.

Kako je dodala, zadovoljstvo im je da na ovaj nacin doprinose harmonizaciji odnosa u lokalnoj zajednici.

“Svaki mladi covjek treba da shvati da smo svi jednaki i da imamo ista prava bez obzira na nasa licna svojstva. Na ovom putu od najvece pomoci jesu roditelji i nastavnici, cija je komunikacija sa djecom najintezivnija. Trebamo da shvatimo da je drustvo nas dom i da svi trebamo da damo svoj doprinos da ono postane mjesto gdje su mir i tolerancija nas imperativ, gdje smo svi jednaki”, navela je Dosenova.

MINISTARSTVO RADA

Tokom novembra i decembra potpisano je osam novih ugovora o bespovratnim sredstvima u ukupnom iznosu od priblizno 900 hiljada eura za zaposljavanje, obrazovanje i socijalnu zastitu Roma, Egipcana i deficitarna zanimanja, kazao je ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purisic.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja obiljezilo je pocetak realizacije projekata iz Poziva za bespovratna sredstva “Aktivnosti osposobljavanja za deficitarna zanimanja i za jacanje zaposljivosti romske i egipcanske populacije”.

Tim povodom ministar Purisic je kazao da je rijec o novim projektima koji se realizuju u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zaposljavanje, obrazovanje i socijalnu zastitu koji se finansira iz sredstava pretpristupne podrske (IPA).

“Naime, tokom novembra i decembra potpisano je osam novih ugovora o bespovratnim sredstvima. Ovih osam projekata i ukupan iznos od priblizno 900 hiljada eura koji je obezbjeden za njihovu realizaciju, predstavlja samo jedan dio aktivnosti koje Vlada Crne Gore realizuje kroz pomenuti Program Evropske unije i Crne Gore za zaposljavanje, obrazovanje i socijalnu zastitu, vrijedan 18 miliona eura”, rekao je Purisic.

On je dodao da ce se projekti sprovoditi do kraja 2020. godine i svojim aktivnostima i ocekivanim rezultatima doprinijece ublazavanju izazova koji postoji na crnogorskom trzistu rada, a odnosi se na posjedovanje nedovoljno razvijenih ili neadekvatnih kvalifikacija i vjestina trazilaca posla.

“Aktivnosti osposobljavanja u okviru projekata ce se organizovati u skladu sa potrebama trzista rada, sa posebnim naglaskom na obuke za sticanje kvalifikacija, vjestina i kompetencija koje su identifikovane kao deficitarne na trzistu rada u Crnoj Gori”, istakao je Purisic.

Imajuci u vidu visestruke barijere i predrasude sa kojima se susrijecu u drustvu i prilikom pronalazenja zaposlenja, aktivnosti osposobljavanja za romsku i egipcansku populaciju ce ukljucivati dodatnu podrsku, savjetovanje i podizanje svijesti poslodavaca i drustva uopste kako bi se ublazile barijere i predrasude u njihovom zaposljavanju.

“Svih osam inicijativa imaju zajednicki cilj, a to je povecanje mogucnosti zaposljavanja lica koja su u riziku od iskljucenja sa trzista rada, socijalne marginalizacije i siromastva. Medutim, ono sto smatram za najvrijedniju karakteristiku koju posjeduju jeste to da se svi projekti zasnivaju na prednostima saradnje razlicitih aktera crnogorskog drustva koji rade u partnerstvu”, rekao je ministar.

On je najavio da sljedece godine MRSS u saradnji sa Ministarstvom finansija i Delegacijom EU u Crnoj Gori kroz Program EU i Crne Gore planira da objavi jos jedan Poziv za bespovratna sredstva u cilju daljih aktivnosti na povecanju zaposljavanja, sa fokusom na manje razvijene opstine, prevashodno one na sjeveru.

Sef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Herman Spic otvorio je konferenciju zajedno sa ministrom Purisicem i istakao znacaj zaposljavanja romske i egipcanske populacije i njihove pune integracije u drustvo.

NASTAVLJENA OBNOVA

Radovi na adaptaciji kuce nobelovca Iva Andrica u Herceg Novom su nastavljeni, i objekat ce do pocetka ljeta biti u potpunosti ureden i funkcionalan, kazao je direktor Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lucic.

Kako je pojasnio, nastavilo se sa izvodenjem grubih gradevinskih radova, a do kraja februara ce biti zavrseni svi radovi u unutrasnjosti kuce, a do kraja marta i radovi u dvoristu.

“Nadamo se da cemo do kraja aprila imati kompletno zavrsen cijeli projekat, gdje cemo paralelno sa gradevinskim radovima narucivati i sve sadnice, kojih ima preko 50, a koje su svojevremeno bile posadene u vrtu. Vraticemo botanicku bastu u prvobitno stanje, kakvo je nekada bilo kada je Ivo Andric napravio kucu”, kazao je Lucic.

On je naglasio da ce kuca biti uredena i spremna za funkcionisanje do pocetka ljetnje sezone, pa ce se uporedo sa svim poslovima na adaptaciji objekta, poceti sa planiranjem kulturnih desavanja.

“Kuca ce ponovo zasvijetliti u punom sjaju i biti respektabilan objekat na ponos gradu i cuvenom piscu”, kazao je Lucic.

On je istakao da ce za desetak dana poceti i radovi na poplocavanju cijelog dvorista kamenom, nakon cega ce uslijediti i zavrsetak radova na ogradi. U kuci ce biti uredeni toaleti i ofarbana stolarija, postavljen novi parket, a uskoro ce poceti i nabavka enterijera.

Lucic istice da ce projekat adaptacije Kuce Iva Andrica biti “pun pogodak”, a dom nobelovca ce postati kulturni centar koji ce okupljati slikare, muzicare, knjizevnike, goste grada i sve Novljane.

NAGRADE ZA NAJBOLJE

Priznanja za uspjeh tokom studiranja u 2019. godini dobice 29 studenata iz Podgorice.

Odluku o nagradama za izuzetan uspjeh u studiranju u studijskoj 2018/2019. godini odabrala je komisija u sastavu: predsjednica prof. dr Durdica Perovic i clanovi doc. dr Nebojsa Kavaric, doc. dr Vladimir Vojinovic, prof. dr Radoje Vujadinovic, Dubravka Drakic, doc. dr Zdenka Dragasevic, Ivica Todorovic, dr Branko Boskovic, mr Bojana Malisic, prof. dr Milos Vukcevic i doc. dr Marija Jankovic, saopsteno je iz PG biroa.

Nagradene ce biti urucene studentima:

• Anastasiji Popovic, studentkinji Elektrotehnickog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je sve ispite akademskih osnovnih i specijalistickih studija polozila sa ocjenom 10.
• Sinisi Milacicu, studentu Fakulteta za drzavne i evropske studije, koji je polozio sve ispite sa III godine, kao i na prethodnoj I i II godini osnovnih studija, sa ocjenom 10.
• Milanu Raicevicu, studentu postdiplomskih magistarskih studija, koji je polozio sve ispite na IV godini Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, sa ocjenom 10.
• Ani Stojanovic, studentkinji VI godine Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je polozila sve ispite sa V godine studija, sa ocjenom
• Ani Rakocevic, studentkinji postdiplomskih specijalistickih studija Fakulteta politickih nauka Univerziteta Crne Gore, koja je polozila sve ispite sa III godine osnovnih studija, sa ocjenom 10.
• Milici Scepanovic, studentkinji specijalistickih studija Fakulteta umjetnosti UDG, koja je polozila sve ispite sa III godine, kao i prethodne II godine osnovnih studija, sa ocjenom
• Milici JankovicC, studentkinji III godine Fakulteta za ekonomiju i biznis Univerziteta Mediteran, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa ojenom 10.
• Aleksandri Medojevic, studentkinji III godine Fakulteta za politehniku UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa ocjenom 10.Dariji Jovanovic, studentkinji III godine Fakulteta za kulturu i turizam UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa ocjenom 10.
• Mileni Zec, studentkinji II godine Fakulteta za turizam ,,Montenegro Tourism School” Univerziteta Mediteran, koja je polozila sve ispite sa I godine studija, sa ocjenom 10.
• Jeleni Cosovic, studentkinji II godine Fakulteta vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran, koja je polozila sve ispite sa I godine studija, sa ocjenom
• Vasiliju Bojovicu, studentu akademskih magistarskih studija, koji je polozio sve ispite specijalistickih akademskih studija sa Gradevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, sa srednjom ocjenom 9,93.
• Aini Perisic, studentkinji II godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je polozila sve ispite sa I godine studija, sa srednjom ocjenom 9,92.
• Masi Milatovic, studentkinji II godine Filoloskog fakulteta UDG, koja je polozila sve ispite sa I godine studija, sa srednjom ocjenom 9,90.
• Jovanu Miljanicu, studentu II godine Masinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je polozio sve ispite sa I godine studija, sa srednjom ocjenom 9,90.
• Andrei Milacic, studentkinji III godine Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,87.
• Veliboru Dosljaku, studentu postdiplomskih specijalistickih studija Prirodno-matematickog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je polozio sve ispite sa III godine osnovnih studija, sa srednjom ocjenom 9,87.
• Lazaru Marsenicu, studentu II godine Fakulteta za strane jezike Univerziteta Mediteran, koji je polozio sve ispite sa I godine studija, sa srednjom ocjenom 9,83.
• Demiru Mujevicu, student III godine Fakulteta primijenjene nauke UDG, koji je polozio sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,73.
• Nikoli Mugosi, studentu III godine Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran, koji je polozio sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,63.
• Tamari Knezevic, studentkinji III godine Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,53.
• Sanji Crvenici, studentkinji III godine Fakulteta pravnih nauka UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,50.
• Oliveri Mirkovic, studentkinji IV godine studija Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je polozila sve ispite sa III godine studija, sa srednjom ocjenom 9,50.
• Dani Volikovoj, studentkinji III godine Humanistickih studija UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,48.
• Jovani Popovic, studentkinji III godine Fakulteta za medunarodnu ekonomiju, finansije i biznis UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,37.
• Nemanji Radonjicu, studentu II godine Metalursko-tehnoloskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je polozio sve ispite sa I godine studija, sa srednjom ocjenom 9,32.
• Aleksandru Durdevcu, studentu III godine Biotehnickog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je polozio sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,32.
• Tamari Tesovic, studentkinji III godine Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,13.
• Sanji Abramovic, studentkinji III godine Fakulteta za dizajn i multimediju UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,03.

HRAPOVIC OCIJENIO

Pruzanje odrzivog i efikasnog odgovora na hronicne nezarazne bolesti (HNB) prepoznato je kao prioritet u nacionalnoj agendi odrzivog razvoja, jer i Crna Gora, kao ostale zemlje Evrope i svijeta prozivljava epidemiju hronicnih oboljenja, saopstio je ministar zdravlja Kenan Hrapovic, na Globalnom sastanku o nezaraznim bolestima i mentalnom zdravlju, koji se u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, od 9. do 12. decembra odrzava u Maskatu, Oman.

“Snazna, efikasna i proaktivna primarna zdravstvena zastita prepoznata je kao put ostvarivanja kvalitetne zdravstvene zastite za sve i nosilac efikasne borbe protiv hronicnih nezaraznih bolesti. Zato moramo insistirati na inkluziji, inovacijama iinvesticijama, sto su imperativi reforme zdravstvenog sistema u Crnoj Gori”, kazao je Hrapovic.

On je istakao da je Crna Gora, nedavno, uz podrsku SZO, sprovela procjenu ucinkovitosti primarne zdravstvene zastite u zbrinjavanju hronicnih oboljenja. Rezultati procjene, kako je naveo, ukazali su da postoji prostor za smanjivanje neefikasnosti, gubitaka, potrosnje, ali i za unaprijedivanje kvaliteta i standardizaciju zdravstvene zastite sirom drzave, a sve u cilju poboljsanja zdravlja i dobrobiti gradana.

Ministar je naglasio da je, uprkos sve vecem broju klinickih smjernica koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, njihova primjena u praksi nepredvidiva, nekonzistentna, nerijetko spora. Ovo je, prema njegovim rijecima, jedan od nedostataka u smanjivanju preventabilnih hospitalizacija povezanih sa hronicnim oboljenjima poput nekontrolisane hipertenzije, dijabetesa sa komplikacijama i sl.

“Svjesni smo da je upotreba digitalnih tehnologija od kljucnog znacaja za unaprijedenje zdravlja za sve bolju zastitu i vecu podrsku ranjivim kategorijama. Jedna od prioritetnih aktivnosti koje smo preduzeli uz podrsku SZO, bila je digitalizacija procesa odlucivanja utemeljenog na dokazima, zasnovanim klinickim smjernicama. Planiramo da iniciramo pilot projekat – digitalizacija smjernica za hipertenziju pocetkom 2020. godine. Do sada smo radili na digitalizaciji smjernica za dijagnostikovanje i lijecenje urinarnih infekcija i efekti ce biti evaluirani pracenjem tri indikatora: upotreba antibiotika, laboratorijska dijagnostika, preventabilne hospitalizacije. Ocekujemo podrsku SZO u osmisljavanju slicnog okvira za monitoring i evaluaciju u procesu digitalizacije smjernica za hipertenziju. Osim ovoga, planiramo jos jednu digitalnu intervenciju namijenjenu korisnicima kako bi se mentalni servisi priblizili mladim ljudima u okolnostima sveprisutne stigme i diskriminacije u malom sistemu, kroz podrsku Zajednickog SDG Fonda”, zakljucio je Hrapovic i pozvao SZO, kao strateskog i pouzdanog partnera da nastavi da pomaze crnogorskom zdravstvenom sistemu u inoviranju, generisanju dokaza, u cilju prevencije HNB.

U BIJELOM POLJU

Zatvorenici bjelopoljskog zatvora, njih 12 proci ce obuku o informatickoj pismenosti. To je dio projekta “Reintegracija kroz informaticko opismenjavanje i psiholosku podrsku”, koji sprovodi NVO Euromost.

Nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji izmedu Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Bijelo Polje i nevladine organizacije Euromost, ta NVO je, kako je i predvideno projektom “Reintegracija kroz informaticko opismenjavanje i psiholosku podrsku”, uredila prostoriju u Upravi za izvrsenje krivicnih sankcija Bijelo Polje i opremila inventarom, kao i racunarima i drugim potrebnim sredstvima.

Na taj nacin je ostvaren cilj, modernizacija i nabavka potrebne opreme i unapredenje kapaciteta, Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Bijelo Polje.

“Prije obuke zatvorenici ce proci motivacione razgovore i psiholoske intervjue sa psiholoskinjom na projektu, koji bi imali za cilj da zatvorenike upute u ciljeve obuke”, saopsteno je iz NVO Euromost.

Obuku na racunarima ce realizovati strucnjaci u toj oblasti, dok ce nakon obuke svi polaznici proci testiranje, koje ce realizovati kompanija “Neodata”.

PREMIJERA FILMA “DOM”

Drustvo i drzava treba mnogo vise paznje da posvete onima koja zive u Domu za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja, jer je tim mladima potrebno da budu prihvaceni i voljeni, poruceno je nakon premijere dokumentarnog filma “Dom”.

Dokumentarno-animirani film “Dom”, koji je premijerno prikazan sinoc u bioskopu Cineplexx u Podgorici, kreirao je Beogradski centar za ljudska prava uz podrsku nevladine organizacije Juventas, u sklopu projekta “Mladi u riziku od socijalne iskljucenosti” koji Juventas sprovodi u partnerstvu sa organizacijama iz zemalja regiona.

Film prati zivotne price dvojice mladica Sladana Todorovica i Dragana Jovanovica, cije je odrastanje bilo drugacije od odrastanja vecine njihovih vrsnjaka. Obojica su kao veoma mladi dospjeli u dom za nezbrinutu djecu, na mjesto koje je trebalo da za njih bude utociste od porodicnih problema. Gotovo 20 godina nakon dolaska u dom oni se prisjecaju najranijih dana svog djetinjstva, prvih utisaka iz doma, iskustava koja su ih zauvijek obiljezila, odnosa sa drugom djecom i vaspitacima, teskih i lijepih trenutaka, izazova i prepreka preko kojih su morali preci nakon zapocinjanja samostalnog zivota. Kroz njihove price prelama se jedan poseban pogled na odrastanje i porodicu, prijateljstvo i ljubav, patnju i usamljenost, hrabrost i istrajnost.

Dragan Jovanovic kazao je da je cilj filma da ljudi cuju za dom i da naprave razilku izmedu doma u kojem je on boravio i popravnog doma.

“Mi kao drustvo treba da mnogo vise paznje i ljubavi posvetimo djeci u domu, jer njima to fali. To je srz svega i ti mladi ljudi zele da ih neko voli i prihvata”, ukazao je Jovanovic.

On smatra da je dom svuda oko nas i da bi trebalo da bude vise mladih koji govore o problemima sa kojima se djeca u domu suocavaju.

“Jako su losi uslovi u domu. Mnogo je nerada. Vaspitaci dolaze samo da odrade smjenu i cesto salju neku drugu mladu osobu da umjesto njih rjesava neke stvari, a to je cesto i kroz batine. Uglavnom, ne rade svoj posao kako treba”, istakao je Jovanovic.

Prema njegovim rijecima, potrebno je izmijeniti cijeli sistem i neophodno je pratiti kako rade ljudi u domovima, kao i voditi racuna o higijani u tim ustanovama.

“Tu ima groznih stvari. Mi moramo da podrzimo cijelu pricu. Mi smo ti koji moramo doprinijeti da se taj sistem izmijeni”, porucio je Jovanovic.

On je kazao da danas zivi solidno.

“Ne mogu reci da mi je lijepo. I dalje radim za minimalnu platu od koje ne mogu da prezivim cijeli mjesec. I sada sam deset dana u mjesecu gladan. Ali sam zadovoljan, jer imam sijalicu i toplo kupatilo”, rekao je Jovanovic.

U dom je, kako je rekao, dospio jer su mu se roditelji odali kocki i alkoholu.

“Ja sam zivio u porodici gdje nije normalno i prirodno odrastanje. Mama je uvijek bila pijana, u kuci nikad nista nije bilo skuvano, ni spremno. Mi smo uvijek bili gladni. Nismo bili cisti. Tata bi sve prokockao. To je bilo nezdravo okruzenje i to je razlog zasto sam zavrsio u domu”, rekao je Jovanovic.

Osim materijalnog, koje je potrebno za prezivljavanje, djeci iz doma su, kako je rekao, najpotrebniji ljubav i razumjevanje.

“Ja sebe smatram razumnom, zrelom mladom osobom. I zelim da i mene prihvati sistem i ljudi, kao nekoga ko je kao svi ostali”, kazao je Jovanovic.

Dvadesetsestogodisnji Sladan Todorovic, kazao je da je veoma zadovoljan filmom, ali da mu je vratio sjecanja.

“Sada sam ponosan. Trenutno nastojim da se opustim, da budem u harmoniji sa samim sobom, da ne zivim tako da nesto moram, nego da biram”, rekao je Todorovic.

On je kazao da mu je bilo relativno lijepo u domu, ali da mu je najvise smetao “neprofesionalizam zaposlenih”.

“Oni su umjeli da remete harmoniju i da namecu nesto sto nema smisla. Ali meni je, generalno, bilo lijepo i korisno sto se tice boravka tamo”, kazao je Todorovic.

Drzava i drustvo su, kako smatra, zanemarili one u domu.

“Pitao sam se da li stvarno postoje oni koji zele da bude minus, da bude propalo, da nema smisla, poentu. Prosto je nevjerovatno da se ne posvecuje paznja onome cemu bi trebalo”, kazao je Todorovic.

Film je rezirao Sasa Peric, a producenti su Nevena Nikolic i Petar Mitric.

Autori koncepta i scenaristi su su Demir Mekic, Sasa Peric, Nebojsa Petrovic i Petar Mitric.

GRADE NOVI OBJEKAT

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic i direktor policije Veselin Veljovic postavili su kamen temeljac za novi objekat koji ce koristiti sektor Specijalne policije.

“Specijalna policija je osposobljena za rjesavanje najslozenijih bezbjednosnih izazova i po taktickom postupanju rame uz rame sa najelitnijim specijalnim jedinicama svijeta”, porucio je Veljovic, nakon oznacavanja pocetka radova.

Kako bi unaprijedila uslove smjestaja i rada pripadnika Sektora specijalne policije, Vlada Crne Gore ce iz Kapitalnog budzeta investirati sedam miliona eura.

“Planirani sadrzajni kapaciteti su realna prilika i mogucnost Uprave policije da bude pokretac regionalnih inicijativa, jer saradnja policijskih jedinica zemalja regiona je kljuc uspjeha borbe protiv svih oblika bezbjednosnih prijetnji”, naveo je Veljovic.

Veljovic je porucio da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna.

“Nasa drzava se u medunarodnim okvirima tretira kao veoma bezbjedna destinacija, sto je rezultat profesionalnog i efikasnog rada policije i svih subjekata u sistemu bezbjednosti, u cemu cemo i dalje istrajati”, zakljucio je Veljovic.

Veljovic je porucio da ce policija i dalje odlucno i hrabro stvarati bezbjedniji ambijent za sigurnu buducnost nase djece i novih generacija.

“Vjerujem da cemo se u razumnom roku zajedno radovati novom povodu za okupljanje i svecanom otvaranju objekta za potrebe specijalne policije”, zakljucio je Veljovic.

Nuhodzic je kazao da je sektor specijalne policije je u prethodnom periodu, izvrsavajuci izuzetno slozene zadatke, pokazao punu profesionalnost kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala.

,,Taj sektor je izgradio imidz elitne jedinice spremne da odgovori na sve bezbjednosne izazove”, saopstio je ministar Nuhodzic.

Naveo je da izgradnja ovog reprezentativnog kompleksa potvrduje odlucnost Vlade Crne Gore da u kontinuitetu ulaze sredstva za poboljsanje uslova rada Policije, za njeno materijalno-tehnicko osavremenjivanje, kao i za poboljsanje materijalnog polozaja pripadnika Uprave policije.

,,Na ovaj nacin, zelimo da iskazemo postovanje za ono sto Policija radi na odgovoran i kvalitetan nacin, a i da stvaramo nove uslove za jos efikasniji i bolji rad Policije. Ulaganja u Policiju predstavljaju investiciju u vecu bezbjednost drzave i gradana”, kazao je ministar unutrasnjih poslova.

ZA EMISIJU “MEHANIZAM”

Novinari Javnog servisa Mirko Boskovic i Dusica Pavlovic, za emisiju “Mehanizam -Poslovna tajna”, dobili su prvu nagradu na konkursu Delegacije EU u Crnoj Gori i NVO MANS.

Delegacija EU u Crnoj Gori i NVO MANS dodijelili su nagrade za najbolje price na temu korupcije i organizovanog kriminala.

Druga nagrada je urucena novinaru Stanku Radulovicu i njegovim kolegama iz Estonije, Elisi Matsalu i Koitu Brinkmannu, za istrazivacku pricu objavljenu na portalu ”Lupa”, kao i Tini Popovic , novinarki ”Vijesti”.

Treca nagrada je pripala novinarki ”Dan”-a Ani Ostojic.

Orav je cestitao istrazivackim novinarima Javnog servisa na osvajanju prve nagrade za emisiju ”Mehanizam”.

“Pokazali ste koliko je vazno novinarima omoguciti slobodan pristup informacijama”, porucio je ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav.

KONKURS UCG

Univerzitet Crne Gore (UCG) raspisao je konkurs za upis na doktorske studije u trecem roku za ovu akademsku godinu.

Predsjednik Centra za doktorske studije Predrag Miranovic kazao je da UCG nastoji da udovolji naknadnom interesovanju kandidata za taj nivo obrazovanja.

Kako je naveo, konkursom ce biti raspisana preostala mjesta na studijskim programima organizacionih jedinica Univerziteta, koja nisu popunjena.

Iz UCG su kazali da se prijave sa odgovarajucim dokazima podnose se organizacionim jedinicama UCG do cetvrtka, a upis kandidata ce se obaviti do ponedjeljka.

Postupak rangiranja sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

“Pravo prijave imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra iz odgovarajuce oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija nakon stecenih najmanje 300 ECTS kredita”, objasnili su iz UCG.

Kako su naveli, upis je na konkurentskoj osnovi, u skladu sa prosjecnom ocjenom na prethodnom nivou studija, nakon sprovedenog postupka rangiranja.