IVANOVIC U TURSKOJ

Analiza odbrambenih projekata koji su do sada realizovani, kao i razmatranje novih koji ce se realizovati uz pomoc i podrsku Ministarstva nacionale odbrane Republike Turske, bile su teme sastanka generalnog direktora Direktorata za politiku i planiranje odbrane Ivica Ivanovic i turskim generalnim direktorom za vanjske poslove, brigadnim generalom Umut Jildizom.

Akcenat sastanka je bio saradnja u oblasti odbrambene industrije.

Ivanovic se zahvalio na kontinuiranoj podrsci koju Republika Turska pruza Crnoj Gori i istakao spremnost za nastavak intenzivne saradnje, posebno u pogledu modernizacije i opremanja.

On je istakao i znacaj medusobne podrske i saradnje koju ostvaruju mornarice Vojske Crne Gore i Oruzanih snaga Republike Turske. Porucuje da ce Crna Gora nastaviti da poboljsava interoperabilnost Vojske i ulaze u modernizaciju, opremu i razvoj, kao i edukaciju kadra.

Brigadni general Umut Jildiz porucio je da je zadovoljan ostvarenom bilateralnom saradnjom dvije zemlje, posebno isticuci doprinos Vojske Crne Gore kolektivnom sistemu bezbjednosti. Kako je poruceno, vaznost jacanja drzavnih kapaciteta intenzivnim ulaganjem na polju odbrane i kontinuirana medusobna podrska i saradnja, kljucne su u suprotstavljanju aktuelnim bezbjednosnim izazovima. Shodno tome, kroz brojne zajednicke projekte Crna Gora i Republika Turska odbrambenu saradnju nastavice dalje da nadograduju.

ALKABI O “EXPO”-U

Izlozba “Expo 2020 Dubai” ponudice Crnoj Gori platformu preko koje ce svijetu pokazati najbolje iz svoje kulture, tradicije i nasljeda, kao i sjajne investicione mogucnosti, ocijenila je otpravnice poslova Ambasade Ujedinjenih arapskih emirata Hane Alkabi na ceremoniji povodom Dana UAE, kojim se obiljezava osnivanje te zemlje.

Ona je podsjetila da ce na “Expo”-u biti prikazana ostvarenje covjecanstva kroz ucesce vise od 200 drzava, kompanija, organizacija i obrazovnih institucija.

“UAE i Crna Gora su uvijek bili partneri koji su radili zajedno na promociji vrijednosti tolerancije i suzivota. Bilateralni odnosi su jaci svake godine, a to pokazuju uzajamne posjete na visokom nivou, zakljucno s posjedtom predsjednika Crne Gore Mila Dukanovica Emiratima”, istakla je Alkabi.

KOLEGIJUM TVCG

Nakon sto je publicista Dragoljub Dusko Vukovic objavio tekst u kojem tvrdi da je Javni servis poslao ekipu samo da bi snimili ministre koji obilaze zemljotresom pogodene albanske gradove, reagovalo je i urednistvo nase kuce.

Povodom medijskog spinovanja Dragoljuba Duska Vukovica, jednog od osnivaca Media centra, kako Javni servis nije isao u Albaniju da izvjestava o posljedicama zemljotresa, vec da prati crnogorske ministre koji su bili u posjeti toj zemlji, Kolegijum TVCG saopstava da Vukovic ponovo bezuspjesno pokusava da diskredituje Javni servis.

“Naime odmah nakon zemljotresa, TVCG je poslala ekipu da s lica mjesta izvjestava o posljedicama elemantarne nepogode, sto je objavljeno u nasim informativnim emisijama. Dodatno su korisceni i agencijski izvori, cime nasi gledaoci nijesu bili uskraceni ni za jednu relevantnu informaciju iz Albanije. Sto se tice posjete crnogorskih ministara Albaniji, cisto je podmetanje “slobodnog covjeka na dobrom glasu” Dradoljuba Vukovica, da smo slali ekipu, buduci da smo sav materijal o toj posjeti dobili od vladinog biroa za odnose s javnoscu, kao i sve druge redakcije. Jasno nam je zasto je to promaklo svevidecem oku velikog majstora, a valjda i on shvata da je i ovaj put pricu protiv Javnog servisa zidao kao kulu od pijeska”, saopstio je Kolegijum TVCG.

U SUBOTU NA TVCG1

Redakcija Naucno-obrazovnog programa Radio-televizije Crne Gore pripremila je dokumentarnu emisiju povodom 30 godina od smrti Danila Kisa.

Emisija obiluje novim svjedocanstvima i detaljima koji su manje poznati publici, a koji ce upotpuniti sliku o ovoj snaznoj licnosti cije ideje i danas pokrecu na citanje, razmisljanje, istrazivanja, polemike.

Drugu premijeru emisije mozete pogledati na Prvom programu u subotu od 21 sat.

BOGICEVIC

Bogic Bogicevic je 1989. ubjedljivo pobijedio na izborima u BiH i, sa 36 godina, postao predstavnik te republike u Predsjednistvu SFRJ.

Sredinom marta 1991. njegov glas sprijecio je da vrh JNA uhapsi tadasnja republicka rukovodstva i preuzme vlast u Jugoslaviji.

Na toj istorijskoj sjednici, odrzanoj u vojnom objektu “Karas”, Bogicevic je glasao protiv prijedloga generala Kadijevica, iza kojega je stajao Milosevic, izgovorivsi cuvenu recenicu: “Ja jesam Srbin, ali nijesam Srbin po profesiji”.

Da li je ocekivao da ce politicari kojima je nacija profesija i danas vladati njegovom drzavom; da li je BiH zaista “tempirana bomba” i zasto politiku EU naziva licemjernom; koga “slusa” Dodik – Vucica ili Putina… neka su od pitanja na koja odgovara vecerasnji gost Darka Sukovica.

Govoreci o etiketi izdajnika, koju su mu zakacili odmah nakon glasanja protiv prijedloga da JNA preuzme vlast u SFRJ, Bogicevic kaze da ga uvrede nacionalista nikada nijesu doticale i podsjeca da su ga u Predsjednistvo izabrali svi gradani BiH, a ne samo Srbi: “Vise volim da me mrze zbog onoga sto jesam, nego da me vole zbog onoga sto nijesam, nego bi oni htjeli da budem”.

Ubrzo nakon martovske sjednice Predsjednistva, Bogicevicu je ukinuta plata i dugo je zivio od pomoci prijatelja. U Zivoj istini otkriva i kako su na to reagovali njegovo prezimenjaci iz Bjelopavlica.

Zivu istinu gledajte veceras od 20 sati i 5 minuta na Prvom i SAT kanalu RTCG.

STUDENTSKI PARLAMENT

Uvozu diploma sumnjivog kvaliteta mora se stati na kraj i postroziti mjere ispitivanja njihovog kvaliteta i validnosti, ocijenili su iz Studentskog parlamenta (SP) i dodali da je u Crnu Goru uvezeno vise od 20 hiljada diploma.

To, kako smatraju u toj studentskoj organizaciji, umnogome utice na status i polozaj mladih i svrsenih visokoskolaca, koji su obrazovanje stekli na univerzitetima Crne Gore.

U multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra odrzan je okrugli sto na temu Priznavanje inostranih obrazovnih isprava.

Kako je saopsteno, na okruglom stolu govorilo se o polozaju mladih i svrsenih visokoskolaca i o tome kako na njih utice negativan trend uvoza diploma iz inostranstva.

>>Negativan trend, koji traje vec deset godina, potvrden je cinjenicom da je u Crnu Goru uvezeno vise od 20 hiljada diploma, sto u mnogome utice na status i polozaj mladih i svrsenih visokoskolaca, koji su obrazovanje stekli na univerzitetima Crne Gore<<, ocijenjeno je iz SP.

Oni smatraju da je polovina diploma koje su studenti sticali skolujuci se na univerzitetima van Crne Gore je upitna.

>>To jos vise doprinosi cinjenici da se sto prije mora naci konstruktivno i adekvatno rjesenje za ovaj problem<<, kaze se u saopstenju.

Oni su porucili da podaci govore o poraznom rastu stepena neadekvatnog ophodenja prema studentima koji su svoje skolovanje zavrsili u Crnoj Gori zbog nemogucnosti da nadu adekvatnog poslodavca i zaposlenje u svojoj struci.

Studentski ombudsman Aleksandar Sipcic je porucio da se uvozu diploma sumnjivog kvaliteta mora sto prije stati na kraj i postroziti mjere ispitivanja kvaliteta i validnosti diploma.

On je istakao i da institucije nadlezne za to i dalje ne preuzimaju korake ka rjesenju tog problema.

ZENKA

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava kljucni je mehanizam za sprovodenje politike rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori porucio je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka obracajuci se ucesnicama i ucesnicima 11. zasijedanja Zenskog parlamenta.

Uloga ministarstva definisana je Zakonom o rodnoj ravnopravnosti koji je usvojen svega godinu dana nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, rekao je Zenka, dodajuci da je unaprijeden 2015.

Zakon podrazumijeva odredene obavezujuce odredbe u pravcu smanjenja diskriminacije nad zenama i sprovodenja politike ravnopravnosti na svim nivoima. U fokusu Vladine politike u oblasti rodne ravnopravnosti izazovi su veca politicka participacija zena, borba protiv nasilja nad zenama i ekonomsko snazenje zena.

11. zasijedanje Zenskog parlamenta bavi se temojm borbe protiv nasilja nad zenama. U prevenciji i suzbijanju nasilja nad zenama i pristupu zena pravosudu u Crnoj Gori ucinjen je znacajan napredak u proteklih nekoliko godina. Zenka je posebno istakao pomake na zakonodavnom planu i planu podizanja svijesti javnosti o problemu nasilja nad zenama, te reformske promjene koje se odnose uskadivanje zakonodavstva sa Istanbulskom konvencijom.

Zenka je podsjetio da je ove godine podnesen prvi Izvjestaj o sprovodenju Pekinske deklaracije i Platforme za Akciju za poslednjih pet godina. Izvjestaj je ocijenjen kvalitetnim u pravcu unapredenja zakonodavnog i institucionalnog okvira, ali i da dalje treba da se radi na boljem sprovodenju zakona. Zato, prema njegovim rijecima, moramo svi raditi dalje, snaznije, sloznije kako bismo postigli zacrtane ciljene i uspostavili punu rodnu ravnopravnost.

Zenka je pozvao sve aktere koji se bave pitanjima postizanja rodne ravnopravnosti budu uvezani i uspjesno saraduju, razmjenjuju iskustava i prakse, lokalno, nacionalno, regionalno.

Relevantne institucije sistema na nacionalnom i lokalnom nivou u obavezi su da realizuju rodno osjetljive poliitke i mjere iz strateskih dokumenata koje su usmjerene u pravcu postizanja rodnog balansa i jednakosti izmedju muskaraca i zena.

“Nasa je misija obezbjedivanje rodne ravnopravnosti i jacanje kapaciteta svih onih koji sprovode rodne politike kako bismo na nacionalnom i lokalnom nivou integrisali rodnu perspektivu,” zakljucio je Zenka.

USPJEH NAUCNIKA SA UCG

Bord naucne kolabracije RD50 (Radiation hard semiconductor devices for very high luminosity colliders) u cijem je sastavu vise od 60 institucija sirom svijeta, sa sjedistem u CERN-u, jednoglasno je podrzao aplikaciju naucnika sa Univerziteta Crne Gore.

Prvi put u istoriji Crne Gore, naucnici iz nase zemlje ce kao nacionalni tim ucestvovati u razvoju silicijumovih detektora za trenutne i buduce hadronske sudarace. Grupa naucnika sa UCG ce biti ukljucena u razvoj state-of-the-art senzora neopodnih za nadogradnju detektora na eksperimentima ATLAS i CMS.

Kako isticu u Ministarstvu nauke, ucescem u radu kolaboracije RD50, naucnici iz Crne Gore nece samo raditi na analizi izmjerenih podataka pomocu detektora koji su postavljeni u CERN-u, vec ce aktivno ucestvovati i u izgradnji novih hadronskih sudaraca.

“Posebno aktivno ucesce Crne Gore se ocekuje na R&D veoma preciznog sensora LGAD (Low Gain Avalanshe Detector) koji ce predstavljati krucijalnu komponentu CMS i i ATLAS eksperimenta. LGAD je upravo razvijen unutar RD50 kolaboracije a senzori LGAD razvijeni unutar RD50 imaju primjenu i u medicini (CT-scanning kod hadronske terapije)”, isticu u Ministarstvu.

Istrazivacki projekti naucne kolaboracije RD50 sa sjedistem u CERN-u su vezani za inoviranje, razvoj i fabrikaciju state-of-the-art detektora, otpornih na visoku radijaciju, sa fantasticnom vremenskom i prostornom rezolucijom koja ce omoguciti bolju osjetljivost detektovanja postojecih cestica, bolju preciznost mjerenja i omoguciti otkrice novih cestica koja sa dosadasnjom tehnologijom nijesu bila moguca.

Profesorica fizike i medunarodni ekspert u fizici elementarnih cestica i inzenjeringu detektora, prof. dr Gordana Lastovicka-Medin, je 18. novembra u okviru radnog sastanka naucne kolaboracije RD50 sa sjedistem u CERN-u, prezentovala grupu naucnika sa Univerziteta Crne Gore kojom ona koordinira, kao i program grupe.

MUP

Upravni postupak vodi se za svaki zahtjev za promjenu maticnog broja i utvrduju cinjenice i okolnosti o opravdanosti, nakon cega se donosi odluka, saopsteno je iz Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP).

Demokratski front je na konferenciji za novinare u srijedu saopstio da je za 24.765 biraca promijenjen maticni broj i zatrazio od ministra Mevludina Nuhodzica da ih informise da li su zbog toga pokrenuti upravni postupci.

Iz Ministarstva su kazali da je uvidom u registar rodenih utvrdeno da je broj crnogorskih drzavljana rodenih van Crne Gore, a kojima je maticni broj odreden u Crnoj Gori 50.437, dok je broj crnogorskih drzavljana rodenih van Crne Gore, a kojima je maticni broj odreden u drugoj drzavi 33.015.

,,Za svaki zahtjev za promjenu maticnog broja vodi upravni postupak i utvrduju cinjenice i okolnosti o opravdanosti istog, nakon cega se donosi odluka”, istakli su iz Ministarstva.

Oni su pojasnili da su norme zakona koje su vazile u vrijeme odredivanja maticnog broja, pojedini gradani u Crnoj Gori, koji su nekada zivjeli, odnosno boravili u republikama bivse Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

Iz MUP-a su kazali da im je po tom osnovu odreden maticni broj, isti je zadrzan i unijet u Centralni registar stanovnistva i samo kod njih broj koji odreduje registarsko podrucje je broj koji odreduje bivsu republiku SFRJ.

Prema njihovim rijecima, svi ostali gradani kojima je odreden maticni broj u Crnoj Gori mogu imati samo broj crnogorske regije.

,,Takode, ova lica su, shodno zakonu, na pisani zahtjev, mogla da traze promjenu maticnog broja, to jeste da im se maticni broj odredi u Crnoj Gori. Ovu mogucnost iskoristilo je 208 osoba”, naveli su iz MUP-a.

Oni su kazali da je vazecim Zakonom o centralnom registru stanovnistva propisano da se maticni broj sastoji od 13 cifara, svrstanih u sest grupa.

Te grupe cine dan, mjesec i godina rodenja, broj registra, kombinacija cifara kojima se oznacava pol i redni broj, i kontrolni broj.

Iz MUP-a su naveli da je Pravilnikom o utvrdivanju registarskih podrucja, oznaka registarskih podrucja i nacinu primjene pete grupe jedinstvenog maticnog broja lica, propisano utvrdivanje registarskih podrucja i oznake istih.

Isticu da se maticni broj odreduje po sluzbenoj duznosti, prema mjestu rodenja djeteta, prebivalistu osoba u trenutku odredivanja maticnog broja, mjestu upisa u evidenciju rodenih ako lice nema prebivaliste u Crnoj Gori.

Maticni broj se odreduje i prema prebivalistu lica u trenutku odredivanja maticnog broja, odnosno mjesta upisa u evidenciju rodenih ako nema prebivaliste u Crnoj Gori, u slucaju potpunog usvojenja kao i mjestu upisa u evidenciju rodenih u Crnoj Gori za dijete rodeno izvan teritorije drzave.

Rodenje, zakljucenje braka i smrt crnogorskog drzavljanina u drugoj drzavi, objasnili su iz MUP-a, upisuje se u maticne registre u Crnoj Gori na osnovu dostavljenih izvoda iz maticnih registara.

Prema njihovim rijecima, rodenje djeteta crnogorskih drzavljana, a koje je rodeno van Crne Gore, upisuje se u maticni registar rodenih po prijavi roditelja u Crnoj Gori.

,,U postupku upisa u maticni registar rodenih, djetetu se shodno zakonu odreduje maticni broj”, navodi se u reagovanju.

Iz MUP-a su kazali da prilikom primjene Zakona o centralnom registru stanovnistva u dijelu odredivanja maticnog broja nema razlike da li je osoba rodena u inostranstvu ili u Crnoj Gori, jer cifre koje odreduju oznaku registarskog podrucja, uvijek obuhvataju samo registarska podrucja opstina u okviru Crne Gore.

,,Takode, postupak za odredivanje ili ponistavanje maticnog broja pokrece se na zahtjev lica na koje se podaci odnose ili po sluzbenoj duznosti”, precizirali su iz tog resora.

Oni su rekli da osoba moze imati samo jedan maticni broj sa kojim se sluzi.

,,Ministarstvo ce rjesenjem ponistiti vec odredeni maticni broj i odrediti novi, samo na osnovu pravosnaznog rjesenja kojim je u evidenciji rodenih odredena ispravka podataka o polu ili datuma rodenja, dok zakonom nije propisana mogucnost odredivanja maticnog broja na osnovu ispravke podataka o mjestu rodenja u evidenciji rodenih”, kazali su iz MUP-a.

ZENSKI PARLAMENT

Borba protiv trgovine ljudima i nasilja nad zenama mora biti zajednicka za sve segmente drustva, a Crna Gora ne smije te pojave tolerisati, poruceno je na zasjedanju Zenskog parlamenta.

Predsjednica skupstinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, kazala je da je 2019.godina vazna jer se slavi 100 godina od politickog angazovanja zena u politici, kao i 150 od osnovanja zenskog instituta.

Crna Gora, kako je dodala, ima relativno dobar zakonodavni okvir a i strateski dokumenti su orodnjeni.

“U ovom sazivu, je najveci broj zena, otkad postoji parlamentarizam i sada imamo 29,63 odsto zena u sastavu parlamenta”, kazala je Drobnjak i dodala da je uprkos tome ostalo jos puno posla.

Prema njenim rijecima, u okviru ekonomskog osanazivanja zena se vidi pomak ali nema napredaka ako nema moci u politici. “Povecanjem broja zena u politici, povecan je broj zena u preduzetnistvu”, rekla je Drobnjak.

Kako je navela, potrebno je unaprijediti zakonodavni okvir i ojacati kaznenu politiku.

Ona je najavila da Odbor za rodnu ravnopravnost “krece u novu pricu” a to je rodno odgovorno budzetiranje i agro budzet ce biti pilot projekat.

Povecati kvotu za poslanice

Predsjednik Skupstine, Ivan Brajovic, rekao je da je vazno sto se organizuju sjednice Zenskog parlamenta kako bi se u fokus stavila pitanja za polozaj zena u drustvu.

“Svaki nas dan mora biti posvecen borbi protiv svih nasilja. Nas svaki napor mora imati za cilj da Crna Gora postane drustvo koja ne tolerise bilo koju vrstu nasilja”, porucio je Brajovic.

Kako je kazao, drzava se stalno suocava sa podacima da je svaka druga zena tokom zivota izlozena nekoj vrsti nasilja.

Brajovic je podsjetio da je prosle godine svaka peta zena bila zrtva nasilja, a da veliki broj ovih djela ostaje neprijavljen.

On je rekao da bi bilo dobro da parlament da podrsku predlogu o povecanju minimalne kvote poslanica na 40 procenta.

“To ce biti potvrda opredijeljenosti poslanika da stvaraju drustvo ravnopravnosti”, zakljucio je Brajovic.

Nasilje ne poznaje granice

Zamjenik Ombudsmana Sinisa Bjekovic rekao je da je nasilje u porodici strukturalni problem i pojava koja se preliva, ne prepoznaje drustvene, ekonomske niti nacionalne granice.

“Ona predstavlja ozbiljno krsenje ljudskih prava i sloboda i posebni je oblik diskriminacije. Ona je u percepciji gradana prepoznata i to u velikom obimu”, porucio je Bjekovic.

On je ukazao da Institucija Zastitnika ima pad priliva ovih predmeta, a da su dva potencijalna razloga ta to.

“Ili su oni koji su ranije bili pred institucijama ombudsmana obeshrabljeni, ili je poraslo povecanje povjerenja u drzavne organe”, kazao je Bjekovic.

Kako je rekao, iskustva u prakticnom radu govore da se radi o povecanju povjerenja u drzavne organe.

Trgovina ljudima prioritet sudova

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, porucila je da je trgovina ljudima zlocin, i oblik modernog ropstva.

“Predmeti trgovine ljudima imaju prioritet u radu sudstva a do sada je bilo 18 slucajeva”, navela je Medenica.

Ona je rekla da osnovna funkcija krivicnog pravosuda mora biti u tome da se prepoznaju potrebe i interesi zrtava.

“Tezeci ispunjavanju najboljih standarda zastite i podrske zrtvama u svim sudovima osnovali smo sluzbu za podrsku usluge i kako bi se smanjio broj zrtava”, navela je Medenica.

Ona smatra da su zene kao ranjiva kategorija stanovistva zrtve trgovine ljudima u najvecem broju slucajeva.

“To govori o jasnoj rodnoj dimenziji a ujedno nas opominje da moramo jacati sposobnosti i kapacitete sudskog sistema kako bi im se obezbijedilo ispunjenje zagarantovanih prava”, rekla je Medenica.

OEBS ce nastaviti sa podrskom

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, rekao je da Crna Gora godinu nakon obnove drzavnosti donijela Zakon o rodnoj ravnopravnosti.

“Crna Gora kao drustvo prepoznala je vrijednost zene unutar sebe i odredila smjernice preko kojih ce najbolje uticati na ravnopravnost zene u drustvu. Treba raditi na tome prije svega u porodici, zajednici, lokalnoj zajednici, saradnji medu drzavama i uciti od pozitivnih primjera”, porucio je Zenka.

Ambasadorka OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije, rekla je da ovo nije problem samo u Crnoj Gori.

Prema njenim rijecima, OEBS ce nastaviti da pruza podrsku Crnoj Gori po pitanju rodne ravnoporavnosti.

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic, rekao je da je trgovina ljudima kompleksan fenomen koji zahtijeva sistemski i sveobuhvatan pristup.

Zbog toga, dodao je, u kontinuitetu se preduzimaju aktivnosti za kvalitetno sprovodenje mjera iz Strategije borbe protiv trgovine ljudima.

“Nastavili smo da ulazemo dodatne napore na jacanju institucionalnih kapaciteta i stvaranju boljih uslova za pruzanje zastite zrtava trgovine ljudima”, rekao je Nuhodzic.

On je podsjetio da su formirali posebnu organizacionu jedinicu za suzbijanje trgovine ljudima, krijumcarenja i ilegalnih migracija u Upravi policije, kao i Operativni tim kojim rukovodi visi drzavni tuzilac.

Nuhodzic se osvrnuo na rezultate u borbi protiv trgovine ljudima u ovoj godini.

“Zbog izvrsenja ovog krivicnog djela na stetu pet osoba procesuirana su 3 lica. U odnosu na cetiri zrtve, u toku je postupak pred sudom, dok je u odnosu na jednu zrtvu, u aprilu ove godine, Visi sud u Podgorici donio presudu protiv 2 ucinioca, kojom je jedno lice osudeno na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina, a drugo lice na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina”, rekao je Nuhodzic.

Nuhodzic je kazao da Ministarstvo unutrasnjih poslova posveceno radi na primjeni Konvencije Savjeta Evrope o sprjecavanju i borbi protiv nasilja u porodici.

“Prosle godine smo formirali Operativni tim za borbu protiv porodicnog nasilja koji, kroz zajednicki rad drzavnih institucija, pravosudnih organa i nevladinih organizacija, postize dobre rezultate”, kazao je Nuhodzic.

Borba mora biti zajednicka

On je istakao da policijski sluzbenici postupaju shodno procedurama i smjernicama iz novog Protokola o prevenciji i zastiti od nasilja nad zenama i nasilja u porodici, a poseban akcenat je stavljen na procjenu rizika.

“U periodu od januara do novembra, izvrseno je 228 krivicnih djela Nasilje u porodici ili porodicnoj zajednici i 33 krivicna djela koja se dovode u vezu sa porodicnim nasiljem. Uprava policije je podnijela 1.304 prekrsajne prijave zbog izvrsenih 1.479 prekrsaja iz Zakona o zastiti od nasilja u porodici”, saopstio je Nuhodzic.

Prema njegovim rijecima, nasilje nad zenama je problem svakog drustva.

“Zato je veoma vazno da ohrabrimo zene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje. Nemamo pravo da ne reagujemo na nasilje, da cutimo i da zatvaramo oci. Nasa je zajednicka odgovornost da gradimo drustvo koje osuduje svaki vid nasilja i prijavljuje svaki slucaj, kako bi broj zrtava bio manji”, porucio je Nuhodzic.

Kako je naveo, za nasilje nema i ne smije biti opravdanja.

“Licno cu se snazno zalagati za poostravanje kazni za sva krivicna djela sa elementima nasilja. Borba protiv trgovine ljudima i protiv nasilja nad zenama zajednicka je borba svih subjekata drustva”, rekao je on